Debatne Novosti DECEMBAR 2015

IDEA WSDC WIFI
NVO MREŽA GRAD VLADA

VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS
0
SADRŽAJ DEBATNIH NOVOSTI
PROJEKAT: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO

PROJEKAT: “SVI RAZLIČITI–SVI ISTI: KAMPOVI
ARGUMENT SNAGE - NASTAVAK” – IN
INTERETNIČKOG POMIRENJA ZA MLADE” –
FONDACIJA
AMERIČKA AMBASADA U BIH
O projektu 51
Cilj projekta 4 Uvod 52
Uvod 5 Pomirenje ili upoznavanje mladih ljudi 53
Nasilje nije moj izbor 6 Pjesmom da ti kažem 54
Pjesmom da ti kažem 7 Razgovor sa povodom – dio sam promjene 55
Razgovor sa povodom – dio sam promjene 8 Moja priča 59
Moja priča 13 Debatanti kažu – debatom do trajnog mira 61
Debatanti kažu ne nasilje 16 Stripom da ti kažem 64
Stripom da ti kažem 19 Kviskoteka 65
Kviskoteka 20 Uradite sami 66
Uradite sami 21 Motivacijska priča o interetničkom dijalogu 67
Motivacijska priča o vršnjačkom nasilju 22 Intervju – tolerancija, pomirenje, segregacija i
68
Vodič za borbu protiv nasilja u porodici 23 diskriminacija
Govor nenasilja 28 Mediji o pomirenju – Djeca iz raznih dijelova
71
25 pitanja (i odgovora) 31 BiH: svi imamo iste probleme
Mediji o nasilju – Danas će u SKUPŠTINI Debatologija 73
glavna tema biti – ALEKSA, dečak koji se 33 Umjesto kraja 75
UBIO jer su ga MALTRETIRALI u školi!
Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje: udario
druga pesnicom u stomak i pocepao mu 34
slezinu
Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje odraz CORE AKTIVNOSTI
36
stanja u društvu
BLOG – Nenasilje 37
FB Nasilje 38 Riječ direktorice 2
Nova godina i novi život 39 SŠC „Petar Kočić“ Zvornik - izvještaj 76
Nasilje kao prirodno stanje 40 Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn
Društvene mreže 41 78
Sarajevo – izvještaj
Debatologija 42 Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn
79
Međuškolska takmičenja – novembar 45 Sarajevo – Međunarodni dan ljudskih prava
Umjesto kraja 49 Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn
80
Sarajevo – projekcija filma
Plan aktivnosti za januar 81
CKD tim 82
Škole članice 83
Čestitka 84
Decembar kroz datume 85
1
Sanja Vlaisavljević
Riječ direktorice
Sretan kraj polugodišta i početak Nove

Godine
Riječ direktorice
Dragi naši,
Došao je kraj još jednog polugodišta. Nadam se da ste u toku
proteklih nekoliko mjeseci svi puno debatovali, da ste razvijali
svoje govorničke sposobnosti i naučili ponešto novo o zadatim
temama. Svima vam želimo srećnu Novu Godinu i nadamo se
da se uskoro vidimo. 
2
IDEA WSDC WIFI
3
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
NAZIV PROJEKTA: SADRŽAJ

“SNAGA ARGUMENTA UMJESTO Cilj projekta 4
ARGUMENT SNAGE – NASTAVAK” Uvod 5
Nasilje nije moj izbor 6
Pjesmom da ti kažem 7
Razgovor sa povodom – dio sam
CILJ PROJEKTA:
8
promjene
Moja priča
Ojačati aktivizam mladih u
13
Debatanti kažu ne nasilje 16
prevenciji vršnjačkog nasilja Stripom da ti kažem 19
kroz edukativne, istraživačke i

Kviskoteka 20
Uradite sami 21
posebno kompetitivne Motivacijska priča o vršnjačkom nasilju 22
aktivnosti, i prezentirati
Vodič za borbu protiv nasilja u porodici 23
Govor nenasilja 28
rezultate najširoj javnosti. 25 pitanja (i odgovora) 31
Mediji o nasilju – Danas će u
SKUPŠTINI glavna tema biti – ALEKSA,
33
dečak koji se UBIO jer su ga
MALTRETIRALI u školi!
Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje:
udario druga pesnicom u stomak i 34
pocepao mu slezinu
Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje
36
odraz stanja u društvu
BLOG – Nenasilje 37
FB Nasilje 38
Nova godina i novi život 39
Nasilje kao prirodno stanje 40
Društvene mreže 41
Debatologija 42
Međuškolska takmičenja – novembar 45
Umjesto kraja 49
4
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
UVOD Mi smo grupa:
Pogledamo li malo bolje sredinu u kojoj

živimo, uočit ćemo porast nasilja u svim
društvenim sferama. Zašto dolazi do nasilja?
Postoji li odgovor na ovo pitanje? Složit
ćemo se da je odgovora mnogo, no pođimo
od vlastitog primjera. Koji je naš stav o
nasilju? Stičemo dojam da nasilje nije naš
izbor, te da vlastitim aktivnostima možemo
Nađa Brkić
utjecati na smanjenje nasilja i potpuno
uništavanje nasilja. Zato recimo „NE“ svim
oblicima i učinimo svoje izbore humanim i
korisnim.
Autor teksta: prof. Emilija Pavićević
Alma Ahmethodžić
Emilija Pavićević
5
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
NASILJE NIJE MOJ IZBOR Riječi u slici...
Na velikom odmoru u jednoj školi, učenik

petog razreda je maltretirao učenicu
trećeg razreda. To je sa prozora gledao
učenik osmog razreda koji je odmah
sišao i zaprijetio učeniku petog razreda
da to nikad nikome ne čini. Dao mu je
jedan primjerak letka u kojem se govorilo
o načinima na koje možemo da se
ponašamo prema drugima i bez
upotrebe nasilja, te kako ćemo drugima
ukazati da prestanu činiti nasilje. Poslije
sedam godina učenik koji je nekada
maltretirao druge bori se za zaštitu djece
i žena koje su žrtve nasilja.
Autor teksta: prof. Nađa Brkić
6
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
PJESMOM DA TI KAŽEM Riječi u slici...
N ikad nemoj dozvoliti da zavladaju
E mocije tamo gdje caruje razum
N ikad nemoj biti onaj koji
A ko mu neko drugi kaže budi loš prema

nekom to i čini
S p
am odluči i vodi se istinom pravdom i
poštovanjem
I stina neka ti bude vodilja, pravda

uvijek cilj a poštovanje imaj prema
svakome
LJ ude voli i poštuj
U vijek u životu, jer onaj ko koristi silu

nema ništa pametno da kaže.
7
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Razgovor s povodom – dio sam promjene A o temi su

razgovarali:
Profesorica: Učenici ste

srednje škole gimnazije
„Musa Ćazim – Ćatić“ iz
Tešnja, članovi debatnog
kluba i aktivni učesnici u
svim aktivnostima škole.
Kakva su vaša zapažanja
debatne aktivnosti? Da li
one doprinose vašem
sazrijevanju, formiranju
Trener: Nađa Brkić
stavova vezanih za teme i
dešavanja na temu vršnjačkog nasilja?
Asmira Nasić: Debatne aktivnosti doprinose
formiranju moji stavova.
Almina Halvadžić
Almira Halvadžić: Debatne aktivnosti doprinose mom
sazrijevanju i formiranju stavova vezanih za teme.
Profesorica: Kao debatanti osjećate li stepen
odgovornosti prema učenicima koji nisu članovi
debatno kluba a imaju probleme sa disciplinom?
Asmira Nasić: Osjećam odgovornost da pomažem
drugima da bolje shvate stvari koje do tada nisu znali.
Almira Halvadžić: Osjećam određeni stepen
odgovornosti.
Profesorica: Smatrate li da aktivnosti koje realizuje
debatna sekcija ili debatni klub doprinose poboljšanju
situacije po pitanju vršnjačkog nasilja?
Asmira Nasić: Smatram da pozitivno utičemo na
ostatak.
Almira Halvadžić: Smatram da mi možemo utjecati Asmira Nasić
svojim stavovima na ostatak.
8
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
A o temi su
Razgovor s povodom – dio sam promjene
razgovarali:
Učenici ste Srednje škole

za tekstil, kožu i dizajn u
Sarajevu i članovi debatnog
kluba „Modus“. Aktivni ste
učenici u svim aktivnostima
koje realizuje debatni klub i
debatna sekcija.
Trener: Alma Amar Solunović

Ahmethodžić
1. Kakva su vaša zapažanja za sve debatne

aktivnosti? Da li one doprinose vašem sazrijevanju i
formiranju stavova vezanih za teme i dešavanja
oko vršnjačkog nasilja?
2. Kao debatant osjećate li određenu dozu
odgovornosti prema učenicima koji nisu članovi
debatnog kluba a koji imaju probleme sa Sandro Lukežić
disciplinom? Smatrate li da aktivnosti koje realizuje
debatni klub i debatna sekcija rezultiraju boljim
razumjevanjem problema vršnjačkog nasilja u školi
i lokalnoj zajednici?
Amar Solunović:
1. Naravno jer mijenjam stavove po pitanju vršnjačkog
nasilja, saznajem nove činjenice, bolje razumijem
počinioce vršnjačkog nasilja kao i žrtve vršnjačkog
nasilja.
2. Naravno i pokušavam da pomognem da promijene Aldijana Delalić
svoje ponašanje.
3. Debatne aktivnosti doprinose boljem razumijevanju
problema kao i njihovog rješenja.
Sandro Lukežić:
1. Debatni klub mi omogućava novi način razmišljanja
u formiranju stavova i donošenja odluka.
2. Pokušavam da im promijenim stavove i pogrešan
način razmišljanja.
9
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
3. Mnogi učenici koji nisu članovi debatnog kluba to

žele biti jer su vidjeli da mi radimo, učimo, pomažemo Riječi u slici
drugima i družimo se.
Aldijana Delelić:
1. Debatne aktivnosti pozitivno utiču na nas.
Upoznajemo druge učenike i njihove životne priče
što nam olakšava da ih bolje razumijemo i
upoznamo.
2. Naravno i smatram da svima treba pomoći.
Moramo osjećati odgovornost prema svim ljudima,
naročito našim vršnjacima.
3. Da, i doprinosimo boljem razumijevanju problema.
10
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
A o temi su
Razgovor s povodom – dio sam promjene razgovarali:
Ena Šljivo
Trener: Emilija
Pavićević
Idete u srednju školu i članovi ste debatnih klubova,

recite:
1. Zašto nasilje nije vaš izbor?
2. Koji su čimbenici koji utiču na razgovor a ne
nasilje? Patrik Šajinović
Ena Šljivo:
1. Zato što kroz konstruktivan razgovor možemo
postići sve.
2. Dobra volja i dobre namjere da se sposobnost
govora i elementi poput argumenata koriste jer
doprinose otkrivanju istine.
Patrik Šajinović:
1. Zato što kao razumnim bićima odgovara da tražimo
načine i odgovore pitanjima, argumentima, a nikako Leon Miliša
silom.
2. Zdrav razum i dobra volja da se riješi na dobar,
racionalan način.
Leon Miliša:
1. Zato što nasiljem nikako nećemo riješiti problem
kao što bi razgovorom.
2. Čimbenici koji utiču na razgovor a ne nasilje su
zdrav razum koji nam nalaže da uvijek dijalogom
dođemo do istine.
Lejla Mujanović
11
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Lejla Mujanović: A o temi su

1. Zato što se argumentima svi nesporazumi razgovarali:
rješavaju.
2. Čimbenici koji utiču na razgovor a ne nasilje su
zdrav razum, odabir argumenata itd.
Alem Balić:
1. Nasilje nije moj izbor zato što je razgovor put koji
vodi rješavanju problema.
2. Čimbenici koji utiču na odabir razgovora su
argumenti koji doprinose rješavanju problema a ne
nasilju.
Melita Spahić:
1. U mojoj prirodi nije da činim nasilje i psihički nisam Alem Balić
sposobna da to činim.
2. Život je neprevidljiv i ko zna kad će neko meni
zatrebati i ja nekome.
Teona Nešović:
1. Nisam sposobna da činim nekom loše.
2. Zdrav razum treba da preovladava u svim
institucijama.
Melita Spahić
Teona Nešović
12
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Za vrijeme velikog odmora kao dežurni

profesor obilazila sam prostorije škole. U
jednoj od učionica čula sam viku. Ušla
sam u učionicu i pitala učenika šta se
dešava. Na moje pitanje jedan od
učenika koji je najviše vikao je rekao da
je sve uredu, i da on samo viče zato što
njegov kolega nije slušao ono što je on
pričao i zbog toga je odlučio da viče.
Rekla sam mu da to nije način na koji će
njegov kolega čuti ono što on ima da
kaže. Nakon toga njegov kolega je
odlučio da ga sasluša pod uslovom da
govori umjerenim tonom i koristi pristojne
riječi.
13
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Trener: Alma
Ahmethodžić
Čekajući autobus na autobuskoj stanici

grupa učenika počela je da tuče jednog
učenika koji je za razliku od njih nosio
školsku torbu. Udarajući ga govorili su
mu da je štreber i da uvijek mora nositi
sveske i udžbenike zbog čega oni dobiju
negativne ocjene. U tom trenutku nailazi
jedna djevojčica koja im govori kako nisu
u pravu i da je loše to što ga tuku jer
jedini on izvršava svoje obaveze koje bi i
oni trebali izvršavati. Nakon njenih riječi
grupa učenika pošla je u pravcu škole a
za njima učenik kojeg su tukli i učenica
koja mu je pomogla tako što je podsjetila
sve na njihove obaveze i za to joj nije
bila potrebna sila.
14
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Trener: Emilija
Pavićević
Radim u školi, susrela sam se sa

mnogim aktivnostima vezanim uz
suzbijanje nasilja. Samim time postavila
sam si pitanje „odakle nasilje“ usred
nemogućnosti ostvarenja nekih osobnih
težnji ili iz određenih negativnih psihičkih
predispozicija? Zaključak do kojeg sam
došla je da nasilje nastaje zbog
predrasuda. Zato recimo ne
predrasudama a time odbacimo i nasilje.
15
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici
Asmira Nasić: „ Koristite se

argumentima a ne silom, jer su
argumenti jači od korištenja sile.“
Almina Halvadžić: „ Argument

doprinosi toleranciji a
nezadovoljstvo nasilju.“ ŠKOLA
ŠKOLA: Gimnazija „Musa Ćazim

Ćatić”
GRAD: Tešanj
IMENA DEBATANATA
Almina Halvadžić
Asmira Nasić
16
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Trener: Alma
Ahmethodžić
Amar Solunović: „Razgovorom

postižemo ono što ne možemo postići
snagom i nasiljem.“
Sandro Lukežić: „Bolje vrabac u ruci

nego golub na grani.“
Aldijana Delalić: „Čovjek čovjeku nije

vuk.“
ŠKOLA: Srednja škola za tekstil,

kožu i dizajn
GRAD: Sarajevo
IMENA DEBATANATA
Amar Solunović
Sandro Lukežić
Aldijana Delalić
17
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Trener: Emilija
Pavićević
Leon Miliša: „Razgovorom saznajemo

više o drugoj osobi pa tako
prevazilazimo neka loša mišljenja i
predrasude koje bi dovele do sukoba.“
Melita Spahić: „Čini dobro da bi ti se

vratilo.“
Teona Nešović: „Čovjek je onoliko

čovjek koliko shvata druge.“
ŠKOLA: KŠC „Sv. Jospi” Sarajevo

i KŠC „Sv. Pavao” Zenica
GRAD
IMENA DEBATANATA
Leon Miliša
Melita Spahić
Teona Nešović
18
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
STRIPOM DA TI KAŽEM
Tema stripa
Tema stripa je
prevazilaženje
diskriminacije
uz pomoć
korištenja
argumenata i
objašnjenja.
Pogledajmo
zajedno o čemu
se radi!
19
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS

KVISKOTEKE
1. Šta je nasilje?
2. Vrste nasilja?
Dragi čitatelji
pred vama su
3. Nasilje nikad nikome nije... pitanja na koja svi
moramo znati
4. Zašto se javlja nasilje? odgovore, ne zato
što trebamo biti
sveznalice nego
5. Između koga se nasilje najčešće javlja? zato što je ovo
tema koja se
6. Razlozi pojave nasilja? odnosi i na tebe i
na mene. Na naše
pretke, naše
7. Kome prijaviti vršnjačko nasilje? roditelje, nas i
našu djecu.
8. Suprotno od korištenja nasilja je?
Znati znači umjeti
se oduprijeti zlim
9. Žrtve vršnjačkog nasilja su? iskušenjima!
10. Vršnjačko nasilje je?
11. Čuvaj druga svog kao...
12. Nemoj činiti drugome što ne želiš da...
13. Najgori protivnik pravdi je?
14. Nasilje je uvijek povezano sa?
15. Nasilje je od koristi samo onima koji nemaju

šta?
Odgovori su na 49. stranici
20
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
URADITE SAMI
Dragi čitatelji,
Dijelimo učenike u 5 grupa koje se sastoje od 5 pred vama je
scenarij radionice
članova u svakoj. Svakoj grupi dijelimo nastavne koji možete sami
listove na kojima su ispisani zadaci koji će se realizirati u
realizovati u narednih 45 minuta. Nastavni plan manjoj ili većoj
grupi.
čine sljedeći zadaci:
Navedite situaciju u kojoj ste izvršili vršnjačko Nije bitno da li ste
nasilje nad nekim ili je neko izvršio nasilje nad profesor ili
učenik, NVO
vama i odgovorite na sljedeća pitanja: aktivista ili
1. Šta sam uradio da bih izbjegao neugodnu naprosto
situaciju u kojoj sam bio žrtva nasilja ili građanin koji želi
podići svijet ljudi
počinilac nasilja? oko sebe o
2. Koliki sam dao doprinos kao žrtva ili počinilac POSTOJANJU
nasilja u suzbijanju vršnjačkog nasilja ili PROBLEMA
VRŠNJAČKOG
informisanju lokalne zajednice o postojanju tog NASILJA.
problema?
3. Navedi najmanje 5 razloga na osnovu kojih
osobe vrše nasilje nad nekim umjesto da
koriste argumente ili slične metode!
4. Osmislite slogan kampanje koja se bavi
promoviranjem kulture dijaloga kao alternative
i jedine opcije u odnosu na nasilje!
Nakon realizovanih zadataka predstavnici grupa
prezentuju rezultate svog rada i pišu na ploču
slogan koji promoviše kulturu dijaloga. Nakon
izlaganja svih grupa svi članovi radionice biraju
jedan slogan koji je ujedno i poruka radionice.
21
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
MOTIVACIJSKA PRIČA O VRŠNJAČKOM NASILJU

Dragi čitatelji,
pred vama je
U toku školovanja sigurno ste bili u situaciji da se motivacijska
priča, kakvih
vama ili nekom poznatom prijeti da će doći neka uvjereni smo, ima
treća osoba koja će vas istući ili „naučiti pameti“. mnogo oko vas.
To je kao što već znate u velikom broju slučajeva
Na temelju ove
momak ili drug koji dolazi pred školu skupim priče postavili
automobilom, ima skup mobitel i garderobu koja smo za vas teze
prikriva modrice koje je zadobio nakon nogometne za debate, a vi ne
zaboravite:
utakmice ili u tuči u kojoj je tukao osobu mnogo
mlađu od sebe zato što ga je „ružno“ pogledala. - Pažljivo istražiti
Ta, nazovimo je neka treća osoba, nije završila temu
- Uraditi
srednjoškolsko obrazovanje jer su inače svi bili brainstorming
protiv njega i on je „mnogo pametniji“ od svih. - Kreirati
Zamislite situaciju u kojoj se vraćate iz škole i argumente
- Pripremiti
vidite kako je vašeg druga ili drugaricu napala unakrsno
nepoznata osoba. ispitivanje
Razmislite:
I konačno
Kako ćete reagovati? DEBATIRAJTE
Koga i zašto treba nazvati?
Šta učiniti da bi se takve i slične situacije izbjegle?
TEZE ZA DEBATU:
1. Nasilje među vršnjacima rezultat je nebrige
porodice i vlasti.
2. Vršnjačkim nasiljem treba isključivo da se
bave psiholozi i pedagozi.
3. Problemu vršnjačkog nasilja mediji treba da
posvete više pažnje.
4. Na vršenje nasilja treba reagovati.
22
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
“Vodič za borbu protiv nasilja u porodici” (IV dio)

O Priručniku:
Zašto žene trpe nasilje?

Kada čujemo za slučaj porodičnog nasilja prva, spontana
reakcija je da se pitamo zašto osoba trpi nasilje i zašto ne traži
pomoć. Brojni su razlozi za ovo, a samo neki od njih su: Od septembarskog
• strah da će im nasilnik ili vlast oduzeti djecu, ubiti ih ili još broja Debatnih
više tući novosti donosimo
• nedostatak finansijskih sredstava da samostalno prežive vam u dijelovima
• nedostatak drugog smještaja (žene nemaju gdje da žive veoma značajan i
nego u kući nasilnika ili njegove porodice koristan Priručnik
• neznanje od koga i kako da zatraže pomoć • stanje psihičke pod nazivom „Vodič
i fizičke iscrpljenosti za borbu protiv
• vjerski ili porodični negativni stavovi prema razvodu nasilja u porodici:
• navika od djetinjstva da je nasilje način života Kako pomoći žrtvama
• zavaravanje da on nije „stvarno“ takav, i da je kriv alkohol, nasilja u porodici –
problemi na poslu, nedostatak para, nezaposlenost osnovne informacije”
Još jedan od važnih razloga zašto žene trpe nasilje su koji je 2010. godine
predrasude koje ima društvo, pa i sama žrtva. Neke od tih izdao NVO “Prava za
predrasuda su sve”
• žena mora da biti udata, a dobre supruge i majke nitko ne
tuče
• žena je kriva za nasilje koje trpi jer izaziva nasilnika svojim
ponašanjem http://mrezapravde.ba
• ljubomora – znak ljubavi /mpbh/mpbh_files/file/
• alkohol je kriv a ne nasilnik vodic_borba_protiv_n
• djeci je potreban otac asilja_u_porodici.pdf
• nasilje je privatna stvar i isključiva sramota žene
• žene koje trpe nasilje su neobrazovane, siromašne, iz nižih
društvenih slojeva
23
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Mnoge žrtve nasilja zaista vjeruju da ako odu, biće im zabranjeno

da viđaju djecu, da neće imati pravo na izdržavanje od supruga, ili U ovom broju
da će izgubiti pravo na zajedničku imovinu. Žene koje su i ranije čitajte
živjele u porodici u kojoj je dominiralo nasilje imaju mnogo veći
stepen tolerancije prema nasilju, smatrajući ga uobičajenim
načinom života. One ne znaju kako da mu se suprotstave, čak i ne
shvataju da imaju zakonom garantovana prava da budu zaštićene ZAŠTO ŽENE
od njega. Nasilnicima ovo naravno koristi jer njima i odgovara da TRPE NASILJE?
žene ne poznaju svoja prava i da su u stalnom strahu. Zaista
postoje situacije u kojima je veoma teško ili nemoguće napustiti ZAKONSKA
nasilnog partnera, ali zato ne treba kriviti ženu. Umjesto toga, PRAVA ŽRTVE
potrebno je zahtijevati od nadležnih institucija za provođenje NASILJA U
zakona da postupaju u skladu sa zakonom. Od ovih institucija PORODICI
(policije, centara za socijalni rad i tužilaštva) očekuje se da
dosljednim provođenjem zakona pomognu ženama žrtvama nasilja ZAŠTITNE MJERE
da iskorače iz nasilnih porodica.
Zakonska prava žrtve nasilja u porodici KOME SE
OBRATITI ZA
Nasilje u porodici je krivično djelo koje je kažnjivo POMOĆ U
novčanom kaznom ili kaznom zatvora, a nasilje u porodici SLUČAJU
koje je uzrokovalo smrt žrtve kažnjivo je kaznom NASILJA U
dugogodišnjeg zatvora PRODICI? – KO
POMAŽE
Kako bi žrtva nasilja dobila pomoć i kako bi institucije mogle ŽRTVAMA
djelovati u slučaju nasilja u porodici žrtva treba slučaj prijaviti PORODIČNOG
policijskoj stanici ili centru za socijalnu rad u opštini gdje se nasilje NASILJA?
dogodilo ili zatražiti mjere zaštite od suda. Nasilje mogu prijaviti i
aktivistice ali samo i jedino uz dobrovoljan pristanak žrtve nasilja. ULOGA DRŽAVNIH
INSTITUCIJA U
Prema zakonu zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, ZAŠTITI OD
vaspitači, medicinske, obrazovne i druge ustanove, NASILJA U
nevladine organizacije, kao i svaki građanin i član porodice PORODICI
koji znaju za slučaj nasilja u porodici obavezni su prijaviti
slučaj policiji, nadležnom tužilaštvu ili centru za socijalni
rad.
24
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Zaštitne mjere
U SLJEDEĆEM
Žrtva nasilja, odnosno njezin zakonski zastupnik i/ili staratelj,
BROJU
policija, tužilaštva, centri za socijalni rad, vladine i nevladine
ČITAJTE
organizacije mogu tražiti donošenje zaštitnih mjera kroz
obraćanje sudu koji jedini donosi zaštitne mjere koje sprovode
institucije (policija, centri). Ovim mjerama može se uticati na: ULOGA NEVLADINIH
privremeno uklanjanje situacija koje mogu dovesti do nasilja, ORGANIZACIJA U
spriječiti ponavljanje i produžavanja nasilja, te se može ZAŠTITI I POMOĆI
osigurati jedna vrsta zaštite i sigurnost žrtve. ŽRTVAMA NASILJA U
PORODICI
Zaštitne mjere su privremene. Da bi sud donio
zaštitnu mjeru, žrtva nasilja mora nasilje prijaviti KAKO PRISTUPITI I
policiji! PRUŽITI POMOĆ
ŽRTVI NASILJA?
Zaštitne mjere su:
1. udaljenje nasilnika iz stana, kuće ili nekog drugog KAKO RAZGOVARATI
stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki SA ŽRTVOM NASILJA?
drugi stambeni prostor
2. zabrana približavanja žrtvi nasilja
3. osiguranje zaštite osobe izložene nasilju
4. zabrana nasilniku da uznemiravava ili uhodi osobu
izloženu nasilju
5. podvrgavanje nasilnika obaveznom psihosocijalnom
tretmanu (u ustanovu koju odredi sud)
6. podrvrgavanje obaveznom liječenju nasilnika od ovisnosti
(u ustanovu koju odredi sud)
7. obaveza društveno korisnog rada nasilnika u korist lokalne
zajednice (Zakon u RS predviđa i ovu mjeru) Nasilnik koji
krši zaštitnu mjeru može biti kažnjen novčanom kaznom od
2000 – 10.000 KM (FBiH) odnosno 300 – 500 KM (RS).
25
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Kome se obratiti za pomoć u slučaju nasilja u prodici? –

ko pomaže žrtvama porodičnog nasilja?
RIJEČI U SLICI
Osobe koje trpe nasilje u porodici veoma često ne znaju kome
i kako da se obrate i od koje institucije da potraže pomoć. Već
smo istakli da postoji niz državnih institucija i organizacija kao
što je npr. policija ili Centar za socijalni rad koje mogu i moraju
reagovati kada saznaju za slučaj nasilja u porodici. Kada bilo
koja od ovih institucija ne reaguje ili reaguje na neodgovarajući
način one krše zakon. Službena osoba koja ne prijavi slučaj
policiji može biti kažnjena novčanom kaznom od 1000 do
5000 KM (FBiH) odnosno 800 – 1800 KM (RS).
Žrtve nasilja u porodici trebaju zahtijevati zaštitu od

policije, centara za socijalni rad i sudova odnosno
tužilaštva!
Uloga državnih institucija u zaštiti od nasilja u porodici

Policija je obavezna da:
• se odazove na poziv i evidentira slučaj nasilja u porodici •
izađe na mjesto događaj
• spriječi nasilnika u daljem nasilničkom ponašanju
• osigura žrtvi pristup medicinskoj i drugim oblicima pomoći i
u slučaju potrebe osigurava smještaj žrtve u sklonište za
žrtve nasilja u porodici („sigurnu kuću“)
• prikupi što više podataka o događaju i o tome sačini
zapisnik
• obavijesti nadležno tužilaštvo i centar za socijalni rad o
slučaju
• podnose zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom
sudu
26
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Centar za socijalni rad je obavezan da:

• primi i sasluša žrtvu nasilja i o slučaju pripremi službenu
RIJEČI U SLICI
zabilješku
• u slučaju nasilja odmah obavijesti policiju a policiji dostavi
sve informacije o slučaju
• upozna žrtvu sa njezinim zakonskim pravima i pravima
djeteta
• preduzme sve mjere osobito važne za zaštitu sigurnosti
žrtve odnosno sigurnosti djeteta, naročito smještaj žrtve i
djeteta u sklonište za žrtve nasilja u porodici
• sa žrtvom nasilja izradi plan njezine sigurnosti i uspostavi
redovan kontakt sa žrtvom
• posreduje i pomaže žrtvi nasilja kod ostvarivanja njezinih
prava (besplatna pravna pomoć, besplatna zdravstvena
pomoć, i sl.)
• se odazove na poziv policije radi trenutnog zbrinjavanja
djeteta ili maloljetnika i informativnog razgovora u vezi sa
slučajem
Zdravstvene ustanove su obavezne da:
• pruže žrtvi nasilja u porodici zdravstvenu pomoć bez obzira
da li je žrtva zdravstveno osigurana
• povrede nastale u slučaju nasilja u porodici evidentira u
karton a slučaj bez odlaganja prijavi policiji
• u slučaju sumnje da se radi o nasilju u porodici pokuša kroz
razgovor sa žrtvom dobiti više informacija o tome šta se
dogodilo
• na traženje suda ili policije dostave nalaze odnosno
mišljenje koje je od značaja za rješavanje i dokazivanje
djela nasilja u porodici
• neće javno iznositi podatke o zdravstvenom stanju
pacijenta/žrtve nasilja
27
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
O
“GOVOR NENASILJA” (XI dio) PRIRUČNIKU:
OTVORENA PITANJA & ŽIRAFSKE UŠI
Od februarskog
broja Debatnih
novosti počeli smo
sa objavljivanjem
dijelova teksta iz
Priručnika “Govor
nenasilja“ autora
Ladislava Bognara
objavljenu 1998. u
Osijeku.
U ovom broju
čitajte:
EMPATIJA
28
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
O Priručniku
U narednom broju
Debatnih novosti
čitajte:
PRETVARANJE
ZMIJE U ŽIRAFU
29
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Riječ u slici
30
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
25 PITANJA (I ODGOVORA) (III dio) O tekstu
11. Trebam li razmotriti neka pitanja s djetetom prije U narednim

razotkrivanja? brojevima
S obzirom na to da će zaprimanje informacija o zlostavljanju Debatnih novosti
zahtijevati, u većini slučajeva, kršenje povjerljivosti informacija, donosimo
dobro je unaprijed, u razgovoru s djetetom, ako s njim redovito interesantna
radite, uvrstiti i razgovor o situacijama u kojima ćete morati pitanja i odgovre
prekršiti povjerljivost (npr. zlostavljanje, obveza na zaštitu, za stručnjake koji
očuvanje nečijeg života itd.), na način koji neće uplašiti dijete i rade sa djecom
djelovati da se ono zatvori. Ponekad postoje okolnosti u kojima bi koji im
ovakvo određivanje unaprijed moglo obeshrabriti dijete da omogućavaju da
progovori o zlostavljanju, ako misli da će ovo otkrivanje prepoznaju
automatski rezultirati prijavljivanjem. Ipak, ni u kojem slučaju ne zlostavljanje.
možemo izbjeći zakonske odredbe, niti se dogovoriti s djetetom http://www.poliklinik
da nećemo prijaviti zlostavljanje na koje sumnjamo. a-
djeca.hr/publikacije/
12. Kako da postupim u slučaju kad dijete otkrije da ga 25-pitanja-i-
zlostavlja roditelj? odgovora/
Postoji nekoliko načina na koje dijete najčešće razotkrije
zlostavljanje:
1. Može reći slučajno, bez namjere da kaže. Djetetu se može
omaknuti da kaže nešto bez stvarne namjere. Odrasli moraju biti
pažljivi s ovakvim načinom otvaranja i postupati vrlo osjetljivo jer
dijete možda nije spremno o tome govoriti. Može negirati da se
išta dogodilo. Potrebno je uvjeriti dijete da je sigurno i umiriti ga,
pokazati da mu vjerujemo, prije nego što bude spremno iznositi
detalje.
2. Drugi tip razotkrivanja je kad se dijete namjerno nekome
povjeri. To se može dogoditi kad dijete dobije neke informacije o
zlostavljanju djece, npr. nakon što u školi ili na televiziji čuje da se
zlostavljano dijete treba povjeriti bliskoj osobi. Ili ako gleda film s
tom tematikom. Ili ako želi zaštititi mlađe dijete. U adolescenciji
se, nakon godina zlostavljanja, može osnažiti dovoljno da to i
kaže, ili može željeti time zadobiti veću kontrolu. Kad se dijete
povjeri s namjerom, obično je tada sposobno dati jasne
informacije i nije previše zaplašeno. Tada je moguće pažljivo
razgovarati s djetetom i angažirati stručnjake da pomognu djetetu.
31
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
3. Najčešće, razotkrivanje tajne ipak započinju odrasle osobe, RIJEČI U SLICI

a ne djeca. To su situacije u kojima odrasli prepoznaju znakove
i simptome te pitaju što se događa. U tom slučaju dijete je u
konfliktu između želje da kaže kako bi mu se pomoglo, i želje
da zaštiti zlostavljača.
4. Četvrti tip razotkrivanja se često zanemaruje. Kad
razmišljamo o otkrivanju, zamišljamo djecu koja iznose tajnu.
Ali i odrasli mogu iznijeti takve tajne. Kad odrasli kaže tajnu,
npr. o seksualnom zlostavljanju koju je čuvao od djetinjstva,
on/ona također može imati iste strahove i brige kao i dijete.
Institucije sistema trebaju adekvatno odgovoriti na razotkrivanje
kod odraslih, i pri tome treba voditi računa da zlostavljač
možda još uvijek zlostavlja neko dijete ili djecu, pogotovo ako
je unutar obitelji.
U većini slučajeva djeca povjeravaju odraslima manje
probleme, no važno je pokazati spremnost i volju da ih se
sasluša. Ukoliko dijete povjeri ozbiljan problem poput
zlostavljanja, prva će reakcija odrasle osobe uvelike odrediti
koliko će dijete reći i kako će se osjećati nakon toga. Ovdje je
sažeti prikaz kratkih savjeta za odrasle kojima se zlostavljano
dijete povjeri:
• Pronađite mirno mjesto za razgovor.
• Iako je takva situacija teška za svaku osobu, važno je da
ostanete mirni i puni razumijevanja.
• Djeca su često uplašena ili zabrinuta za osjećaje odraslih i
boje se da ih ili neće više voljeti, ili da će biti ljuti radi toga
što im se dogodilo. Razuvjerite ih.
• Vjerujte im. Djeca vrlo rijetko lažu o zlostavljanju.
• Saslušajte ih, ali nemojte ih tjerati da kažu više o tome
ukoliko sama nisu spremna. Recite im da ste tu za njih, da
Vam je drago da su Vam se povjerila i da je vrlo hrabra
odluka pričati o tome.
• Djecu nikada ne treba okrivljavati za bilo koji oblik
zlostavljanja ili zanemarivanja. Jedan od načina koji im
može olakšati povjeravanje je objašnjenje da je s njima sve
u redu, no da nije u redu to što im je zlostavljač napravio.
• Ako je potrebno potražite psihološki savjet putem Hrabrog
telefona (0800 0800), obratite se policiji, centru za socijalnu
skrb ili liječniku.
32
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Analizirajmo
MEDIJI O NASILJU
zajedno:
Svakog mjeseca
CKD istražuje
pisanje medija o
nasilju općenito,
prestupništvu,
http://www.telegraf.rs/vesti/1889834 vršnjačkom
-pripremljen-aleksin-zakon- nasilju. Za ovaj
predstavljanje-danas-u-novom-sadu broj izdvajamo
nekoliko tekstova,
a vi procijenite o
čemu je riječ i na
koji način je
nasilje preneseno
čitateljima.
Analizirajte
sadržaj pred
vama:
Šta je tema?
 Kako zakoni mogu

pomoći u smanjenju
vršnjačkog nasilja?
 Da li je trebalo
reagirati prije nego
što se desila
tragedija?
 Kako?
33
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Analizirajmo
MEDIJI O NASILJU
zajedno:
Svakog mjeseca
CKD istražuje
pisanje medija o
nasilju općenito,
prestupništvu,
vršnjačkom
nasilju. Za ovaj
broj izdvajamo
nekoliko tekstova,
a vi procijenite o
čemu je riječ i na
koji način je
nasilje preneseno
čitateljima.
Analizirajte
sadržaj pred
vama:
Šta je tema?
 Gdje se radnja
dešava?
 Imate li slična
iskustva?
 Kakva je reakcija
okolice na ovakva i
slična ponašanja?
34
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
MEDIJI O NASILJU Riječ u slici
http://www.bktvnews.com/vrsnjacko-nasilje-udario-
druga-u-stomak-pesnicom-i-pocepao-mu-slezinu/
35
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
MEDIJI O NASILJU Analizirajmo

zajedno:
 Koja je ovdje
osnovna vijest?
 Koje pitanje
postavlja
gospodin Jokić?
 Koja društvena
mreža se
spominje u
http://www.promjene.org/index.ph tekstu?
p/120-opstinksi-odbori/1288-
vrsnjacko-nasilje-odraz-stanja-u-  Na koje načine
drustvu mladi mogu
spriječiti nasilje?
 Šta najviše utječe

na pojavu
vršnjačkog
nasilja?
 Ko je
najodgovorniji za
postojanje
problema nasilja?
36
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
BLOG – NEnasilje .
Centar za kulturu dijaloga je u septembru 2014.

gdoine pokrenuu Blog Nenasilje kako bi mladima
iz cijele BiH omogućio jedinstven elektronski
način za borbu protiv vršnjačkog nasilja i
otvoreno pisanje o problemima sa kojima se
suočavaju. Od tada, pa do zaključenja ovog
broja Debatnih novosti objavljeno je 97 različitih
tekstova o nasilju među mladima i razmišljanjima
koja su mladi željeli podijeliti sa drugim
posjetiocima bloga. Tekstove uobičajeno
objavljujemo ponedjeljkom, a ukoliko želite da i
vaš tekst objavimo, pišite nam na:
izvjestaji.ckd@gmail.com
37
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Slikom da ti
FB NASILJE
kažem
Htio sam biti optimističan kada sam pisao

ovaj mail, ali ne mogu da budem. Htio sam
reću da će sve biti ok, da možemo riješiti
problem nasilja, ali se sve više bojim da ne
možemo.
Čini mi se da što više radimo, više problema
nalazimo. Ispravimo jednu grešku, javlja se
još hiljadu. Spriječimo jednu tuču, dogodi ih
se bezbroj. Kao da namjerno jedni drugima
želimo da napravimo što više zla.
Nedavno sam na FB svjedočio žučnoj
raspravi dva momka oko jedne djevojke.
Obojica su htjeli imati vezu sa njom i
posvađali su se koga će izabrati. Bilo je
skoro pa žalosno koliko su vrijeđali jedan
drugoga. Počeli su čak dogovarati "dvoboj".
Onda je neka druga djevojka rekla da
djevojka oko koje se svađaju već ima
momka. I čovjek bi pomislio da je tome kraj.
Oni su se počeli svađati s kim će biti kada
raskine vezu. Ja nisam mogao to gledati pa
sam se isključio sa FB.
Iskreno, ne mogu da vjerujem da postoji
toliko osoba na svijetu koje su spremne da
uvrijede, prebiju ili ubiju nekoga!
Pozdrav od
Seada
38
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Slikom da ti
NOVA GODINA I NOVI ŽIVOT
kažem
Nova godina je blizu. Ja jedva čekam

proslavu i početak nove godine, za koju
se nadam da će biti bolja od prethodnih.
Ustvari, ja ne planiram nikakav izlazak ili
veliku feštu. Ja ću da slavim kod kuće sa
svojima. Ono čemu se radujem jeste
završetak srednjoškolskog školovanja u
narednoj godini i početak studiranja u
Beču. Imam plan tamo završiti fakultet.
Moj osnovni motiv za studiranje u
inostranstvu, osim boljeg fakulteta, jeste i
da pobjegnem od svakodnevnih online i
offline provokacija. Planiram u Beču
stvoriti novi život, ljepši život. Život u
kojem će kontinuirano verbalno i psihičko
zlostavljanje biti samo ružna uspomena!
Poželite mi sreću! :-)
39
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Slikom da ti
NASILJE KAO PRIRODNO STANJE
kažem
Ja često koristim internet. Posebno volim

portale sa vijestima jer mi se čini kao da
mnogo toga mogu saznati bez da izađem
iz kuće. Međutim, moje omiljene vijesti su
vesele vijesti, dobre vijesti. A njih je sve
manje... Što se tiče ružnih vijesti, i od
samog čitanja naslova mi bude loše. Je li
moguće da ljudi jedno drugima mogu tek
tako da čine nasilje i da budu odvratni
prema drugom ljudskom biću? Čini se da
je moguće. Kada smo (p)ostali takvi?
Jesmo li previše fokusirani na sebe da
bismo primijetili tuđu bol? Čini mi se da
nas sviju povezuje nasilje, agresija,
nestrpljenje, netoleracija. Kao da ne
želimo voljeti. Kao da se trudimo da što
više i što jače povrijedimo jedni druge.
Strašno...
40
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
FACEBOOK!  Vijesti sa
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I Facebook stranice
MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH
BRČKO UČENICE
Tokom mjeseca, na ovoj stranici objavljujemo "BOKSEROM"
PRETUKLE
zanimljivosti u vezi sa vršnjačkim nasiljem i
VRŠNJAKINJU ZBOG
maloljetničkim prestupništvom. Na ovoj stranici LAJKA NA FB
možete naći različite materijale, a mi vas pozivamo
da nam date „lajk” i da nas redovno pratite! http://www.avaz.ba/clanak/2
07578/brcko-ucenice-
Potražite nas na: bokserom-pretukle-
vrsnjakinju-zbog-lajka-na-fb
ČINI SE DA VRŠNJAČKO
NASILJE NIJE SAMO
PROBLEM POSTRATNIH
GENERACIJA
Sarajevski žestoki momci:
Znate li priču o braći Zulić?
http://depo.ba/clanak/13885
5/sarajevski-zestoki-momci-
znate-li-pricu-o-braci-zulic
41
DEBATOLOGIJA
U DECEMBRU SMO RAZGOVARALI O O tezama su rekli:
SLJEDEĆIM TEMAMA:
Cyberbullying može biti okidač za
Cyberbullying može biti okidač za samoubistvo?
samoubistvo? Cyberbullying itekako utjecati na
samoubistvo. Svjedoci smo danas da
djeca prozivljavaju strahote,
Odrasli su nespremni za vrijedjanja, i ponizenja, sto u skoli, te
suočavanje sa vršnjačkim se prenosi na internet- na socijalne
nasiljem? mreze. Samo jednim klikom, objavom
slike, ljudi mogu da uniste neciji zivot,
da ga osramote, i da ostavi na njega
Rađaju li se djeca nasilna, ili posljedice i iziskuje na kraju najgore-
samoubistvo.. Skoro se desio slucaj u
postaju nasilna zbog okruženja u Zagorju, u Hrvatskoj gdje su djevojke
kojem odrastaju? vrijedjale poznanicu preko ask.fm,
sajta koji se koristi za odgovaranje
anonimcima na poruke. Vise na ovom
Agresivne djevojčice su još jedan linku-
http://www.jutarnji.hr/petnaestogodisnj
od uzroka povećanja stope akinja-se-u-loboru-ubila-zbog-nasilja-
vršnjačkog nasilja? preko-interneta-/1105702/
Ono sto bih zeljela da dodam na kraju
jeste to da roditelji trebaju da
kontrolnisu svoju djecu, a i takodje da
policija preuzme kontrolu nad IP
adresama, i da malo cesce nadgleda
danasnju omladinu, kako bi se
sprijecilo povecanje samoubistava.
42
DEBATOLOGIJA
U nastavku donosimo još nekoliko komentara iz

decembarskih teza :
U većini slučajeva djeca koja su nasilna, nasilna su

zbog okruženja kojem odrastaju. Definitivno,
zaključak je takav. Iz kojeg razloga?
Ovaj članak mnogo toga objašnjava.
"Naučnici su otkrili dva gena odgovorna za nasilno
ponašanje i utvrdili da pet do deset odsto nasilnih
zločina u Finskoj, gde je sprovedeno istraživanje,
počine baš ljudi s takvim genotipom. Rezultati
istraživanja objavljeni su u časopisu Molekularna
psihijatrija (Molecular Psychiatry) uz opasku da se
ovo genetsko testiranje ne može koristiti za
otkrivanje potencijalnih kriminalaca. Naime,
nasilničko ponašanje povezano je i s mnogim
drugim faktorima, od okruženja do psihologije, a
većina osoba s ta dva potencijalno opasna gena
nikad ne počini krivično delo.
(http://www.nadlanu.com/pocetna/zivot/zanimljivosti
/NAUKA-DOKAZALA-Neki-ljudi-se-zaista-radjaju-
ZLI.a-253075.299.html#sthash.9o92bJCH.dpuf)
43
DEBATOLOGIJA
"Izvršenje ozbiljnog nasilnog zločina je

prilično retko. Iako postoji povećan
rizik da osobe s ovim genima budu
nasilne, apsolutni rizik je ipak vrlo
nizak", izjavio je za BBC Jari Tihonen,
vođa istraživačkog tima sa Karolinskog
instituta u Švedskoj.
'Nazvati te gene 'genima za nasilje'
bilo bi ogromno preterivanje. U
kombinaciji s mnoštvom drugih
faktora, ti bi geni mogli malčice da
otežaju kontrolu nasilnih nagona kod
nekih osoba, ali sigurno ne mogu
nikoga predodrediti za život ispunjen
kriminalom'.
Ovdje su globalno prikazane osobine
ljudi, međutim šta će i djeca
vremenom postati nego ljudi. Zato nije
greška praviti ovakva poređenja.
Također je jasno kazano da tu postoji
mnoštvo drugih faktora koji utječu na
bilo šta, prema tome djeca se ne
rađaju nasilna, takva postaju pod
raznim uticajima.
http://www.6yka.com/novost/94684/me
duvrsnjacko-nasilje-nijedno-dijete-se-
nije-rodilo-nasilno-moramo-locirati-
izvor-problema
44
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
MEĐUŠKOLSKA TAKMIČENJA - NOVEMBAR
Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo – KŠC – srednja medicinska škola Sarajevo
45
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ekonomska škola Brčko – Mješovita srednja škola Čelić
46
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
KŠC „Sv. Franjo” Tuzla – KŠC „Sv. Pavao” Sarajevo
47
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad – Gimnazija Banja Luka
48
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
ODGOVORI IZ
UMJESTO KRAJA KVISKOTEKE SA
STRANICE 20:
1. Fizičko
„Nasilje nije moj izbor“ – izjava je kojom definiramo korištenje sile
stavove o samom nasilju. Svaki pojedinac ima 2. Fizičko,
pravo slobodnog izbora jer izbor određuje tog istog psihičko...
3. Pomoglo.
pojedinca. Hoće li naš izbor biti nasilno ponašanje 4. Zbog
i detruktivan uticaj na zajednicu ili će to biti veliko nezadovoljstva i
„DA“ za nenasilje, to isključivo ovisi o razvijenosti predrasuda
5. Vršnjaka
naše svijesti i svjetonazora. Na ovim aktivnostima 6.
naš cilj je bio pokazati da nasilje ne može i ne Nerazumijevanje
smije biti naš izbor. 7. Pedagogu,
psihologu škole...
8. Razgovor,
argument i debata
9. Vršnjaci
10. Korištenje sile
među vršnjacima.
11. Brata
12. Drugi čine tebi
13. Nasilje
14. Strahom
15. Izgubiti
ZA VAS SU PISALI:
1. Nađa Brkić
2. Alma Ahmethodžić
3. Emilija Pavićević
49
IDEA WSDC WIFI
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke

ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne
odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“
50
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
NAZIV PROJEKTA:
“ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:
YOUTH INTER-ETHNIC
RECONCILIATION CAMPS”
GENERALNI CILJ:
Doprinijeti promociji tolerancije i inter-

etničkog pomirenja među mladima različitih
etničkih i geografskih pozadina kroz
povezivanje u zajedničkim aktivnostima i
SADRŽAJ
inicijativama, ističući sličnosti između njih i
učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike O projektu 51
Uvod 52
SPECIFIČNI CILJEVI: Pomirenje ili upoznavanje mladih ljudi 53
Pjesmom da ti kažem 54
Razgovor sa povodom – dio sam
Educirati mlade u oblasti održivog mira, 55
promjene
ističući važnost tolerancije i poštivanja
Moja priča 59
drugih kroz upotrebu kritičkog mišljenja i
Debatanti kažu – debatom do trajnog
argumentirane rasprave umjesto inter- mira 61
etničkih animoziteta. Stripom da ti kažem 64
Kviskoteka 65
Ojačati mlade da dignu svoj glas i Uradite sami 66
zagovaraju za promjene u društvu, posebno Motivacijska priča o interetničkom
67
na polju obrazovanja kroz rušenje dijalogu
predrasuda, kao i da postanu aktivno Intervju – tolerancija, pomirenje,

segregacija i diskriminacija 68
uključeni u neophodne obrazovne reforme i
Mediji o pomirenju – Djeca iz raznih
promjene u lokalnim zajednicama. dijelova BiH: svi imamo iste probleme 71
Debatologija 73
Ojačati mlade da postanu pokretači Umjesto kraja 75
pozitivnih promjena u bh. društvu kroz
zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i
ostalih građana, posebno marginaliziranih i
ranjivih grupa.
51
UVOD Mi smo grupa:
U ovom broju Debatnih novosti, čitat ćete o

prospektu jednakosti među građanima u BiH.
Postići jednakost i ravnopravnost u
današnjem društvu iziskuje velike napore, no
različitim debatantskim aktivnostima
potičemo na viziju ravnopravnosti. Mladi su
oni koji trebaju učiniti društvo boljim i
prikladnijim za suživot. A što su to mladi rekli
Nađa Brkić
o ovoj temi, čitajte na narednim stranicama
Debatnih novosti.
Alma Ahmethodžić
Emilija Pavićević
52
POMIRENJE ILI UPOZNAVANJE MLADIH LJUDI Riječi u slici...
Pogledajte samo te mlade ljude i njihovu

vedrinu. Ovo je slika koja prikazuje
oslobođenje i trajni mir.
Zbor koji je po svojoj strukturi
(nacionalnoj) raznovrstan, no
osmišljavaju zajedničku aktivnost kroz
koju se zbližavaju.
Prolaznici slučajno nailaze jednom od
gradskih ulica, gdje imaju priliku vidjeti
dvoje mladih koji su se sukobili na
osnovu različitog fizičkog izgleda.
Učenici srednjoškolskog centra šalju
kreativne poruke o ljetnom debatnom
kampu.
53
PJESMOM DA TI KAŽEM Riječi u slici...
ođi sa mnom da dohvatimo

P
O blake, nebo i sunce i da
M olimo za mir
zmeđu naroda različitih

I
R asa, vjeroispovijesti,
E ntiteta jer nam je cilj
NJ egovanje zajedništva, razvijanje
mpatije i mira.
E
54
Razgovor s povodom – dio sam promjene A o temi su

razgovarali:
1. Koliko je u vašoj zajednici vidljiva

spremnost za spoznavanje drugog i Almina Halvadžić
drugačijeg?
Spremnost za upoznavanje drugog i
drugačijeg u mojoj lokalnoj zajednici je
dosta uočljiva jer su mnogi otvoreni za
promjene i upoznavanje drugog.
2. Koji čimbenici, po vašem mišljenju
utječu na pomirenje, te koliko mladi
mogu utjecati na promjene?
Na konačno pomirenje u našoj državi
utječu brojni vanjski i unutarnji faktori.
Asmira Nasić
Također, veliki utjecaj na samo pomirenje
ima i prilagodljivost te volja i želja
pojedinaca. Mi, kao mladi „na kojima
ovaj svijet ostaje“ možemo pokrenuti
radionice, debate, akcije i slične sadržaje
s ciljem konačnog mira.
55
A o temi su
Razgovor s povodom – dio sam promjene
razgovarali:
Trener: Alma Amar Solunović

Ahmethodžić
1. Koliko je u vašoj zajednici vidljiva

spremnost za spoznavanje drugog i
drugačijeg?
Debatant Amar Solunović je odgovorio
sljedeće: „U našoj zajednici spremnost
Sandro Lukežić
za pomirenje jeste izražena, no bilo bi
dobro precizno ju definirati i isticati."
Debatant Sandro Lukežić nije bio istog
razmišljanja, jer smatra da su za
konačno pomirenje potrebne više
instance, a da politička sila nije
usmjerena ka stvaranju pomirenja.
Debatantica Aldijana Delalić nam je rekla Aldijana Delalić
da na pomirenje utječu dijalog, druženje

te razmjena učenika.
56
A o temi su
Razgovor s povodom – dio sam promjene razgovarali:
Trener: Emilija
Ena Šljivo
Pavićević
Koliko je u vašoj zajednici vidljiva

spremnost za spoznavanje drugog i
drugačijeg?
Ena: U mojoj zajednici spremnost na
pomirenje je obostrana, međutim politika
je faktor koji koči to pomirenje i vraća
stvari nazad u prvu polovinu devedesetih Patrik Šajinović
godina, XX vijeka.
Koji čimbenici, po vašem mišljenju
utječu na pomirenje, te koliko mladi
mogu utjecati na promjene?
Patrik: To je definitivno politika vladajućih
stranaka. Ona je sve zahuktala i
smatram da je na njoj red da i sve to Leon Miliša
ispravi.
Koliko mladi mogu utjecati na
promjene?
Leon: Mladi trenutno ne mogu mnogo
utjecati na promjene jer vlast zanemaruje
njihov glas, međutim kada mladi dođu na
Lejla Mujanović
vlast, stvari će se promijeniti.
57
Uočavate li u svojoj zajednici A o temi su

spremnost za pomirenje? razgovarali:
Alem: U mojoj zajednici spremnost za
pomirenje je obostrana, no politika je
faktor koji „koči“ to pomirenje i
onemogućuje napredak.
Na navedeno pitanje učenice Teona

Nešović i Melita Spahić su nam rekle da
je u njihovom okruženju izražena Alem Balić
jednakost te da su profesori oni koji

svojim potiču i održavaju jednakost.
Logično je da različitosti (fizičke,
psihičke, intelektualne...) postoje, no
upravo su one te koje stvaraju želju za
upoznavanjem nečeg novog i drugačijeg,
kao i za međusobnim pomirenjem.
Melita Spahić
Teona Nešović
58
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Trener: Alma
Ahmethodžić
Sve aktivnosti na kojima se jasno i

otvoreno govori o aktuelnim temama
jasno daju doprinos društvu. Interetničko
pomirenje u BiH najaktuelnija je tema.
Ljetni debatni kamp u Neumu je
konkretan dokaz prilika mladima za nova
iskustva i susrete. Centar za kulturu
dijaloga je samim sudionicima osigurao
sredstva i doprinio razvoju mladih u BiH.
59
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Trener: Emilija
Pavićević
Profesorica sam hrvatskog jezika i

književnosti te latinskog jezika i rimske
književnosti u Katoličkom školskom
centru „Sv. Josip“ u Sarajevu. O temi
„Svi jednaki – svi različiti“ sam mnogo
slušala, no dolaskom u spomenutu školu
to sam i u praksi doživjela. Predavati u
školi u kojoj unatoč razlikama svi
surađuju i stvaraju ugodnu i
kompromisnu atmosferu je upravo
primjer dobre prakse. Zato, smatram da
voljom, željom i odmjerenošću možemo
mlade naraštaje poučiti postizanju mira i
solidarnosti u našim školama.
60
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG

Ponešto u slici
MIRA
U slozi je budućnost!
Svi za jednog, jedan za sve!
Svi se pokoravamo zakonima kako bi

bili slobodni.
Mir slobodu donosi, svađa sve ŠKOLA

razdvaja.
Živi u miru!
ŠKOLA: Gimnazija „Musa Ćazim
Ćatić”
GRAD: Tešanj
IMENA DEBATANATA
Almina Halvadžić
Asmira Nasić
61

Učesnici
MIRA
Trener: Alma
Ahmethodžić
Lijepim govorom održavamo društvo i

uspostavljamo kompromis.
Ako želimo mir u društvu, napravimo

prvi korak prema pomirenju.
ŠKOLA: Srednja škola za tekstil,

kožu i dizajn
GRAD: Sarajevo
IMENA DEBATANATA
Amar Solunović
Sandro Lukežić
Aldijana Delalić
62

Ponešto u slici
MIRA
Trener: Emilija
Pavićević
Sofisticiranim razgovorom možemo

utjecati na svijest pojedinaca.
Debata zbližava pojedince bez obzira

na različitosti.
Želim biti ravnopravni i imati državu

spremnu da bude zemlja svih
ŠKOLA: KŠC „Sv. Jospi” Sarajevo

i KŠC „Sv. Pavao” Zenica
GRAD
IMENA DEBATANATA
Leon Miliša
Melita Spahić
Teona Nešović
63
STRIPOM DA TI KAŽEM
Tema stripa
U stripu sa
strane je
prikazano da
nasilje i
nepovjerenje
nikada ne mogu
donijeti ništa
dobro.
Gađanjem
protivničke kuće
nisu dobili ništa,
a izgubili su
svoju kuću koju
je gađao
protivnik.
Umjesto sukoba
i rata, uvijek
trebamo težiti ka
miru i
pomirenju.
64
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS

KVISKOTEKE
1. Što je tolerancija?
2. Živimo li mi toleranciju?
Dragi čitatelji
pred vama su
3. Tko je definirao pojam „tolerancije“ pitanja na koja svi
1955. godine? moramo znati
odgovore, ne zato
4. Jeste li vi tolerantni? što trebamo biti
sveznalice nego
5. Što znači termin „lapsus calami“? zato što je ovo
tema koja se
odnosi i na tebe i
6. Bolje štiti nego... na mene. Na naše
pretke, naše
7. „Lupus in fabula“ znači? roditelje, nas i
našu djecu.
8. Tko je bio Platon?
Znati znači umjeti
se oduprijeti zlim
9. Tko je napisao „Cvijeće zla“? iskušenjima!
10. Književnost je...
11. Koje godine je završio I svjetski rat?
12. Koliko deklinacija postoji u latinskom

jeziku?
13. Što označava riječ „logos“?
14. Margaritas ante...
15. Glavni grad BiH je...
Odgovori su na 75 stranici
65
URADITE SAMI
Dragi čitatelji,
Mesto radnje: Pusti otok pred vama je
scenarij radionice
Likovi: Ivan, Šejla, Slaviša koji možete sami
realizirati u
SCENARIJ: Na pustom otoku ostali su Ivan, Šejla manjoj ili većoj
grupi.
i Slaviša koji su pripadnici različitih vjeroispovijesti.
Brod kojim su putovali na različite lokacije je Nije bitno da li ste
potonuo, a njih troje su spletom okolnosti zajedno profesor ili
učenik, NVO
završili na pustom otoku. No Ivan, ne želi aktivista ili
komunicirati sa Šejlom i Slavišom i ne želi im „dati“ naprosto
vodu. Razlog tomu su predrasude i loša iskustva građanin koji želi
podići svijet ljudi
vezana uz protekli rat. No, dijalogom oni uspijevaju oko sebe o
uvjeriti Ivana da im pomogne i da pokušaju ZNAČAJU
razgovarati o problemu i pronaći rješenje za isti. INTERETNIČKOG
DIJALOGA
Radionica završava stvaranjem poruke s ciljem
interetničkog pomirenja.
66
MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU

Dragi čitatelji,
pred vama je
Postoje različiti pristupi interetničkom dijalogu u motivacijska
bosanskohercegovačkom društvu, a tako i različito definiranje istog. priča, kakvih
Primjer za motivacijsku priču je primjer učenika Gimnazije „Jovan uvjereni smo, ima
Dučić“ iz Doboja i učenika Gimnazije „Mustafa Novalić“ iz Gradačca mnogo oko vas.
( različiti entiteti) jer su sportskim i debatnim susretima pokušali
doprinijeti interetničkom pomirenju. Na temelju ove
priče postavili
smo za vas teze
za debate, a vi ne
zaboravite:
- Pažljivo istražiti
temu
- Uraditi
brainstorming
- Kreirati
argumente
- Pripremiti
unakrsno
ispitivanje
I konačno
DEBATIRAJTE
TEZE ZA DEBATU:
1. Suživot između triju konstitutuvnih naroda u BiH je
moguć.
2. Predrasude su izvor nasilja.
3. Govor mržnje treba novčano kažnjavati.
4. Interetničko pomirenje je preduvjet trajnog mira.
67
INTERVJU VODIO:
INTERVJU – TOLERANCIJA, POMIRENJE,
SEGREGACIJA I DISKRIMINACIJA
Demond Đonko, Mostar

Po vašem mišljenju, smatrate li da li postoji
diskriminacija po bilo kojem osnovu u BiH?
Da, naravno, naročito je vidljiv i prisutan nepotizam na
osnovu kojeg se negira nečije pravo da bude zaposlen na
osnovu svojih sposobnosti, nivoa obrazovanja, vještina a
primaju se podobni.
Gdje se najčešće uočava diskriminacija ili segregacija?
Prilikom zapošljavanja pogledajte npr. Zapošljavanje na višim Dario Vrdoljak
državnim pozicijama relativno čistim etničkim sredinama gdje
će se obično zaposliti pripadnik većinskog naroda. INTERVJUIRANE
Koji su mehanizmi prevladavanja problema? OSOBE:
Arbitraža, protektorat očito nam je potreban neko da nas
posloži i po našim stvarnim sposobnostima i kvalitetama
rasporedi.
Branka Kukić, Banja Luka

Smatrate li da debatni klubovi mogu doprinijeti većem
stupnju tolerancije?
Zaista smatram da mogu. Međutim, u ovom trenutku sam u
jednoj ovakvoj organizaciji. Ako pogledate, pozitivni efekti su
već vidljivi među učenicima koji iz sata u sat prevazilaze
svoje predrasude.
Kako uključiti širu društvenu zajednicu u prevladavanje Demond Đonko
spomenutih problema?
Šira društvena zajednica može biti uključena uvođenjem
obaveznih aktivnosti i razgovora u sve institucije i medije.
Projekcija budućnosti BiH!?
Postoje dvije mogućnosti od kojih je prva da se pojavi neki
veliki gazda koji će nas postrojiti, a drugi je potpuni raspad.
'Vako više ne može...
ZAJEDNIČKA PORUKA:
Svi zajedno trebamo kreirati bolji i ljepši svijet koji će biti
baziran na pomirenju i međusobnom uvažavanju.
Branka Kukić
68
INTERVJU VODILA:
Aida Sahačić, Gradačac

Da li je Gradačac ostao višenacionalna zajednica?
Grad je multinacionalan, takav je bio i prije rata, a sada po
selima imamo čisto bošnjačko stanovništvo.
Da li je strah povratka zbog domicilnog stanovništva ili
samih naseljenih?
Strah i opasnost i od samih naseljenih a ne domicilnog
stanovništva.
Koji je uzrok slabog povratka? Muhedin Lemeš
Drugi uzrok slabog povratka je ekonomska politika.
Ekonomskim razvojem imamo veća potraživanja za radnu INTERVJUIRANE
snagu, zapošljavanje i bolju egzistenciju. OSOBE:
Alisa Ramić-Dudić, Tešanj

Nacionalna struktura prije i nakon rata?
Prije rata, općina Tešanj brojala je 60% Bošnjaka, a 40%
Hrvata, da bi nakon rata općina bila izdijeljena na Bošnjački ili
Tešanj i Hrvatsku općinu Usora.
Ima li diskriminacije u vašem gradu?
Prijem radnika u radni odnos u obrazovne institucije je očit
primjer diskriminacije jer radnik sa diplomom a bez radnog
iskustva boduje više zbog oca borca.
Da li postoji mogućnost interetničkog pomirenja (Tešanj
– Usora)? Aida Sahačić
Postoji, jer je to jedina budućnost egzistencije. Za ovo su
nam potrebni politički i ekonomski uslovi. Svi zajedno svojim
odnosom moramo doprinijeti napretku ali mislim da je
ekonomija prvi i osnovni element suživota.
ZAJEDNIČKA PORUKA:
Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu
građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:
I dalje raseljena lica su pod dejstvom mržnje, ako dolaze i
obilaze svoje imanje i groblja
Za rješenje treba činovnike nesreće u BiH (rata) izvesti pred
sud (lice pravde). Alisa Ramić-Dudić
69
INTERVJU VODILA:
Branka Barać, Mostar

S obzirom da se u vašoj gimnaziji provode dva plana i
programa odvojeno za djecu hrvatske i bošnjačke
etničke pripadnosti, da li je razlika u znanju dva odlična
učenika?
Znanje koje učenici steknu je isto. Kao i u drugim školama
sve se svodi na rad i zalaganje učenika i profesora.
Postoji li segregacija među učenicima u vašoj gimnaziji?
Radim direktno sa djecom koja uče po dva programa i Dušanka Marin
odgovorno tvrdim da segregacija postoji među učenicima. Sa
mnom se neće složiti nijedan političar. Oni ih namjerno drže INTERVJUIRANE
podijeljene jer hoće da BiH bude podijeljena i da se zna ko OSOBE:
gdje dominira.
Emilija Pavićević, Sarajevo

Da li je broj predmeta, program rada i sadržaj drugačiji u
KŠC ili drugoj opštoj gimnaziji?
Plan i program je isključivo na Hrvatskom jeziku, broj
predmeta je veći jer ima više izbornih predmeta a sadržaj je
isti.
Vjerujete li da se u takvim gimnazijama (KŠC, Medresa)
učenici više nauče od drugih?
Mislim da se više nauče a dokaz je priznatost njihove diplome
na stranim fakultetima. Branka Barać
ZAJEDNIČKA PORUKA:
U školama prema iskustvu profesora koji rade u njima,

segregacija među učenicima postoji, politika je ta koja joj stoji
na putu.
Mogućnost školovanja u KŠC ili Medresi stvara novi način,
još jedna vrsta da se mladi obrazuju na način koji sami žele.
Emilija Pavićević
70
Mediji o pomirenju Analizirajmo

zajedno:
Slažete li se sa
stavovima koji
su izneseni u
tekstu?
Može li doći do
pomirenja
između BiH i
Srbije?
Pomažu li
potpisani
sporazumi
napretku i
pomirenju?
71
Mediji o pomirenju
Riječi u slici
72
DEBATOLOGIJA
Riječi u slici
U decembru smo govorili o sljedećim

temama:
 Za nastavak pomirenja regiji trebaju

službeni podaci o žrtvama?
 Treba li BIH pomoć susjednih zemalja u
procesu stabilizacije i pomirenja?
 Jesu li razlike ono što nas spaja na putu
pomirenja?.
 Odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar
kao Dan Republike Srpske proglasi
neustavnim nanosi štetu procesu
nacionalnog pomirenja u BiH?
73
DEBATOLOGIJA
Riječi u slici
U nastavku donosimo nekoliko komentara
koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:
Smatram da BiH kao veoma mala drzava, takodje

ekonomski doboljno ne razvijena, itekako treba
pomoc. Medjutim ta pomoc nece imati nikakve svrhe
do god ljudi u nasoj drzavi ne prestanu se osvratiti
na proslost. Svjedoci smo da danas veliki broj
mladih ljudi mnogo stvari cuje iz kuce pa prenosi to
na svoju okolinu, i time samo unazaduj nase
drustvo, koje je ionako primitivno, sto je potpuno
pogresno; ne kazem da taj rat smijemo zaboraviti ali
jednostavno trebamo gledati u buducnost, jer zivimo
u 21. vijeku a ne da se dovodimo u situaciju da
djeca medju sobom ne pricaju zbog proslosti; s toga
smatram da BIH treba prvo da pocne od svog
naroda, a zatim da se ugleda na druge drzave, i da
koraca sigurno ka boljem svjetlu.
Dok sam ja predsednik, slavićemo 9. januar kao Dan

Republike, jer je tad osnovana Srpska, pre oružanih sukoba
- istakao je Dodik.
Najviši zvaničnici RS tvrde da se u kontinuiranom
sarajevskom napadu na republičke simbole i praznike vidi
jasna bošnjačka namera da uništi ustavne pozicije Srpske!
Istakli su da ova odluka vodi daljoj destabilizaciji BiH, u
trenutku sve većih pretnji od terorističkih napada.
Vlasti u RS su spremile kontramere - najavljena je
mogućnost povlačenja srpskih predstavnika iz institucija BiH,
a u nedelju će biti održan sastanak predstavnika svih
političkih partija i zvaničnika RS, na kojem će od Ustavnog
suda zatražiti da ekspresno povuče ovu "političku i sramnu
odluku".
On je rekao da je očigledno da Bošnjaci upravljaju i
sudovima u BiH. I ovaj čin je, kaže Dodik, dokaz da se neće
stati sa nametanjem odluka, kao što nisu stali ni nakon grba,
himne i odluke o formiranju Suda i Tužilaštva BiH.
(http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuel
no.655.html:578710-Dodik-Odluka-Ustavnog-suda-BiH-je-
ponizavajuca )
Nacionalnog pomirenja nema u praksi, tako da smatram da
je odluka Ustavnog suda BiH da 9. januar kao Dan
Republike Srpske proglasi neustavnim sasvim u redu i da
ne nosi mnogo veću štetu procesu nacionalnog pomirenja,
nego što ta šteta već jeste.
74
ODGOVORI IZ
KVISKOTEKE SA
UMJESTO KRAJA STRANICE 65:
1. Uvažavanje.
Interetnički dijalog u našem društvu „kategorija“ je 2. Ne živimo.
u kojoj uočavamo mnogobrojne promjene ukoliko 3. UNESCO
se osvrnemo na stanje u nekoliko proteklih godina. 4. Da, velike.
Svemu tome možemo zahvaliti različitim 5. Greška u
aktivnostima poput proteklog omladinskog kampa pisanju.
6. ...trpit.
održanog u Neumu. Poruka ovog kampa bila je:
7. Vuk u priči.
8. Grčki filozof.
„Razvijajmo svijest o 9. Charles
Baudelaire
premošćivanju predrasuda i 10. Umjetnost
riječi
gradimo zajedničku 11. 1918.
budućnost.“ godine
12. Pet (5)
13. Znanost
14. Porcos
15. Sarajevo
ZA VAS SU PISALI:
1. Nađa Brkić
2. Alma Ahmethodžić
3. Emilija Pavićević
75
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
CKD Odgovara
SŠC „PETAR KOČIĆ“ ZVORNIK
Pozdrav, Tačni kao „švicarski

iako decembar još uvek traje, evo mog sat“, naši Zvorničani
su na vrijeme
izveštaja za ovaj mesec: dostavili i izvještaj za
decembar. Iz CKD-a
• održana su sva četiri planirana sastanka vam šaljemo velike
debatne sekcije pozdrave i želimo
vam puno sreće u
• radili smo debatu na tezu: "Osobe sa HiV realiziranju
virusom trebaju biti integrisane u društvo„ aktivnosti debatog
kluba. Također se
nadamo da ćemo se
• govorili smo o sokratovoj dijalektici i radili vidjeti na nekoj
vežbu slušanja narednoj zajedničkoj
aktivnosti uskoro!
• radili smo debatu jedan na jedan i 
razgovarali o prednostima i nedostacima
ekipnog debatovanja u odnosu na debatu
jedan na jedan. Teza: "U nekim
slučajevima maloletnicima treba suditi kao
i odraslima"
Teza koju smo izabrali za međuškolsko
takmičenje glasi: "Malo provedenog
vremena sa porodicom decu vodi ka
vršnjačkom nasilju"
Svima u CKD-eu želimo srećnu 2016.
godinu!
Marija Stepanović, prof.
76
SŠC „PETAR KOČIĆ“ ZVORNIK
A prof. Marija je svoj izvještaj idealno dopunila fotografijama sa sastanaka debatne

sekcije:
77
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN CKD Odgovara

SARAJEVO
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Naravno, izdanje

realizovali smo javnu debatu gdje je prikazan Debatnih novosti ne
igrokaz čija je tema ljudska prava i prezentacija o može proći ni bez
ljudskim pravima koju je realizovao Bakir našeg debatnog
Eminović dok su Sandro Lukežić i Kenan Bozalija kluba iz Srednje
učestvovali na humanitarnoj rukometnoj utakmici u škole za tekstil, kožu
Petoj gimnaziji. Posljednje dvije sedmice svi i dizajn iz Sarajeva.
učenici i debatanti debatnog kluba Modus su Hvala puno za
posjetili Muzej Sarajeva povodom manifestacije detaljno
Dani Poslanika a.s. "Selam ya Resulallah". To su izvještavanje. Uvijek
aktivnosti koje sam planirala i realizovala za nam je drago čuti o
decembar mjesec (do 17.12.2015.) Do početka različitim
drugog polugodišta debatna sekcija se neće aktivnostima u
održavati zbog zaključivanja ocjena, praznika kojima učestvuju
i raspusta. Ovom prilikom želim da čestitam u debatanti.
ime svih člnova debatnog kluba Modus svima koji
slave predstojeće praznike i naravno SRETNU
NOVU GODINU.
S poštovanjem, Alma Ahmethodžić prof.
78
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN SARAJEVO
Učenici Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn, članovi: Debatnog kluba Modus
i CIVITAS sekcija 17.12.2015. godine realizovali su program povodom
Medjunarodnog dana ljudskih prava debatom, igrokazom i prezentacijom.
S poštovanjem,
Alma Ahmethodžić prof.
79
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN SARAJEVO
1. 12. 2015. godine u prostorijama Srednje Škole za tekstil, kozu i

dizan realizovana je projekcija dokumentarnog filma o ženskom
fudbalskom klubu Sarajevo koje je učesnik Lige prvaka i pozitivan
primjer jedinstva mladih ljudi iz raznih dijelova BiH. Projekciji je
prisustvovala uvažena novinarka Dženana Halimović dobitnica
nagrade Amnesty International Global Human Rights Award koja je
poslije projekcije razgovarala sa učenicima o stanju BiH vezano za
ljudska prava, suživot u BiH. Projekciji su prisustvovali debatanti
debatnog kluba Modus: Amar Solunović, Hankija Čengić, Šejla
Šehović, Kenan Bozalija, Inela Subašić, Ajla Ćosić i Adna Hodžić,
učenici IV-1 razreda kao i nekoliko učenika iz II-3 i II-4 razreda.
Hvala direktorici CKD-ea koja je sjetila debatnog kluba Modus i
učenika Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn i pomogli nam u
realizovanju navedene aktivnosti.
S poštovanjem,
Alma Ahmethodžić prof.
80
Plan aktivnosti za januar
JANUAR
Aktivnosti klubova iz mreže članica CKD-a
Izvještavanje o aktivnostima kluba za prethodni mjesec do petog u tekućem mjesecu
Dostavljanje tekstova za mjesečni debatni magazin „Debatne novosti“
Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“
Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje
Internet online natjecanje – ljudska prava
Internet online natjecanje – interetničko pomirenje
Učešće u radu Facebook grupa i stranica:
 CKD facebook stranica https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts
 Debatologija https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts
 Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu
https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu?fref=ts
 Stop netoleranciji u BiH
https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?ref=ts&fref=ts
 Debatom protiv diskriminacije https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?fref=ts
Objavljivanje kreiranih materijala na YouTube kanalu CKD-a
Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje
Snimanje i distribuiranje webinara „Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu” 4/6
Zimski debatni kamp Jahorina 10.01. – 14.01.2015.
81
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, Anesa Nadina Balagić, Amela Tijana Ljuboje, Anja Gengo,
počsni član finansijski asistent Vilić, IT program asistent Ibrahimagić, stalni spoljni stalni spoljni
Skupštine CKD i Predsjednik asistent program asistent saradnik saradnik
Skupštine CKD
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
REGIONALNI KOORDINATORI
Demond Midhat Abdulah Danijela

Branka Kukić
Đonko Čaušević Bećirović Zuletović Bojana Radović
BANJA LUKA
MOSTAR TUZLA BRČKO SARAJEVO DOBOJ
Srednja Mješovita srednja Ekonomska Srednja škola za tekstil Gimnazija ONLINE DEBATE,
elektrotehnička škola Srebrenik škola Brčko kožu i dizajn Sarajevo „Petar Kočić“ AKTIVNOSTI I ONLINE
škola Mostar Gimnazija „Dr. Mješovita KŠC „ Sveti Pavao“ Srbac KOMUNIKACIJA SA
Srednja škola Mustafa Kamarić“ srednja škola Opća gimnazija Zenica Gimnazija ŠKOLAMA
Konjic Gračanica Čelić Srednja zubotehnička Banja Luka
Gimnazija Gimnazija „Musa škola Sarajevo KŠC - Opća CKD FACEBOOK
Mostar Ćazim Ćatić“ Tešanj Gazi Husrev-begova gimnazija STRANICA
Srednja Behram-begova medresa Sarajevo Banja Luka facebook.com/groups/134
medicinska medresa Tuzla Centar za slijepu i Srednjo- 200443968
škola Mostar Mješovita srednja slabovidnu djecu i školski centar DEBATOLOGIJA
MSŠ Donji škola „Musa Ćazim omladinu Sarajevo „Petar Kočić“ facebook.com/Debatologij
Vakuf Ćatić“ Kladanj Gimnazija i SŠC Istočna Zvornik a
Karađoz- Gimnazija „Mustafa Ilidža Srednja STOP VRŠNJAČKOM
begova Novalić” Gradačac KŠC - Srednja elektro- NASILJU I
medresa Mostar Srednja tehnička medicinska škola tehnička škola MALOLJETNIČKOM
SŠC „Pero škola Tešanj Sarajevo Prijedor PRESTUPNIŠTVU
Slijepčević” Srednja škola Pere MSŠ Kakanj SŠC „Đuro facebook.com/StopVrsnjac
Gacko Zečevića Odžak Prva bošnjačka Radmanović” komNasiljuiMaloljetnicko
Ekonomska Mješovita srednja gimnazija Sarajevo Novi Grad mPrestupnistvu
škola „Joze škola Stjepana KŠC Opća-Realna STOP NETOLERANCIJI
Martinovića“ Radića Usora gimnazija Sarajevo U BiH
Mostar KŠC „Sveti Franjo” KŠC „Don Bosco” Opća facebook.com/pages/Stop
Gimnazija „Fra Opća gimnazija gimnazija Žepče -netoleranciji-u-BiH
Grge Martića” Tuzla Srednja škola „28.juni” DEBATOM PROTIV
Mostar Istočno Sarajevo DISKRIMINACIJE
Gimnazija Visoko facebook.com/debatompr
otivdiskriminacije
BLOG NENASILJE
http://nenasilje.blogger.ba
FORUM ISPRIČAJ
SVOJU PRIČU
http://ispricajsvojupricu.fr
eeforums.net/
82
Ime i prezime trenera Škola Mjesto
Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija "Mustafa Novalić" Gradačac
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak
Albin Softić; Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj
Anamarija Ivanković Gimnazija „Fra Grge Martića“ Mostar
Armin Šehović Gimnazija Visoko
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf
Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora
Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo
Darian Pokaz KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Dario Vrdoljak KŠC „ Don Bosci“ Opća gimnazija Žepče
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Emilija Pavićević KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar
Lejla Bajraktarević Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko
Kristijan Glavaš MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Marija Stepanović JU Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Mladen Ugren Centar srednjih škola "Petar Kočić" Srbac
Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Nedeljka Adžić SŠC "Pero Slijepčević" Gacko Gacko
Nermina Mulović Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Romeo Knežević KŠC "Sveti Franjo" Opća gimnazija Tuzla
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Sanja Bevanda Ekonomska škola „Joze Martinovića“ Mostar
Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad
Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža" I. Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola "28. juni" Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar
Žarko Brkanlić Centar srednjih škola "Petar Kočić" Srbac
83
84
MEĐUNARODNI PRAZNICI
U NOVEMBRU
DECEMBAR KROZ DATUME
1. Svjetski Dan borbe protiv side
2. Međunarodni Dan ukidanja ropstva
3. Međunarodni Dan osoba sa invaliditetom, Svjetski Dan borbe protiv lova
5. Svjetski Dan volontera za ekonomski i društveni razvoj
7. Međunarodni Dan civilne avijacije
9. Međunarodni Dan borbe protiv korupcije
10. Svjetski Dan ljudskih prava
11. Svjetski Dan planina
18. Međunarodni Dan migranata
19. Dan Ujedinjenih Nacija za Jug-Jug saradnju
20. Međunarodni dan ljudske solidarnosti
85
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH
facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
http://nenasilje.blog.hr/
86
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
Fra Anđela Zvizdovića 1

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“
71 000 Sarajevo
Sanja Vlaisavljević
Bosna i Hercegovina
IZVRŠNA UREDNICA +387 33 203 668
Nadina Balagić TRN: 1610000047260060 Raiffeisen
banka BiH
REDAKCIJA izvjestaji.ckd@gmail.com
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, www.ckdbih.com
Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,
Nadina Balagić, Zoran Marčeta, Harun Macić,
Azra Džananović, Mariana Sedić
DTP Debatne novosti, br. 12.
Anesa Vilić Decembar, 2015. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE
WEB INFO
SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
Nadina Balagić POŽELJNO!
IZDAJE I UMNOŽAVA Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete
članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
Centar za kulturu dijaloga
češće 
87

Debatne Novosti DECEMBAR 2015

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Debatne Novosti DECEMBAR 2015

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IDEA WSDC WIFI

NVO MREŽA GRAD VLADA

PROJEKAT: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO

Sretan kraj polugodišta i početak Nove

NAZIV PROJEKTA: SADRŽAJ

kroz edukativne, istraživačke i

UVOD Mi smo grupa:

Pogledamo li malo bolje sredinu u kojoj

Autor teksta: prof. Emilija Pavićević

NASILJE NIJE MOJ IZBOR Riječi u slici...

Na velikom odmoru u jednoj školi, učenik

Autor teksta: prof. Nađa Brkić

PJESMOM DA TI KAŽEM Riječi u slici...

N ikad nemoj dozvoliti da zavladaju

E mocije tamo gdje caruje razum

N ikad nemoj biti onaj koji

A ko mu neko drugi kaže budi loš prema

I stina neka ti bude vodilja, pravda

LJ ude voli i poštuj

U vijek u životu, jer onaj ko koristi silu

Razgovor s povodom – dio sam promjene A o temi su

Profesorica: Učenici ste

Učenici ste Srednje škole

Trener: Alma Amar Solunović

1. Kakva su vaša zapažanja za sve debatne

3. Mnogi učenici koji nisu članovi debatnog kluba to

Idete u srednju školu i članovi ste debatnih klubova,

Lejla Mujanović: A o temi su

Trener: Nađa Brkić

Za vrijeme velikog odmora kao dežurni

Čekajući autobus na autobuskoj stanici

Radim u školi, susrela sam se sa

DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici

Trener: Nađa Brkić

Asmira Nasić: „ Koristite se

Almina Halvadžić: „ Argument

ŠKOLA: Gimnazija „Musa Ćazim

DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici

Amar Solunović: „Razgovorom

Sandro Lukežić: „Bolje vrabac u ruci

Aldijana Delalić: „Čovjek čovjeku nije

ŠKOLA: Srednja škola za tekstil,

DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici

Leon Miliša: „Razgovorom saznajemo

Melita Spahić: „Čini dobro da bi ti se

Teona Nešović: „Čovjek je onoliko

ŠKOLA: KŠC „Sv. Jospi” Sarajevo

RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS

10. Vršnjačko nasilje je?

11. Čuvaj druga svog kao...

12. Nemoj činiti drugome što ne želiš da...

13. Najgori protivnik pravdi je?

14. Nasilje je uvijek povezano sa?

15. Nasilje je od koristi samo onima koji nemaju

Odgovori su na 49. stranici

MOTIVACIJSKA PRIČA O VRŠNJAČKOM NASILJU

“Vodič za borbu protiv nasilja u porodici” (IV dio)

Zašto žene trpe nasilje?

Mnoge žrtve nasilja zaista vjeruju da ako odu, biće im zabranjeno

Kome se obratiti za pomoć u slučaju nasilja u prodici? –

Žrtve nasilja u porodici trebaju zahtijevati zaštitu od

Uloga državnih institucija u zaštiti od nasilja u porodici

Centar za socijalni rad je obavezan da: