LJESTVICA SLAGANJA I IMENICE KOLEBLJIVA RODA

Ljestvicu slaganja uspostavio je britanski lingvist Greville Corbett ponajprije za provjeru i

određivanje roda imenicama koje se kolebaju između barem dvaju gramatičkih rodova.
Ljestvica slaganja primjenjiva je i na provjeru gramatičkoga broja, a podrazumijeva provjeru
slaganja imenice s pridruženim joj pridjevskim riječima: atributima, predikatima (koji sadrže
glagolski pridjev), odnosnim zamjenicama i ličnim zamjenicama.
Ljestvica izgleda ovako:

ATRIBUT > PREDIKAT > ODNOSNA ZAMJENICA > LIČNA ZAMJENICA

Uz nju se veže sljedeće tumačenje: što se više krećemo udesno, to je veća vjerojatnost
semantičkoga slaganja ili slaganja po smislu (dakle prema spolu referenta označenog
imenicom i prema broju onoga što imenica označava). To znači da će se s modifikatorima s
lijevog pola ljestvice imenica češće slagati sintaktički ili po obliku (dakle prema gramatičkim
kategorijama, a ne prema onome što imenica označava u izvanjezičnom svijetu).
Dakle ljestvicom slaganja provjeravamo rod (i broj) imenicâ kod kojih postoji kolebanje između
semantičkog i sintaktičkog slaganja. Većina imenica ima stabilan gramatički rod i ne kolebaju
se između dvaju različitih načina slaganja s pridruženim pridjevskim riječima (npr. ova
doktorica, doktorica je došla, doktorica koja je došla; ovaj traktorist, traktorist je došao,
traktorist koji je došao itd.). Njihove kategorije zato ne treba posebno provjeravati na ljestvici
slaganja. Međutim postoje skupine imenica u hrvatskom jeziku koje se zbog različitih razloga
kolebaju između dvaju (ili čak triju) rodova i/ili između obaju gramatičkih brojeva (jednine i
množine). Razvrstat ćemo ih u nekoliko skupina.

1. HIBRIDNE IMENICE. Označavaju ili biće muškoga ili biće ženskoga roda, a mijenjaju se
po sklonidbenoj vrsti u kojoj prevladavaju imenice kojeg drugog roda. Zbog toga dolazi do
konflikta između semantičkih i gramatičkih kriterija za određivanje roda.
Najčešće su među njima imenice koje označavaju mušku osobu, a pripadaju vrsti e u kojoj
prevladavaju imenice ženskog roda. U jednini se najčešće slažu samo s pridjevskim riječima
muškoga roda (ovaj kolega, kolega je došao), a u množini se mogu slagati i s onima muškog i
s onima ženskog roda (ovi/ove kolege, kolege su došli/došle). Neke se već u jednini kolebaju
između muškog i ženskog roda – ponajprije augmentativi i pejorativi (ovaj/ova muškarčina).
U Njd. hibridne imenice mogu imati:

1
 § morf -a (aga, baraba, čiča, ćaća, gazda, gorila ʻtjelohraniteljʼ, hodža, kalfa, kolega,
papa, paša, sluga, starješina, tata, vladika, vođa; mladoženja, neženja, vojskovođa,
vojvoda; djedica, tatica, čičica; momčina, muškarčina; rogonja, bradonja, brkonja,
glavonja, mlakonja, nosonja; bekrija, delija, komšija, spahija, novajlija, zanatlija);
§ morf -e (brale);
§ morf -o (babo, braco, brico, brko, čiko, djedo, medo, pobro, rođo, seljo, striko, tajo,
ujo, zeko).
Manju skupinu hibridnih imenica čine imenice koje označavaju žensku osobu, a pripadaju vrsti
a i muškog su roda (curetak, curičak, djevojčuljak, djevojčurak).
Nekoliko je imenica koje označavaju osobu ili muškog ili ženskog spola, a srednjeg su roda i
pripadaju vrsti a (djevojče, curče, momče).

DVORODNE IMENICE.

I. Imenice općeg ili zajedničkog roda. Označavaju osobe obaju spolova (za razliku od
hibridnih imenica koje označavaju osobe samo jednoga spola) i mogu se slagati s pridjevskim
riječima dvaju rodova. Dakle dvorodne imenice imaju dvostruki referencijalni i dvostruki
gramatički rod.
Najčešće pripadaju vrsti e; tada se mogu slagati s pridjevskim riječima muškog i ženskog roda.
U tu se skupinu ubrajaju sljedeće imenice:
§ imenice izvedene sufiksima na -ic-a koje označavaju mušku ili žensku osobu najčešće
prema nekoj negativnoj osobini (izdajica, izjelica, kukavica, lutalica, mudrica,
neznalica, pijanica, pridošlica, pristalica, propalica, skitnica, ubojica, ulizica,
varalica);
§ deverbativne imenice izvedene sufiksima na -iš-a: platiša, štediša, hvališa, radiša;
§ neke pojedinačne imenice (budala, faca, luda, šeprtlja, uhoda, nakaza, protuha,
ništarija, lijenčina);
§ domaće složenice (cjepidlaka, kavopija, pivopija, pazikuća, tužibaba).
Mogu pripadati i vrsti a; tada se mogu slagati s pridjevskim riječima muškog i srednjeg roda
(blebetalo, gunđalo, klepetalo, piskaralo, škrabalo, njuškalo, zabadalo, zanovijetalo,
zlopamtilo).

II. Heterokliti. Imenice bez referencijalnog roda (što znači da označavaju neživo) u
kojih je promjena roda povezana s promjenom sklonidbene vrste. Riječ je o nekim tvorbeno
nemotiviranim imenicama (npr. bol, čar, gar, glad, pelud, splav) i nekim dvosložnim

2
imenicama izvedenima sufiksom -ež (garež, gnjilež, svrbež, trulež) koje se kolebaju između
muškog i ženskog roda: ako su muškog roda, tada se mijenjaju po vrsti a (bol – bola, splav –
splava, trulež – truleža), a ako su ženskog roda, tada se mijenjaju po vrsti i (bol – boli, splav –
splavi, trulež – truleži).

III. Heterogeni. Imenice bez referencijalnog roda (što znači da označavaju neživo) u
kojih je promjena roda povezana s promjenom gramatičkog broja. Dakle te su imenice
različitoga roda u jednini i množini, npr. u jednini su srednjeg, a u množini ženskog roda (oko
– oči, uho – uši) ili su u jednini muškog, a u množini srednjeg roda (dinamo – dinama, korzo –
korza, moto – mota, rižoto – rižota, salto – salta, torpedo – torpeda, torzo – torza).

IV. Posuđenice koje u Njd. imaju gramatem -o/-e, mijenjaju se po vrsti a, u jednini se
kolebaju između muškog i srednjeg roda (bijenale, čelo ʻglazbeni instrumentʼ, finale, labelo,
oštro ʻvjetarʼ, široko ʻvjetarʼ, trijenale), a u množini prevladava srednji rod (bijenala, čela,
finala, labela itd.; muški je rod donekle uobičajen u imenica bijenali, finali, trijenali).

EPICENI. Imaju dva referencijalna roda, odnosno označavaju osobe i muškog i ženskog spola,
ali gramatički im je rod stabilan i ne koleba se.
Jednu skupinu čine epiceni muškog roda koji pripadaju vrsti a (autoritet, čovjek, fenomen, idiot,
idol, karakter, lopov, snob, (super)model, uzor), drugu epiceni ženskog roda vrste e (beba,
ikona, individua, jedinka, osoba, žrtva), a treću epiceni srednjeg roda vrste a (biće, čeljade,
derište, dijete, dojenče, kumče, novorođenče, siroče, stvorenje).

KAKO SE S POMOĆU LJESTVICE SLAGANJA PROVJERAVAJU ROD I BROJ IMENICE?

Uz imenicu kojoj provjeravamo te dvije kategorije uvrštavamo redom: atribut, predikat (koji
sadrži glagolski pridjev, obično predikat u perfektu), odnosnu zamjenicu (koji, koja, koje) i
ličnu zamjenicu (on, ona, ono).
Prva su dva primjera na kojima ćemo testirati ljestvicu slaganja vezana za hibridne imenice
kolega i muškarčina. Prema atributnom slaganju (ovaj kolega, ovog kolege, ovom kolegi) i
predikatnom slaganju (kolega je došao) te slaganju s odnosnom zamjenicom (kolega koji je
došao, kolega kojeg sam vidio) i slaganju s koreferencijalnom ličnom zamjenicom (Kolega nije
došao na sastanak. On se obično javi kad kasni.) imenica kolega u jednini je muškog roda.
Međutim u množini ta se imenica koleba između muškog i ženskog roda, i to i pri slaganju s
atributom (moji kolege/moje kolege), i pri slaganju s predikatom (kolege su došli/kolege su
došle), i pri slaganju s odnosnom zamjenicom (kolege koji su došli/kolege koje su došle), i pri

3
slaganju s ličnom zamjenicom (no u ovom je slučaju semantičko slaganje mnogo uobičajenije
od sintaktičkog: Kolege nisu došli na sastanak. Oni se obično jave kad kasne. / Kolege nisu
došle na sastanak. ?One se obično jave kad kasne). Ako u testu morate odrediti rod i broj
imenici kolega, koja se pojavljuje u polaznom tekstu, provjerit ćete u tekstu pojavljuje li se uz
nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje li na nju lična zamjenica. Prema tom
slaganju odredit ćete rod imenici kolega i potvrditi ga primjerom iz teksta. Ako nema nijednog
od tih modifikatora uz imenicu kolega, provjerit ćete u tekstu je li imenica u jednini (tada može
biti samo muškog roda) ili u množini (tada može biti i muškoga i ženskoga roda, što morate
potvrditi vlastitim primjerima).
Prema atributnom slaganju (ovaj muškarčina/ova muškarčina, ovog muškarčine/ove
muškarčine, ovom muškarčini/ovoj muškarčini) i predikatnom slaganju (muškarčina je
došao/muškarčina je došla) te slaganju s odnosnom zamjenicom (muškarčina koji je
došao/muškarčina koja je došla) imenica muškarčina već se u jednini koleba između muškog i
ženskog roda. To se kolebanje događa i u množini, i to i pri slaganju s atributom (ovi
muškarčine/ove muškarčine), i pri slaganju s predikatom (muškarčine su došli/muškarčine su
došle), i pri slaganju s odnosnom zamjenicom (muškarčine koji su došli/muškarčine koje su
došle). Ako u testu morate odrediti rod i broj imenici muškarčina, koja se pojavljuje u polaznom
tekstu, provjerit ćete u tekstu pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te
upućuje li na nju lična zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod imenici muškarčina i
potvrditi ga primjerom iz teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz imenicu
muškarčina, napisat ćete da može biti i muškoga i ženskoga roda, što morate potvrditi vlastitim
primjerima.
Sljedeća dva primjera primjene ljestvice slaganja vezana su za dvorodne imenice koje
uvrštavamo u skupinu imenica općeg ili zajedničkog roda: kukavica i gunđalo. Prema
atributnom slaganju (ovaj kukavica/ova kukavica, ovog kukavice/ove kukavice, ovom
kukavici/ovoj kukavici) i predikatnom slaganju (kukavica je došao/kukavica je došla) te
slaganju s odnosnom zamjenicom (kukavica koji je došao/kukavica koja je došla) imenica
kukavica već se u jednini koleba između muškog i ženskog roda, što je tipično za tu skupinu
dvorodnih imenica. To se kolebanje događa i u množini, i to i pri slaganju s atributom (ovi
kukavice/ove kukavice), i pri slaganju s predikatom (kukavice su došli/kukavice su došle), i pri
slaganju s odnosnom zamjenicom (kukavice koji su došli/kukavice koje su došle). Ako u testu
morate odrediti rod i broj imenici kukavica, koja se pojavljuje u polaznom tekstu, provjerit ćete
u tekstu pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje li na nju lična
zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod imenici kukavica i potvrditi ga primjerom iz

4
teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz imenicu kukavica, napisat ćete da može biti
i muškog i ženskog roda, što morate potvrditi vlastitim primjerima.
Prema atributnom slaganju (ovo gunđalo/ovaj gunđalo) i predikatnom slaganju (gunđalo je
došlo/gunđalo je došao) te slaganju s odnosnom zamjenicom (gunđalo koje je došlo/gunđalo
koji je došao) imenica gunđalo u jednini se koleba između srednjeg i muškog roda. U množini
gotovo se isključivo pojavljuje slaganje po obliku, odnosno pridjevske su riječi u množini
srednjeg roda, i to i pri slaganju s atributom (ova gunđala), i pri slaganju s predikatom (gunđala
su došla), i pri slaganju s odnosnom zamjenicom (gunđala koja su došla). Muški je rod u
množini vrlo rijedak (ovi gunđala, gunđala su došli, gunđala koji su došli) i najčešći je pri
slaganju s koreferencijalnom ličnom zamjenicom (Gunđala nisu došla na sastanak. Oni se
obično jave kad kasne). Ako u testu morate odrediti rod i broj imenici gunđalo, provjerit ćete u
tekstu pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje li na nju lična
zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod imenici gunđalo i potvrditi ga primjerom iz
teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz imenicu gunđalo, napisat ćete da može biti i
muškog i srednjeg roda, što morate potvrditi vlastitim primjerima.

Najsloženije odnose kategorije roda i broja imaju četiri hrvatske zbirne imenice: djeca, braća,
gospoda i vlastela. Ljestvica slaganja neophodna je za utvrđivanje njihova roda i broja.
Prema atributnom slaganju (ova djeca, ove djece, ovoj djeci) i relativnom slaganju (djeca koja
uče, djeca o kojoj vam govorim, djeca s kojom razgovaram) imenica djeca jest u jednini
ženskog roda. Prema slaganju s predikatom (Djeca su plakala, bila su gladna) ta je imenica u
množini srednjeg roda. Prema slaganju s ličnom zamjenicom ta je imenica mnogo češće u
množini srednjega roda (Ah, ta djeca... Ona su uvijek bila u pravu), nego u množini muškoga
roda (Ah, ta djeca... Oni su uvijek bili u pravu). Ako u testu morate odrediti rod i broj imenici
djeca, koja se pojavljuje u polaznom tekstu, provjerit ćete u tekstu pojavljuje li se uz nju atribut,
predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje li na nju lična zamjenica. Prema tom slaganju
odredit ćete rod i broj imenici djeca i potvrditi ih primjerom iz teksta. Ako nema nijednog od
tih modifikatora uz imenicu djeca, sami morate navesti primjere slaganja koji potvrđuju da je
ta imenica prema atributnom i relativnom slaganju u jednini ženskog roda, a prema
predikatnom slaganju i slaganju s ličnom zamjenicom u množini srednjeg roda (vrlo rijetko
lična zamjenica može biti u množini muškoga roda).
Prema atributnom slaganju (ova braća, ove braće, ovoj braći) i relativnom slaganju (braća koja
dolaze, braća o kojoj vam govorim, braća s kojom razgovaram) imenica braća jest u jednini
ženskog roda. Prema slaganju s predikatom ta je imenica u množini srednjeg roda (Braća su

5
došla) ili u množini muškog roda (Braća su došli). Isto je tako i pri slaganju s ličnom
zamjenicom: moguća je množina srednjeg roda (Braća kasne. Ona se obično jave kad kasne)
i množina muškog roda (Braća kasne. Oni se obično jave kad kasne). Ako u testu morate
odrediti rod i broj imenici braća, koja se pojavljuje u polaznom tekstu, provjerit ćete u tekstu
pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje li na nju lična
zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod i broj imenici braća i potvrditi ih primjerom iz
teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz imenicu braća, sami morate navesti primjere
slaganja koji potvrđuju da je ta imenica prema atributnom i relativnom slaganju u jednini
ženskog roda, a prema predikatnom slaganju i slaganju s ličnom zamjenicom u množini
srednjeg roda ili u množini muškog roda.
Prema atributnom slaganju (ova gospoda, ove gospode, ovoj gospodi) imenica gospoda jest u
jednini ženskog roda. Prema predikatnom slaganju ta imenica može biti i u jednini ženskog
roda (gospoda je došla), i u množini srednjeg roda (gospoda su došla), i u množini muškog
roda (gospoda su došli). Prema relativnom slaganju imenica gospoda može biti i u jednini
ženskog roda (gospoda koja je dolazila, gospoda o kojoj vam govorim, gospoda s kojom
razgovaram), i u množini muškog roda (gospoda koji su dolazili, gospoda o kojima vam
govorim, gospoda s kojima razgovaram), i u množini srednjeg roda (gospoda koja su
dolazila). Isto je tako i pri slaganju s ličnom zamjenicom: moguća je – ali vrlo rijetka – i jednina
ženskog roda (Gospoda kasni. Ona se obično javi kad kasni), i množina srednjeg roda
(Gospoda kasne. Ona se obično jave kad kasne), i množina muškog roda, što je
najuobičajenije (Gospoda kasne. Oni se obično jave kad kasne). Ako u testu morate odrediti
rod i broj imenici gospoda, koja se pojavljuje u polaznom tekstu, provjerit ćete u tekstu
pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje li na nju lična
zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod i broj imenici gospoda i potvrditi ih primjerom
iz teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz imenicu gospoda, sami morate navesti
primjere slaganja koji potvrđuju da je ta imenica prema atributnom slaganju u jednini ženskog
roda, a da prema predikatnom i relativnom slaganju te slaganju s ličnom zamjenicom može biti
u jednini ženskog roda, u množini srednjeg roda i u množini muškog roda.
Prema atributnom slaganju (ova vlastela, ove vlastele, ovoj vlasteli) imenica vlastela jest u
jednini ženskog roda. Prema predikatnom slaganju ta imenica može biti i u jednini ženskog
roda (vlastela je došla), i u množini srednjeg roda (vlastela su došla), i u množini muškog
roda (vlastela su došli). Prema relativnom slaganju imenica vlastela može biti i u jednini
ženskog roda (vlastela koja je dolazila, vlastela o kojoj vam govorim, vlastela s kojom
razgovaram), i u množini muškog roda (vlastela koji su dolazili, vlastela o kojima vam

6
govorim, vlastela s kojima razgovaram), i u množini srednjeg roda (vlastela koja su dolazila).
Isto je tako i pri slaganju s ličnom zamjenicom: moguća je i jednina ženskog roda (Vlastela
kasni. Ona se obično javi kad kasni), i množina srednjeg roda (Vlastela kasne. Ona se obično
jave kad kasne), i množina muškog roda, što je najuobičajenije (Vlastela kasne. Oni se obično
jave kad kasne). Ako u testu morate odrediti rod i broj imenici vlastela, koja se pojavljuje u
polaznom tekstu, provjerit ćete u tekstu pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna
zamjenica te upućuje li na nju lična zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod i broj
imenici vlastela i potvrditi ih primjerom iz teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz
imenicu vlastela, sami morate navesti primjere slaganja koji potvrđuju da je ta imenica prema
atributnom slaganju u jednini ženskog roda, a da prema predikatnom i relativnom slaganju te
slaganju s ličnom zamjenicom može biti u jednini ženskog roda, u množini srednjeg roda i
u množini muškog roda.

Ljestvicu slaganja primjenjujemo i za provjeru roda i broja brojevnih imenica dvojica, obojica,
trojica, desetorica i nekih drugih brojevnih riječi.
Prema atributnom slaganju (ova dvojica, ove dvojice, ovoj dvojici) brojevna imenica dvojica
jest u jednini ženskog roda. Prema predikatnom slaganju ta imenica može biti u množini
srednjeg roda (dvojica su došla) i u množini muškog roda (dvojica su došli). Prema
relativnom slaganju imenica dvojica može biti u množini srednjeg roda (dvojica koja su
dolazila) i u množini muškog roda (dvojica koji su dolazili). Pri slaganju s ličnom zamjenicom
prevladava množina muškog roda (Dvojica su zakasnila. Oni se obično jave kad kasne); slabo
je vjerojatna množina srednjeg roda (Dvojica su zakasnila. ?Ona se obično jave kad kasne).
Ako u testu morate odrediti rod i broj imenici dvojica, koja se pojavljuje u polaznom tekstu,
provjerit ćete u tekstu pojavljuje li se uz nju atribut, predikat i/ili odnosna zamjenica te upućuje
li na nju lična zamjenica. Prema tom slaganju odredit ćete rod i broj imenici dvojica i potvrditi
ih primjerom iz teksta. Ako nema nijednog od tih modifikatora uz imenicu dvojica, sami morate
navesti primjere slaganja koji potvrđuju da je ta imenica prema atributnom slaganju u jednini
ženskog roda, a da prema predikatnom i relativnom slaganju može biti u množini srednjeg
roda i u množini muškog roda.