SVJETSKA KNJIEVNOST

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:

Redovito pohaanje predavanja i seminarske nastave. Poloen kolokvij (provjera
proitanosti knjievnih djela). Uspjeno uinjen i prezentiran seminarski rad. Poloen
usmeni ispit (poznavanje znanstvene literature).
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:
Pri utvrivanju konane ocjene, u obzir se uzima sljedee:
- aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praenje preporuene literature) maks. 50
bodova
- sustavno se provjerava naueno:
kolokvij 50 bodova;
- izrada i prezentacija seminarskoga rada 50 bodova (maksimalno)
- -usmeni ispit;
Konana ocjena 180 200 (A odlian), 160 179 (B vrlo dobar), 125 159 (C/D
dobar), 110 124 (E dovoljan), ispod 110 F nedovoljan
A) DREVNI ISTOK
Tekstovi:
Proza starog Egipta.
Biblija (Knjiga o Jobu; Psalmi 69-88; Pjesma nad pjesmama);
Tisuu i jedna no;
Gilgame;
Vede,
Haiku poezija
Omer Hajjam, Rubaije.
b) ANTIKA
Grko-rimska knjievnost
Tekstovi:
Homer, Ilijada; Odiseja;
Heziod, Teugonija; Djela i dani;
Vergilije Eneida,
Sapfa - izbor iz ljubavne lirike,
Anakreont - izbor iz Pjesama,
Katul, Lirske pjesme;
Tibul - izbor iz zbirke stihova Deliji i Nemezidi;
Marcijal, Knjiga predstava izbor iz Zbornika epigrama,
Horacije, Lirske pjesme;
Ovdije, Metamorfoze;
Petronije, Trimalhionova gozba;
Aristotel, Poetika;
Eshil, Okovani Prometej;
Sofoklo, Antigona;
Euripid, Medeja; Aristofan, Ptice;
Plaut, Hvalisavi vojnik;
Apulej, Zlatni magarac;
Sv. Augustin - izbor iz tekstova Ispovijest.

A) DREVNI ISTOK
Beltz, W., Mitologija Kur'ana, Zagreb, 1979.
Devid, V., Japan, Zagreb, 1988.
Frye, N., Veliki kodeks, Beograd, 1985.
Harrington, W., Uvod u Bibliju, Zagreb, 1987.
Katii, R., Stara indijska knjievnost, Zagreb, 1973.
Krmpoti, V., Tisuu lopoa, Zagreb, 1994.
Milinski, M., Mudrost Kine i Japana, Zagreb, 1997.
Veljai, ., Filozofija istonih naroda, 1-2, Zagreb, 1979.
Vii, M., Knjievnost drevnog Bliskog istoka, Zagreb, 1993.
B) ANTIKA
Aristotel, O pjesnikom umijeu, Zagreb, 1983.
Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989.
Beker, M., Kratka povijest antike retorike, Zagreb, 1996.
Dukat, Z., Homersko pitanje, Zagreb, 1987.
Dukat, Z., Grka tragedija, Zagreb, 1996.
Graves, R., Grki mitovi, Beograd, 1987.
Leksikon antikih autora, Zagreb, 1996.
Lesky, A., Povijest grke knjievnosti, Zagreb, 2001.
Schein, S., Smrtni junak, Zagreb, 1989.
Solar., M., Edipova braa i sinovi. Predavanja o mitu, mitskoj svijesti i mitskom jeziku,
Zagreb, 1998.
Sironi, M., Rasprave o helenskoj knjievnosti, Zagreb, 1995.
Vratovi, V., Hrvatski latinizam i rimska knjievnost, Zagreb, 1989.
Zamarovsk, V., Junaci antikih mitova. Leksikon grke i rimske mitologije. Zagreb, 1985.
Izborna literatura:
Alberes, M., Historija modernog romana, Sarajevo, 1967.
Auerbach, E., Mimesis. Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj knjievnosti. Beograd, 1968.
Beker, M., Povijest knjievnih teorija, Zagreb, 1979.
Beker., M., Uvod u komparativnu knjievnost, Zagreb, 1995.
De Sanctis, F., Povijest talijanske knjievnosti, Zagreb, 1955.
Flaker, A., Knjievne poredbe, Zagreb, 1968.
Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1979.
Hauser, A., Socijalna historija umetnosti i knjievnosti, 1-2, Beograd, 1962-1966.
Hergei, I., Knjievni portreti, Zagreb, 1967.
Kogan, P., S., Historija zapadnoevropske knjievnosti, 1-3, Sarajevo, 1954-1958.
Kouti-Brozovi, N., itanka iz svjetske knjievnosti, 1-2, Zagreb, 1976.
Laaths, E., Geschichte der Weltlieteratur, 1-2, Mnchen/Zrich, 1963.
Leksikon stranih pisaca, Zagreb, 2001.
Pichois, Cl.-Rousseau, A.M., Komparativna knjievnost, Zagreb, 1973.
Povijest svjetske knjievnosti, 1-7, Zagreb, 1974-1982.
Preminger, A., - Brogan, V., F., Encyclopedia of Poetry and Poetics, Priceton, 1993.
Slamnig, I., Svjetska knjievnost zapadnoga kruga, Zagreb, 1999.
Solar, M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb, 1997.
Solar, M., Povijest svjetske knjievnosti, Zagreb, 2003.
Tiaghem, P., V., Historie littraire de lEurope et de lAmrique, de la Renaissance nos
jours, Paris, 1941.
Trawich, Buchner, B., World Literature, 1-2, New York, 1959.
Wilpert, G., Lexikon der Weltliteratur, 1-2, Stuttgart, 1988.

SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST
Walter von der Vogelweide, Roman o Tristanu i Izoldi;
Chaucer, Pjesan o Rolandu;
Calevala;
Pjesan o Nibelunzima
Carmina Burana
SVJETSKA KNJIEVNOST OD RENESANSE DO KLASICIZMA I
PROSVJETITELJSTVA
A) PREDRENESANSA I HUMANIZAM
Tekstovi:
Dante, Boanstvena komedija;
Petrarca, Kanconijer;
Boccaccio, Dekameron;
B) RENESANSA
Tekstovi:
Ariosto, Bijesni Orlando;
L. de Medici - izbor iz Soneta;
Rabelais, Gargantua i Pantagruel;
Montaigne - izbor iz Eseja;
Machiavelli, Mandragola;
L. de Vega, Vitez udesa;
M. de Cervantes, Don Quijote;
W. Shakespeare, Hamlet, Othello, Macbeth, Julije Cezar, Kralj Lear, San ivanjske noi;
C) BAROK I MANIRIZAM
Tekstovi:
Shakespeare, Oluja, Soneti;
Gongora, Samoe;
Marino, Adonis;
Calderon, ivot je san;
Milton, Izgubljeni raj;
Tasso, Osloboeni Jeruzalem;
D) KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
Tekstovi:
Moliere, Mizantro; Tartuffe;
Racine, Fedra;
Corneille, Cid;
Boileau, O pjesnikom umijeu;
Fontaine, Basne;
Voltaire, Candide;

Swift, Guliverova putovanja;

Goldoni, Krmarica Mirandolina;
Lessing, Hamburka dramaturgija; Laokoon;
Literatura:
A) SREDNJI VIJEK
Curtius, E. R., Evropska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1971.
Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1994.
Gurevi, A., Problemi narodne kulture u srednjem vijeku, Beograd, 1987.
Huizinga, J., Jesen srednjega vijeka, Zagreb, 1987.
Novi srednji vijek.U knjizi: Trei program hrvatskog radija, br. 37, Zagreb, 1992.
A) B) RENESANSA
Apollonio, M., Povijest komedije dell'arte, Zagreb, 1997.
Burckhardt, J., Kultura renesanse u Italiji, Zagreb, 1953.
Carlson, M., Kazaline teorije, knjiga 1, Zagreb, 1996.
ale, F., Petrarca i petrarkizam, Zagreb, 1971.
Delumeau, J., Civilizacija renesanse, Novi Sad, 1989.
Garin, E., Italijanski humanizam, Novi Sad, 1988.
Kot., J., Rozalindin spol, Zagreb, 1987.
mega, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1991.
C) BAROK
Hocke, G.R., Manirizam u knjievnosti, Zagreb, 1984.
Hocke, G.R., Svijet kao labirint, Zagreb, 1991.
Knjievni barok, Zagreb, 1988.
Kravar, Z., Studije o hrvatskom knjievnom baroku, Zagreb, 1975.
Pavlii, P., Poetika manirizma, Zagreb, 1988.
Wlfflin, H., Osnovni pojmovi istorije umjetnosti, Sarajevo, 1974.
D) KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
Beker, M., Povijest knjievnih teorija, Zagreb, 1979.
Boileau, N., Pjesniko umijee, Zagreb, 1999.
Dakula, B., Studije o francuskom prosvjetiteljstvu, Sarajevo, 1970.
Pejovi, D., Francuska prosvjetiteljska filozofija, u knjizi: Francuska hrestomatija, knjiga 6,
Zagreb, 1983.
Teorija drame: renesansa i klasicizam, Beograd 1976.
Wallek, R., Kritiki pojmovi, Beograd, 1966.
SVJETSKA KNJIEVNOST ROMANTIZMA I REALIZAMA
A) KNJIEVNI PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM
Tekstovi:
Rousseau, Nova Heloisa;
Goethe, Patnje mladog Werthera;

Goethe, Faust;
Schiller, Razbojnici;
Manzoni, Zarunici;
Heine, Knjiga pjesama;
Hugo, Zvonar crkve Notre-dame; Cromwell - predgovor;
Leopardi, Pjesme;
Byron, Childe Harold;
Shelley, Lirika;
Wordsworth, Lirika;
Lamartine, Pjesnike meditacije;
Pukin, Pjesme;
Pukin, Evgenij Onjegin;
Ljermontov, Pjesme,
Ljermontov, Junak naeg doba;
Mieckiewicz, Gospodin Tadija, Dziady;
Scott, Ivanhoe;
E.A.Poe, Gavran;
Poe, Anabel Lee;
Poe, Groteske i arabeske;
Poe, Pripovijest Gordona Pyma;
B) KNJIEVNI REALIZAM I NATURALIZAM
Tekstovi:
Stendhal, Crveno i crno;
Balzack, Otac Goriot,
Balzack, Eugenie Grandet;
Flaubert, Gospoa Bovary;
Zola, Nana;
Zola Therese Raquen
Zola, Germinal
Gogolj, Mrtve due;
Turgenjev, Lovevi zapisi;
Tolstoj, Ana Karenjina;
Tolstoj, Vlast tame
Dostojevski, Zloin i kazna;
Dostojevski, Braa Karamazovi;
Dickens, Velika iekivanja;
Maupassant, Lovake pripovijetke, Pierre i Jean;
Melville, Moby Dick;
Whitman, Vlati trave;
B) ROMANTIZAM
D'Amico, S., Povijest dramskog teatra, Zagreb, 1972.
Eseji o Pukinu i Ljermontovu, Zagreb, 1950.
Flaker, A., Ruski klasici XIX. stoljea, Zagreb, 1965.
Gluevi, Z., Romantizam, Cetinje, 1967.
Hergei, I., Shakespeare, Molire, Goethe, Zagreb, 1978.
Praz, M., Agonija romantizma, Beograd, 1974.

kreb, Z., Pogovor Faustu, Zagreb, 1970.

Vidan I., Engleski intertekst hrvatske knjievnosti, Zagreb, 1995.
C) REALIZAM
Bahtin, M., Problemi poetike Dostojevskog, Beograd, 1967.
Carlson, M., Kazaline teorije, 1-3, Zagreb, 1997.
Flaker, A., Ruski klasici XIX. stoljea, Zagreb, 1965.
Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1986.
Kettle, A., Engleski roman, Sarajevo, 1962.
Lukacz, G., Roman i povijesna zbilja, Zagreb, 1986.
Pele, G., Iitavanje znaenja, Rijeka, 1982.
Pele, G., Tumaenje romana, Zagreb, 1999.
Poulet, G., ovek, vreme, knjievnost, Beograd, 1975.
afranek, I. - Polanak A., Francuski realistiki roman XIX. stoljea, Zagreb, 1972.
klovski, V., Graa i stil u Tolstojevom romanu "Rat i mir", Beograd, 1984.
Vidan, I., Tekstovi u kontekstu, Zagreb, 1975.
mega, V., Istina fikcije, Zagreb, 1982.
SVJETSKA KNJIEVNOST EPOHE MODERNIZMA
A) ESTETICIZAM
Tekstovi:
Gautier, Emajli i kamenje;
Mallarm, Popodne jednog fauna;
Baudelaire, Cvjetovi zla;
Lautrmont, Moldororova pjesma;
Rimbaud, Sezona u paklu;
Verlaine, Romance bez rijei;
Wilde, Saloma; Slika Doriana Graya;
Conrad, Srce tame;
T. Mann, Buddenbrookovi; Smrt u Veneciji;
Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra;
Rilke, Knjiga slika; Devinjske elegije;
Proust, U traganju za izgubljenim vremenom;
ehov, Tri sestre: Vinjik; Dama s psetancem;
Strindberg, Gospoica Julija; Put u Damask;
Ibsen, Peer Gynt, Nora-Sablasti ili Lutkina kua;
B) AVANGARDA (MODERNISTIKI POKRETI)
Tekstovi:
Joyce, Uliks
Kafka, Proces; Zamak; Gradnja kineskog zida; Preobraaj;
Eliot, Pusta zemlja;
Woolf, Prema svjetioniku;
Broch, Vergilijeva smrt;

Benn, Morgue;
Musil, ovjek bez svojstava;
Jesenjin, Ispovijest mangupa;
Marinetti, Manifest futurizma;
Gide, Krivotvoritelji novca;
Pirandello, est lica trai autora;
Apollinaire, Alkohol, Kaligrami;
Croce, Estetika;
Lorca, Krvava svadba; Ciganski romancero;
Shaw, Pygmalion;
Brecht, ivot Galilejev; Opera za tri groa;
Sartre, Munina;
Camus, Mit o Sizifu, Kuga, Ljeto;
Ionesco, elava pjevaica;
Beckett, U oekivanju Godota;
C) KASNI MODERNIZAM
Tekstovi:
Bulgakov, Majstor i Margarita;
Mann, Buddenbrookovi; arobna gora;
Hamingway, Starac i more;
Salinger, Lovac u itu;
Perse, Anabase; Progonstvo;
Neruda, Stotinu ljubavnih soneta;
Pasternak, Doktor ivago;
Jourcenar, Hadrijanovi memoari;
D) POSTMODERNIZAM
Tekstovi:
Borges, Aleph;
Beckett, Molloy;
Nabokov, Lolita;
Mrquez, Sto godina samoe;
Fowles, enska francuskog porunika;
Calvino, Ako jedne zimske noi neki putnik;
Eco, Ime rue;
Kundera, ala; Nepodnoljiva lakoa postojanja;

LITERATURA:
Ambrogio, I., Formalizam i avangarda u Rusiji, Zagreb, 1977.
Biemel, W., Filozofijske analize moderne umjetnosti, Zagreb, 1980.
Calinescu, M., Lica moderniteta, Zagreb, 1988.
Curtius, E. R., Eseji iz evropske knjievnosti, Sarajevo, 1964.
Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1955.
Flaker, A., Nomadi ljepote, Zagreb, 1988.

Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb, 1982.

Flaker, A., Proza u trapericama, Zagreb, 1983.
Flaker, A., Ruska avangarda, Zagreb, 1984.
Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb, 1969.
Hassan, I., Komadanje Orfeja, Zagreb, 1992.
Lasch, Ch., Narcistika kultura, Zagreb, 1986.
Lodge, D., Naini modernog pisanja, Zagreb, 1988.
Orai-Toli, D., Paradigme 20. stoljea, Zagreb, 1996.
Pavleti, V., Baudelaireovi "Cvjetovi zla", Zagreb, 1993.
Poggioli, R., Teorija avangardne umetnosti, Beograd, 1975.
Postmoderne ili borba za budunost, Zagreb, 1993.
Rorty, R., Kontingencija, ironija i solidarnost, Zagreb, 1995.
Sepi, V., Klasici modernizma, Zagreb, 1996.
Slabinac, G., Zavoenje ironijom, Zagreb, 1996.
Solar., M., Ideja i pria, Zagreb, 1980.
Solar., M., Laka i teka knjievnost, Zagreb, 1995.
Solar., M., Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd, 1985.
Solar., M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb, 1997.
afranek, I., Donat, B., Temelji modernog romana, Zagreb, 1971.
Vidan, I., Nepouzdani pripovjeda, Zagreb, 1970.
Vidan, I., Roman struje svijesti, Zagreb, 1971.
mega, V., Teita modernizma, Zagreb, 1986.
mega, V., beka moderna, portret jedne kulture, Zagreb, 1998.

OPI PREGLEDI I PRIRUNICI

Alberes, M., Historija modernog romana, Sarajevo, 1967.
Auerbach, E., Mimesis. Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj knjievnosti. Beograd, 1968.
Beker, M., Povijest knjievnih teorija, Zagreb, 1979.
Beker., M., Uvod u komparativnu knjievnost, Zagreb, 1995.
De Sanctis, F., Povijest talijanske knjievnosti, Zagreb, 1955.
Flaker, A., Knjievne poredbe, Zagreb, 1968.
Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1979.
Hauser, A., Socijalna historija umetnosti i knjievnosti, 1-2, Beograd, 1962-1966.
Hergei, I., Knjievni portreti, Zagreb, 1967.
Kogan, P., S., Historija zapadnoevrospke knjievnosti, 1-3, Sarajevo, 1954-1958.
Kouti-Brozovi, N., itanka iz svjetske knjievnosti, 1-2, Zagreb, 1976.
Laaths, E., Geschichte der Weltlieratur, 1-2, Mnchen/Zrich, 1963.
Leksikon stranih pisaca, Zagreb, 2001.
Chois, Cl.-Rousseau, A.M., Momparativna knjievnost, Zagreb, 1973.
Povijest svjetske knjievnosti, 1-7, Zagreb, 1974-1982.
Preminger, A., - Brogan, V., F., Encyclopedia of P?oetry and Poetics, Priceton, 1993.
Slamnig., I., Svjetska knjievnost zapadnoga kruga, Zagreb, 1999.
Solar, M., Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb, 1997.
Solar, M., Povijest svjetske knjievnosti, Zagreb, 2003.
Tiaghem, P., V., Historie littraire de lEurope et de lmrique, de la Renaissance nos
jours, Paris, 1941.
Trawich, Buchner, B., World Literature, 1-2, New York, 1959.

Wilpert, G., Lexikon der Weltliteratur, 1-2, Stuttgart, 1988.

mega, V., Knjievni sustavi i knjievni pokreti, u zborniku; Uvod u knjievnost, Zagreb,
1998.
mega, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1991.
PRIJEDLOG SEMINARSKIH TEMA SVJETSKA KNJIEVNOST
Biblija; Knjiga o Jobu;
Knjiga o Jobu kao paradigma ljudskoga ivota
Homer, Ilijada : Usmenoknjievni elementi u Ilijadi kao prilog pluralistikoj teoriji;
Homer, Odiseja: Mitski svijet u Odiseji; Odisejev oiljak;
Aristofan, Komedije: Satirini elementi u Aristofanovim komedijama;
Antika tragedija;
Sofoklo, Antigona: Putovi i stranputice enskog pronalaenja identiteta;
Antigona - izmeu ljubavi i dunosti;
Moe li se opravdati Kreont;
Vergilije, Eneida;
Mediteranizam u Eneidi;
Stvarni i fantastini prostori u Vergilijevoj Eneidi;
Sv. Augustin, Ispovijesti: Izmeu antikog i srednjovjekovnog;
Carmina burana: Mranom srednjem vijeku unato;
Saga o Nibelunzima;
Beowulf; Izmeu profanog i uzvienog;
Rabelais, Garagantua i Pantagruel
Karnevaleskno i profano u romanu Gargantua i Pantagruel
Dante, Boanstvena komedija;
Svjetovno i religiozno u Danteovoj Boanstvenoj komediji;
Prostor i vrijeme u Boanstvenoj komediji;
Simbolika brojeva u Boanstvenoj komediji;
Dante i Batrice kao astral;
Petrarca, Kanconijer;
Laura - ena astral;
G. Boccaccio, Dekameron;
Renesansni elementi u Dekameronu G. Boccaccia;
Boccaccio - zaetnik novele
W. Shakespeare, Hamlet;
Hamlet - psihoanalitiki junak
Hamlet i Edip
Hamlet - izmeu ljubavi i dunosti

W. Shakespeare, Oluja;
Oluja kao Shakespeareova oporuka
Intertekstualno itanje Shakespeareove Oluje
W. Shakespeare, Soneti;
Cervantes, Don Quijote
Don Quijote - izmeu idealizma i realizma
Don Quijote - milijensko djelo
Calderon, ivot je san
Poetike oznanice baroka u drami ivot je san Calderona dela Barce;
Racin, Fedra
Klasicistiki elementi u Racinovoj drami Fedra
Mitoloki elementi u Racinovoj drami Fedra
Jezerski pjesnici i poeci romantizma;
E. A. Poe, Gavran
E. A. Poe, Crni maak
E. A. Poe, Anabel Lee
Fantastino u pripovijesti Crni maak
E. A. Poe - zaetnik kriminalistikoga anra
Pesimizam i misticizam u Poeovoj poeziji
Goethe, Patnje mladog Werthera
Poetike oznanice romantizma u Goetheovu djelu Patnje mladog Werthera
Werther vs. tradicija;
A. S. Pukin, Evgenij Onjegin
Evgenij Onjegin - tragini romantiar;
Ironini pripovjeda u djelu Evgenij Onjegin;
W. Scott, Ivanhoe
W. Hugo, Zvonar crkve Notre Dame
Predgovor drami Cromwell
G. Leopardi, Pjesme
Neizmerno nitavilo svega
H. Balzac, Otac Goriot
Likovi u romanu Otac Goriot H. de Balzacka
L. N. Tolstoj, Ana Karenjina
L. N. Tolstoj, Mo tmine
Ana Karenjina - izmeu tradcionalnog i inovativnoga
Pripovjeda u romanu Ana Karenjina
Naturalistike oznanice u Tolstojevljevoj drami Mo tmine
F. M. Dostojevski, Zloin i kazna
Raskoljnikon kao moderni pobunjenik

Zloin i kazna kao poetak modernog romana

Menipejske oznanice u romanu Zloin i kazna
G. Flaubert, Gospoa Bovary
Emma Bovary: razvratnica ili osloboena ena?
E. Zola, Therese Raquin
Therese Raquin i Thainova teorija
Ch. Baudelaire, Cvjetovi zla
Bijeg i progonstvo "prokletog pjesnika"
Oscar Wilde, Slika Doriana Graya
Preobrazba svijeta i kult lijepoga u romanu Slika Doriana Graya
Slika Doriana Greya kao socijalna utopija
ehov, Tri sestre
Tri sestre ili o modernoj drami
H. Ibsen, Nora ili Lutkina kua
Nora ili Lutkina kua - zaetak moderne drame
Nora i Ana Karenjina; ili o osloboenju ene;
F. Kafka, Proces
F. Kafka, Preobrazba
Zaudno "normalno" u djelima F. Kafke
Otueni ovjek u Kafkinu svijetu
Pobunjeni ovjek bez glasa
G. Trakl, Predvorje pakla
Ekspresionistika poetika u pjesmama G. Trakla
Proust, U traganju za izgubljenim vremenom;
U Traganju za izgubljenim vremenom ili uspostavljanje nove stvarnosti;
Joyce, Uliks
Inauguracija "unutarnjeg monologa" kao knjievne tehnike te njegova funkcija u
romanu Uliks
Uliks i Odisej
Woolf, Prema svjetioniku
Funkcija vremena u romanu Prema svjetioniku W. Woolf
Pirandello, est lica trai autora;
est lica trai autora i "fenomen rascijepljene stvarnosti"
Sartre, Munina;
Satre i filozofija egzistencije
Esejistiki diskurs u romanu Munina J. P. Sartra

Camus, Stranac
ovjek u apsurdnom svijetu - relativizacija tradicionalnih vrijednosti;
Ionesco, elava pjevaica;
Apsurdni svijet Ionescove elave pjevaice
Beckett, U oekivanju Godota;
Degradacija linosti i destrukcija tradicionalne kulture
Bulgakov, Majstor i Margarita;
Traganje za stvarnou; izmeu sna i jave, izmeu stvarnog i nestvarnog;
Mann, Smrt u Veneciji;
Smrt u Veneciji - izmeu apolonijskog i dionizijskog;
Hamingway, Starac i more;
Svevremenska simbolika u romanu Starac i more
Salinger, Lovac u itu;
Lovac u itu ili pria o odrastanju
Borges, Aleph;
Izmeu stvarnosti i fikcije
Nabokov, Lolita;
Funkcija pripovjedaa u romanu Lolita V. Nabokova
Ironizacija stvarnosti
Mrquez, Sto godina samoe;
Sto godina samoe i "magijski realizam"
Eco, Ime rue;
Postmodernistike oznanice u romanu Ime rue U. Eca