You are on page 1of 4

PRIPREMA ZA ISPIT (FONETIKA I FONOLOGIJA)

1. Šta proučava fonetika, a šta fonologija?

Fonetika – artikulacijsko-akustička svojstva glasa, a fonologija primjenu fonetike u procesu


sporazumijevanja. (potpunije s papira)

2. Koliko glasova ima u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku?

Beskonačno

3. Koji je govorni organ najznačajnijij u proizvodnji glasova?

Jezik

4. Koji je govorni organ najznačajniji za oblikovanje i artikulaciju glasova?

Usna duplja

5. Koliko fonema čini fonološki sistem bosanskog jezika?

30

6. Na koliko se načina može fonem realizirati u jeziku?

Na četiri: tipična realizacija fonema, alofonska realizacija fonema, fonem se ostvaruje kao neki drugi
fonem i nulta realizacija.

7. Za koju realizaciju fonema se kaže da je kombinatorna varijanta ili alofon fonema?

Za onu realizaciju gdje se u izgovoru dešava dodatno mjesto, tj. Susjedni fonem utiče na taj fonem
koji postaje alofon.

8. Koji fonemi u našem jeziku imaju izrazite alofone?

/n/, /š/, /ž/, /f/, /h/, /c/

9. Koja su dva atrikulacijska kriterija klasifikacije fonema?

Jednačenje suglasnika po mjestu i po načinu tvorbe.

10. Koji je akustički kriterij klasifikacije fonema?

Jednačenje suglasnika po zvučnosti.

11. Kakav je vokal o po artikulacijskim karakteristikama?

Srednji vokal zadnjeg reda.

12. Kakav je fonem n po artikulacijskim karakteristikama?

Nadzubni, sonant, nazal.

13. Kod kojih je fonema prepreka potpuna?


Kod eksploziva.

14. Koji fonemi osim vokala mogu popunjavati jezgro sloga?

Sonanti, najčešće r,l i n

15. navedite primjere kada je sonant r slogotvoran?

rt, trn, masakr

16. Napišite riječ sa dvočlanom inicijalnom grupom koju čine eksploziv i eksploziv.

Ptica, tkati

17. Šta se dogodi kad se primijeti ograničenje u distribuciji fonema (šta je rezultat ograničenja u
distribuciji fonema)?

Glasovne promjene

18. Kako glasi ograničenje u distribuciji fonema u vezi sa zvučnosti?

Kada se dva suglasnika različita po zvzčnosti nađu jedan pored drugog, ne mogu se ostvariti.

19. Navedi dva minimalna para (binarne opozicije)?

/z/ /r/ /a/ /k/

/m/ /r/ /a/ /k/

/r/ /a/ /t/

/m/ /a/ /t/

20. Koja je alternacija izvršena u obliku „goveče“ i zašto je do nje došlo?

(prvo j.s.z.) pa onda gubljenje suglasnika, zato što t i d ispred afrikata alterniraju s nulom.

21. Primjeri glasovnih promjena... izuzeci

1. Da li su glas i fonema iste vrijednosti?

2. Koliko fonema ima u bosanskom jeziku?

3. Kako dijelimo glasove po načinu tvorbe?

4. Nabrojati strujne

5. Koji je visoki prednji vokal?

6. Opisati artikulacijska svojstva "n"

7. Od cega se sastoji struktura sloga?


8. Sta se nalazi u jezgru sloga?

9. Ima li u nacelu u govoru izuzetaka od alternacija?

10. U kakve alternacije spada alternacija po mjestu tvorbe?

11. Izuzetak od alternacije po mjestu tvorbe.

12. Kada se u pismu nece prikazati alternacija po zvucnosti?

13. Kako glasi ogranicenje u distribuciji fonema koje izaziva alternaciju sumnih suglasnika po
zvucnosti?

14. Sta ce biti sa "d" i "t" kada se nađu ispred afrikata?

15. Analizirati "Iščupati"

16. Kada ce fonem s alternirati sa nulom?

17. Kojem glasu neki osporavaju fonemnost?

18. Navedi 4 primjera alofonske realizacije fonema.

19. Kako glasove dijelimo po njihovim artikulacijskim svojstvima?

20. Ako kažemo da je K velar, kojoj artikulacijskoj skupini ćemo pripisati to svojstvo?

21. Koji su osnovni dijelovi sloga?

22. Koji fonemi mogu vršiti funkciju jezgre sloga?

23. Navesti primjere u kojima je slogotvorno R na početku, i sredini i na kraju riječi.

24. Do čega dođe kada se u riječi nađu dva fonema različita po distribuciji? (nisam sigurna za ovo
pitanje, ugl. odgovor je glasovne promjene)

25. Ima li i izgovoru izuzetaka od alternacija?

26.Da li se fonološke alternacije prikazuju u govoru?

27. Koji suglasnici su zahvaćeni glasovnom promjenom jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe?

28. Kakva je glasovna promjena jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe? (Fonološka)

29. Navesti jedno pravilo za odstupanje od jednačenja po mjestu tvorbe.

30. Gdje ne dolazi do realizacije jednačenja po zvučnosti?

31. Kako glasi ograničenje u distribuciji fonema koje izaziva alternacija sugl. po zvučnosti?
(Odgovor: dva glasa razl. po zvučnosti kada se u riječi nađu jedan do drugog izjednačavaju se)

32. Šta se dešava sa D i T kada se nađu ispred afrikata?

33. Prikaži glasovne promjene u riječi IŠČUPATI.


Ovaa pitanja ne znam tacno kako je postavilaa:

34. Bilo vezano za osporavanje fonema. Odgovor je "j".

35. Kad kazemo da je "k" velar na sta se to odnosi? -Mjesto tvorbe.

36. Koji su suglasnici zahvaceni alternacijom? -s, z, h, n

You might also like