OSVRT NA LANAK (MIKAI)

Mira Mikai autorica je lanka Primjena lingvistike u stvaranju umjetnih

bibliotenih jezika za oznaivanje sadraja knjiga. lanak govori o bibliotenoj
djelatnosti, tj. stvarnim katalozima u bibliotenoj djelatnosti, a u ovom se sluaju
autorica bazirala na struni i predmetni katalog. Govori se o znanju s podruja
lingvistike te o njegovoj uspjenoj primjeni na razvitak tih kataloga te stvaranju
podloge za uspjenu komunikaciju strunjaka s podruja lingvistike i bibliotene
djelatnosti.
Za izradu kataloga bibliotekari se moraju sluiti pomagalima koje su sami
izradili. Za struni katalog to su klasifikacijske sheme, a za predmetni popisima
odobrenih predmetnih odrednica te popisima odobrenih pojmovnih oznaka. Kako
bi osmislili ta pomagala moraju se sluiti znanjima iz drugih disciplina, posebice
logike, filologije i lingvistike ija se uloga znatno poveala upravo zbog sintakse.
Upravo je postojanje pojmovnih i jezinih jedinica u tablicama sheme i pravila za
njihovo sastavljanje navelo bibliotekare na pomagalo koje posjeduje rjenik i
gramatiku. Premda je logika imala veliko znaenje u razvoju klasifikacijskih
shema, podjela na enumerativno-hijerarhijske i analitiko-sintetike dolazi od
primjene logikih kategorija u kojima su strune skupine sreene hijerarhijski,
pravila za sastavljanja sloene strune oznake zapravo su sintaktika pravila.
Sistematski i predmetni katalog imaju svoj rjenik, gramatiku i govor te prema
tome pripadaju u umjetne jezike, a njihova je funkcija referencijalna ili
prikazivaka, tj. ograniena na prikazivanje sadraja knjige. Jedna je od
najvanijih stavki u razvoju predmetnog kataloga prijelaz iz jednolane
predmetne odrednice u vielanu (reenica). Prvi koji je istaknuo zadatak sustava
da predmetnim odrednicama sauva smisao predmeta iz sadraja dokumenta bio
je Derek Austin te smiljeni sustav nazvao Sustav za oznaivanje (predmeta) uz
sauvani smisao (PRECIS). Bitna je i teorija o reeninoj prirodi predmetne
odrednice koja jasno pokazuje da je vielana predmetna odrednica svojevrsna
reenica iji su dijelovi u nominativu jednine ili mnoine bez prijedloga i veznika,
tj. da je ona saeta i preureena zavisna objektna reenica. Sintaksiki sustav za
oznaivanje predmeta (SSZOP) je sustav koji pomou naziva za reenine dijelove
razvija skup simbola koji e predstavljati dijelove predmetne odrednice. U sustav
su uvedeni simboli koji e predstavljati reenine lanove (lanovi subjektnog i
predikatnog skupa) i nereenine lanove koji ulaze u sastav predmeta
(znanstveno, filozofijsko i religijsko stajalite) te one koji ne ulaze u sastav
predmeta (vrsta i oblik dokumenta). Struna se oznaka, za razliku od predmetne
odrednice, sastavlja od simbola strunih skupina iz tablica to je neprikladno za
koritenje kada se eli oznaiti jednostavan pojam jer su pojedine strune skupine
agregati vie pojmova.
lankom je jasno prikazana veza meu bibliotekarstvom i lingvistikom,
odnosno sintaksom. Pojednostavivi vielanu predmetnu odrednicu na aspekt
reenice, tonije preureene zavisne objektne reenice, omogueno je temeljitije
i dublje razumijevanje predmetne odrednice kao takve. to ju ini, koji dijelovi i
kojim redoslijedom kako bi se najbolje izrazio predmet djela, tj. sadraj knjige
(sauvani smisao). Smatram da je upravo time i korisnicima veoma olakana
pretraga predmetnog kataloga te probijena svojevrsna barijera meu ove dvije
discipline i otvorena mogunost daljnje suradnje.