Debatne Novosti NOVEMBAR

IDEA WSDC WIFI
NVO MREŽA GRAD VLADA

VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS
Općina Centar
0
Nadina Balagić
Sa debatom polugodište brzo prođe
Riječ urednice
Septembar kao da je juče bio. Prvi dan nastave u novoj školskoj
godini, a danas ulazimo u posljednji mjesec prvog polugodišta. Iza nas
su brojne aktivnosti kojima obogaćujemo naše znanje iz tema koje se
odnose na vršnjačko nasilje, maloljetničko prijestupništvo,
promoviranje ljudskih prava i tolerancije, nediskriminacije kao i
druge koje čine temeljne principe demokratskog društva. Družili smo se
u školama u Tuzli, Sarajevu i Mostaru. Ništa manje družili smo se i
putem interneta.
E ovdje ćemo malo zastati.

Internet je prostor kojim caruje
sloboda izražavanja. Ali ta
sloboda izražavanja ponekad
prelazi u slobodu vrijeđanja,
mržnje, huškanja, jezika ulice i
nasilja. Sakriveni iza posuđenih
imena ljudi često u želji da
svojoj slobodi daju potpuni izraz
ugrožavaju slobodu i ljudska
prava drugih. Takva komunikacija
uzima sve više maha bez ikakvih
sankcija. O ne, ne nije ovo
početak zagovaranja cenzure, nego
konstatacija.
Debatologija
Škole nam pišu
SADRŽAJ: Koordinatori CKD-a
„Debata i kultura dijaloga u
Riječ urednika Škole članice CKD-a
BiH-18 godina poslije rata“
Snaga argumenta umjesto Kapiteni CKD-a
Svi različiti – svi jednaki!
argument snage – Fakulteti članovi CKD-a
nastavak VAŽNA OBAVIJEST!
Posjetite nas online
1
Cenzura nije potreba ako poštujemo temeljne postulate uljudne
komunikacije. E, a da bismo kao zajednica koja njeguje lijepu
riječ, doprinijeli uspostavljanju komunikacije bez nasilja i
vrijeđanja, CKD je pokrenuo nekoliko online aktivnosti. Veoma je
važno obratiti pažnju na sljedeće linkove:
CKD FACEBOOK STRANICA facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
http://nenasilje.blogger.ba/
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
Na ovim linkovima postavljene su, ili bolje reći, otvorene su teme

koje, nažalost , predstavljaju ne mali problem za bh. društvo. Naš
zadatak je doprinijeti rješavanju ovih problema njegujući kulturu
dijaloga. Kultura dijaloga nije naša obaveza samo na natjecanjima
nego uvijek. Baš uvijek. Čak i onda kada možemo ostati sakriveni
iza posuđenog imena. Čini se da baš tada treba da pokažemo kolika
je snaga riječi i kako se o svemu mora govoriti odmjereno, bez
srdžbe i naklonosti.
Ovim povodom je direktorica CKD-a

napravila posmo svim debatantima.
Pogledajmo šta im je napisala! 
2
Rekli su o
Dragi kapiteni debatnih klubova, dragi debatanti,
slobodi
Nadam se da vam školska godina uspješno protječe kao i
debatne aktivnosti u školi. Već prije mjesec dana najavili smo da
počinju kvalifikacije za državno natjecanje, a koje se ogleda kroz
vaše online aktivnosti. Može vam se učiniti malo neobično
insistiranje na online aktivnostima, ali taj zahtjev je više nego
Za čovjka nema
utemeljen. Zašto? Naime, znate bolje od nas, da je Internet
ništa primamljivije
prostor prepun govora mržnje, huškačkog, nasilničkog, jezika
od slobode njegove
ulice i svakog drugog oblika nepriličnog komuniciranja. Kao
savjesti, ali ni ništa
članovi jedne od najuglednijih debatnih mreža u svijetu, svojim
teže.
angažmanom na online aktivnostima CKD-a treba da formirate
jezik dostojan obrazovanog i uljudnog čovjeka, a preko tema koje
F.M. Dostojevski
su odabrane za motivacijske teme u ovoj školskoj godini. Dalje,
svjedoci ste (sa prethodnih natjecanja), da istraživanja za debate
imaju mnogo nedostataka što se kasnije reflektira na kvalitet i
sadržaj debatnih rundi. Vaš angažman posebno na debatologiji i
forumu, blogu... će doprinijeti građenju vašeg materijala za
kvalifikacijske runde. Razmjenjujući ideje, primjere koje budete
pronalazili, postavljajući pitanja jedni drugima, pišući kratke priče,
Svi se mi pokrivamo
vi ćete praktično imati pripremljen materijal ne samo za jedan,
zakonima da bismo
nego za više krugova debate. I to ne bilo kakav materijal, nego
bili slobodni.
kvalitetno i sa sigurnošću pripremljen materijal koji ćete konačno
znati da primjenjujete tokom debatiranja. Do sada je praksa
Ciceron
pokazala da se materijal prikuplja nasumce, da se ne koristi u
debati i da često članovi ekipe i ne znaju o kojem je materijalu
riječ.
CKD je već otvorio tabelu za sve škole i bilježimo angažman

debatanata i škola. Škole koje nikako ne budu participirale u
online aktivnostima neće moći pristupiti takmičenjima jer njihovo
ignoriranje predaktivnosti za direktna takmičenja ukazuje i na
njihovo neistraživanje tema. Svakako da se vaše aktivno učešće
na online aktivnosti ne odnosi isključivo na „lajkanje“ tuđih
komentara ili slične automatske radnje (ali podržavamo svakako i
takve), nego na vidljiv, jasan i nedvosmislen angažman u
aktivnostima.
Vaše učešće na online aktivnostima se bilježi od 1.11.2014. i na

kraju svakog mjeseca ćemo vam prezentirati listu škola, imena
debatanata koji su participirali u proteklom periodu kako biste svi
bili upućeni u tok predtakmičarskog perioda.
3
Rekli su o
Želim napomenuti da već duži vremenski period na Debatologiji
slobodi
CKD na kraju svakog mjeseca dodjeljuje novčanu nagradu
najboljem debatantu za protekli mjesec (50 KM). Vjerujem da ova
vrsta podrške svakome odgovara, a posebno kada uslijedi nakon
intelektualnog angažmana. Ispod su linkovi svih online aktivnosti
u kojima se očekuje vaše učešće:
CKD FACEBOOK
STRANICA facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologija
Sloboda znači
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM
odgovornost. Zato
PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljet
je se većina ljudi i
nickomPrestupnistvu
boji.
STOP NETOLERANCIJI U BiH facebook.com/pages/Stop-
netoleranciji-u-BiH
Dž. B. Šo
DEBATOM PROTIV
DISKRIMINACIJE facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
BLOG
FORUM
Molim vas da kao kapiteni debatnih klubova veoma aktivno

učestvujete u ovim aktivnostima i da ovu informaciju odmah
proslijedite članovima vašeg kluba kako bi i oni imali potpune
informacije i participirali u njima.
U slučaju bilo kakvih nejasnoća slobodno pišite na našu mejl

adresu: izvjestaji.ckd@gmail.com, pišite u redakciju Debatnih
novosti, na moju adresu (sanja.vlaisavljevic@ckdbih.com) i
odmah ćete dobiti odgovor. Želimo vam/nam najbolje debate,
mnogo bolje nego u protekloj godini. Sve vas puno pozdravljam i
želim uspješan rad.
Sanja Vlaisavljević
direktor
4
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi i
mržnji:
BLOG – NENASILJE Ako si kamen budi

ljubak, ako si biljka
budi osjetljiv, ako si
Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova, priča,
čovjek budi ljubav!
primjera iz života o temama koje smo prepoznali kao
najveći izazov za mlade ljude se nalaze na našem blogu V. Igo
Nenasilje.
Tijekom novembra objavljena su 4 teksta o nenasilju

Nikada mržnja ne
koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući da država ima
prestaje sa
mladost koja je spremna uložiti svoje vrijeme kako bi mržnjom, mržnja
sistemski radila na preveniranju i sprečavanju prestaje s ljubavlju
vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva. - to je staro pravilo.
Dama pada
Jedini put spoznaje

naći ćemo u činu
ljubavi. Taj čin
nadilazi smisao,
nadilazi riječi.
E. From
5
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi
JESAM LI JA DENISA? Od svih mudrih i

prekrasnih najljepša
Prije dva mjeseca na malom odmoru u školi prišle su mi dvije tri i najmudrija je
drugarice u wc-u i rekla da znaju ko sam i šta sam. Nisam ih najbolje ljubav. Od svih vjera
razumjela i pitala sam o čemu govore. Nina, jedna od njih, mi je smijući
najvjernija je ljubav.
mi se u lice rekla da zna ko sam ja. Opet je nisam shvatila i rekla sam
Od svih istina
joj da znam i ja ko sam. Ali izgleda da ja nisam znala ko sam. Nina mi
je rekla da ja nisam Denisa nego neko sasvim drugi i da moji roditelji najveća je ljubav.
nisu moji roditelji i brzo istrčala iz wc-a. Mislila sam da je poludjela. Ljubav je najdivnije
Sutra dan opet isto ali na veliko odmoru. Opet nije bila sama. I tako čudo.
nekoliko dana da bi konačno rekla: „glupačo ti si usvojeno dijete“.
Mislila sam da ću umrijeti kada sam to čula. Otišla sam plačući kući. V. Krmpotić
Kada je mama, koja je doktorica, došla s posla kući vidjela je da su mi
oči natečene od suza. Mislila je da sam dobila keca u školi. Ja sam je
pitala ko sam ja. Ona je problijedila. Rekla mi je da sam njeno dijete. Ljubav je aktivna
Nisam znala da li da joj vjerujem. Sve sam joj ispričala. Ona je malo zaokupljenost
šutila, a onda rekla da je mislila da nije vrijeme da pričamo o tome nego
životom i rastom
kada još malo porastem. Ja sam inače deveti razred. Onda me uzela za
onoga što volimo
ruke i sve mi ispričala. Rekla mi je da ja jesam njeno dijete samo što
me nije rodila. Od tog dana mi se život promijenio. Ne znam više kome
da vjerujem i u šta da vjerujem. Djevojke koje su me progonile na E. From
odmorima su mi poslije rekle da su to uradile samo da mi napakoste jer
sam u svemu briljantna. I da su se zato iživljavale. Ne znam jesam li
briljantna ili nisam znam samo da nakon njihovog nasilja nadamnom u Ljubav je poezija
mom životu ništa više nije isto. Sada se navikavam da prihvatim ko sam razuma.
to ja. Znam samo da nikada neću tražiti da vidim ko me rodio. Ako me
rodio pa ostavio onda to i nije moj roditelj. Ja sam kao beba došla u O. De Balzak
kuću mojih roditelja. Tako mi je „mama“ ispričala. I neću ovo mama da
stavljam pod navodnike jer ja zaista nemam drugu mamu. I eto poruka
mojim vršnjacima, ako vam se dogodi nešto slično kao meni, budite
hrabri. Nemojte da vas vršnjačka zlobi obeshrabri. Volite svoje roditelje
bilo prave ili one koji su vas usvojili ako oni vole vas. Ja i dalje vjerujem
u dobrotu i ljubav. Pozdrav za sve moje vršnjake, Denisa.
6
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
KADA I KAKO REĆI DOSTA?
Moram vam reći da je meni dosta! Stvarno mi je dosta. Dosta mi

je da svako jutro sa mukom razmišljam da moram ići u školu. A Vjera bez ljubavi
nije meni mrsko učiti pa da zato ne volim školu. Niti mi je mrsko čini nas fanatičnim
rano ustati i spremiti se. Ja ne volim ići u školu zato što me tamo Dužnost bez ljubavi
stalno neko izaziva. Ja nemam puno, i moji roditelji mi ne mogu čini nas zlovoljnim
puno toga priuštiti. Ja još nemam mobitel sa kamerom, a Red bez ljubavi čini
kompjuter, Internet i telefon nam je poklonila jedna komšinica, nas sitničavim
koja čak i plaća te računa. Moji su roditelji to jedva prihvatili, ali ih Moć bez ljubavi čini
je ona ubijedila da nam treba Internet da ne bismo puno zaostajali nas nasilnima
za vršnjacima. Htjela je da nam kupi i mobitele bolje nego što Pravednost bez
imamo, ali su mama i tata rekli da ne može. Ja vam pišem zato ljubavi čini nas
što se vrlo malo pažnje u školama poklanja problemu vršnjačkog okrutnim.
nasilja. Posebno ukoliko se radi o mladićima. Sve dok se ne Život bez ljubavi čini
dogodi tuča niko neće da reaguje. Ja sam se žalio razredniku, ali nas bolesnim.
mi je on rekao da sam previše ozbiljan i da moram naučiti
prihvatiti šalu na svoj račun. Možda sam ja glup, ali zar je šala Anonim
kada vas neko zove jadnikom, sirotinjom, zaostalim…
Kada umrem
sačuvajte u tišini
jednu riječ za mene:
“volio sam!”
Tagore
Imao sam i facebook profil ali sam ga ukinuo (sa pravim imenom i
prezimenom) jer su mi jedno vrijeme postavljali fotografije novih
mobitela sa komentarima da nikada to neću imati, da sam jadan i
bezvezan. Ja vas pitam, kada i kako da kažem dosta? Očito da
škola neće ništa napraviti… Trebam li ja da prebijem nekog od tih
što me izazivaju? Jači sam sigurno. Oni su hrabri samo kada su u
grupi, a ja sam jači i od grupe. Razmišljam da počnem nositi neko
oružje u školu jer se izazivanje počelo pretvarati u naguravanje.
Ali neću, jer se bojim da nekome ne uradim nešto loše pa ne
završim u zatvoru. Ja bih sigurno završio u zatvoru jer nemam
nikoga važnog i bogatog na visokoj poziciji ko bi me branio i
odbranio… Adnan
7
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
AKO NEMAŠ MAMU…
Ja sam kao vrlo mala ostala bez mame. Skoro da je i ne

pamtim… Da nije onih par fotografija koje mi je tata dao, mislim Čovjek koji ne voli
da bih je do sada i zaboravila. Sjećam se samo duge plave kose i nije sposoban da
prelijepog osmijeha. I mirisa. Sjećam se njenog mirisa i da je osjeti veličinu tuđe
imala najtopliji zagrljaj. I znam još, da kada je umrla da mi ništa ljubavi, ni snagu
nije bilo jasno. Nisam razumjela šta znači umrla… Čekala sam da ljubomore, ni
se vrati, a onda sam shvatila da se nikada neće vratiti. Tata je opasnost koja se u
dobar. Dobro se brine o meni i ništa mi ne nedostaje, ali mi njoj krije.
nedostaje moja mama. U školi su profesori ok prema meni. Neki I. Andrić
su čak puno pažljiviji zato što znaju da nemam mamu.
Eh, upravo zbog toga,

zbog rijetkih momenata Zli su ljudi oni koji
pažnje profesora, neki me ne znaju za ljubav i
drugovi i drugarice iz zato ne znaju ni za
razreda ne vole… Misle da stid.
mi profesori „gledaju kroz Ti imaju snage da
prste“ i da dobivam puno traže ljubav
bolje ocjene samo zato što jer im nije potrebna;
nemam mamu. Često me imaju hrabrost da
zadirkuju da sam siroče, nude,
čak su mi rekli da je mama jer nemaju šta da
pobjegla, a da je tata daju.
izmislio da je umrla. A nije Dž. B. Šo
izmislio.
Stvarno sam vidjela isječak iz novina, znate ona slika što se

stavlja kao posljednji pozdrav… I tako, skoro svaki dan mi neko
kaže nešto ružno. Ja pokušavam da ne reagujem, ali se bojim da
ću udariti nekoga ukoliko ovo ne prestane. Tati nisam rekla jer ne
želim da se sekira. Profesorima nisam također rekla jer ne želim
da stvaram probleme. Ali ne znam koliko ću još dugo moći ovako
nastaviti… Kako drugovi ne shvataju da bih ja dala sve na ovome
svijetu, i ocjene, i pažnju profesora, i novi mobitel, i novu odjeću i
sve što imam, samo da je moja mama pored mene?
Maja
8
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
OBRAĆANJE JEDNE PROFESORICE Ko voli tih je.

Odzvanja samo
Ove školske godine održan je projekta koji organizira Udruženje prazna posuda.
žena policajaca na temu „ „I ti imaš pravo na izbor“ ! Svi učenici
su imali zadatak realizirati već poznate naslove na način na koji V. Šekspir
žele. Od svih razred jedan je ostavio poseban dojam na mene da
li zbog načina ili specifičnosti situacije ni sama ne znam. Znam
samo da je napravljen pozitivan korak naprijed. A evo kako je Velika srca vole,
izgledao. mala traže da budu
voljena.
Nakon što su se svi učenici poredali u krug prije same diskusije
koja je bila vrlo spontana i otvorenog tipa , predstavilo nam se R. Tagore
šest učenika:
1. „ Ja sam A.B, ali ovaj put glumim N.N. koja mi se povjerila da
Ljubav ima dvije
je momak ponekad udari i neda joj da se druži sa drugovima iz
pratilje: Dobrotu i
razreda, čak joj je izbrisao fb profil!“
Strpljivost
2. „ Ja sam N.M., ali ovaj put govorim u ime svog susjeda koji je
maleni dječak čiji je otac alkoholičar i koji ga tuče Dante Alijigeri
svakodnevno, a i nema nikada užinu, a tene su mu već
poderane.“
3. Ja sam S.A, ali ovaj put glumim ženu N.N koju muž Bez poštovanja
povremeno kažnjava grubim riječima jer smatra da sam niko i nema istinske
ništa iako sam završila fakultet, samo nemam posla, a moj ljubavi.
suprug radi noćne smjene.“!
I. Kant
4. Ja sam D.K., ali ovaj put glumim druga iz razreda kojeg grupa
dječaka iz starijeg razreda stalno ponižava i gurka po školi.
Nekad mu uzmu i novac od užine. On je odličan učenik, jako
povučen i tužan zbog svega, jer ne zna kako da se nosi sa
svime. On svima u razredu pomaže sa domaćim zadaćama.“
5. Ja sam S.M., ali ovaj put glumim sekretaricu prijateljicu moje
mame kojoj šef prijeti otkazom ako ne bude radila za njega
sve što joj naredi, pa čak da ogovara ostale kolege.“!
6. Ja sam M.M. i neću glumiti nikoga jer ja sam doživio nasilje u
prethodnoj školi zbog svoje bolesti. Jako mi je teško zbog toga
jer nisam nimalo drugačiji od ostalih. Samo mi treba malo
razumijevanja.! .........
9
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
I svi sjedaju zastol i iznose svoja znanja, razmišljanja, dileme, stavove

o već svima poznatoj temi; - ŠTO JE NASILJE? – Namjera ili intencija
jedne ili više osoba da nanese povrede jednoj ili više osoba. - KOJ
TIPOVE NASILJA IMAMO?-kroz različite već pomenute primjere Ljubav je poezija
izneseni su i teorijski primjeri nasilja, a to su : fizičko, psihičko,
čula.
verbalno, seksualno, kulturološko, ekonomsko nasilje itd.... - KO SU
SUDIONICI NASILJA? – Nasilnik i žrtva i imamo još i indirektne i
direktne podržavatelje nasilja. - KOJE SU OSOBINE NASILNIKA? - O. Dr Balzak
Ekstremna ljubomora - Krivi druge za svoje ponašanje - Krivi okolnosti
za svoje probleme - Kaže da će se promijeniti da to neće ponoviti -
Verbalno ponižava žrtvu - Ne može kontrolisati svoj bijes - KOJE SU
OSOBINE ŽRTVE? - Zatvaraju se u sebe - Postaju šutljive - Tužne - Tako je malo ljubavi
Depresivne - Osjećaj krivice - Ne ispoljavaju emocije ljubavi ni srdžbe - među mladim
KAKO RJEŠITI NASILJE UNUTAR ŠKOLE? - Javiti roditeljima - ljudima. Ko umije da
Obavijestiti razrednika, pedagoško – psihološku službu, direktora - U voli, ne bi trebalo
svakoj školi ima program za rješavanje nasilja unutar škole, kao i plan ništa drugo da radi.
za svaku školu, o svemu često razgovarati na satima odjeljenske
zajednice sa stručnim licima i iznalaziti zajednička rješenja, a sve zbog
D. Radović
preveniranja istog! - I nasilnik je žrtva na neki način povjeriti rješenje
stručnim licima, a ne uzvračati na nasilje nasiljem. Poruka i zaključak:
Svaka osoba na sviijetu ima pravo da bude upravo tu gdje jeste i niko
mu nesmije osporiti ta prava. Morate se poštovati, voljeti, razumjeti! A ti
M.M. ovdje si siguran i više niko ti nesmije činiti takvu nepravdu, a ovaj U ljubavi ne stradaju
razred te u tome podržava i uvjek će biti uz tebe! Molim vas jedan samo ljudi koji su
aplauz u znaku podrške na hrabrosti iznošenja istine i tome što si je mekog srca, nego,
povjerio nama u ruke. A mi ćemo sve činiti što je u našoj moći da se naprotiv,
takvo što ne ponovi. najviše stradaju baš
A vi sada izvucite pouku iz svega sami; oni koji umjesto srca
da li vrijedi nasilno i nervozno odgovoriti
nose svoju grubu
na situacije u kojima nam se ćini da
sebičnost,
ponekad nemamo drugog načina, da li
nasilnika treba kazniti, da li postoje neka svirepu želju da
drzga rješenja, da li svi zaslužujemo osvoje i potrebu
normalan i lagodan i ugodan život. Dragi da despotski
mladi ljudi na vama svijet stvarno ostaje i zavladaju.
budite bolji od nas pa krenite da ga
mijenjate tako što ćete promjeniti sebe, a J. Dučić
onda i druge. Naučite lijepo komunicirati i
kreativno rješavati konflikte.
Morate se poštovati, voljeti, razumjeti!

Vaša profa. :-)
10
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
MOJA POBJEDA
Autor teksta u nastavku je želio ostati anoniman.

Svijet je opasno
Iako naslov ove priče zvuči pozitivno, način kako sam došao do mjesto za život
njega, tj. do ove moje pobjede, zaista je težak. Za mene je to ne zbog ljudi koji
najteži način jer sam ga ja osjetio na svojoj koži. I do tada sam ja čine zlo,
znao da je to ozbiljno i da „izgleda strašno“, ali kada sam to nego zbog ljudi koji
doživio drugačije sam počeo razmišljati i gledati na ovaj svijet. sjede i dopuštaju da
Nebitno je kada mi se to desilo. Nebitno je i ko su ti ljudi koji su mi se ono dogodi.
to priređivali. Ja sam im oprostio i zahvalan sam im na svemu što
su uradili. Naučili su me da drugačije gledam na svijet i učinili su A. Ajnštajn
od mene jaču i zreliju osobu, a tu snagu i zrelost nosit ću čitav
život. U našem društvu postalo je gotovo nemoguće da se izborite
sa zlom. Ako to pokušate, dočekat će vas sljedeće zlo i tako u
nedogled. U tim situacijama zapravo vidite da je svijet općenito Pridajući veliku
zao, vidite koliko samo zlih ljudi ima na ovome svijetu. U jednom važnost lijepim
trenutku izgubit ćete motivaciju za nove izazove, ali već u djelima, čovjek na
sljedećem bit ćete motivisani više nego ikad. Pitate se kako? Pa koncu iskazuje,
tako što shvatite da ste vi stali na stranu dobra i da ste bili indirektno,
spremni da žrtvujete sebe zbog zajedničke koristi, zbog dobra ali snažno,
zajednice. Neki ovo zovu „društvenom odgovornošću“, ali mislim poštovanje zlu.
da danas tek pojedinci shvataju tu odgovornost. Moj slučaj je
vezan za teški oblik vršnjačkog nasilja. Iako u prvi mah spomen A. Kami
na psihičko nasilje ne izgleda toliko teško u odnosu na fizičko
nasilje, realnost je drugačija. Da mi sada neko da ultimatum i
ponudi mi kakvu bi vrstu nasilja radije htio osjetiti odabrao bih
fizičko nasilje. Istina, bolno je, ali prođe. Udarci ne traju Jedina važna stvar,
mjesecima. Međutim, psihičko nasilje (u mom slučaju planski kada budemo
smišljeno protiv mene) ima tu dugotrajnu dimenziju, naročito ako odlazili, bit će
ste nekome trn u oku. Gotovo da nije bilo dana u periodu od tragovi ljubavi što
gotovo osam mjeseci, a da protiv mene nešto nije učinjeno. Ne ćemo ih ostaviti za
radi se samo o situacijama gdje su vršioci ovog nasilja to radili sobom.
riječima. Društvene mreže su itekako pogodne za mnoge stvari, a
u ovim situacijama i to je bilo okrenuto protiv mene. Nevjerovatan A. Šveizer
pritisak sam osjećao na sebi. Da nije bilo meni dragih ljudi koji su
me podržali, teško bih izdržao. Nije bilo upitno da li sam dobro
postupio u borbi protiv zla niti sam pomislio da je ono što sam
uradio pogrešno i da se kajem zbog toga.
11
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
Ali kada protiv sebe imate preko 150 ljudi koji su se deklarisali "Ne treba voljeti ni
protiv vas (bez onih koji se nisu javno oglasili) to onda nije onoga koga se
jednostavno. Još kada uzmete u obzir šta su govorili protiv nas, bojiš, ni onoga ko
kakve su spletke pripremali, broj od 150 ljudi izgleda puno veći. se tebe boji."
Zahvalan sam Bogu što mi je dao snagu da prođem kroz sve to.
Iako elementi ovog nasilja nisu u potpunosti iskorijenjeni i dan- Ciceron
danas neko zna to spomenuti, došao sam do faze kada i ne
obraćam pažnju na to. Jednostavno, nebitno mi je. Uvidio sam da
ona poznata izreka „ono što te ne ubije to te ojača“ itekako ima
smisla i nije slučajno rečena. Na kraju, kada sve saberem i "Postoje ljudi koji
oduzmem, ja sam pobjednik i osjećam se tako. Ustao sam protiv vam izvade srce i
zla, borio se protiv njega, izborio se, prebrodio teške oblike postoje ljudi koji ga
vršnjačkog nasilja, postao imun na spletke koje zavidni ljudi rade vrate na mjesto.“
protiv mene, ojačao sam svoj duh, oprostio svim tim ljudima jer
osveta nikada ne donosi dobro i, što je po meni najvažnije, E. David
shvatio sam da sam dobro postupio i da se ne kajem. I sutra bih
isto uradio bez obzira što znam šta mogu doživjeti. Jer ako se ne
budemo borili protiv zla, ono će nas polahko „jesti“, sve dok nas
ne „pojede“. "Za većinu ljudi
danas, pojam
Ako sebe smatrate dobrim i razumnim bićem, borite se protiv zla, ljubavi
jer, uistinu, mi podržavamo ono protiv čega se ne borimo, a podrazumijeva da
znamo da se možemo boriti. Neka „individualna odgovornost“ vas neko voli,
postane „društvena odgovornost“! a ne da ste vi
sposobni da volite.“
E. From
12
SNAGE - NASTAVAK
ANALIZIRAJMO I
POTKRIJEPIMO
ARGUMENTIMA:
RECITE STOP NASILJU MEĐU MLADIMA! 1. Da li znate za

neki slučaj
Nasilje među mladima definira se kao ponašanje dvoje ili više nasilja u vašoj
mladih ljudi s ciljem kontrole, zastrašivanja i moći. Ova definicija školi ili
sama po sebi ne zvuči zastrašujuća, ali ona je zapravo puno više okruženju?
od toga. Nasilje među mladima je sve brutalnije. Je li tome uzrok
vrijeme u kojem živimo, droge, opijati, roditelji ili, pak, oni sami? 2. Raspitajte se
Iskreno, ne znam. Zanima me kamo sve ovo vodi? Hoćemo li se među kolegama
ubrzo početi bojati hodati sami ulicama svoga grada? Hoćemo li i učenicima da li
prestati govoriti što mislimo? Hoćemo li postati nasilnici nad su bili svjedoci
samima sobom? nasilja ili su bili
žrtve nasilja?
Svi smo upoznati sa slučajem Luke Ritza, 17-godišnjeg mladića
kojeg je, dok se vraćao kući preko Mosta slobode, pet 3. Kako biste se
maloljetnika „prebili na mrtvo ime“. Doslovno. Preminuo je nakon postavili i što
desetak dana dok se borio s teškim tjelesnim ozljedama koje su biste učinili
na kraju izazvale smrt. Zadnjih nekoliko godina novinski naslovi ukoliko bi neko
sve češće i češće izgledaju ovako: „Slučaj Abramov: Smetlar iz vašeg
načuo razgovor ubojica studenta u Rijeci.“, „Slučaj Marušić: Joško okruženja bio
Rogošić odgovarat će za pokušaj teškog ubojstva“, „Ubio se žrtva nasilja?
mladić koji je propucao bivšu djevojku.“, „Mladića pretukli i
pokušali skalpirati na ulici“, … Posljednji ovakav naslov mogli 4. Kako biste se
smo pročitati prošli tjedan „Krvavi obračun: Ubio dva mladića. postavili i što
Mrtvi su zbog ljubavi prema istoj djevojci“. biste učinili
ukoliko bi neko
Ovo su sve slučajevi koji su izazvali veliku medijsku pozornost i iz vašeg
poznati su nam svima. No, što je s onim slučajevima za koje niste okruženja bio
čuli? Ne samo onima koji nisu bili medijski eksponirani već i nasilnik?
onima koji nikada nisu prijavljeni. Dolazimo do tamne brojke
kriminala koja bi mogla biti šokantna. Nadalje, treba uzeti u obzir
da su počinitelji ovih kaznenih djela mlađi punoljetnici te se otvara
mogućnost blažeg kažnjavanja za njihove počinitelje. Ako je netko
bio sposoban ubiti drugog, oduzeti mu život na najnehumaniji
način, je li zaista bitno koliko on ima godina, dvadeset ili
dvadesetpet? Tražim odgovor na samo jedno pitanje. U kojem
smo točno trenutku prestali biti ljudi i postali ubojice?
13
SNAGE - NASTAVAK
LAŽI
Kada govorim o nasilju, ne mislim pritom samo na fizičko Pokušajte se ne

nasilje, već i na ono seksualno, verbalno i ono nešto novijeg usmjeravati na činjenicu
karaktera poznato kao „cyber bullying“. Nedugo nakon što je da Vas je tinejdžer lagao,
u Italiji 14-godišnjakinja počinila samoubojstvo zbog već na razloge zašto je to
učinio. Ima li neki problem
cyberbullyinga takav slučaj dogodio se i u Hrvatskoj. Nasilje
u komunikaciji s Vama koji
je opet uzrokovalo smrt. Prije nekoliko mjeseci osnovana je
nastoji izbjeći? Želi li
sramotna Facebook stranica pod nazivom „Vinkovačke skratiti sebi muke kako ne
kurve“, autora koji samog sebe naziva Mr. Nobody i objavljuje bi morao slušati Vaše
ukradene slike djevojaka te ih pritom naziva droljama. Čak i duge monologe o važnosti
nakon intervencije policije koja je ugasila spomenutu stranicu školovanja? Ili se boji
ona je opet otvorena pod novim nazivom „Vinkovačke drolje“. Vašeg bijesa ako otkrijete
Jesu li ove djevojke sljedeće? Ili netko drugi? istinu? To je prvo što je
dobro provjeriti. Zatim
Nasilje među mladima u Republici Hrvatskoj još uvijek nije dajte sebi priliku da
dovoljno sustavno i cjelovito istraženo. Istraživanja iz 2003. popravite ono što ne valja
i tako pokažete tinejdžeru
Godine pokazuju da je više od 20% djece zlostavljano 2 do 3
da želite preuzeti svoj dio
puta mjesečno.
odgovornosti, imati dobar
odnos s njim i raditi na
Rezultati ovog istraživanja su zabrinjavajući, a ako uzmemo u tome. Razgovarajte s
obzir da je nasilje među mladima poraslo u zadnjih deset tinejdžerom i o povjerenju.
godina oni bi danas vjerojatno bili poražavajući. Danas u Pitajte ga što bi trebalo
Hrvatskoj umiru mladi ljudi, ljudi s perspektivom, snovima i napraviti kada netko izda
željom za životom. Ovo više nisu priče iz nekog dalekog povjerenje druge osobe.
dalekog Londona ili Amerike. Ovo su priče sa naših ulica. Neka razmišlja. Neka
gradi vlastite stavove.
Borba protiv nasilja
U ovom razdoblju morate
ne može čekati
pomoći svom tinejdžeru
neka bolja
da uspije imati dobar
vremena. Ona treba odnos s Vama. Da bi Vas
početi sada. što manje lagao, smanjite
prilike za laž. Na primjer,
RECITE STOP nemojte se oslanjati na to
NASILJU MEĐU da Vam kaže što je bilo u
MLADIMA! školi, nego redovito idite
na informacije.
http://szssplit.hr/reci
te-stop-nasilju- http://www.psiholog-
rijeka.com/roditeljstvo/lazi/
medu-mladima
393-1370.aspx
14
SNAGE - NASTAVAK
ANALIZIRAJMO I
POTKRIJEPIMO
ARGUMENTIMA:
NARUŠENI SUSTAV VRIJEDNOSTI 1. Da li mislite da je

opisani sistem
Recentni podaci o fenomenologiji i simptomatologiji poremećaja u vrijednosti
ponašanju kod nas govore da je «profil» prijestupnika - narušen?
sankcioniranih mladih delinkvenata u poslijeratnom periodu u
odnosu na prijeratno značajno lošiji: osim što ima više recidivizma 2. Ako DA, kako to
i asocijalnih ponašanja, ovisnosti i problema u procesu objašnjavate i
obrazovanja, više je i nasilničkih delikata. Kaznena djela postaju dokazujete?
sve teža, organiziranija i više usmjerena na vršnjake.
3. Ako NE, kako to
Promatrano među osnovnim školama i gimnazijama, po objašnjavate i
raznolikosti i učestalosti nasilničkog ponašanja ističu se stručne dokazujete?
četverogodišnje i trogodišnje škole. Dakle, uočljiva je potreba za
iznalaženjem odgovora na pojavu rastućeg nasilja kod mladih. 4. Šta je uzrok
povećanju
Vrijednosti mladih stupnja
maloljetničkog
Prosudba o individualnim postupcima ovisi o moralnim normama prijestupništva?
specifične grupe koja evaluira postupke. Na primjer, neće se
jednako vrednovati i sankcionirati verbalno nasilje pojedinca 5. Da li mladi u BiH
prema hendikepiranom djetetu u pojedinim razredima iste škole ili imaju iste ili
pojedinim regijama iste države. Razumljivo je da će društvena slične probleme
reakcija biti specifična za razne skupine ljudi budući da one kao njihovi
konsenzusom moralnih vrijednosti definiraju društvenu vršnjaci u
nepoželjnost, odnosno poželjnost nekog ponašanja. Poznato je susjednoj
da je upravo zastupljenost tradicionalnog sustava vrijednosti u Hrvatskoj?
odgoju djece snažan protektivni čimbenik razvoja u smislu
sprečavanja neželjenih ponašanja u kasnijoj adolescentskoj i
odrasloj dobi. Baveći se problematikom maloljetničke
delinkvencije, neminovno se postavlja pitanje: koliko je bitan
utjecaj izmijenjenih vrijednosti u našem hrvatskom društvu na
pojavu da u poslijeratnom razdoblju ima više nasilničkih delikata?
Naravno, osim sustava vrijednosti u nacionalnim okvirima, bitan
utjecaj na pojedinca imaju i globalne vrijednosti. Poznato je
postojanje kulta nasilja u kompjutorskim igricama, nogometnom
huliganstvu, zlostavljanju žena, tučnjavama oko kafića, kao i
nasilja na televiziji, gdje se ono prezentira kao zabava.
15
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
ljubavi:
Prevencija nasilja Tražite ljude koje

biste voljeli. To je
Prema analiziranim, uglavnom stranim istraživanjima, uočavaju tajna i uspjeh
se neka obilježja situacijskih okolnosti, osobnosti i ponašanja kod čitavog života.
mladih koji manifestiraju nasilničko ponašanje, odnosno koji su
agresivnost usvojili kao obrazac ponašanja za postizanje cilja, E. Zola
bez adekvatnog uvida i suosjećajnosti za štetu nanesenu žrtvi.
Pogledajmo neke od uočenih korelata s nasilničkim ponašanjem Zašto bi čovjek

kod mladih: morao voljeti rijetko
 nedostatak socijalnih vještina, da bi mnogo volio?
 negativni osjećaj i frustracija kao prediktori,
 vjerovanja i stavovi koji podržavaju agresivnost, A. Kami
 muški spol,
 izloženost nasilju, društveno odobravanje nasilja, nisko
samopoštovanje, zloporaba sredstava ovisnosti, agresivnost u Ako hoćeš da budeš
ranoj dobi i utjecaj supkulture, voljen, onda voli.
 psihosocijalne osobitosti, kao drskost, otpor autoritetima,
nedostatak brige za budućnost, nekritički entuzijazam, visoka Seneka
tjelesna snaga i izdržljivost,
 afektivna napetost, preosjetljivost, naglost i nizak prag
tolerancije na frustraciju pri počinjenju kaznenog djela s Kada mrzim,
elementima nasilja, koji su najčešće situacijskog karaktera. oduzimam sebi
nešto; kada volim,
Pitanjem prevencije nasilničkog delinkventnog ponašanja bave se postajem bogatiji za
mnogi autori. Eisner je 2002. godine, na konferenciji Vijeća Europe ono što volim.
"Lokalno partnerstvo za prevenciju i borbu protiv nasilja u školama",
uočio kako, pored brojnih programa djelovanja, aktivnosti i projekata J. F. Šiler
protiv nasilja u školama, nismo sigurni u njihovu učinkovitost. Pri tome
je naglašavao da treba ustrajati na stvaranju baze budućih inicijativa,
temeljene na znanstvenim dokazima.
16
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
pravdi:
U svijetu se smatra da intervencija treba trajati od vrtića do kraja Svako će znati da

srednje škole. Istraživanja u SAD-u pokazuju da brojni vam kaže koliko ima
primjenjivani programi treninga rješavanja konflikata i koza i ovaca, ali ne i
medijatorstva rezultiraju pozitivnim efektima u reduciranju nasilja, koliko ima prijatelja.
no smatra se da to nije dovoljno i da su, osim vježbanja socijalnih
vještina, za redukciju nasilja potrebna socijalna podrška u obliku Sokrat
zdravstvene klinike u školama, programi kućnih posjeta,
mentorstvo odraslih i aktivnosti vezane za crkvu. I kod nas se
razmišlja o potrebi sustavnog pristupa transformiranju nasilnih Ne čini drugome što
sukoba u nenasilne, a poznata su stajališta kako su, uz ne želiš da drugi
individualne psihološke intervencije, nužne i globalne preventivne čine tebi.
mjere primjenjive na socijalno-političkoj razini.
Konfucije
Može li agresivnost biti i dobra
Nije svako agresivno ponašanje indikacija za poduzimanje Prava pravda je

društvenozaštitnih mjera. U društvu postoji tolerancija na tzv. savjest
asertivna ponašanja, koja omogućuju napredovanje u poslu,
društvenom položaju. Takva tolerancija predstavlja svojevrsnu V. Igo
poruku koja se šalje djeci pa ona sama, u svojim interakcijama i
socijalnim sukobima, povremeno ili često koriste asertivna
ponašanja. Možda, zbog dječje nezrelosti, njihova ponašanja Velika je snaga
djeluju kao agresivna. Naravno, to nije razlog da se tu djecu čovjeka koji umije
odmah smatra i rizičnima za razvoj nasilničkog ponašanja. Razlog da prećuti i onda
je tome što takva, uvjetno rečeno, granična ponašanja mogu kada je u pravu.
predstavljati tek obilježje razvojne krize koju će dijete prevladati
zahvaljujući vlastitim snagama i/ili uz podršku okoline. Možda će Katon
se kod neke od te djece sklonost agresivnom ponašanju zadržati i
do odrasle dobi, ali to neće biti relevantno za formiranje
delinkventnog identiteta, pa neće doći do razvoja teških oblika Kada kažnjavate,
poremećaja u ponašanju, kao što su npr. nasilnička kaznena kaznite koliko ste
djela. Vjerojatno je da će neki adolescenti, koji u djetinjstvu bili oštećeni,
iskazuju sklonost agresivnom ponašanju, uza sve ostale ali ako se strpite, to
podržavajuće okolnosti (kao što je obitelj, škola, vršnjaci, vlastiti će vam više koristiti.
temperament), tu svoju agresivnost kanalizirati u neki osobit
uspjeh tijekom života, kao što je, na primjer, sportsko postignuće, Konfucije
što znači da će upravo postići vrlo dobru socijalnu adaptaciju.
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/47/mladi.htm
17
SNAGE - NASTAVAK
O
PRIRUČNIKU:
PRIRUČNIK „NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA” (I dio)
Od ovog broja
Debatnih
novosti
objavljivat
ćemo dijelove
veoma
značajnog i
korisnog
Priručnika pod
nazivom
Ovaj priručnik napisan je za djecu, mlade i roditelje, ali i za „Nasilje među
nastavnike, učitelje i sve ostale zainteresirane za problem nasilja djecom i
među djecom i mladima. Većina učenika izložena vršnjačkom mladima” koji je
nasilju, nasilje ne prijavljuje odraslima ili čeka dugo dok to učini, a 2013. godine
razlozi proizlaze iz osjećaja srama, straha od osvete ili uvjerenja
izdalo
da odrasli neće htjeti ili moći nešto poduzeti.
Savjetovalište
Zato se nadamo da će ovaj priručnik svojim savjetima pomoći ''Luka Ritz'‘ iz
djeci, mladima, roditeljima, ali i svima koji rade s djecom i Zagreba.
mladima u sprečavanju vršnjačkog nasilja kroz pružanje odgovora
na pitanja o tome što je nasilje među djecom i mladima, koji su
osnovni oblici i čimbenici nasilnog ponašanja, koje su posljedice
vršnjačkog nasilja, kako je moguće prepoznati žrtve i nasilnike,
kako je moguće zaštititi se od nasilja, ali i kome i kako prijaviti
nasilje te gdje zatražiti pomoć kada se nasilje dogodi.
ŠTO JE NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA
Nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno

fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i
mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem
povrjeđivanja, a koje se, neovisno o mjestu izvršenja, može
razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i
koje uključuje ponavljanje istog obrasca i održava neravnopravan
odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca).
18
SNAGE - NASTAVAK
RAZMISLIMO:
Koji su oblici nasilja među djecom i mladima
 Fizičko nasilje među djecom i mladima Što je nasilje među

podrazumijeva različite oblike ponašanja: udaranje, guranje, djecom i mladima?
gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, napad različitim
predmetima, pljuvanje i slično bez obzira da li je kod napadnutog
djeteta nastupila tjelesna povreda. Koji su oblici nasilje
među djecom i
Verbalno nasilje među djecom i mladima mladima?
Najčešće prati fizičko, a podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina,
stalno zadirkivanje, ismijavanje…
Zašto se sijete
počinje nasilno
ponašati?
Koje su posljedice
nasilje među
djecom i mladima?
U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti četiri podvrste:

Koji su uzroci
nasilnog ponašanja
 PSIHIČKO I EMOCIONALNO NASILJE uključuje ogovaranje,
među djecom i
nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje,
mladima?
izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz skupine
kojoj pripada, širenje glasina s ciljem izolacije, uništavanje ili
oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili
zahtijevanje poslušnosti, kao i sva druga ponašanja kojima se
drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota.
SEKSUALNO NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva neželjeni fizički kontakt, spolno uznemiravanje i
dobacivanje, uvredljive komentare i slična ponašanja.
KULTURALNO NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA
podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj
osnovi.
EKONOMSKO NASILJE MEĐU DJECOM uključuje krađu i
iznuđivanje novca.
19
SNAGE - NASTAVAK
U narednom
broju čitajte:
ZAŠTO SE DIJETE POČINJE NASILNO PONAŠATI

Ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. Međutim, postoje
osobine obitelji i djeteta koje utječu na razvoj nasilnog ponašanja, Kako prepoznati
kao i osobine škola koje mogu poticati ili sprečavati pojavu nasilja.
nasilnika?
Koji znakovi
upućuju na
nasilno
ponašanje?
Kako prepoznati
žrtve vršnjačkog
nasilja?
Zašto se dijete
počinje nasilno
ponašati?
Posljedice
vršnjačkog
nasilja?
Koje su posljedice nasilja među djecom i mladima
Priručnika “Nasilje među djecom i mladima”, Savjetovalište ''Luka Ritz'‘,

Zagreb, 2013., str. 1.-3.
http://www.savjetovaliste.hr/OnlineSavjetovaliste/Savjeovaliste%20-
%20Knjizice/Nasilje%20medu%20mladima_web.pdf
20
SNAGE - NASTAVAK
O
PRIRUČNIKU
ČIJE DIJELOVE
VAM
PRENOSIMO
PRIRUČNIK “NASILNA PONAŠANJA MLADIH – ZAŠTO JE
LJUBAV VAŽNA? (I dio)
UVOD
Nasilje među mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili

više mladih ljudi s ciljem kontrole, moći i zastrašivanja. Možemo Od ovog broja
ga svesti na nekoliko tipova: Debatnih novosti u
1. fizičko nastavcima
2. Emocionalno ili psihičko donosimo
3. seksualno tekstove iz
4. ekonomsko Priručnika
5. Kulturalno nasilje. “Nasilna
ponašanja mladih
Fizičko nasilje manifestira se kroz različite oblike fizičkog – Zašto je ljubav
zlostavljanja, a za posljedicu ima nanošenje ozljeda. Uključuje važna?“ koji je
ponašanja kao što su šamaranje, udaranje rukama, nogama i 2013. godine
predmetima, guranje, čupanje kose, ugrizi i opekotine, objavila
zaključavanje i ugrožavanje slobode kretanja, izlaganje “Poliklinika za
opasnostima itd. Psihičko ili emocionalno nasilje zaštitu djece
očituje se kroz verbalne i emocionalne prijetnje i ucjene, Grada Zgreba”
govorenje pogrdnih riječi, izolaciju od prijatelja i/ili obitelji,
nazivanje pogrdnim imenima, kontroliranje nečijeg ponašanja,
kretanja, govorenja i odijevanja.
Seksualno nasilje odnosi se na spolno uznemiravanje, kao što

su dobacivanje i uvredljivi komentari, ili bilo koji oblik fizičke
seksualne aktivnosti (ljubljenje, dodirivanje, prisilni spolni odnos)
bez pristanka druge osobe.
Ekonomsko nasilje uključuje krađu,

uzimanje i/ili iznuđivanje novca.
Kulturalno nasilje podrazumijeva

vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i
rasnoj osnovi.
21
SNAGE - NASTAVAK
O
PRIRUČNIKU
ČIJE DIJELOVE
VAM
PRENOSIMO
UZROCI NASILNIH PONAŠANJA MEĐU MLADIMA
U svrhu iscrpna razumijevanja nasilja općenito, pa tako i njegovih

specifičnih oblika, važno je sagledati objašnjenja i tumačenja s I najvažnija poruka
različitih stajališta. Takav pristup, uz to što omogućuje roditeljima je da
sveobuhvatno i detaljno razumijevanje nasilna ponašanja, djeci kroz
osigurava i učinkovitije načine intervencije i prevencije. odrastanje osiguraju
toplinu, ljubav i
Prema sociološkom modelu nasilje se promatra u širem pažnju, koji će im
kontekstu općega društvenog nasilja. Drugim riječima, za nasilna osigurati osjećaje
ponašanja odgovornima se smatraju obitelj i društvo u kojem voljenosti, vlastite
živimo, tj. različiti socioekonomski, strukturalni i drugi društveni vrijednosti i
čimbenici, poput siromaštva, prenapučenosti, izolacije, suosjećanja za
nepovoljnih radnih uvjeta, kulturnih vrijednosti, utjecaja medija, druge, kao i
dostupnosti oružja i sl. Jedan od novijih modela koji objašnjava dovoljno čvrstine i
nasilno ponašanje među mladima je prisutnost nasilja u medijima. jasnog
Rezultati istraživanja ističu da postoje moguće kratkotrajne i usmjeravanja u
dugoročne posljedice nasilnih sadržaja u medijima, kao i odgoju, što će im
izvješćivanja o nasilju, na ponašanja i stavove mladih. To su: pružiti osjećaj
učenje novih oblika nasilnog ponašanja, učenje o obilježjima zaštite i sigurnosti,
nasilja u stvarnom životu, stvaranje nasilne slike svijeta, te osigurati razvoj
povećavanje tolerancije na nasilje i usvajanje stavova o njegovoj moralnih vrijednosti.
prihvatljivosti, oponašanje nasilnih ponašanja viđenih u medijima,
pojačavanje agresivnih misli i osjećaja vezanih uz agresiju. Sve to
povećava vjerojatnost agresivnih reakcija.
Psihološki model upućuje

na to da nasilje valja
objasniti psihološkim
osobinama pojedinca koji
sudjeluje u njemu, bilo kao
žrtva ili počinitelj, te
promatrati njihov
međusobni odnos, osobine
ličnosti i eventualna
psihopatološka odstupanja.
22
SNAGE - NASTAVAK
U narednom
broju čitajte:
Integrativni model spaja oba modela, te u objašnjenju nasilja

propituje ulogu kulturnih vrijednosti, medija, nezaposlenosti,
izolacije i dostupnosti oružja s jedne strane, te psiholoških
karakteristika pojedinaca uključenih u nasilje s druge.
U narednom broju
U posljednje vrijeme sve veću pozornost u objašnjenju Debatnih novosti
agresivnosti mladih dobiva jedna od psiholoških teorija, teorija iz Priručnika
privrženosti, prema kojoj uzroke agresivnih ponašanja treba tražiti “Nasilna
već u najranijem djetinjstvu. Rana iskustva na osnovi kojih dijete ponašanja mladih
razvija osjećaj privrženosti uvelike utječu na kasniji doživljaj sebe, – Zašto je ljubav
drugih i svijeta koji ga okružuje. Koncept privrženosti odnosi se na važna?“ čitajte o:
vezu između djeteta i primarnog skrbnika koja se uspostavlja u
prvoj godini života, djetetu omogućuje potrebnu sigurnost da
istražuje svijet, te oblikuje obrasce ponašanja za sve buduće
bliske odnose koje će koristiti dalje kroz djetinjstvo, adolescenciju
i odraslu dob. TEORIJI
PRIVRŽENOSTI
SIGURNOJ
PRIVRŽENOSTI
Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – Zašto je ljubav važna?, Poliklinika

za zaštitu djece Grada Zgreba, Zagreb, 2013., str. 1.-4.
http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-
ljubav-vazna.pdf
23
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
dobru i zlu:
FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”
U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum “Ispričaj svoju Ništa ne radeći, ljudi
priču” kako bi sve vas dragi čitatelji potakao da napišete vaše se uče da rade zlo.
iskustvo ili iskustvo dragih ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje.
Samo zajedničkim trudom možemo doprinijeti prevazilaženju Kolumela
ovog, ali i svih drugih problema oko nas i u nama.
Čestitog čovjeka
Tijekom novembra je nastavljen rad foruma „ISPRIČAJ
poštuju čak i oni koji
SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i stalne članove, a to nisu.
nadamo se da će broj članova stalno rasti, baš kao što
kontinuirano raste broj posjeta i pregleda foruma. U D. Didro
novembru smo pokrenuli i anketu „Može li debata
doprinijeti smanjenju vršnjačkog nasilja?”, pa je i to
Rad nas oslobađa
još jedna prilika za sve da prikažu svoj stav u vezi sa
od tri velika zla:
nasiljem i mogućim rješenjima. dosade, poroka i
oskudice.
Posjetite nas na:
F. M. A. Volter
Dobar čovjek se
može postiditi čak i
pred psom.
A.P. Čehov
Svi ljudi ne mogu

biti bogati i poznati,
ali svi mogu biti
dobri.
Konfucije
24
SNAGE - NASTAVAK
Rekli su o
dobru i zlu:
FACEBOOK! 
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM Dobronamjernost

PRESTUPNIŠTVU U BiH može biti
bezgranična, jer se
Vjerujem da vam je, ako ste čitali prethodni broj Debatnih novosti, tu ništa ne mora
poznato da je CKD kreirao i FB grupu “STOP VRŠNJAČKOM učiniti. No, s
NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH”. U dobročinstvom je
ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i konstatacije, nudimo već teže.
teze koje se odnose na nasilje. Svi ste dobrodošli. Zajedno
napravimo korake u prevazilaženju ovog problema. I. Kant
Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se nastavlja.

Objavljeni su novi materijali na Facebook-u, i tamo se možete Zao čovjek traži da
komentirati i postavljati svoje prijedloge i materijale. Posebno učini zlo, a kada ga
pozivamo debatante iz bh. debatnog programa da se priključe, i ne može naći, on
nastave zajedničku akciju preveniranja vršnjačkog nasilja u BiH. ipak učini što je
naumio.
Potražite nas na:
D. Obradović
Od batina dobar
postaje rđav, rđav
gori.
N. Bonaparta
Zlo na svijetu ne
prouzrokuju oni što
kažu sve što znaju,
nego oni koji kažu
više nego što znaju.
A. Stendal
25
AKTUELNI PROJEKT: „Debata
i kultura dijaloga u BiH-18
godina poslije rata“
UMJESTO UVODA
Debata i kultura dijaloga šute kada odjekuje oružje. Tada sila nadjačava riječ.
Tada moć i vatra bjesne nad čovjekom. Ali! Ipak u jednom trenutku silu štiša
jaka riječ. Argument ugasi vatra oružja. I ljudi počnu komunicirati, dogovarati
se. Zajedno rješavati nesuglasice i probleme. Imaju li dobru volju i uspjevaju
u tome. BiH je zemlja u kojoj je bjesnio krvavi rat, a u jednom trenutku ljudi su
ipak sjeli za pregovarački stol i snagom i riječi i uvjeravanja zaustavili rat,
ubijanje, glad, mučenja. No to nije dovoljno samo po sebi. Svi mi svakdnevno
moramo činiti napor da uspostavljamo, ne krhki nego, tajni mir. Da dižemo
mostove među ljudima i da učimo na djelu biti tolerantni i poštovati tuđa
ljudska prava. Ne samo tražiti svoja prava nego zagovarati za tuđa. Tek tada
ostvarujemo i svoja prava. CKD uvijek nastoji da doprinese uspostavljanju
vladavine prava, toleranciji na djelu, promoviranju ljudskih prava,
zaustavljanju nasilja.
S tim ciljem realiziramo i projekat “Debata i kultura dijaloga u BiH – 18 godina

poslije rata”. Redovi pred nama provest će nas kroz svijet tolerancije i ljudskih
prava, kulture dijaloga, pravde i pravičnosti.
26
Riječ dvije o
tekstu koji je
pred vama:
UČIMO DJECU TOLERANCIJI Dragi čitatelji

donosimo vam
U našem modernom društvu jednostavno ne možemo poreći da jedan zanimljiv
smo okruženi ljudima koji se razlikuju po mnogočemu: tekst koji smo
nacionalnosti, vjeri, kulturi, rodu, običajima, ili se pak razlikuju po preuzeli sa:
fizičkom izgledu, stepenu obrazovanja, a tu su i osobe sa
različitim nivoima invaliditeta i drugim razlikama.
http://roditeljstv
o.com/vijesti/uc
Neki ljudi vole biti u multikulturalnom okruženju, dok se drugi u imo-djecu-
takvom okruženju ne osjećaju ugodno. To uglavnom ovisi od toleranciji
učestalosti interakcije sa različitim ljudima, kao i od naših stavova
prema razlikama.
Nadamo se da će
Zašto poticati toleranciju kod naše djece? Za početak, želimo da te i vi razmisliti o:
se djeca osjećaju opušteno u različitim životnim okolnostima i da
budu otvoreni za učenje o raznim kulturama. Takve spoznaje
donose nove ideje, iskustva i energiju u život svakog pojedinca.
 Važnosti
Naša djeca potencijalno mogu naučiti nove i korisne stvari iz poticanja
drugih kultura. Ako to žele, tolerancija otvara vrata u poslovanju, tolerancije kod
obrazovanju, putovanjima, slobodnom vremenu, odabiru stila djece
života, umjetnosti, te drugim područjima života.  Poticanja djece
da rade i
Kako bi naša djeca imala uspješnu budućnost, moraju biti u suosjećaju sa
mogućnosti da rade sa drugima. Ne bi se smjela bojati iskoraka drugima
izvan zone udobnosti, što znači da trebaju naučiti razumjeti,  Poticanja djece
poštivati i cijeniti druge. da prihvate
druge oko sebe
 Poticanje na
lijepu riječ i
uvažavanje
 Poticanje
samopoštovanja
u obitelji i šire
Sretno!
Ne odustajte!
27
Rekli su o
toleranciji
Želimo li da
naučimo da budemo
Tolerancija ne znači prihvatiti tolerantni, neprijatelj
loše ponašanje, već se radi o će nam biti najbolji
prihvaćanju drugih ljudi i učitelj.
tretiranju ljudi onako kako bi
željeli da oni tretiraju nas. I to Dalaj Lama
je upravo ono što bi roditelji
trebali prenijeti na djecu.
Najznačajniji
rezultat edukacije je
Tolerancije ne znači žrtvovanje svoje vlastite baštine i vjerovanja. tolerancija.
Upravo suprotno, tolerantne osobe ponosno stoje iza svojih
vjerovanja, dok uvažavaju i cijene razlike kod drugih. Helen Keler
Djeca će nerijetko imati isti nivo tolerancije kao i njihovi roditelji.

Djeca nas stalno posmatraju i imitiraju, čak i prije nego progovore. Činjenica je da
Oni su ogledalo naših vrijednosti i stavova prema drugima. volimo samo ono
Roditelji koji pokazuju toleranciju kroz svakodnevne riječi i djela što poznajemo. A ne
uče svoju djecu da cijene različitosti. Na taj način dajemo priliku možemo znati
djeci da se druže i igraju sa drugima. mnogo.
U javnim poslovima,
Evo nekoliko savjeta o tome kako naučiti djecu toleranciji. pri obnovi
civilizacije, potrebno
 Razmislite o načinu na koji komunicirate i razgovarate o drugim je nešto manje
ljudima. Da li je to odraz tolerancije? Pokažite poštovanje dramatično i
prema drugima i djeca će ubrzo prihvatiti taj model. emocijonalnije, a to
je tolerancija.
 Djeca slušaju i uče od vas. U školi, djeca se često dijele u
manje grupice koje nerijetko ne budu File 2346prijateljski Foster
raspoložene jedna prema drugoj. Često se desi da jedni druge
nazivaju ružnim imenima. Ako ih pitate zašto to rade,
saznaćete da su to isto (ili slično) čuli kod kuće. Dakle, čak i
dok neobavezno razgovarate sa vašim partnerom, budite
svjesni da vas djeca mogu čuti. Obratite pažnju na rječnik koji
koristite, bez obzira o čemu ili o kome pričate. Izbjegavajte šale
na tuđi račun ili ponižavajuće riječi. Djeca bi mogla ponoviti ono
što su čula, i to u manje privatnim situacijama.
28
Rekli su o
toleranciji
 Odgovorite na dječja Test hrabrosti dolazi

pitanja o razlikama iskreno kada smo u manjini.
i sa poštovanjem. Svakako Test tolerancije
je potrebno razgovarati sa dolazi kada smo u
djecom o razlikama među većini.
ljudima, ali na uljudan
način, koji će pokazati Ralf Sokman
poštovanje prema bilo
čemu što se razlikuje od
onoga što dijete vidi kod Tolerancija ima
kuće. granicu – ne može
 Odaberite programe, filmove, priče i igre koje oslikavaju biti tolerirano ono
vrijednosti razlika. Mediji su moćan alat koji ima sposobnost da što je netolerantno.
oblikuje stavove. Ako dijete gleda program ili čita o nečemu što
oslikava određene društvene predrasude, razgovarajte sa Robert Kejsi
djetetom o tome i objasnite mu kako takve predrasude mogu
povrijediti druge ljude.
 Vrednujte razlike unutar vlastite porodice. Prihvate kvalitete Pretpostavljamo da
svakog člana, bez obzira na različite stilove života, interese i čak i danas, sa svim
sposobnosti. Djeca koja osjećaju da su poštovana, cijenit će napredkom koji smo
više i ostale. napravili u pogledu
 Potičite samopoštovanje u vašoj porodici. Poznato je da se liberalne misli, vrlina
ljudi koji ne poštuju druge rijetko osjećaju sretnima i sigurnima tolerancije je rijetka
u sebe. Djeca koja imaju poštovanje prema sebi imaju koliko i vrlina
tendenciju da budu uljudniji prema drugima. samilosti.
 Uključite svoju djecu u situacije u kojima je prisutna raznolikost.
To može biti u sportu, školi, igraonici, na izletu… Trank Knoks
 Učite zajedno sa djecom o drugim kulturama i tradicijama.
Istražite običaje različitih kultura i različite stilove života.
Razgovarajte o tome na afirmativan način.
 Učite djecu o tradiciji u vašoj porodici i potaknite ih da se zbog
toga osjećaju ponosno. Cijenite i razgovarajte o sopstvenim
vrijednostima i baštini, te pokažite spremnost da sa ostalima
podijelite vaša vjerovanja.
 Razmislite o ponašanju koje želite vidjeti kod svog djeteta.
Zatim, i vi sami prihvatite takav model, jer će djeca gotovo
uvijek krenuti vašim stopama.
http://roditeljstvo.com/vijesti/ucimo-djecu-toleranciji
29
Riječ – dvije o
tekstu koji je
pred vama:
KAKO POMOĆI DJETETU U SUOČAVANJU S DRUŠTVENIM Dragi čitatelji pred

LICEMJERJEM vama je, nadam
Autor: Kosjenka Muk se, zanimljiv tekst
autorice Kosjenke
Svi želimo odgojiti dijete u zdravu i sretnu osobu. No, ne živimo u
Muk koji smo
savršenom svijetu i društvo će pred nas prije ili kasnije postaviti teška
preuzeli sa:
iskušenja. Svijet se mijenja i poneki roditelji ne mogu predvidjeti kako
će okolnosti koje u njihovom djetinjstvu nisu postojale oblikovati dijete. http://www.centar-
Ponekad smo toliko rastrgani između zahtjeva djeteta i zahtjeva okoline angel.hr/HR/article
da lako uđemo u dječje emocije (dobnu regresiju) i ispraznimo svoje s/Pomoc_djetetu_
nezadovoljstvo na djetetu. Dijete je naizgled mnogo lakše kontrolirati pri_suocavanju_s_
nego društvo, te ćemo često biti u iskušenju da od njega zahtijevamo licemjerjem.php
da se prilagodi, bez pravog objašnjenja i unatoč njegovim osjećajima.
No, tu grešku platit ćemo kroz slabiju kvalitetu odnosa kad dijete uđe u
pubertet i odraste, a možda i kroz nesreću samog djeteta.
Dok budete čitali
tekst razmislite:
1. Koliko je
jednostavno, i da
li je, kontrolirati
djecu, mlađe od
sebe, braću,
sestre...
2. Da li se i kako
Pritisak vršnjaka relativno je lakše objasniti djetetu: ono ne doživljava može pružiti
drugu djecu kao autoritet, te premda ga njihovo ponašanje može boljeti,
otpor negativnom
bit će svjesno da ga odrasli ne bi odobrili. Donekle je lako i pružiti otpor
utjecaju medija?
utjecaju medija, kroz česte i iscrpne razgovore s djetetom i
objašnjavanje djetetu na koji način mediji njime pokušavaju
manipulirati. Ako dijete ne podlegne manipulaciji medija, neće doživjeti
kazne i osvetu. No što činiti kad se prema djetetu grubo i štetno
ponašaju upravo odrasli, i to oni koji bi mu trebali biti pozitivni autoritet?
Premda se na riječima govori o učenju pozitivnih vrijednosti, tolerancije,
razgovora i slično, nerijetko, dok se to zahtijeva od djece, upravo oni
koji bi o tome trebali voditi najviše računa poslije roditelja, koriste svoj
položaj autoriteta radi kontrole, nezrelih odušaka ili izbjegavanja
priznanja grešaka. Nedavno su se mojoj prijateljici koju ću zvati Petra,
dogodile dvije situacije koje zorno razotkrivaju kako društvo pristupa
djeci.
30
Razmislimo:
U prvoj, Petra je pozvana na razgovor u školu, jer je njezin

desetogodišnji sin na satu rekao nastavnici da nije pristojno što mu je
upala u riječ. (Nastavnica ga je prekinula dok je, odgovarajući na
pitanje, razmišljao kako da nastavi rečenicu.) Drugi prigovor razrednice
bio je da je - kosa njezinog sina preduga (dijete ima kosu do brade).  Kako opisujete i
Razrednica se prema Petri postavila prezirno i s visoka, govoreći joj da doživljavate povod
„njezin sin treba naučiti poštovati autoritete“ i da „očito obiteljski odgoj zbog kojeg je Petra
ne funkcionira“. pozvana u školu?
Umjesto da se takva vrsta pažnje pridaje djeci koja su agresivna i

bezobzirna prema drugima, napada se dijete koje primjenjuje pravila  Da li je opravdan
komunikacije koja će mu svi autoriteti zdušno sugerirati – jedini je prvi prigovor?
problem što ono traži i od autoriteta da se toga drže. Umjesto da pravila
komunikacije i međuljudske vrijednosti budu na prvom mjestu, ovime se
pojedina osoba zbog svog položaja postavlja iznad njih. Umjesto  Da li je opravdan
osmijeha, razgovora s djetetom i objašnjenja nesporazuma, pribjegava drugi prigovor?
se agresiji i drastičnom etiketiranju.
Učenje djeteta da podilazi i popušta takvim osobama, prvi je korak  Šta biste vi uradili
njegovom budućem podilaženju i popuštanju poslodavcima i vladama da ste uključeni u
koje ne poštuju ili aktivno krše njegova osnovna prava. Kao da još nije slučaj?
dovoljno da sama struktura školskog sustava obeshrabruje djetetovu
spontanost, iskrenost i kreativnost; nego je dijete izloženo i nezrelim
osobama koje nad njim vježbaju svoj osjećaj moći.  Šta biste uradili da
ste roditelj ili
Ovime ne tvrdim da su staratelj seste koja
stvari crno-bijele i da je u je pozvana na
prosvjetnim djelatnicima razgovor u školu?
uvijek problem. I osobno
su mi poznati problemi s
kojima se suočavaju
prosvjetni djelatnici,
mnogim roditeljima koji
zanemaruju svoju djecu ili
aktivno brane njihovo
neobzirno i nekulturno
ponašanje. No, poštovanje
profesije nastavnika ne
znači i šutnju o primjerima
osoba koje izdaju i
iskrivljuju ideale te
profesije.
31
Razmislimo:
S obzirom da je upravo Petra bila ona koja je učila sina da nije pristojno
upadati u riječ, naravno da se suočila s njegovom zbunjenom i  Kako doživljavate
povrijeđenom reakcijom („Ali, mama, pa ti si mi rekla...“) kad mu je drugu opisanu
pokušala objasniti da u školi nije baš bezopasno tako slobodno govoriti. situaciju?
Roditelj u takvoj situaciji može biti zbunjen: ako podrži dijete i objasni  Da li je metod
mu da nije krivo, stvara rizik da se konfliktne situacije ponavljaju i da zastrašivanja u
dijete bude još više kritizirano, te možda s vremenom postane žrtva školi opravdan?
osvete, kao što se upravo i dogodilo Petrinom sinu. On je od iste
nastavnice ocijenjen trojkom dok je dijete koje je slabije znalo dobilo  Da li je izbor
četvorku, a na pitanje zašto dobio je odgovor „Zato jer ja tako kažem!“ vjeronauk/etika
S druge strane, potakne li roditelj dijete da šuti i prilagodi se, sam pitanje slobode
proturječi vrijednostima kojima ga je prije učio, stvara unutarnji konflikt u izbora ili nešto
djetetu i uči ga strahu i nesigurnosti u suočavanju s autoritetom. drugo?
Druga situacija vezana je uz crkveni odgoj, koji umjesto da propovijeda  Da li se moralnim

ljubav i toleranciju, često te ideje koristi kao paravan kontroli, vrijednostima uči u
manipulaciji i zastrašivanju. Petra je popustila pritisku da njezin sin obitelji ili školi?
pohađa vjeronauk, s obzirom na manipulativnu praksu da se sat
vjeronauka stavlja u sredini školskog dana umjesto na kraju, te dijete  Da li postoje
koje ne pohađa vjeronauk ostaje izolirano i time postaje laka meta moralne vrijednosti
porugama i školskim nasilnicima. Dok je već u drugom razredu Petrin i izvan vjeronauka i
sin dolazio s vjeronauka uplašen zbog propovijedi o paklenim mukama, bez vjeroučitelja?
u petom ga je vjeroučitelj javno prozvao što su njegovi roditelji
razvedeni i što ne dolaze u crkvu. Dodat ću tome da je na početku  Kako vjeronauk
petog razreda Petrin sin izrazio želju da ne ide na vjeronauk, na što su doprinosi razvoju
mu odgovorili da se za to trebao odlučiti na kraju prethodne školske moralnih
godine – o čemu djecu uopće nisu obavijestili. vrijednosti kod
učenika?
Kako bi smanjili tenzije, Petra i njezin drugi suprug otišli su u crkvu,
gdje je vjeroučitelj izjavio da „dijete treba u obitelji učiti o moralnim
vrijednostima, a one su vezane uz katoličku crkvu“. Na takav stupanj
krutosti i netolerancije Petra u tom trenutku nije uspjela naći odgovor.
Roditelji u ovakvim okolnostima nerijetko i sami, bez boljih vještina

komunikacije, pribjegavaju bilo povlačenju i popuštanju, bilo ljutitim
kritikama takvih osoba. S obzirom na već dovoljno nezrelo i djetinjasto
ponašanje koje takve osobe izražavaju prema djeci, nerealno je
očekivati da će one mirno saslušati kritiku. Svaka ljutita kritika takvu će
osobu gurnuti još dublje dječje emocije i izazvati još snažniji obrambeni
stav i želju za osvetom.
32
Razmislimo:
Petri sam savjetovala da s navedenom nastavnicom razgovara izravno, ali

iznimno smireno i bez optužbi. Preporučila sam da joj ukaže na to koje će za
nastavnicu biti dobrobiti ako se ne osvećuje na djetetu: ako ona mirnom,
kvalitetnom komunikacijom stvori u djetetu stav povjerenja i poštovanja, to
će dijete biti sklonije surađivati i mnogi izvori nepotrebnih sukoba će nestati.  Da li je u tenzičnim
S druge strane, ako se stvori sukob i nepoštovanje kroz prisilu i nepravdu situacijama
(naravno, ovdje je potrebno pažljivo birati riječi) to će i nastavnici biti teže. opravdano biti
agresivan?
Kvalitetan način komunikacije su i smirena, izravna pitanja poput: „Zbog
čega je duža kosa uistinu problem?“ „Što vas brine?“, „Ne mislite li da se  Da li postoji ikakvo
može s djetetom i drugačije komunicirati?“ Mnogi nezreli učitelji boje se da opravdanje za
ako djetetu dozvole bilo kakvo odskakanje izvan okvira, da će ubrzo nad osvetu nastavnika
njim potpuno izgubiti kontrolu. U stvarnosti je često upravo suprotno – prema djetetu?
poštovanjem djetetove osobnosti i ponašanja koje nikome ne šteti, stvaraju
se temelji međusobnog povjerenja i izbjegava stvaranje potrebe za prkosom  Da li je u praksi
kod djeteta. više prisutno
poštivanje djeteta
Spomenutom vjeroučitelju mogu se postaviti pitanja ovakvog tipa: „Čime ili zahtjev da se
možete dokazati da katolička crkva ima monopol na moralne vrijednosti?“ djete pokorava?
„Čime možete dokazati da učite djecu ispravnim stvarima?“ „Zbog čega je
problem što ne dijelimo sva vaša uvjerenja?“, „Ne mislite li da ideja ljubavi i  Da li loše ocjene
tolerancije nije u skladu s osuđivanjem ljudi koji drugačije razmišljaju?“ (nepravedno date)
mogu utjecati na
No, uvijek će biti i osoba koje su dovoljno nezrele da će i na smirenu budućnost djeteta?
komunikaciju reagirati pojačanjem agresije, i to, naravno, prema djetetu.
Tada postoje druge vrste otpora: pisanjem članka za novine, obraćanjem
ravnatelju ili ministarstvu, upisivanjem djeteta u drugu školu (premda niti
jedna nije savršena). Otvara se i sve više web-stranica na kojima pojedinci
mogu izraziti svoje nezadovoljstvo (npr. reklamacije.net)
Ako dijete kao rezultat osvete nastavnika i završi s nižim ocjenama nego što
bi trebalo, ipak je malo nastavnika toliko nezrelih da će se na taj način
osvećivati djetetu koje nije agresivno i koje se uglavnom trudi. Možda će
niža ocjena doći iz jednog ili najviše dva predmeta – ako je više, a vaše
dijete se trudi da se korektno ponaša, uistinu je vrijeme da promijenite školu!
U tom slučaju, ne brinite i iskoristite to kao priliku da dijete nauči da nije
potrebno da sve bude savršeno. Jedna lošija ocjena ili dvije rijetko utječu na
budućnost djeteta; čak i ako jest tako, činjenica je da postoji sve više načina
na koje se osoba može kreativno ostvariti i stvoriti uspješan život bez točno
određenog fakulteta i tradicionalnih zanimanja. Ponavljam da je šansa da do
problema s upisom na fakultet dođe isključivo zbog jednog do dva nesklona
i nezrela učitelja iznimno mala.
33
Razmislimo:
Druga razina suočavanja odnosi se na ono čemu ćete učiti dijete. Ja sam
Petri savjetovala da ne inzistira na „poštovanju autoriteta“ nastavnice
nasuprot načelima komunikacije. Umjesto toga, predložila sam joj da djetetu
objasni da pravila ponašanja vrijede za svih, ali da nisu svi ljudi savršeni i  Da li dijete/učenik
neki se iz svojih strahova ili frustracija nekorektno ponašaju, iskorištavajući treba isključivo da
svoju poziciju za nametanje svoje moći. Ona može sinu objasniti da se ta poštuje autoritet?
nastavnica boji gubitka kontrole, i da je taj strah vrlo vjerojatno naučila u
djetinjstvu i teško ga kontrolira. Zato treba s njom razgovarati smireno i bez  Ako da, zašto?
optužbi, te izbjegavati prkosno ponašanje. Radi prilagodbe svijetu koji nije
savršen, ponekad je potrebno biti oprezniji i izbjegavati nepotrebne sukobe,  Koja je dobrobit od
no ne zato što nešto s djetetom ne bi bilo u redu. Isto tako, potrebno je toga?
savjetovati djetetu da sa svoje strane uloži trud da se ponaša korektno (što
ne znači i podložno).  Da li je učeničko
prkosno ponašanje
Način na koji ćete razgovarati s djetetom potrebno je prilagoditi njegovoj odgovor na neki
dobi; od „Nisi ti kriv, ali ona se lako uzruja pa joj nemoj davati povoda“ uzrok?
mlađem djetetu, do objašnjenja kako u dječjoj dobi stvaramo neugodna
uvjerenja i potisnute emocije koje se i u odrasloj dobi povremeno bude, što  Možete li navesti
desetogodišnje dijete može razumjeti. situacije koje
odgovaraju na
Često smo naučeni misliti da djeca tako nešto ne bi razumjela, međutim prethodno pitanje?
moje je iskustvo da djeca itekako razumiju osjećaje i vole govoriti o njima.
Uostalom, odmalena smo se svi suočavali i sa složenijim situacijama nego  Ako DA, koji je vaš
što je objasniti nezrelo ponašanje, te bi prihvaćali roditeljska objašnjenja čak stav?
i ako ih nismo potpuno razumjeli. Djeca su inteligentna – ono što im u pravilu
nedostaje je iskustvo i objašnjenje, a ne inteligencija. Isto tako, djeca koja se  Da li sa mlađom
osjećaju podržavana i prihvaćena neće imati potrebu biti agresivna i prkositi, djecom treba
te se ne morate brinuti da ćete iskrenošću postići gubitak kontrole. Gubitak razgovarati kao sa
kontrole nad djetetom daleko će prije biti posljedica neiskrenosti, nepravde i odraslima?
licemjerja nego objašnjenja s poštovanjem.
Nije potrebno štititi dijete od svega i osigurati mu savršen život. Štoviše,

izazovi i problemi tjeraju dijete da razmišlja i razvija se. Nerijetko su
najsnažniji i najneovisniji ljudi koji su kao djeca bili suočeni s brojnim
izazovima. Sjetite se problema koje ste sami doživjeli kao djeca – mnogi od
njih nisu ostavili dubljeg traga. Znatniju i trajniju štetu školska iskušenja
mogu djetetu nanijeti jedino ako nedostaje podrška roditelja, ili čak roditelji
podržavaju omalovažavanje djeteta i zanemarivanje njegovih osjećaja.
Dijete koje ima razumnu i mudru roditeljsku podršku, može se suočiti s bilo
kakvim izazovom.
http://www.centar-
angel.hr/HR/articles/Pomoc_djetetu_pri_suocavanju_s_licemjerjem.php
34
Rekli su o
toleranciji:
FACEBOOK KAO SREDSTVO ZA PROMICANJE

TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA
“Ne slažem se s
CKD je u cilju promoviranja ideje toleranicje i zaštite ljudskih ovim što misliš, ali
prava kreirao Facebook stranicu: “Stop netoleranciji u BiH”. Na ću do kraja braniti
ovoj stranici su sve vaše ideje, stavovi, pitanja i iskustva koja se tvoje pravo da to
odnose na promoviranje i prakticiranje tolerancije, ne dobrodošla, kažeš.
nego neophodna, jer stranica nije sama sebi svrha. Ona je tu
zbog vas i za vas. Volter
U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Stop netoleranciji

u BiH” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u kampanju Koliko ćeš daleko
promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana Bosne i dogurati u životu
Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom, zavisi od toga koliko
fotografijom ili pričom potaknite i druge da postanu dio državne si:
mreže za promicanje tolerancije.  nježan prema
mladima,
 saosjećajan
prema starima,
 solidaran prema
ambicioznima i
 tolerantan prema
slabima i jakima.
Jer, kada se jednog
dana u starosti
osvrneš iza sebe,
shvatit ćeš da si sve
ovo bio u životu.
Džordž Vašington
Karver
35
Rekli su o
toleranciji:
TOLERANCIJA OBUHVATA SVE Niti prihvataj ljude kakvi

jesu niti budi tolerantan
Ljudi ne griješe kada za Balkan kažu da je jedno od najčudnijih prema njima!
područja na svijetu. Ne griješe ni kada kažu da je Bosna i Hercegovina Mnogi misle da je
jedna od najčudnijih zemalja na svijetu. Ko tako ne smatra neka se tolerancija vrlina, ali je
samo zapita koliko to zemalja u Evropi ima tri konstitutivna naroda i tri to u stvari negativan
službena jezika? pojam. Prema nečemu
što ti se sviđa ne moraš
U svim tim okolnostima životi ljudi mogu biti izuzetno bogati, ali i biti tolerantan.
izuzetno siromašni. Bogat život inspirisan je životima drugih ljudi, Tolerancija ukazuje da
njihovim idejama, mišljenjima itd. Siromašan život je život „sam za ti se nešto iz dubine ne
sebe“, život bez drugih ljudi. sviđa i u bilo kojem
trenutku se može
Saradnja (u bilo kojem smislu), koja je neophodna pojava u svakom pretvoriti u mržnju.
društvu, u Bosni i Hercegovini je često nacionalno određena. Bošnjak Izražava osjećaj
će sarađivati s Bošnjakom, Hrvat s Hrvatom, a Srbin sa Srbinom. odvojenosti, uski um,
Nacionalna pripadnost postala je ključ saradnje; „ako pripadaš narodu ograničenost svijesti.
kojem i ja pripadam vrata su ti otvorena, a ako ne, bojim se da nećemo Tolerancija je
sarađivati.“ privremeno stanje. To
je vulkan koji stalno
Gore spomenuta situacija i nije toliko loša. Eh, da je barem ovako u tinja. To samo znači da
našoj državi, rado bih to potpisao. U gore spomenutom slučaju prisutna zadržavaš u sebi.
je kakva-takva tolerancija; barem niko nikoga ne uznemirava. Realna Prihvatanje je takođe
situacija je ta da se neke stvari namjerno rade na račun drugih ljudi, da negativno. Prihvataš
se svaka razlika osuđuje, niko se ne bori protiv predrasuda itd. Mnogo ono što nisi u stanju
toga se još tu može dodati... voljeti. Tolerancija i
prihvatanje idu ruku
Tolerancija obuhvata sve: i pripadnika konstitutivnog naroda i pod ruku s
pripadnika nacionalne manjine. Svi treba da zajedno rade na jačanju prosuđivanjem i
međusobnih odnosa. „Sutra ću se možda opet susresti s tobom, možda razdvajanjem.
ćeš mi zatrebati sutra, ali mi moj inat neće dati da odem do tebe.“ Pitanje:
Nažalost, ovakva razmišljanja su dominantna u Bosni i Hercegovini. ”Zar ne bismo trebali
prihvatati ljude onakve
Na kraju krajeva, ako već nećemo drugačije, svaka religija promovira kakvi jesu?”
toleranciju. Niti jedna religija ne nalaže da okrećemo glave jedni od Ako ih voliš, moraš li ih
drugih i, što je još gore, vrijeđamo jedni druge ili činimo nešto što je prihvatiti? Kažem ti, ne
loše. I za onoga ko ne vjeruje u Boga vrijedi univerzalni moralni zakon prihvataj ljude kakvi
koji nalaže blag odnos prema svima jer je to uistinu put do uspjeha jesu. Samo ih voli takve
našega društva. Kada to shvatimo svima će nam biti bolje. A ako ne kakvi jesu.
želimo da nam bude bolje, do nas je...
Šri Šri Ravi Šankar
https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644
36
Dragi čitatelji, u nastavku DESET

vam donosimo zanimljiva HUMANISTIČKI
pravila razgovora koja je H ZAPOVIJEDI
priredio Đuro Šušnjić.
43 PRAVILA RAZGOVORA
Svaka vezanost za pravila razgovora ograničava spremnost na Dr. Rodrigo Trembli je

istinsko slušanje; svaka nevezanost za neka načela razgovora osmislio deset
zapovijesti za globalni
preti da se on izrodi u brbljanje. Zato se razgovor mora da odvija
humanizam o kojima
u okviru nekih temeljnih načela, dovoljno prostranih da u njima
vrijedi razmisliti.
sloboda može da igra: da ih učesnici u razgovoru ne osećaju kao
nametnuta spolja, nego kao doživljena i proživljena iznutra. Ovde 1. Proglasimo
ću, po prvi put u nas, da iznesem ta načela, za koja vjerujem da prirodno
bi mogla biti vodiči u svakom razgovoru od značaja i značenja za dostojanstvo i
istinu i zajednički život. Ova načela za vođenje razgovora potiču urođenu vrijednost
iz otežalog iskustva sporazumevanja. svih ljudskih bića.
1. Na jedno pitanje iz ljudskog života po pravilu postoji više 2. Poštujmo život i

odgovora, pa svako misli da je njegov odgovor jedino istinit, imovinu drugih
ljudi.
postaje neodgovoran, jer dovodi u pitanje druge i drukčije
odgovore, pa i samu mogućnost postavljanja drukčijih pitanja.
3. Vježbajmo
2. Čovek je biće koje pita i odgovara, preuzimajući odgovornost toleranciju i
za posledice svojih pitanja i odgovora: moguće i stvarne, otvorenost ka
dobre i loše. Ovde se odgovornost ne shvata samo kao životnim izborima i
spremnost da se poštuju običajne, moralne, verske, pravne životnim stilovima
itd. norme i pravila koji inače regulišu odnos pojedinca prema drugih ljudi.
zajednici, prirodi, mrtvima, sebi i sl. Biti odgovoran znači biti u
prilici da odgovoriš na izazov, a ne samo da odgovaraš pred 4. Dijelimo sa
nekom normom ili sudom, ako nisi nešto učinio kako se od drugima koji su
tebe očekivalo. Biti odgovoran znači biti odgovor na izazov manje srećni i
zajednički
što, naravno, ne isključuje osjećanje obaveze i odgovornosti
pomažimo ljudima
prema drugim osobama ili sebi kao osobi. Biti odgovoran
kojima treba
znači biti spreman da se na sebe preuzme krivica za nastale pomoć.
posledice vlastitog čina.
3. Ako razgovor vode osobe a ne ustanove, onda odgovornost 5. Ne koristimo ni laži,
mora biti lična, inače je nema. Kolektivna odgovornost postoji ni duhovne
tamo gde su ljudi postali ravnodušni prema zločincima: tu niko doktrine, ni
nije kriv pojedinačno, ili, što je isto, svi su krivi. Baš zato što prolaznu moć da
pojedinac nije kriv i odgovoran, ustanove nikome ne dominiramo nad i
odgovaraju. Razgovor je susret različitih ljudi: ovde je bitno eksploatišemo
priznanje osobe koja vodi razgovor, a ne njene uloge u druge ljude.
sistemu.
37
DESET
HUMANISTIČKI
H ZAPOVIJEDI
4. Ako se svaki odgovor na neko pitanje i ne uvaži na kraju 6. Oslanjajmo se na

razgovora, ipak je dobro saznati da postoje i takva mišljenja. Ako razum, logiku i
je pitanje o kome se raspravlja povezano sa sudbinom svih, onda nauku da
svi imaju pravo da izraze svoje mišljenje, zajednica nema uvida u razumijemo
Vaseljenu i da
moguća i stvarna rešenja svojih problema: ona ne zna o sebi sve
rješavamo životne
što bi mogla da sazna, ako se otvori.
probleme.
7. Sačuvajmo i
5. Kao ličnost, čovek nikada nije dovršen i svršen; on je biće unaprijedimo
nedostatka. On nema drugog puta da sebe upotpuni, to jest prirodnu sredinu
proširi i produbi, nego da stupi u dodir sa drugim ljudima koji se planete Zemlje –
od njega razlikuju. Od njih on jedino može da nauči nešto drugo, zemlju, vodu,
da se menja i razvija u pogledu razumevanja sveta oko sebe i vazduh i prostor –
samoga sebe. Promena u svetu je promena u njemu: ako svi kao zajedničko
članovi zajednice učestvuju u razgovorima, onda svi uče i nasljeđe
napreduju u razumevanju sveta i sebe. čovječanstva.
8. Rješavajmo
različitosti i konflikte
6. Nema razgovora ako se ljudi susreću kao stranci, to jest ako
u saradnji bez
nemaju ništa zajedničko. Mora da postoji nešto što mogu da pribjegavanja
razmene: reč istina upućuje na ono što je isto ili slično među nasilju ili ratovima.
njima. Oni moraju da osete potrebu za razgovorom, da bi im 9. Organizujmo javne
razgovor uopšte postao potreba. A oni će osetiti tu potrebu ako su poslove u skladu
svesni razlika, ali sličnosti u osećanjima, verovanjima i ponašanju. sa individualnim
Uvek valja isticati ono zajedničko do čega se u razgovoru došlo, slobodama i
kako bi se dobilo na poverenju i motivima za daljni razgovor. Pri odgovornostima,
tome, naravno, ono što je zajedničko ne mora da bude bitno, a kroz političku i
ono što je bitno ne mora da bude zajedničko, ali mora se početi ekonomsku
demokratiju.
od nečega što povezuje ljude.
10. Razvijajmo
inteligenciju i
7. Bez poverenja u drugog i poštovanja drugog, koji teži istini, bez talente naših
obzira koliko je daleko od nje u početku razgovora, nema građana kroz
iskrenog susreta između dva čoveka, pa umesto razgovora dve obrazovanje i
ličnosti, imamo razgovor dve maske. Ljudi se mogu odlično zajedničke napore.
razumeti, ali ako ne veruju jedan drugome, onda nema
zajedničkog života, zato je dobra volja presudnija od znanja, jer
gde nema po-vere-nja, nema ni razgovora. Svaki ugovor samo je
dokaz više da je među ljudima nestalo poverenja. Svaki katanac http://www.mudremisli.co
na ustima ili vratima svedoči o gubitku poverenja među njima. m/2012/01/deset-
”Samo onaj ko veruje u svet, može nešto da učini sa njim” – humanisticih-
Martin Buber. Poverenje ne uskraćuje pitanja. zapovijesti/
38
DALAJ LAMA
JE REKAO:
8. U razgovor se ulazi s namerom da se traži istina, a ne da se

ostvari pobeda nad sagovornikom: čim priznam pravo drukčijeg
mišljenja, odričem se prava da sam samo ja u pravu. Čim
pristaneš na razgovor, ostvario si minimum jednakosti i trpeljivosti
prema drugom čoveku i drukčijem mišljenju. Razgovor nije
nadmetanje i borba, već otvaranje i igra. Herodot priča u svojoj
Istoriji da su Perzijanci dva puta raspravljali o svakoj važnoj stvari:
u pijanom stanju i trezni. Ako im se dopadne ono što su zaključili
pijani i kad su trezni, onda su usvajali tu odluku ili rešenje.
9. Svaki učesnik u razgovoru zavisi od drugoga s obzirom na

saznanje istine i smisla, i zato odnos moći ovde mora biti
isključen: svi rade na ostvarenju boljih mogućnosti mišljenja i “Moja religija je jako
življenja. Biti zavisan od drugoga ne znači biti podređen niti biti jednostavna. Moja
nadređen: otuda potreba za solidarnošću. Biti trpeljiv ne znači religija je dobrota.”
samo priznati drugom da misli i deluje po svojoj volji, nego i smoći “Sreća nije nešto
snage da se vlastita misao i delovanje otvore za prigovore i gotovo. Ona dolazi
svesnu i nesvesnu dopunu. iz tvojih djela.”
10. Jedini način da se izađe na kraj sa sumnjom i neredom u “Želim naglasiti da

nama i oko nas, jeste razgovor i odgovor o tome kako ćemo svrha religije nije
živeti. Samo kroz razgovor možemo stupiti u svetsku kulturu srca izgradnja prelijepih
i uma: dok vodite razgovor, potisnite, stavite u zgrade i zaboravite crkava i hramova,
sve što nije u vezi sa istinom i smislom. Sv. Toma ima pravo: već njegovanje
”Bolje je znati malo o važnim stvarima nego mnogo o nevažnim”. pozitivnih ljudskih
dopunjuju. ”Ima iskustava koja nas nagone da sve iznova svojstava kao što su
proverimo” – isticao je R. Jinger. tolerancija,
velikodušnost i
ljubav. Temelj
budizma i
hrišćanstva, kao i
ostalih velikih
svjetskih religija,
jeste uvjerenje da
nam treba smanjiti
vlastitu sebičnost i
služiti drugima.”
39
DALAJ LAMA
JE REKAO:
11. Ako u razgovor ulaze ljudi koji ne znaju sve o nekoj stvari, “Nema potrebe za
onda oni ne mogu ni da predvide ishod razgovora: ja i ti nismo hramovima i
zatvoreni svetovi. Ako smo svesni da u razgovor ulazimo kao komplikovanim
ograničena bića, a razgovor donese ploda, onda je to zahvaljujući filozofijama. Naš
našoj mani: ona omogućava da učimo i da budemo bolji. Ako vlastiti mozak i srce
učite iz ljubavi, istina će vas pratiti kao vlastita senka. Kao što je naš hram; moja
sunčevi zraci otvaraju ruže, tako će duhovno zračenje otvarati filozofija je
vaše duše za ono što je istinito, lepo, dobro i sveto. ljubaznost.”
12. Nema drugog načina da svaki pojedinac dostigne punoću “Ljubav i

svoga bića nego da stupi u razgovor sa drugim koji se od njega suosjećanje su
razlikuje: ovaj drugi je mogućnost njega samoga. Odustati od potreba a ne luksuz.
razgovora znači odustati od sebe, a ne samo od istine i smisla: Bez njih
ako me pažljivo slušaš, onda osećaš da razgovaraš sam sa čovječanstvo ne
sobom u trenutku iskrenosti. Upoznaj sebe kroz mene. može preživjeti.”
13. Dok smo otvoreni za druga iskustva, misli i vrednosti, “Bilo da

možemo da stvaramo: samo u dodiru sa drugim možemo da ispovijedamo
rastemo. Onaj ko je sebe zatvorio za druge, nema budućnosti. budizam,
Kao zatvoreno biće, osuđen je da boravi u samom sebi, bez nade hinduizam,
da iskorači u novo iskustvo. hrišćanstvo,
jevrejsku ili
14. Istina nije u meni ni u tebi, nego između nas: zato u razgovor muslimansku
uđemo sa jednim mislima, a izađemo sa sasvim drugim. Ako religiju, ne bismo
verujemo da se razgovorom dolazi do istine, onda verujemo u trebali biti zadovoljni
istinu: ima stvarnosti koje postoje samo ako u njih verujemo! pukim oznakama.
Važno je iznjedriti
15. Čim se javi neki problem, to je samo po sebi razlog za poruku koju
okupljanje: ono što povezuje tako različite ljude jeste problem koji obuhvataju ove
je zajednički. Metodološki, trebalo bi ući u razgovor naglašavajući različite religiozne
ono što nas ujedinjuje i što nam je zajedničko, a razlike prepustiti tradicije i koristiti je
kasnijoj obradi. Ali se za račun onoga što je zajedničko, ostavlja za preobraženje
po strani ono što je posebno i pojedinačno, to ne bi vodilo našeg neukroćenog
istinskom jedinstvu, jer bi te razlike ubrzo izbile na površinu i uma.”
izazvale nove sporove.
40
DALAJ LAMA
JE REKAO:
16. U toku rasprave otkrivaju se ne samo istine, nego i zablude.

Nema istine o meni i tebi koja bi bila unapred data: ona je uvek “Iz razgovora sa
zadata. Ako se do istine tek treba doći, znači da je niko unapred ne starim prijateljem,
zna. Zato svaki učesnik u razgovoru mora biti spreman da uvaži budističkim
zabludu, ali ne i da oprosti laž. Tako svaki postaje svestan važnosti monahom, saznao
razgovora kao načina dolaženja do novih vesti i kao pripremi za sam da je u zatvoru
odlučivanje o stvarima koje se ne tiču samo pojedinca. M. Buber prošao veoma loše.
tačno kaže: ”Sve je na našem putu odluka, namerna, naslućena ili Bio je podvrgnut
prikrivena” . procesu reedukacije
tokom kojeg su ga
17. Posle razgovora, u duhu i srcu nosimo više nego što smo u prisiljavali da javno
razgovoru uneli: zato mi je drukčije mišljenje potrebno koliko i moje. optuži svoju religiju,
Jer čovek je misaono biće, koje u isto vreme i veruje i sumnja u a pritom je bio
istinitost svoje misli. Pošto misli na svestan i nesvestan način, to se mučen.
dešava da bude u sporu sa samim sobom. Spor rešava
proveravanjem svojih misli u razgovoru: svaku od svojih misli Kad sam ga upitao
upoređuje sa mislima drugih, uočavajući prednosti i nedostatke. Ko je li se bojao,
zastupa jedno mišljenje, primoran je da sasluša i drukčije, ako ne želi priznao je da je
da ispusti iz svog saznajnog pogleda bitne delove i slojeve stvarnosti. postojala jedna
Oba mišljenja odnose se na razne strane stvarnosti, i utoliko se, u stvar koje se
krajnjoj spoznaji, dopunjuju. ”Ima iskustava koja nas nagone da sve užasavao:
iznova proverimo” – isticao je R. Jinger. mogućnost da bi
mogao izgubiti
suosjećanje i brigu
za svoje tamničare.”
18. Učesnici u razgovoru moraju biti svesni da ne samo što jedan

drugome pomažu da više saznaju, nego i da se bolje upoznaju: oni
ne proširuju samo svoju svest nego i svoje zajedništvo!
19. Nema te misli, verovanja ili ponašanja o kojima se ne može da

razgovara, a to znači da je sve podložno kritičkom sudu i
intersubjektivnoj proveri. To ne znači da nema vrednosti koje trajno
obeležavaju ljudski život: sam život je takva vrednost i ne sme biti
dovedena u pitanje. Što god se događa meni, može se dogoditi i tebi.
41
DALAJ LAMA
JE REKAO:
20. U razgovoru ljudi postaju mekši i otvoreniji za razlike: tako je

sam put otkrivanja istine vredan koliko i sama istina.
21. Dva čoveka moguće je privoleti na razgovor samo ako oba
uvide jedan viši i zajednički cilj koji je ostvariv samo ako oni
udruže svoje duhovne i telesne snage: samo tako se smanjuje
napetost i raste poverenje između njih.
22. Odustajanje od razgovora osvećuje se gubitkom istine i
smisla, a nada nas pomalo napušta: zato je bolje postepeno
ukljanjati sve ono što smeta i ometa da se ljudi razumeju i slože.
Susreti ljudi koji različito misle značajni su iz psiholoških,
društvenih, moralnih i kulturnih razloga: oni su korak ka
upoznavanju, sazrevanju i učenju od drugih.
23. Samo ako ljudi ulaze u razgovor svesni da niko ne može da
izgubi a da svi mogu da dobiju, onda su dorasli za istinu i smisao.
Oni znaju da se tu ne događaju sukobi ličnosti, nego sudari
shvatanja: umesto biranja ličnosti, na delu je biranje programa.
“Mislim da je iskreni
Logička pravila dokazivanja važe nezavisno od onoga ko
ljudski osjećaj
dokazuje: ovde razlog zamenjuje osobu! vrijedniji od
24. Treba reći da logika obezbeđuje pravilno mišljenje i društvenog položaja.”
zaključivanje, ali ne i istinsko mišljenje i zaključivanje. Ako
neistiniti iskazi mogu biti isto tako logični kao i istiniti, onda se
razlika između njih ne može naći na području logike. Istinito
mišljenje mora biti pravilno, pravilno mišljenje ne mora biti istinito.
Čuvajte se logike, jer ona može, ali ne mora, da ima veze sa
istinom. Logika je često način da zaključite pogrešno, uvereni da
ste u pravu.
25. U razgovoru se mora izvesti na čistac što neko misli pod ovim
ili onim pojmom, jer se mnogi nesporazumi rađaju iz različitog
razumevanja istih reči i pojmova: misli se jasno vide i čuju kroz
reči i pojmove koji imaju sasvim određen sadržaj i obim. Samo
preko razumevanja zajedničkih značenja, mi se možemo približiti
jedan drugome. Postoje razlike između onoga što neko kaže i
onoga što drugi čuju: reči varaju misli. Istinsku zajednicu čine ljudi
koji se međusobno dobro razumeju: oni dele jedan svet
zajedničkih značenja. Pre svega, nužno je da se upoznamo sa
rečnikom svojih sabesednika; kao što je jezik domovine za http://www.mudremisli.
pesnika, tako i svaki učesnik u razgovoru ima svoju domovinu, i com/2011/03/dalaj-
lama/
voli kao i vi svoju.
42
Rekli su o
ljubavi:
26. Jedino u čemu se učesnici mogu unapred da se slože jeste

da odbace nasilje kao način rešavanja međusobnih sporova i
sukoba. Ovaj prevrat u načinu mišljenja nužno je izvesti, da bi se
mogao izvesti preokret u načinu življenja.
27. Učesnici u razgovoru moraju biti svesni da niko od njih ne
gubi identitet time što zajedno dođu do zajedničkih značenja: još "Budi ljubavi dostojan
uvek preostaje više razlika nego sličnosti među njima. ako želiš da budeš
28. Razgovor je povezan sa nekom nesigurnošću svakog ljubljen.“
učesnika: to je prilika da se proveri slika koju svaki pojedinac ima
o sebi i o svojim stavovima.U razgovoru svaki čovek pristaje na
saznanje da je nesiguran i ograničen, ali on se toga ne stidi, jer je "Čovjek može voljeti
to način na koji svaki čovek živi i deluje. samo ono biće za
koje je uvjeren da će
biti prisutno kada mu
zatreba.“
"Mnoga se srca gube

u opštem, samo se
najplemenitije
posvjećuje jednome.“
29. Nijedan pogled na svet koji deli ljude ne bi trebalo da postane Goethe
njihov vodič u mišljenju, verovanju i ponašanju: kad god izabere
rasni, klasni, nacionalni, stranački itd. interes za svoga vođu,
mogu biti sigurni da čine grešku i greh. Ne valja od razlika praviti
razloge za nepoverenje, sumnju, mržnju i svađu. Odanost istini
znači mnogo više od odanosti rasi, klasi, naciji, stranci. Ako se
svaka stvar vidi i ocjenjuje isključivo kroz grupni interes, onda su
sukobi sa drugim grupama sasvim izvesni: ideologija je govor koji
jedna grupa drži samoj sebi, dajući za pravo svome interesu.
30. Svesni da se svaki nasilni sukob može svesti na duhovni spor,
ljudi otvaraju sebe za nove mogućnosti i moći. Nenasilje nije
nemoć, nego prikrivena moć s obzirom na cilj, a s obzirom na
sredstvo – miroljubivo. Zaista, moćan oblik delovanja.
Neodgovorno delanje je ono koje unosi zbrku u red, koje
narušava pravila igre, i koje, u krajnjoj liniji, izaziva štetne
posledice.
43
Rekli su o
ljubavi:
31. Svaki učesnik u razgovoru treba da se upozna sa stavovima "Ljubav u sumnjama,

svih ostalih, kako bi mogao da svoj stav o nekoj stvari suočava sa to je najveća bijeda i
njihovim. Zato mora da bude jasan i razgovetan njegov stav i sve najčemerniji
ključne posledice koje iz njega slede. Naravno, samo pitanje o paradoks božji.“
kome se raspravlja mora biti proučeno: logički razlozi i iskustveni
podaci treba da budu svedoci. Zbog toga je dobro da se ranije
najavi okvir razgovora i središnje pitanje u njemu. "Samo se u ljubavi i u
smrti ljudi mogu da
32. Od struke i kulture učesnika u razgovoru zavisi da li će oni da izjednače, i da
rasprave opšti princip pre posebnih i pojedinačnih činjenica, ili će posljednji stigne
krenuti obrnutim putem. prvog.“
33. Otvori se za svako novo

iskustvo, zamisao i vrednost: ne "Ljubav je najveće
ulazi u razgovor sa gotovim nespokojstvo i nasilje
stavom, predrasudom. Učesnici nad sobom i
u razgovoru ostaju svesni, i drugima.“
posle uspešno završenog
razgovora, da se razgovor može
nastaviti, to jest da se još može "U ljubavi, kao i u
učiniti pomak u razumevanju religiji, sve počiva na
stvari o kojoj su raspravljali, ali osjećanju i na
da to ostavljaju za neku drugu vjerovanju u
priliku, kada budu imali više nevjerovatno.“
razloga za susret i više dokazne
građe. Jovan Dučić
34. Tumači stav svojih protivnika na način na koji oni to zaslužuju

kao tvoji sabesednici: ne hvataj se za pojedine slabosti u
njihovom stavu, nego nastoj da shvatiš celinu. U meri u kojoj
tražiš slabe strane u njihovom mišljenju, u toj meri budi spreman
da sam oktriješ, ili da prihvatiš kada ti drugi otkriju, slabe strane
tvoga gledišta: u skladu sa tim oblikuj i svoj stav!
35. Uzmi u obzir osetljivost ljudskih bića: zato neka tvoj prekor
bude blag ¸a tvoj dokaz jak. »I kada te hvalim i kada te korim uvek
te volim«. Tvoje pravo da drukčije misliš i živiš može biti
ograničeno jedino jednakim pravom drugog.
44
Rekli su o
prijateljstvu:
36. Nikad ne pretpostavi da će zaključci do kojih zajedno dođete

vodeći razgovor o nekoj stvari, biti konačni i nezamenljivi, u
smislu nekih večnih istina. Ograničena bića imaju ograničen uvid
u strukturu stvari: zato je neophodno da nastave razgovor čim se "Ne hodaj ispred
ukaže potreba. Razgovor nije moguć ako neko od učesnika mene, možda neću
smatra da je pitanje rešeno za sva vremena. te slijediti. Ne hodaj
37. U obzor se mora ne samo trenutno položaj i potrebe iza mene, možda
sabesednika, nego i njihovo prošlo iskustvo i očekivanja od neću voditi. Hodaj
sutrašnjeg dana: ljudsko biće kreće se između ideala i stvarnosti, pokraj mene i samo
ali kad se upoređuju stavovi, onda je pogrešno uporediti ideal i budi moj prijatelj.“
stvarnost, nego ideal i ideal, ideologiju sa ideologijom, praksu sa
praksom itd. Teži se istoj ravni poređenja: ne upoređuj svoje A. Kami
ideale sa tuđom praksom. Sresti se na istoj ravni mišljenja,
verovanja ili delanja jeste neophodna pretpostavka istinskog
razumevanja. "Jedna od glavnih
funkcija prijatelja
jeste da izdrži
(u blažem i
simboličnom obliku)
kazne koje bismo
željeli, ali ne
možemo, da izvršimo
nad našim
neprijateljima.”
Aldous Huxley
38. Dobro je ako učesnici u razgovoru uoče i istaknu pitanja oko

kojih se ne slažu, ali ništa manje da izdvoje i naglase stvari oko
kojih se slažu: tako se kreću od sukoba prema saradnji,
nepomirljive razlike pomalo se pretvaraju u različite puteve prema
istini i smislu kao zajdničkim vrednostima.
39. U odlukama koje se donesu u razgovoru, svaki učesnik može
da prepozna sebe i svoj doprinos, iako ne uvek u podjednakoj
meri. Ali odluka kao zajednički imenitelj usmerena je na postizanje
opšteg dobra za sve, a ne samo za učesnika, i time nadilazi i
nadmašuje vrednost svakog pojedinačnog doprinosa: takva
odluka ne bi bila moguća bez razgovora.
45
Rekli su o
prijateljstvu:
40. Svaka stvar o kojoj se raspravlja treba da se osmotri sa dva "Prijatelj je onaj koji
gledišta: iznutra i izvana. Ovo iznutra znači: pravo iskustvo vere zna sve o tebi i pored
može da ima samo vernik, pravo iskustvo nauke može da stekne toga te još uvijek
samo onaj ko se njome bavi, istinski umetnički doživljaj ima onaj cijeni.“
ko je i sam umetnik itd. Ovo izvana znači: o veri može da govori i
neko ko ne veruje, o nauci može da svoju reč kaže i neko izvan Elbert Hubbard
nauke, o umetničkom delu mogu da sude i obični ljudi itd. Svaki
učesnik u razgovoru mora da zna da izvorni predstavnik vlastite
verske, naučne ili umetničke tradicije ima najviše toga da kaže: "Ne treba vjerovati
zato se njegovi sudovi moraju da poštuju. Drugi učesnici mogu da ljudima s kojima smo
na svoj način razumeju, ali se izvorni učesnik mora prepoznati u se tek sprijateljili, a
njihovom tumačenju. Znanje koje imam o jednoj veri nije moja koji pokazuju da smo
vera, i ja mogu mnogo toga da znam o toj veri a da budem bez im draži od njihovih
svoga iskustva u njoj. Jedna je stvar upoznavanje sa vanjskim starih prijatelja; tako
oblicima jedne vere, a druga stvar je poznavanje vere iznutra, će se ponašati i s
sticanjem iskustva u toj veri. nama kada steknu
nove prijatelje.“
41. Ne bi trebalo da se dira u najosetljivije pitanje na početku
razgovora: bolje je početi sa onima koja su lakša za dogovor, da Ezop
bi se steklo uzajamno poverenje i neka osnova na kojoj se može
dalje da gradi.
"Prijateljstvo može
42. Da bi znali šta neko govori, mora da razumemo njegov govor, postojati samo
ali upravo zato nužno je da neki način i verujemo u ono što on između onih koji su
govori. Prvo se moraju upoznati različita gledišta, što ne znači da po moći jednaki.“
se sa bilo kojim treba odmah složiti. Isto tako, priznanje protivniku
nije izraz vlastite slabosti: ako nemaš jakog protivnika, ni sam ne Hegel
možeš pokazati pravu snagu.
43. Ako kroz razgovor otkrivamo osobine stvarnosti izvan nas i u

nama, kojih pre nismo bili svesni, onda se može reći da razgovor
može dovesti do pravih otkrića, ako ne i otkrovenja. Čovek se
susreće sa drugim čovekom da bi u sebi i njemu pobudio snage
koji im pre toga susreta nisu bile dostupne i poznate.
Đuro Šušnjić
http://www.mudremisli.com/2012/11/43-pravila-razgovora/
46
AKTUELNI PROJEKT:
„SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”
Općina Centar ZALJUBLJENA
FAKULTETI SU DOSTUPNI SVIMA, ZAR NE?
Neko kaže da jesu, neko kaže da nisu!  Mediji kažu i ovo i ono, Ona stoji na mojim
fakulteti kažu da jesu, ali osobe sa invaliditetom (a koje studiraju, očnim kapcima
ili to pokušavaju), kažu da nisu!!! Ko je u pravu? Nekako, kad je u I njene kose
pitanju bilo koji oblik diskriminacije, ili narušavanja ljudskih prava zamršene su u
voljna sam vjerovati onima koji tvrde da su njihova prava mojima,
ugrožena, jer nam ponekad promakne da uočimo kršenje ljudskih Njeno telo ima oblik
prava ukoliko se ne radi baš o našim pravima. Tako da vjerujem mojih ruku,
da ukoliko studenti koji su invalidi, tvrde da im je teško studirati jer Ona je boje mojih
fakulteti nemaju prilagođene prilaze, toalete i ostalo, onda očiju,
fakulteti NEMAJU prilagođene prilaze, toalete i ostalo. Naravno Ona se utapa u
ako pitate upravu fakulteta reći će vam da imaju SVE prilagođeno moju senku
jer zaboga želimo svi u Evropu, i tako dalje i tako dalje. Hm, ne Kao kamen u nebo.
znam koliko imate priliku biti na fakultetima, ali recimo na
Pravnom fakultetu u Sarajevu ispred ulaza postoji rampa Ona ima uvek
namijenjena invalidima, ali koju nikada niko nije vidio da zaista otvorene oči
radi. I kako možemo govoriti o dostupnosti fakulteta kada student I ne dopušta mi da
ne može ni ući na fakultet? A nije Pravni fakultet Sarajevo, jedini spavam.
takav. Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu postoji navodno
prilagođen prilaz. Ukoliko izuzmete činjenicu da od bankomata Njeni snovi pri punoj
koji se nalazi blizu prilaza nije baš pretjerano moguće koristiti svetlosti
prilaz, pa do toga da u lift jedva da može ući osoba u invalidskim Mogu sunce da
kolicima bez da skine točkove (o pratnji da i ne govorimo) i ispare,
naravno doći do amfiteatra je gotovo nemoguće jer se do njih Zbog njih se
dolazi silaskom niz par stepenica. Onima koji hodaju te stepenice smejem, plačem i
ne predstavljaju veliki problem, ali hodamo li svi? Ne hodamo, ali smejem,
čini se da nas i nije briga sve dok je nama dobro. Ili bismo eto, Govorim, a ništa ne
barem ponekad, trebali misliti i o drugima i pokušati im omogućiti kazujem.
barem ista ona prava koja i sami imamo. I zato kad vam neko
sljedeći put kaže da osjeća da mu se prava ne poštuju, umjesto Pol Elijar
da odmahujete glavo, saslušajte i ako možete – pomozite. 
47
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar JA NEMAM MIRA
EDUKATIVNE RADIONICE ZA MLADE U SUSTAVU Ja nemam mira, a u

KATOLIČKIH ŠKOLA ZA EUROPU rat ne hrlim;
- KŠC SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA SARAJEVO – Leden a gorim,
- KŠC OPĆA REALNA GIMNAZIJA SARAJEVO – plašim se i nadam;
Po nebu letim, a na
Dana 24.10.2014. godine održane su 2 edukacije u školama kroz zemlju padam;
simuliranje slučajeva kršenja ljudskih prava. Ne hvatam ništa, a
Učesnici KŠC Srednje medicinske škole Sarajevo su bili svijet čitav grlim.
podijeljeni u grupe, i svaka od grupa je dobila zadatak da na
dodijeljenu temu kreira argumente za i protiv teze. Kroz ovu Amor me kazni da
radionicu učenici su, bez obzira na svoj lični stav o datoj tezi i sred uza stojim
problemu, predložili argumente za i protiv ističući da je za Nit omču driješi, nit
razumijevanje bilo koje teme ili principa neophodno analizirati i okove steže,
stranu koja govori u prilog temi ali i stranu koja ne govori u prilog Nit da me smakne,
temi. Jedna od teza je bila „Obrazovanje je ključ uspjeha“ i niti da odveže,
debatanti su naveli da obrazovanje u BiH nije na visokom nivou, Neće me živa, ne
ali da bi država i građani mogli napredovati, posebno na putu smatra me svojim.
evropskih integracija, te je neophodno da država više sredstava
investira u obrazovanje“. Debatanti su dobili i tezu „Nasilje je Bez vida vidim,
ponekad opravdano“, i tijekom radionice su naveli da svi trebaju nijem glasa ne
imati pravo na samoodbranu, te je navedeno i da policija ima gubim:
zakonsku dozvolu da upotrijebi nasilje kako bi bilo spriječeno Umrijeti žudim, a
neko veće nasilje i zaštićeni ljudski životi. „Životinje imaju pomoći tražim,
razum“ je teza tokom koje su debatanti istakli važnost životinja Sebi sam mrzak, a
za ljude, kao i da su poznati brojni slučajevi domaćih životinja koje drugoga ljubim.
su spasile život čovjeku, što ne bi bilo moguće da su bile vođene
samo instinktom. Kroz ove ad hoc debate debatanti su stekli Nit mi se mrije, niti
samopouzdanje za javno objašnjavanje svojih stavova, ali i za mi se živi,
pažljivo slušanje kolega koji govore. Smijem se plačući,
Tijekom edukacije za učenike Gimnazije su kreirane nove teze, žalošću se snažim.
za koje su trebali ponuditi argumente kojima brane tezu ili imaju Ovakvom stanju vi
ulogu negacijskog tima. Jedna od teza tijekom edukacije je bila ste, gospo, krivi.
„Školske uniforme je opravdano nositi radi nediskriminacije“
i učenici su postavili pitanje da li se nalaganjem nošenja uniformi Frančesko Petrarka
krši pravo učenika na kreativnost i slobodan odabir. Naime većina
učenika grupe koja je za vježbu dobila ovu tezu se zalagala da
školske uniforme nije opravdano nositi.
48
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar RIJEČ
Međutim jedan od učenika je istakao i pozitivne strane nošenja

uniformi, što je u skladu sa pokušajima smanjenja diskriminacije i Ako Ti kažem
razlika među učenicima, a to je da se nošenjem uniformi među samo toliko, da
učenicima smanjuju ekonomske razlike koje vidjive kada učenici volim Te
slobodno odlučuju šta će obući za školu. Druga teza je bila strah me
„Ropstvo još uvijek postoji“ i učenici su naveli da u svijetu postoje da time
moderni oblici ropstva koji nerijetko ostanu sakriveni, ali zbog baš ništa neću reći.
kojih su mnogim ljudima na najgrublji način prekršena osnovna
ljudska prava. Također su istakli da su žene češće žrtve modernih Kažem li Ti
oblika ropstva jer ih se češće koristi kao seksualno roblje i jeftinu samo toliko, da
radnu snagu u različitim tvornicama. Kroz tezu „Naše školstvo je želim Te
konzervativno“ učenici su prezentirali različite oblike bojim se
konzervativnih shvatanja koja su vidljiva u odabiru škola za da će mi
djevojke i mladiće. Tako su npr. većina učenika medicinskih škola na siromaštvu
djevojke, dok je većina učenika neke tehničke škole muškog rečenog
spola. Ovo je navedeno kao problem društva koje već tijekom zamjeriti srce.
prvih koraka za odabir zanimanja djevojkama nameće ulogu
njegovateljica a mladićima ulogu onih koji će biti zaduženi za Gospode,
popravke. prospi s neba
jednu veliku svetu
Riječ
ljudima još
nepoznatu,
razastri je
svuda oko Nje,
samo tako
ja mogu joj reći sve.
Jovica Letić
49
AKTUELNI PROJEKT:
UHAPŠEN U
Općina Centar SVOJOJ MAGLI
ŽIVOT SA MULTIPLOM SKLEROZOM U BOSNI I Uhapšen u svojoj

HERCEGOVINI magli,
zakopčan u svojem
Oboljeli od multiple skleroze u BiH ne mogu ostvariti pravo na mraku,
pomoć u kretanju, odgovarajuću ljekarsku njegu i rehabilitaciju. svako svojoj zvijezdi
Potrebni ljekovi nisu na esencijalnoj listi. Prepušteni su sami sebi, nagli,
i svojim porodicama - ukoliko ih imaju. svojoj ruži, svojem
Bolest s hiljadu lica, multipla skleroza, je hronično autoimuno maku.
oboljenje koje napada centralni nervni sistem. Može se desiti
svakome, a težina simptoma, od gubitka vida do potpune I svak žudi
paralizovanosti, različiti su kod svake osobe. Češće obolijevaju svetkovine
žene, na nastanak bolesti utiču brojni faktori, a smatra se i da djetinjastih
stres povećava rizik od nastanka bolesti. To objašnjava zašto je blagostanja,
poslije rata u Bosni i Hercegovini zabilježen porast broja oboljelih. sretne mrene i
Kao da težina i kompleksnost same bolesti nije dovoljna, oko dubine
3000 oboljelih od multiple skleroze u BiH svakodnevno se, pored nevinosti i neznanja.
teškoća prouzrokovanih samom bolešću, susreću sa nebrojenim
institucionalnim problemima i preprekama, a diskriminirani su u I na oblak koji tišti,
gotovo svim aspektima života. Jedna od njih, Vahida Ćatić, i na munju koja
oboljela je prije sedam godina, a danas u liječenju najradije bira prijeti,
pomoć ukućana. S ljekarima, kaže, nije imala puno dobrih naša blaga Nada
iskustava. vrišti:
„U Opštoj bolnici imala sam dobar tretman. Kad sam ležala ondje, biti čisti. Biti sveti.
kćerki je bilo dozvoljeno da bude sa mnom, činili su sve da mi
pomognu, čak su i cigaretu tražili za mene kad sam rekla da mi I kad nema Našeg
cigarete jedine pomažu kod mišićnih spazama. Ondje se duha
medicinske sestre 24 sata dnevno zaista bave pacijentima. među nama jednog
Međutim, kad sam doživjela relaps i ležala Neurološkoj klinici sveca,
KCUS-a, doživjela sam da medicinsko osoblje ostavlja najteže treba i bez bijela
pacijente satima bez pomoći. Kćerka i muž su morali neprestano ruha
dolaziti u bolnicu da mi pomognu, radili su posao medicinskih biti djeca, biti djeca.
tehničara. Nakon tog iskustva odlučila sam da budem kod kuće,
bez obzira na stanje bolesti, a ne u bolnici“, priča o svom iskustvu Tin Ujević
Vahida. U tim najtežim, prvim danima suočavanja s paralizom,
Ćatić se vrlo brzo susrela s problemima bh. zdravstva. U bolnici,
gdje je u međuvremenu zadobila i infekciju mokraćnih puteva
zbog neredovnog mijenjanja katetera, nisu je upozorili na
probleme koji predstoje s mokrenjem.
50
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar DA STVARI

OSTANU CIJELE
Iz Hitne pomoći nisu željeli doći kako bi obavili kateteriziranje,

nego su poručili da se obrati na Kliniku za urologiju, u trenutku
kada pacijentica, tek izašla iz bolnice, nije imala ni kolica, niti U polju sam
načina da se spusti iz kuće. Obuku za kateteriziranje, kaže, u odsutnost polja.
bolnici su joj ponudili godinu dana kasnije. Loše iskustvo s Uvijek je
medicinskim ustanovama imala je i u slučaju obuke za davanje tako.
injekcija interferon beta, na kojoj je dobila pogrešne informacije. Gdje god da sam
Na nebrigu je kasnije nailazila i na specijalističkim pregledima, jer ono sam čega
su ljekari bilo koju poteškoću i oboljenje koje se može brzo i lako nema.
liječiti, poput obične bakterijske upale, pravdali činjenicom da
boluje od multiple skleroze. Ćatić kaže i da neurolozi u našim Kad hodam
bolnicama nisu dovoljno upoznati sa svim specifičnostima ove dijelim zrak
bolesti, što također predstavlja problem pri pregledima i i uvijek
određivanju terapije. zrak se sklapa
„Rijetko vas pitaju kakva terapija vam odgovara, koja se pokazala da ispuni prostor
najučinkovitijom u dosadašnjem liječenju. Meni, recimo, odgovara gdje je bilo moje
individualno vježbanje s terapeutom i vježbe u vodi, međutim tijelo.
ljekari vam određuju terapiju po svojoj volji. Protiv mišićnih
spazama pomažu i cigarete, a to mi nije rekao nijedan ljekar, Svi imamo razloge
nego drugi oboljeli“, navodi Ćatić i dodaje kako oboljeli od ove za kretanje.
bolesti najviše nauče pričajući međusobno. Ja se krećem
Invalidska kolica na revers da stvari ostanu
Nakon relapsa, uslijedila je njena borba za pravo na ortopedska cijele.
pomagala i na prilagođavanje životnog prostora specifičnostima
multiple skleroze. Lijekovi i pomagala su izuzetno skupi, a pravo Mark Strand
na besplatnu pomoć nije imala.
„Invalidska kolica najprije sam dobila na revers, jer je na nalazu
pisalo kvadripareza – djelimična oduzetost. Kvadripareza, naime,
ne podrazumijeva, kao termin paraplegičar, da imate pravo na
takvu vrstu pomoći ili pravo na donaciju za izgradnju lifta u kući, a
isti je slučaj i sa dekubitalnim dušecima i specijalnim jastucima.
Iako imam iste poteškoće kao paraplegičari, koristim iste lijekove i
trebaju mi ista pomagala, dijagnoza određuje koja pomagala
mogu dobiti. S tom dijagnozom lijek protiv spazama, Lioresal,
košta 79 KM, dok ga, recimo RVI dobijaju na recept, a slično je i
sa liječenjem u banji, na koje mogu otići samo o vlastitom trošku.“
51
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar Beskrajna pjesma
I dok RVI i paraplegičari imaju pravo na izgradnju prilagođenih

stanova, ugradnju liftova, izgradnju prilaza kućama, renovaciju U ovoj večeri tvoj
kojom se njihov životni prostor prilagođava potrebama osobe s profil nema
invaliditetom, porodica Vahide Ćatić trudi se olakšati joj preciznih linija,
svakodnevicu, prilagođavajući životni prostor od svog vlastitog jer na tvom licu
novca, i uz podršku općine Centar. „Na svoju ruku, od vlastitih nema međe, gdje bi
sredstava sada pravimo lift na kući, a koliko će on biti počeo tvoj
funkcionalan vidjet ćemo“, priča Ćatić. osmijeh;
Sve osobe s invaliditetom moraju imati ista prava al on je odjednom u
Fata Bahtijarević, predsjednica Udruženja oboljelih od multiple tvojim ustima i ne
skleroze Kantona Sarajevo, koja i sama već 25 godina živi s zna se kako
ovom bolešću, potvrđuje da je nepravda sveprisutna. „U teče
ambulantama primarne medicine vidjet ćete natpise da prednost i kad odlazi, nikad
imaju RVI i šehidske porodice. Posljednjih godinu i pol se se ne može reći da
zalažemo da se to promijeni, da se prednost da svim osobama sa li je još ovdje,
invaliditetom, a među njima i oboljelima od multiple skleroze. isto kao i tvoja riječ,
Nedavno su nam izašli u susret u Domu zdravlja Vrazova, a tek od koje nikad ne
nam predstoji borba za ostvarivanje istog tog običnog natpisa u čujem prvi slog
ostalim domovima zdravlja u KS“. i nikad da
Na pitanje zašto RVI imaju prednost pred ostalim osobama sa prestanemo slušati
invaliditetom, Bahtijarević odgovara da se radi o političkoj odluci ono što govoriš,
od prije gotovo 20 godina koju je odavno trebalo mijenjati. „Sve jer ti si tako bliska u
osobe sa invaliditetom moraju imati ista prava, bez obzira na ovoj udaljenosti
način nastanka invaliditeta, naročito kad je u pitanju pravo na te je uzalud pitati
osnovnu pomoć, poput invalidnine i tuđe njege“, napominje kad je došao tvoj
Bahtijarević i dodaje da su već u susretu sa zakonima koji dolazak,
razdvajaju osobe sa invaliditetom, a za koje treba i previše jer nam se čini da si
vremena da bi se promijenili, oboljeli od multiple skleroze bila ovdje cijelog
diskriminisani. života,
Bahtijarević potvrđuje da oboljeli od multiple skleroze, za razliku s tim vječnim
od RVI, nemaju pravo na kupovinu stana po povoljnijim uslovima, glasom, s tim
niti na prilagodbu životnog prostora specifičnim potrebama ovih stalnim pogledom,
ljudi. Dodaje da u pojedinim slučajevima opštine pomažu svojim s tim
građanima, a za pravo na pomagala bori se i samo Udruženje. nepromjenjivim
Ona ističe da su uslovi za oboljele od MS-a u evropskim obrisom svoga lica.
zemljama puno bolji, ondje postoje dnevni centri za oboljele od
multiple skleroze, centri za duži boravak, dok na našoj klinici ne Joaquin Pasos
postoji čak ni zasebno odjeljenje, kao ni ljekar usko specijaliziran
za multiplu sklerozu.
52
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar Sreća
Problem predstavlja i esencijalna lista lijekova, od koje oboljeli od

MS-a imaju malo koristi. Trenutno, Udruženje se zalaže za to da
se lijek za potpornu terapiju uvrsti na listu esencijalnih lijekova,
kaže Bahtijarević i napominje da se u Republici Srpskoj Interferon Ne merim više
već nalazi na listi osnovnih lijekova, dok u FBiH to nije slučaj. vreme na sate,
Interferon beta, izuzetno skup lijek koji se u FBiH ne može dobiti ni po sunčevom
na recept, Vahida Ćatić je koristila dvije godine, uz pomoć jedne vrelom hodu;
fondacije. U susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji, ovaj lijek se dan mi je kad
može dobiti na recept, napominje ona. njegove se oči
Diskriminacija u cjelokupnom društvu vrate,
Zdravstveni sistem, međutim, nije jedino mjesto na kojem se a noć kad ponovo
oboljeli od multiple skleroze susreću s poteškoćama. Nerijetko od mene odu.
bivaju odbačene od cjelokupnog društva kao nefunkcionalne, a
posao u vrlo rijetkim situacijama mogu dobiti i zadržati. „Ako ste Ne merim sreću
oboljeli, to ne znači da ste izgubili volju za životom i želju da smehom, ni time
uživate u njemu, to je često najteže objasniti drugima“, kaže da li je čežnja moja
Vahida. od njegove jača;
Bahtijarević potvrđuje da je oboljelima teško naći posao. Iako sreća je meni kad
Fond za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom pruža bolno ćutim s njime,
određenu podršku poslodavcima, oni nisu spremni zaposliti osobe i kad nam srca biju
sa multiplom sklerozom. „Previše je nerazumijevanja i neželje da ritmom plača.
se razumije ova bolest. Poznajem slučajeve medicinskih sestara
sa kliničkog centra koje su oboljele od multiple skleroze i nisu Nije mi žao što će
naišle na razumijevanje svojih kolega, na istom odjelu na kojima života vode
se brinu o oboljelima od MS-a“, priča Bahtijarević. odneti i kaplju moga
Osim toga, kretanje Sarajevom za osobe u kolicima često je življenja;
potpuno onemogućeno. Osobe s invaliditetom nailaze na sad neka mladost i
mnoštvo prepreka na koje ostali ljudi nikad ne obraćaju pažnju. sve neka ode;
Nedostatak prilaza, auti parkirani na trotoarima, frižideri, kiosci, on je stao kraj mene
sve to za njih predstavlja velike prepreke, tolike da su često pun divljenja.
primorani kretati se cestom, pored jurećih automobila.
Podrška porodice je najvažnija Desanka
Vahida Ćatić ističe da jedino zahvaljujući podršci porodice Maksimović
uspijeva prebroditi sve teškoće na koje nailazi. Suprug i kćerka tu
su u svakom trenutku i brinu se da ima najbolji mogući tretman.
„Mnogi oboljeli od MS-a su napušteni od porodica i ostatka
zajednice. Ja sam imala sreće da moji ukućani i žele i mogu
pomoći, daju sve od sebe“, kaže Ćatić i dodaje da psihološka
pomoć također nije nešto na šta oboljeli mogu računati,
53
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar VOZ
a mnogima je ona nužna u procesu prihvatanja bolesti i nošenja s

promjenama. Ističe da je veliku podršku imala i na svom radnom
mjestu, gdje su joj kolegice i kolege pomagali da ode na banjsko Kradem dan satkan
liječenje i činili koliko su mogli da budu uz nju. od uspomena i
Udruženje oboljelih od multiple skleroze, u okviru svojih moći, skrivenih želja.
pokušava olakšati i osmisliti život oboljelima, kroz lobiranje za Da bih pogledala
rješavanje njihovih problema na kantonalnom nivou, ali i svaku osnovu i
organizaciju izleta, druženja, odlaska na more... Fata Bahtijarević potku
ističe da je podrška porodice od ogromnog značaja, ali da je -povlačim se u
najvažnije da osoba prihvati vlastitu bolest. samoću.
„Multipla skleroza ne bira, od ove bolesti može oboljeti svaka
osoba, u svakom životnom dobu, a proces prihvatanja, mirenja s Razdvajam ih
tom dijagnozom je dugotrajan i bolan. Podrška porodice i društva praveći za nit mašte
igra veliku ulogu u tome, osobu se ne smije sažaljevati, ona mora prostor
nastaviti živjeti svoj život“. i povlačim
AUTOR: Tamara Zablocka novoizmišljene
IZVOR: http://diskriminacija.ba/%C5%BEivot-s-multiplom- scene.
sklerozom-u-bosni-i-hercegovini
Šta je sve moglo da
se desi da
sam umesto:"Neću"'
rekla:"Da,da! Hoću!
Voz je prošao!
Vesna Mladenović
54
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar ČEKANJE
Diskriminacija u školskim klupama – kako se boriti protiv nje Koliko je sreće u

časima ovim,
Jane Elliott, nekadašnja osnovnoškolska učiteljica u Iowi, 1968. Kad se mjesec rađa
godine provela je eksperiment u svom razredu „trećaša“, koji se na plavoj visini,
do danas smatra jednako kontroverznim koliko i značajnim. Kada slavuj pjeva
Potaknuta ubojstvom Martina Luthera Kinga Jr., diskriminirajućim negdje u daljini
izjavama novinara prilikom izvještavanja o tom događaju, te I razgara srce
općom nezainteresiranošću ostatka školskog osoblja za isti plamenima novim!
događaj, osmislila je kako se, barem u vlastitom razredu, boriti s
rasizmom. Jane Elliott podijelila je 28 učenika jednog trećeg Ovdje drvlje staro
razreda u dvije skupine, ovisno o boji njihovih očiju. Iznijela im je duge sjenke baca,
izmišljeni „znanstveni“ dokaz o tome zašto su ljudi plave boje U našoj rijeci brdo
očiju superiorniji u odnosu na ljude smeđe boje očiju, te u skladu se ogleda;
s time donijela pravila koja će se od tog trena provoditi u razredu. Dođi, jer mi srce
Plavookim učenicima, primjerice, nije dozvoljeno tražiti drugu više mira ne da -
porciju tijekom užine. Plavookim učenicima nije dozvoljeno piti Ja sam žedan,
vodu u razredu izravno iz slavine; morali su koristiti plastične draga, tvojih
čaše. Smeđookim učenicima dozvoljeno je dodatnih 5 minuta poljubaca.
odmora, tijekom kojih su plavooki učenici morali biti u razredu.
Smeđooki učenici hvaljeni su kao marljivi, pažljivi, pouzdani i Ne moli se, tamo,
iskreni, dok su plavooki učenici okarakterizirani kao nedovoljno pred ikonom
inteligentni, nesposobni, lijeni i nepošteni. Smeđooki učenici su starom!
ohrabrivani u radu. Smeđookim učenicima sugerirano je da se ne Ovdje, u slobodi,
druže s plavookim učenicima, čak i ako su prethodno bili prijatelji. pred nebom -
Plavookim učenicima dodijeljene su trake koje su morali nositi oko oltarom
ruke, kako bi ih se na prvi pogled moglo razlikovati od smeđookih. Sa koga nam
Ukratko, pravila su jasno diskriminirala plavooke učenike, a gospod o milosti
favorizirala smeđooke. Učenici su prihvatili pravila i uskoro su zbori,
smeđooki učenici omalovažavali plavooke. Razred je bio
podijeljen. Inače uspješni plavooki učenici sada su nailazili na Dođi da zajedno
probleme s čitanjem i matematičkim zadacima, a suprotan trend molimo nas dvoje:
uočen je kod smeđookih učenika – njihova se izvedba poboljšala . Ja ću sve da ljubim
Počele su se javljati intenzivne emocionalne reakcije od strane oči, usne tvoje,
diskriminiranih učenika – plač, agresija, povučenost. Toga petka, A ti strepi, dršći i sa
plave su oči bile zadnje što su učenici željeli imati. Prvog dana mnom izgori.
idućeg tjedna, Jane Elliott zamijenila je uloge dviju skupina
učenika. Rekavši da je prilikom zadnjeg susreta pogriješila, uvela Aleksa Šantić
je pravila koja su diskriminirala smeđooke, a favorizirala plavooke
učenike. Ista su se ponašanja javila kao u petak.
55
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar SVAKOG SE

DANA
Međutim, ono što je Jane zamijetila bilo je sljedeće – plavooka su

djeca pokazivala značajno manje zlobna ponašanja u usporedbi s
ponašanjem smeđooke djece u situaciji kada su oni bili Svakog se dana
favorizirani. Zaključila je da su plavooki učenici uvidjeli kakve sada budim s
rezultate je ponašanje smeđookih prouzročilo, zbog čega nisu bili radošću i mukom.
spremni ponoviti takvo ponašanje. Prije sam se budio
Na kraju dana, Jane je rekla učenicima da mogu skinuti poveze bešćutno; budio
koje su imali oko ruke. Ono čemu je tada svjedočila, posebno ju sam se.
je dirnulo – učenici su se međusobno grlili, neki smiješeći se, Ćutim radost i muku
drugi plačući. Tada je objasnila učenicima svrhu vježbe koju su stoga što gubim ono
prošli. što sanjam,
Unatoč etičkim dilemama i kritikama potaknutim eksperimentom, a mogu prebivati u
te nekonzistentnosti rezultata istraživanja koja su pokušala utvrditi stvarnosti gdje se
može li takva vježba doista dugoročno smanjiti predrasude, nalazi ono što
inačice ove vježbe postoje i danas, čak i za provođenje s odraslim sanjam.
osobama. Također, postoje i druge simulacije za provođenje u
razredima, poput Gestapo Holokaust simulacije, s različitim Ne znam što ću sa
svrhama. svojim čuvstvima.
Pouka koju je Jane izvukla iz svog eksperimenta bila je ta da je Ne znam što ću sa
diskriminaciju moguće smanjiti ako osobe shvate kakav je osjećaj sobom kad sam
biti diskriminiranim. U ovom eksperimentu treba, između ostalog, sam.
uočiti i to da bilo što može biti osnova za diskriminaciju, pa i boja Želim da mi ona
očiju. Pri tome je bitno da neki autoritet prida veću važnost ili nešto reče da se
pozitivnije vrednuje jednu skupinu u odnosu na drugu. ponovo probudim.
Alberto Caeiro
56
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar VOLJETI TEBE
Tko su danas žrtve diskriminacije?

Ono što su u vrijeme Jane Elliott predstavljali Afroamerikanci,
danas predstavljaju još neke manjinske grupe. Dok se velik broj Plač jutarnjih kiša,
recentnih znanstvenih članaka stranog porijekla bavi i daljina izgubljenih
diskriminacijom LGBT osoba (akronim koji se odnosi na svjetova...
kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i U mojim zorama
transrodnih/transseksualnih osoba), hrvatski mediji veću vječna je tama.
pozornost pridaju diskriminaciji Roma. Tako se mogu vidjeti
naslovi internetskih članaka poput „Otac male Romkinje: ‘Govorili Vratiću se, nekim
su joj da smrdi i da je glupa, završila je na psihijatriji’“ ili „Djevojke novim snom,
odbila primiti na praksu ‘jer su Ciganke’“. i stihom, tada
Istraživanja pokazuju da su Romi marginalna skupina u radosnim -
hrvatskom društvu općenito, pa tako i u školi. Iako su učenici moja bićeš, kao što
Romi formalno integrirani u škole, socijalna interakcija i sam ja tvoj, ljubavi!
komunikacija između njih i ne-romskih učenika nije potpuna i
zadovoljavajuća. Osim tradicionalnih predrasuda, razlog tome je i I svega biće tada,
starija životna dob učenika Roma, te njihovo drugačije životno A nikad zbogom, ni
iskustvo i egzistencijalni ciljevi. Neovisno o tome koja je skupina u suze ni kraj,
pitanju, ono na što mediji i istraživanja pokušavaju skrenuti pažnju Jednom, u nekom
uglavnom su predrasude i diskriminacija. drugom snu...
Predrasude su unaprijed, a ne na temelju osobnog iskustva,
stvoreni sudovi o nekome ili nečemu. Obično se termin Pustimo stoga ovaj
„predrasuda“ koristi za negativan stav prema svim pripadnicima život jadni,
neke socijalne skupine (npr. religijske ili etničke skupine, različitim Nek' leti, godine
kategorijama osoba – invalidima, ženama, ovisnicima). Djelovanje nek' teku;
pod utjecajem predrasuda, prema Allportu, vidljivo je u nekoliko jednom, negdje
stupnjeva – od najblažeg (ocrnjivanje, izbjegavanje, daleko, srećom ću
diskriminacija) do najtežeg (fizički napad, genocid). te zvati!...
Diskriminacija je, dakle, ponašanje usmjereno protiv pripadnika
neke skupine, osporavanje njihove ravnopravnosti u svim Jednom, u nekom
oblicima socijalnog života. Osim diskriminacije na etničkoj osnovi drugom snu...
ili na osnovi seksualne orijentacije, među učenicima je nerijetko
prisutna i diskriminacija djece s posebnim potrebama, djece koja Jože Galin
dolaze iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa i slično.
Gotovo u svakom razredu moguće je naći djevojčicu ili dječaka
koji su iz nekog razloga odbačeni, isključeni iz grupe. Pri tome
zadirkivanje, izolacija i odbačenost nisu rezervirani samo za
„etiketirane“ učenike. Većina je učenika isključena u nekom trenu
svog školovanja.
57
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar KAD BI MENI

DALI
Na postojanje diskriminacije unutar škole mogao bi upućivati i Kad bi meni dali

potez osječke osnovne škole Antuna Mihanovića, koja je jedan dan,
odnedavna uvela obveznu „školsku odjeću“ za učenike prvog ja ga ne bih potrošio
razreda, ne bi li time potaknula osjećaj pripadnosti školi, ali i sam.
smanjila socijalne razlike među učenicima. Pola dana ja bih
Kako se diskriminacija manifestira u školi? dao nekom
O prisutnosti predrasuda i diskriminacije u školi može se zaključiti ko je dobar, a
na temelju prisutnosti govora mržnje. On se u školskom okruženju slučajno sam.
javlja u obliku pogrdnog nazivanja imenima, podsmjehivanja,
ruganja, klevete ili prijetnji. Često verbalno uznemiravanje Igrali bi, pričali bi
prethodi fizičkoj agresiji. Nažalost, nije rijetkost da učitelji i školsko nešto,
osoblje olako prelaze preko toga. Kada škola ne reagira na takav trčali bi, skakali bi
tip nasilja, to može rezultirati razvojem neprijateljske, hostilne vešto
klime unutar koje je malo vjerojatno da će učenici koji su žrtve ja i dobar, a
diskriminacije tražiti pomoć. slučajno sam.
U školama je također prisutno dobacivanje seksualnih primjedbi i
komentara, seksualnog zadirkivanja ili fizičkog dodirivanja i Kad bi meni dali
„hvatanja“. Ignoriranje ili minimaliziranje važnosti takvih oblika kišobran,
ponašanja prenosi poruku odobravanja i stvara neprijateljsku ja ga ne bih potrošio
okolinu za učenice. Osim toga, ukoliko škola ne reagira, ona sam.
pomaže uspostaviti obrazac nasilja u interpersonalnim odnosima Pola mesta ja bih
s kojim učenici mogu nastaviti i u odrasloj dobi. dao nekom
Predrasude na etničkoj osnovi također se izražavaju kroz ko je dobar a
verbalna uznemiravanja (klevete, izrugivanje, grafiti) ili fizičke slučajno sam.
napade.
Kišilo bi, dok mi
Učitelji i nastavnici su oni koji moraju širom otvoriti oči u potrazi za
koračamo,
takvim ponašanjima. Najvjerojatnije je da će upravo oni uočiti
pola tamo a pola
zadirkivanja, podsmjehivanja, zlostavljanje, izostajanje
ovamo.
sudjelovanja u socijalnim aktivnostima na igralištu ili tijekom
Stavili bi dan pod
odmora, znakove predrasuda ili viktimizacije u pisanim radovima i
kišobran
slično.
ja i dobar, a
slučajno sam.
Kad bi meni dali

jedan dan,
ja ga ne bih potrošio
sam.
Branislav Crnčević
58
AKTUELNI PROJEKT:
TREBA VIŠE
MISLITI NA
Općina Centar OSAMLJENE
LJUDE
Kako spriječiti diskriminaciju?

Generalni zaključak brojnih istraživanja jest da su intervencije Dobro je kada more
kojima bi se spriječila diskriminacija i stvorila kultura tolerancije šumi posve u blizini.
potrebne na svim razinama škole. Osim učitelja i nastavnika, Dobro je kada se
ravnatelj i cjelokupno društvo unutar države imaju svoju ulogu. brodovi dotiču
Također, važno je djelovati na prevenciji, intervenciji i tretmanu. okrupnjalih bokova.
Na školskoj se razini preporučuje uvođenje školske politike koja Kada daždi i vjetar
promovira toleranciju. Potrebno je jasno definirati politiku škole leti s kosom
pružanjem preciznih smjernica o tome što je prihvatljivo raspletenom –
ponašanje i definiranjem posljedica za neprihvatljivo ponašanje. tad i saman čovjek
Kazne za diskriminaciju dobro je raspraviti s učenicima, istaknuti nasmije se nečem.
na web stranicama škole, na hodnicima, pa i u udžbenicima, ne bi Uopće, treba više
li se time osiguralo da svi učenici i njihovi roditelji znaju koja je misliti na osamljene
politika škole i ne bi li vrednovali iste vrijednosti koje njeguje ljude.
škola. Preporučuje se uputiti i nastavnike u jasne definicije o tome Ne zvati ih po imenu
što je govor mržnje u školi, te organizirati za njih programe i – oni su toga lišeni
treninge koji promiču razumijevanje drugih i učinkovito rješavanje –
sukoba. nego im pružati
Politiku škole nije toliko teško osmisliti, koliko ju je teško „živjeti“. utjehu svojom
Važno je da cjelokupno osoblje bude primjer učenicima kako se bezobzirnom
voditi vrijednostima tolerancije. Uvjerenja koja škola promiče treba radošću –
jasno i glasno ponavljati, koliko god često je to moguće. Još je ostavljati ih na cesti,
važnije stajati iza njih i ponašati se u skladu s njima. ali rasvjetljavati
Propisane disciplinske mjere treba provoditi redovito i pravedno. prozore.
Način na koji škola reagira na diskriminaciju šalje poruku
učenicima hoće li ili neće takvo ponašanje biti tolerirano. Slavko Mihalić
Rasprava s učenicima o disciplinskim mjerama može dati ideje o
tome koje posljedice propisati, a istovremeno potaknuti raspravu
s njima o suptilnim oblicima diskriminacije.
Poseban izazov u slučajevima diskriminacije među učenicima je
reagirati na način koji će spriječiti ponavljanje takvog ponašanja,
ali će istovremeno promijeniti stav prijestupnika o žrtvi
diskriminacije. Neki od prijedloga za uspješno rješavanje tog
izazova su uključivanje nastavnika (ili neke druge odrasle osobe),
kojeg učenik prijestupnik osobito cijeni, u disciplinsku komisiju. On
bi mogao imati veći utjecaj od ostatka školskog osoblja na
promjenu stava i ponašanja učenika. Ostale strategije usmjerene
na promjenu stava učenika prijestupnika su, primjerice, učenje o
grupi koja je diskriminirana,
59
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar ČUDO
(npr. izrada seminarskog rada na temu određene grupe).

Bilo bi dobro integrirati različitost na svakodnevnoj razini škole – Uzmem kredu -
istraživanjem pregovora o miru među državama u sklopu ona piše;
predmeta povijesti, održavanjem „sajma karijera“ gdje će doći
osobe koje mogu raspravljati o različitostima unutar svoje struke, taknem cvetić -
itd. Također je dobro skrenuti učenicima pažnju na negativne zamiriše;
posljedice koje imaju predrasude i diskriminacija – mogu se
pozvati zagovarači ljudskih prava da održe predavanje u školi, ja zažmurim -
može se organizirati natjecanje u esejima na temu iskustva s noć se stvori;
predrasudama ili borbe protiv njih i slično.
U svakodnevnom radu, učitelji i nastavnici potiču se na korištenje priđem vodi -
suradničkog učenja i poticanje razvoja socijalnih vještina, te zažubori;
stvaranje ozračja u kojem učenici zajedničkim snagama rješavaju
probleme, slušaju i uče jedni od drugih. Na taj se način želi postići ja zapevam -
humanizacija odnosa između učenika koji su različiti i povećati cvrčak cvrči;
njihova spremnost za prihvaćanje različitosti. Izuzev toga, svi
učenici moraju naučiti rješavati konflikte mirnim, nenasilnim ja potrčim -
putem. Sunce trči.
5Nastavnike se također upućuje na to da prije svega preispitaju
vlastite predrasude i diskriminacijska ponašanja. Budući da su oni Mora da sam
ti koje učenici gotovo svakodnevno susreću, njihovi stavovi i ličnost slavna,
ponašanja imaju više utjecaja na učenike od same politike škole.
U slučaju etničke diskriminacije, jedna tehnika smanjivanja jer po meni -
predrasuda, koja je privukla pažnju posljednjih godina, je sve se ravna.
osvještavanje većinske skupine po pitanju neopravdane
privilegiranosti koju imaju u društvu. To ukratko znači suočavanje Budimir Nešić
sa svim suptilnim oblicima favoriziranja većinske grupe koji su
prisutni u društvu, u određenoj školi i slično. Kod takvih tehnika
važno je, osim osvještavanja privilegiranosti, dati informacije o
tome da se diskriminacija druge grupe može, i na koji se način
može, spriječiti. Ukoliko se to ne učini, većinska grupa ostavljena
je s osjećajem ljutnje i frustracije zbog spoznaje o vlastitoj
sklonosti diskriminaciji.
Čak i ravnatelji imaju svoju ulogu u prevenciji. Oni su ti koji svojim
odlukama stvaraju školsko ozračje u kojemu se raspravlja (ili ne
raspravlja) o različitostima, u kojemu se vodi (ili ne vodi) borba
protiv predrasuda i stereotipa, u kojemu se promiče (ili ne
promiče) tolerancija i uključivanje.
60
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar LAKE MISLI
Bilo bi dobro integrirati različitost na svakodnevnoj razini škole –

istraživanjem pregovora o miru među državama u sklopu
predmeta povijesti, održavanjem „sajma karijera“ gdje će doći Lako je lakim
osobe koje mogu raspravljati o različitostima unutar svoje struke, mislima,
itd. Također je dobro skrenuti učenicima pažnju na negativne lako je i nikakvim
posljedice koje imaju predrasude i diskriminacija – mogu se mislima,
pozvati zagovarači ljudskih prava da održe predavanje u školi, one dođu i prođu,
može se organizirati natjecanje u esejima na temu iskustva s one ne dođu.
predrasudama ili borbe protiv njih i slično. Često o njima
U svakodnevnom radu, učitelji i nastavnici potiču se na korištenje mislim,
suradničkog učenja i poticanje razvoja socijalnih vještina, te često ih čekam i
stvaranje ozračja u kojem učenici zajedničkim snagama rješavaju zovem,
probleme, slušaju i uče jedni od drugih. Na taj se način želi postići dođite lake misli,
humanizacija odnosa između učenika koji su različiti i povećati dođite nikakve misli,
njihova spremnost za prihvaćanje različitosti. Izuzev toga, svi budite moje misli,
učenici moraju naučiti rješavati konflikte mirnim, nenasilnim zajedno s drugim
putem. mislima.
Nastavnike se također upućuje na to da prije svega preispitaju Lake misli za
vlastite predrasude i diskriminacijska ponašanja. Budući da su oni naslov,
ti koje učenici gotovo svakodnevno susreću, njihovi stavovi i lake misli u knjizi,
ponašanja imaju više utjecaja na učenike od same politike škole. lake misli za misli,
U slučaju etničke diskriminacije, jedna tehnika smanjivanja nikakve za pogled i
predrasuda, koja je privukla pažnju posljednjih godina, je spavanje,
osvještavanje većinske skupine po pitanju neopravdane nikakve kada
privilegiranosti koju imaju u društvu. To ukratko znači suočavanje budem na nebu
sa svim suptilnim oblicima favoriziranja većinske grupe koji su sa sveticama i
prisutni u društvu, u određenoj školi i slično. Kod takvih tehnika svecima
važno je, osim osvještavanja privilegiranosti, dati informacije o i laganim anđelima
tome da se diskriminacija druge grupe može, i na koji se način letio iznad oblaka.
može, spriječiti. Ukoliko se to ne učini, većinska grupa ostavljena
je s osjećajem ljutnje i frustracije zbog spoznaje o vlastitoj Danijel Dragojević
sklonosti diskriminaciji.
Čak i ravnatelji imaju svoju ulogu u prevenciji. Oni su ti koji svojim
odlukama stvaraju školsko ozračje u kojemu se raspravlja (ili ne
raspravlja) o različitostima, u kojemu se vodi (ili ne vodi) borba
protiv predrasuda i stereotipa, u kojemu se promiče (ili ne
promiče) tolerancija i uključivanje. Norme i ponašanja koja
ravnatelji zagovaraju imaju utjecaj na živote učenika.
61
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar ZIMA U KOMIŽI
Jesu li školske uniforme pravo rješenje za suzbijanje Riječi su ljepše od

diskriminacije? svega što
Oni koji zagovaraju školske uniforme smatraju da one vode boljoj izgovaram
disciplini i ponašanju unutar razreda, smanjuju broj izostanaka iz najbolje nam se
škole, povećavaju poštovanje učitelja, samopoštovanje i odmah pribrojiti
samopouzdanje učenika, smanjuju troškove odijevanja obitelji moru
učenika, društvenu stratifikaciju, potiču razvoj osjećaja pripadnosti ribarski su brodovi
razredu i školi, te smanjuju učestalost nasilja i kriminalnih djela. sasvim tiho uplovili
S druge strane, protivnici školskih uniformi vjeruju da nošenje istih u vrijeme
krši učenička prava, da one nisu zaslužne za smanjenje nasilja praćkaju se
niti imaju izravan utjecaj na akademsko postignuće, te da će uspomene u našim
učenici, u situaciji gdje su svi jednako obučeni, pronaći druge tijesnim izlascima
načine međusobnog uspoređivanja i nadmetanja (npr. frizura, ljepotice su se
boja kose, tjelesna težina, visina, modni dodaci i sl.). sačuvale za svoje
Istina je vjerojatno negdje između tih dvaju ekstrema. Rezultati bolje godine
dosadašnjih istraživanja, nažalost, nisu konzistentni. kameni se sat
Rezultati nekih istraživanja podupiru tezu da školske uniforme pažljivo zagleda u
smanjuju učestalost nasilja u školi, ali ta je istraživanja potrebno naša požutjela lica
razmatrati s oprezom. Naime, uz školske uniforme, u isto se uvala je još uvijek
vrijeme nerijetko uvode i dodatne mjere prevencije nasilja – starija od antičke
primjerice, veći broj učitelja patrolira hodnicima. Stoga je prilikom zdjele
istraživanja potrebno odvojiti efekte pojedinih mjera i razlučiti tek nekoliko koraka
koliko doista uniforme imaju utjecaja na smanjenje nasilja, a spaja dva obamrla
koliko utjecaja imaju preostale mjere. prostora
Kako su uopće povezane školske uniforme s nasiljem? U urbanim ništa više nije naše
sredinama stranih zemalja, modni su trendovi usko vezani uz da bi nas ovdje
pripadnost određenoj „bandi“. Sukobi koji izbijaju zbog odjeće, jer zateklo
ona implicira pripadnost jednoj ili drugoj skupini, čine dio uzroka nejasni nam se ljudi
školskog nasilja. Stoga je pretpostavljeno da će školske uniforme izruguju na obali
smanjiti stopu nasilja, tako što će onemogućiti učenicima da nose izgubili smo kosu i
boje i karakteristične znakove određene skupine. Postoje neki prijatelje
dokazi da je to doista točno. Primjerice, jedno je istraživanje nesvjesni smo
pokazalo da su učitelji u školama u kojima se nose školske jasnoće dana težine
uniforme primijetili niže razine postojanja bandi u odnosu na srca
učitelje u školama koje nemaju propisane školske uniforme. zahvaljujemo i ovoj
Zanimljivo je, međutim, da je isto istraživanje pokazalo da su svjetlosti na
učenici u obje vrste škola izvijestili o jednakoj prisutnosti bandi. prepoznavanju
Jakša Fiamengo
62
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar POSLJEDNJE

RIJEČI
Može se, stoga, pretpostaviti da učenici uočavaju druge znakove

pripadnosti određenoj skupini od same odjeće, što bi značilo da riječi su došle i
bande i dalje postoje, samo nisu toliko vidljive učiteljima koliko otišle
učenicima. Postoje i istraživanja koja pokazuju da školske ja sjedim bolestan.
uniforme poboljšavaju školsku klimu tako što smanjuju telefon zvoni,
nadmetanje, poboljšavaju samopoštovanje učenika i akademsko mačke spavaju.
postignuće. Istraživanje na 306 srednjoškolskih učenika u Linda usisiva.
Charlestonu pokazalo je da učenici koji pohađaju škole u kojima ja čekam na život,
su propisane školske uniforme imaju značajno bolju percepciju čekam na smrt.
školske klime nego učenici koji pohađaju škole u kojima nisu
propisane školske uniforme. Također, učitelji škola sa školskim volio bih da mogu
uniformama izvještavali su o učestalijim pozitivnim ponašanjima izjaviti nešto hrabro.
učenika i većem broju vršnjačkih interakcija. Međutim, neka to je prljavi trik,
istraživanja nisu pronašla nikakve razlike u percepciji školske ali stablo vani to ne
klime između škola koje su propisale školske uniforme i onih koje zna:
to nisu učinile. Oni koji podržavaju školske uniforme kao prednost promatram ga kako
ističu i manji trošak za obitelji učenika, posebice dugoročno. No je se njiše na vjetru
li zaista tako trebalo bi promotriti usporedbom troškova obitelji obasjano
koje su na različitim socioekonomskim razinama, a ne poslijepodnevnim
promatranjem troškova na uprosječenoj socioekonomskoj razini. suncem.
Moguće je da se troškovi čak i povećavaju za one obitelji koje
inače koriste posuđenu ili odjeću iz druge ruke. Ako se već uvodi nemam više ništa
pravilo školske uniforme, onda se mora unaprijed planirati što s za reći.
obiteljima koje si ne mogu priuštiti izdatak nove uniforme, pa sad samo čekam.
makar to bio i izdatak od „samo“ 200 kuna. svatko se s time
Zaključak? suočava sam.
Zaključno se može reći da je na predrasude i diskriminaciju važno
reagirati kako bi se spriječile negativne posljedice koje oh, nekoć sam bio
diskriminacijska ponašanja mogu imati na žrtve – anksioznost, mlad,
depresivnost, upotreba alkohola i droga, samoozljeđivanje, loš oh, nekoć sam bio
akademski uspjeh, markiranje iz škole ili čak napuštanje nevjerovatno
školovanja – te kako predrasude i diskriminacija ne bi eskalirali u mlad!
nasilje.Ono što svaki učitelj ili nastavnik može i treba učiniti je
prakticirati poštovanje prema vlastitim učenicima i zahtijevati isto Charles Bukowski
od njih – stvaranje takvog ozračja najjednostavniji je oblik
prevencije diskriminacije.
IZVOR: http://www.istrazime.com/skolska-
psihologija/diskriminacija-u-skolskim-klupama-kako-se-boriti-
protiv-nje/
63
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar NA PRODAJU
Porodica bi trebala biti utočište LGBT osoba

Ta jadna sramežljiva
Biljana je prosvjetna radnica, ima 54 godine i kćerku koja joj je igračka,
prošlog ljeta priznala da ima djevojku. To priznanje prihvatila je uređena rasipnom
bez ikakvih dodatnih pitanja. Njoj su problem osobe koje odbijaju odbojnošću,
da prihvate postojanje takvih ljudi. nastanjena tek
“Kada bismo malo više razmišljali, kada bismo bili tolerantniji i godinu dana -
blaži, onda bismo shvatili najbitniju stvar skladnog života: da je vikendica oca moga
spolno opredjeljenje privatna stvar svakog pojedinca”, obrazlaže u Beverliju
svoje stavove ova Sarajka. I nastavlja: “LGBT osobe imaju na prodaju je
sasvim dovoljno problema s društvom koje ih ne prihvata i vrlo stavljena
često šikanira. Ako na istu vrstu odnosa naiđu još i u porodici, mjeseca istog kad je
onda je njihov haos potpun. Porodica bi svakom od nas trebala umro.
da bude utočište od svijeta i njegove agresije. Nažalost, za Prazno, raskriljeno,
lezbijke i gejeve porodica je često početak, a ne kraj agresije.” prisno
Biljana objašnjava kako je saznala za to da njenu kćerku ne njeno gradsko
zanimaju muškarci i da njeni ljubavni problemi potiču od svađe s pokućstvo
djevojkom. “Rekla mi je da se posvađala s prijateljicom, ja joj ko da stojeć na
kažem da se ne brine jer će se pomiriti. ‘Ali ja nju volim’, vršcima prstiju
odgovara ona meni. ‘To je razlog više da se pomirite’, kažem ja čeka špeditere
njoj i tako je jedna do tada zabranjena tema postala dio našeg iza pogrebnika.
života. Moja kćerka nije mogla da povjeruje kako sam ja to lako
primila. Ali meni bi svaka druga reakcija bila strana. Poštujem Spremna, u strahu
svoje dijete, njegove izbore i sklonosti. Moje je da je štitim, da joj da će
budem oslonac, a ne da propitujem, ili čak zabranjujem njene živjeti sama do
izbore.” Ipak, Biljanina podrška nije nešto što prolazi bez osamdesete,
problema. Kaže da svojim sestrama, braći i roditeljima nikada ne majka je izgubljeno
bi mogla reći da joj kćerka ima djevojku. Zbog čega, pitamo je, a na prozoru krzmala
ona spremno analizira “moralna polazišta” uže i šire porodice. kao da je ostala na
“Znam ih kao i sebe, znam kako razmišljaju i reaguju. Kada vlaku
gledamo televiziju zajedno, svaki nagovještaj istospolne veze ili postaju više od
ljubavi prihvaćen je s čuđenjem, negiranjem, agresivnim svoga odredišta.
zgražavanjem. Ne želim da svoju kćerku izlažem takvim ljudima i
njihovom starinskom moralu. Majka me često pita ima li moja kći Robert Lowell
momka. Kada kažem da nema, odmah slijedi pitanje zašto. Pošto
znam kako bi se razgovor dalje odvijao, ne nastavljam ga nego
blago pređem na neku drugu temu.” Biljanina kćerka aktivno se
zalaže za prava LGBT osoba i bila je na svim važnijim
događajima te provenijencije u regiji.
64
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar EPILOG
“Nije mi problem što ide tamo, nego što je uvijek u prvim redovima. Na brdu sam stao
Znam u kakvom društvu živimo i znam kakve bi to posljedice imalo ponad silnog grada
po nju kada bi je neko prepoznao. Ovdje je nasilje još aktivna I promatram more
mogućnost rješavanja društvenih problema, a ja ne želim da je neko kuća i zidina:
napadne.” Pitamo ovu samosvjesnu Sarajku da li će njena kći cijeli Bezbroj legla jada i
život biti osuđena na skrivanje i glumu. “Izgleda da hoće. Pogledajte bludnih naslada.
u kakvom društvu živimo. Tolerancija nije naša stvarnost, nego
jedan obični politički spin. Ovdje će proći decenije dok LGBT osobe Gdje strahote cvatu
budu mogle živjeti svoj život kao i ostali. Ne govorim o svom ko cvijet crnog
mišljenju i stavu, nego o društvenoj situaciji. I tako nije samo kod krina.
nas, nego i u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori... Temelj tih društava je Sotono, skrbniče
rigidni konzervativizam, koji smatra svojim punim pravom, čak moga srca u stravi,
obavezom, zalaziti u privatni život ljudi i određivati im šta da rade i Znaš da plakat neću
kako da žive.”To je bio pravi trenutak da Biljanu upitamo šta je njen
na pogled s visina.
najveći strah. “Strah me ljudi i njihove agresije. Mi živimo u doslovno
krvoločnom društvu. Ako mislite da pretjerujem, samo napravite Već u žudnji
jedan benigni socijalni eksperiment. Izjasnite se kao osoba koja strasnoj, ko
praktikuje istospolnu ljubav i odmah ćete, iste sekunde, na licu
razvratnik pravi,
mjesta i na svojoj koži osjetiti šta znači netrpeljivost.” Biljana kaže da
Opit ću se gradom -
je njen pesimizam rezultat iskustva. Mnoge prijateljice njene kćerke
bludnicom
nisu svojim roditeljima rekle da su lezbijke, ali jesu njoj. “Kada su
mamenom -
vidjele kako sam ja prihvatila ono što mi je kćeka rekla, postala sam
im neka vrsta ispovjedaonice, neočekivane podrške. Ono što ne Što me svakim
mogu da kažu ocu ili majci, govore meni. Malo ljudi ima tako dobar trenom ushitom
uvid u njihove probleme i strahove kao ja. To je zato što je malo ljudi zatravi.
neopterećeno predrasudama. Žao mi je što je tako, pokušavam im
pomoći koliko god mogu, ali šta god da ja uradim, to nije dovoljno. I dok zora spava u
Moja podrška ne može im zamijeniti roditeljsku ljubav, toga smo svi velu maglenom.
svjesni.” Težak, mrk i bolan,
I na kraju obavezno pitanje: šta bi Biljana poručila ljudima koji u kad na noćnom logu
porodici imaju LGBT osobu? Tašto zapaluca pod
“Imam više poruka za njih. Prva je: de malo razmislite. Kakvi ste to modrom koprenom,
ljudi kada ne prihvatate svoje dijete? Zar ne mislite da je vašoj djeci
dovoljno to što ih društvo osuđuje, odbija, maltretira, pa ako se na O, uvijek se divim
sav taj belaj još priključite i vi, onda je njihov haos potpun. Zar besramnom brlogu!
postoji išta na ovom svijetu što je vrijedno patnje vašeg djeteta? Lupeži i drolje
Sjetite ih se kada su bili mali, sjetite se koliko ste ih voljeli. I onda se zabavljaju bolje
upitajte: zbog čega ste prestali da brinete o njima, da ih volite i da ih Neg što sitne duše i
podržavate? Oni su slabi, ranjivi, usamljeni. S vašom podrškom, pojmiti mogu!
dobili bi bitan oslonac u životu koji im sada nedostaje...”
http://diskriminacija.ba/porodica-bi-trebala-biti-uto%C4%8Di%C5%A1te-lgbt-osoba Charles Baudelaire
65
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar MOJA TE REČ

DOTAKLA
RADIONICA: Kako me vidiš?

Moja te reč dotakla
Vežba je vezana za lični identitet. Učesnici afirmišu ono što u trenu kad si
smatraju važnim u sopstvenoj ličnosti, i time ukazuju na kulturne odlučila
vrednosti koje smatraju pozitivnim. Takođe, vežba razvija da ne veruješ
socijalne i emotivne kompetencije, jer, ponavljajući pokret, nikome ko je
učesnici će preuzeti i raspoloženje (intonaciju, odrastao i ko
manir, „fazon”) onoga koji se predstavlja i osetiće kakva je osoba pokušava
koja se predstavlja. da te ukroti.
OPIS: Ova je inače vežba upoznavanja, tako da za nju Kao ptica nevidljiva,
zagrevanje nije potrebno. Svi učesnici stanu u krug tako da mogu kao žuti list koji te
da se dobro vide i čuju. Učesnici se predstave onako kako bi u u šetnji presretne
tom trenutku želeli da ih drugi dožive i upamte. To čine naglo
korišćenjem glasa i pokreta – izgovore svoje ime na neki zanimljiv i upozori na pad.
i originalan način, i istovremeno uz to u prostoru naprave pokret Jer jesen je. Jer sve
(skok, piruetu, naklon...). I glas i pokret treba da budu dovoljno je
precizni i laki da mogu svi da ih ponove i da ne zahtevaju prolazno i sve se
preveliko odstupanje od formacije kruga. Pokret i glas koji izvode smenjuje.
svaki učesnik ponaosob, odmah zatim svi učesnici zajedno Kao da gledaš
ponavljaju što je preciznije moguće. Nakon prvog, predstavi se veliku reku
sledeći u nizu, zatim svi istovremeno ponove njegovo/njeno ime i u predvečerje koja
pokret, pa treći u nizu, i tako redom, dok se ne predstave svi. odnosi
Najbolje je da se posle objašnjenja, voditelj prvi predstavi i da bele lađe, a iza
svojim primerom sugeriše dužinu, zahtevnost glasa i pokreta, kao svakog
i pozitivan stav u komunikaciji. malenog
PODELA U GRUPE: Grupe se prave po sličnosti. Voditelj zamoli osvetljenog prozora
učesnike da još jednom vrlo brzo ponove isto predstavljanje, ali možda odlazi neko
da pritom pažljivo prate predstavljanje drugih učesnika, i da koga bi
izdvoje ono koje osećaju kao posebno blisko. Kada se završi mogla zavoleti
drugi krug predstavljanja glasom i pokretom, Voditelj pita zauvek.
učesnike da li su zapamtili neki pokret i način predstavljanja koji
im je blizak. Dobro je da učesnici navedu 4 ili 5 osoba koje bi Pero Zubac
izdvojili. Voditelj ih onda zamoli da priđu onoj osobi čije
predstavljanje im je blisko. Učesnici treba da prilaze jedan po
jedan. U slučaju da ne uspeju svi učesnici da se podele u grupe,
Voditelj treba da pomogne. To znači da Voditelj mora pažljivo da
gleda predstavljanja, i da uspostavi sistem kako da ih zapamti.
66
AKTUELNI PROJEKT:
Općina Centar VELIKA KAO

DIJETE
TEHNIKA: U svim vežbama koje se rade u malim grupama,

voditelj treba da obrati pažnju da se ne grupišu oni koji se već Znaš li što ću ja
dobro poznaju. Interkulturno učenje, kao i dramski rad, zahteva postati
otvorenost i podrazumeva destabilizaciju stečenih znanja i kada odrastem,
vrednosti u kontrolisanim uslovima. Do promene-učenja će za tvoju ljepotu,
mnogo teže doći ako se zaštitimo društvom istomišljenika svijete ?
gde se osećamo udobno i bezbedno. Zato Voditelj treba da Ja kada odrastem
insistira da grupe budu što heterogenije, i da interveniše ako jako velika,
primeti da učesnici prave kompromise. ja ću postati dijete.
IZVOR: http://bazaart.org.rs/wp- Najljepše je kad
content/uploads/2012/04/Prirucnik_za_interkulturalno_ucenje_kro odrasteš,
z_dramu.pdf a ostaneš dječji
stvor,
pa svi misle da si
velik
zato što si profesor.
Što si doktor od
imena,
stručnjak za rakete -
a ne znaju da si
velik
zato što si dijete.
Možeš biti pilot,
rudar...
slavni pisac knjiga -
djetetu je svaki
posao
lagan kao igra.
Ma nosila ja u glavi
i sve fakultete,
kad odrastem jako
velika,
ja ću ostat’ dijete.
Enes Kišević
67
DEBATOLOGIJA
CKD O
I konačno, došle su na red vijesti iz debatnih klubova, DEBATOLOGIJI
priče debatanata i sve ono što se odnosi na život naše
velike debatne obitelji.
Pozivamo debatante iz
cijele Bosne i
U novembru smo na online natjecanjima mogli čitati
Hercegovine da nam
razmjenu argumenata o brojnim tezama. Pogledajmo
se pridruže u online
kojim.
debatama u kojima
mogu osvojiti mjesečni
DEBATNE TEZE ZA PERIOD
džeparac od 50 KM,
03.11.2014. – 21.11.2014.
knjigu i internacionalno
priznat certifikat.
Država koja ne prevenira vršnjačko nasilje na najgrublji Čekamo vas! 
način krši dječija prava?
A za debatante bh.
Da li je prisutna diskriminacija u obrazovanju?
debatnog programa
Da li tužilaštvo BiH krši ljudska prava kada su u pitanju uvodimo novo pravilo
ratni zločini? – ocjenjivanje učešća
Vršnjačko nasilje narušava zdravlje? u online aktivnostima
BiH ima dobre zakone za borbu protiv diskriminacije, ali se kao jedan od kriterija
ne implementiraju u praksi? za plasman na
Državno debatno
Umjesto „razmatranja“ stanja ljudskih prava, potrebne su takmičenje. U
odlučne akcije za unapređenje ljudskih prava u BiH? Debatnim novostima
BiH treba implementirati više akcija socijalnog zbrinjavanja možete pročitati više
mladih kako bi bilo unaprjeđeno poštivanje njihovih detalja.
ljudskih prava?
BiH treba biti isključena iz Vijeća Evrope ukoliko ne NAJBOLJI
implementira presudu Evropskog suda za ljudska prava DEBATANT ZA
Sejdić-Finci protiv BiH? OKTOBAR –
JOVANA TATIĆ (SŠC
Sportske utakmice gradskih rivala treba organizirati u
„PETAR KOČIĆ”
gradu iz kojeg ne dolaze klubovi kako bi bilo smanjeno
SRBAC)
nasilje među mladima?
ČESTITAMO!!! 
Ako se Ustavom BiH krše ljudska prava onda ga treba
mijenjati? U nastavku pročitajte
Djevojke uvijek trebaju biti kažnjene podjednako rigorozno razgovor sa
kao mladići zbog nasilničkog ponašanja? dvostrukim
Da li u BiH postoji diskriminacija u zapošljavanju ili je to mit pobjednikom. Kako?
aplikanata koji nisu dobili posao? Pročitajte?
68
DEBATOLOGIJA
INTERVJU SA DVOSTRUKIM POBJEDNIKOM – JOVANOM Rekli su o

TATIĆ prijateljstvu:
Draga Jovana, ti si dva puta

uzastopno pobjednica na online
debatnom natjecanju. Kakav je
osjećaj biti zvijezda online
natjecanja? "Meni nije potreban
Ne bih mogla reći da se osjećam kao prijatelj koji se u
zvijezda, prije kao uspješan debatant. svemu slaže i na
Taj osjećaj je lijep i drago mi je što imam sve klima glavom,
mogućnost da online debatujem jer jer to isto moja
zaista uživam u tome. sjena može da uradi
Da li ti online debatiranje oduzima mnogo vremena? još mnogo bolje.“
Ne, ne oduzima mi mnogo vremena.Potrebno je samo dobro
organizovati vrijeme i sve se može stići.
Koja od teza u septembru je na tebe ostavila najjači dojam i "Nije uvijek dostojan
zašto? da nam bude
Teze na Debatologiju u mjesecu septembru su zaista bile odlične. prijatelj onaj koji se
Posebno bih izdvojila tezu koja glasi "Diskriminacija u nameće da bude
BiH:sveprisutna?". Disrkiminacija je jedan od ozbiljnijih problema vrlo prisan.“
u svim sferama današnjeg društva, a po tom pitanju se malo toga
učinilo. Činjenica da je diskriminacija sve više prisutna kod djece
dovoljno govori o ozbiljnosti ovog problema. "Podnosimo
Šta bi svom vršnjacima rekla o ostalim tezama, zašto bi bilo pogreške svojih
bitno da su i oni participirali više u kreiranju argumenata za prijatelja, pa zašto
ove teze? onda ne bismo
Svaka teza na Debatologiji je specifična i pruža nam mogućnost podnosili i pogreške
da iznesemo svoje mišljenje o aktuelnim problemima, ne samo u vlastite djece.“
BiH, nego i u svijetu. Što više različitih mišljenja imamo, time je i
debatiranje zanimljivije i napetije. Osim toga, online debatiranje je Plutarh
izvrstan način da razvijamo kritičko mišljenje, ali i kulturu dijaloga
na internetu. Ukoliko želite svoje slobodno vrijeme provesti
kvalitetno ovo bi bio pravi način za to.
Da li misliš da je za tvoje vršnjake važno da njeguju i kulturu
komuniciranja na internetu? Ako da zašto? MIslim da jeste.
Mladi provode dosta vremena na internetu na kojem su
diskriminacija i predrasude postali česta pojava. Bitno je da se ne
predamo takvom načinu komunikacije. Ukoliko današnje
generacije ne nauče da je komunikacija na internetu jednako
važna kao komunikacija u stvarnom životu i generacije koje
dolaze će teže to da nauče.
69
DEBATOLOGIJA
Rekli su o
prijateljstvu:
Koliko mladi ljudi u tvom gradu, u tvojoj školi provode

vremena pretražujući internet i komunicirajući preko
društvenih mreža? "Jedini način da
Živim u manjem gradu i mislim da internet još nije uzeo mlade imaš prijatelje jest
pod svoje. Većina svakodnevno pretražuje internet i koristi biti prijatelj.“
društvene mreže, ali ne zaostaje ni komuikacija uživo.
Koje bi pozitivne a koje negativne karakteristike tog "Sa svojim
virtualnog druženja izdvojila? prijateljima radim
Činjenica je da se bez interneta danas ne može. Internetom se isto što i sa svojim
najbrže šire informacije i tako saznajemo šta se sve dešava u knjigama.
svijetu. Kao pozitivnu karakteristiku navela bih i mogućnost video Htio bih da su onde
komunikacije sa osobama koje su u drugoj državi, na drugom gdje ih mogu naći,
kontinentu. On nam pruža sve potrebne informacije o onome što ali se rijetko njima
nas interesuje. Kao negativne karakteristike izdvojila bih koristim.“
prisutnost govora mržnje i nasilja na društvenim mrežama, kao i
svih negativnih sadržaja koji potiču na diskriminaciju.
I evo za kraj, koju korist si imala od onilne debatiranja? "Prijatelji su kao
Kroz online debatiranje više sam se upoznala sa aktuelnim sjena,
dešavanjima u društvu i sama kreirala sopstvene stavove o njima. oni su uvijek tu kad
One će mi pomoći i da se retorički usavršim. Također, svakom ih trebaš.“
mjesečnom pobjedom u online debatama dobila sam
internacionalno priznate certifikate koji će mi biti od koristi u
daljem obrazovanju. "Prijatelj se može
Navedi nam tri argumenta zašto i ostali debatanti treba da se uzeti za remek djelo
uključe u online debate? prirode.“
Online debate nas redovno obavještavaju o aktuelnim
poroblemima i pružaju nam mogucnost da iznesemo mišljenje o Ralph Waldo
njima. Osim toga, one su pravi izbor za kvaliteteno provođenje Emerson
slobodnog vremena, kao i za razvijanje kritičkog mišljenja.
70
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
CKD-u su pisali:
Kao i svakog
mjeseca vrijedna
profesorica
Ahmethodžić salje
Šaljem vam realizovani plan i program za nam izvještaj o radu
debatnog kluba u toj
mjesec oktobar 2014 godine:
školi. U oktobru je
profesorica Alihodžić
 3 nastavna sata objašnjavanje osnova pokazala i da je
debate i debatiranja KP debatni format. dobra glumica za
vrijeme realizacije
 2 nastavna sata priprema javne debate za simulacije slučaja
decembar vezano za predrasude, nasilja u školi. 
diskriminaciju i kršenje dječijih prava.
S pošovanjem
Alma Ahmethodžić prof.
71
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
Srednja škola 28. juni, Istočno Sarajevo

CKD-u su pisali:
U oktobru mjesecu naša debatna sekcija je radila na
pripremanju debate "Mladi treba da ostanu u BiH".
Prije pripremanja debate detaljno smo razmatrali
debatne forme KARL POPPER i KARL POPPER
POLICY. Nastojali smo da definišemo razlike između
ovih debatnih formata. Odlučili smo da debatnu tezu
"Mladi treba da ostanu u BiH" pripremimo u KARL
POPPER formatu.
Svaka čast draga
U toku debatnih vježbi uočili smo svoje slabosti: Darinka. Pravi si
1. nedovoljno istraživačkog rada ne može da da kapiten debatnog
dobre rezultate, kluba: odgovorna,
2. treba napraviti dobar izbor argumenata, precizna u rečenici
3. potkrijepa je obavezna, i savjesna. Nadam
4. dobar debatant mora da ima izuzetne govorničke
se da će tvoj
vještine,
5. dobar govornik mora da uskladi verbalnu i primjer preuzeti i
neverbalnu komunikaciju drugi. Nažalost,
tema o kojoj ste
U sekciji rade učenici prvog razreda koji su krenuli od debatirali u klubu
samih osnova debatovanja. Dakle, mi još uvijek je više nego
učimo kako pripremiti debatu, odakle početi, koje
aktuelna u BiH.
greške treba izbjeći. Utješila nas je profesorica koja
vodi sekciju kad nam je prenijela svoja iskustva sa Mada nije prema
svog prvog seminara koji je organizovao CKD za etičkom kodeksu
voditelje debatnih sekcija. Od profesorice smo čuli da debatiranja, molim
je gđa Sanja Vlaisavljević, direktro CKD-a, na vas nađite što više
seminaru rekla da se debata ne može nikad u argumenata ZA!
potpunosti naučiti. Dobili smo materijal koji je naša
profesorica dobila na seminaru pa ćemo, nadamo se,
sad lakše savladati uspješnije neke korake u
pripremanju debate.
Kapiten debatne sekcije

Darinka Kenjić
72
CKD stariji od
zvanične Svjetske
debatne mreže 
Godine 2012. je CKD

Svjetska obrazovna debatna asocijacija proslavio svojih 15
(IDEA) slavi 15 godina uspješnog rada i godina
postojanja. Toliko godina je i Centar za kulturu
dijaloga član ove prestižne međunarodne
orbazovne asocijacije
U nastavku je link na kojem možete pogledati

izjave o tome kako debata doprinosu u
društvu. I CKD je dao svoj doprinos širenju
pozitivnog glasa o debati 
https://www.youtube.com/watch?v=8OpcTNOICFw#t
=16
A ovih dana to čini naša

najveća debatna mreža
SRETNO IDEA,
SRETNO CKD
73
I NA KRAJU JEDNA
RAZBIBRIGA ZA
DJEVOJKE
PSIHOTEST – KAKVA SI PRIJATELJICA
Zašto neke djevojke svaki slobodan trenutak provode sa društvom, a druge čame kod
kuće i pitaju se u čemu su pogriješile? Šta treba da uradiš da nađeš dobru prijateljicu, koja
će tvoje tajne zadržati za sebe, a tvoje brige podijeliti sa tobom? Kako ćeš se priključiti
nekoj grupi? Naš mali test pomoći će ti ako na pitanje odgovoriš iskreno. Pažljivo pročitaj
sva pitanja prije nego što ih označiš krstićem. U tabeli na kraju testa naći ćeš broj bodova
za svaki odgovor. Na kraju saberi bodove i pročitaj rezultat.
1. Saznala si zanimljivu priču o predsjedniku razredne zajednice za koju još niko ne

zna. Kako ćeš postupiti?
a) Za vrijeme odmora ispričaću svima šta sam saznala
b) Ispričaću, ali neću da kažem o kome se radi
c) Držaću jezik za zubima, jer mene se to zapravo ne tiče
2. Jedna školska drugarica poznata je po tome što pozajmljuje svari i više ih ne

vraća. Kad te zamoli da joj pozajmiš svoje novo nalivpero, kažeš joj:
a) Evo, izvoli.
b) Žao mi je, nisam ga danas ponijela
c) Ne, neću ti pozajmiti nalivpero.
3. Prijateljca je uništila tvoj najdraži CD. Šta ćeš joj reći?

a) Nema veze, pjesme su mi ionako dosadne
b) Nema problema, kupićeš mi novi
c) Nema veze, ali da si bila pažljiva, to ti se ne bi dogodilo.
4. Tvoja prijateljica se odjednom sprijateljila sa djevojkom koji ti ne podnosiš. Šta

ćeš uraditi?
a) Povući ću se i prekinuti druženje s njom
b) Ljutiću se, ali neću joj ništa reći.
c) Reći ću joj da se odluči između mene i nje.
5. Tvoja prijateljica se zaljubila u dečka koji će je sigurno unesrećiti. Šta ćeš

učiniti?
a) Rjeđe ćemo se viđati, jer ne želim da gledam kako srlja u nesreću
b) Pokušavam da je upozorim i da joj otvorim oči prije nego što bude prekasno
c) Ponašam se kao i obično i pravim se da ne znam ništa.
6. Koliko dobro prijateljica ili dobar prijatelj treba da ti se povjeravaju?

a) Moraju apsolutno sve da mi ispričaju?
b) Moraju sami da odluče šta treba da znam, a šta ne.
c) Ne želim da znam sve o svojim prijateljima
74
I NA KRAJU JEDNA
RAZBIBRIGA ZA
DJEVOJKE
7. Tvoja najbolja prijateljica nema ni dinara. Šta bi joj rekla kada bi joj pozajmila
novac?
a) Biće mi drago ako ga uzmeš.
b) Nije to ništa, i ti si meni već mnogo puta pomogla u nevolji. Samo uzvraćam
uslugu.
c) To ti se dešava zato što nisi bila dovoljno štedljiva.
8. Tvoja prijateljica ima divan dže,per, koji bi ti veoma rado pozajmila. Šta ćeš
učiniti?
a) Daću joj do znanje da bi sjajno pristajao uz moje nove farmerke
b) Jednostavno ću je zamoliti da mi ga pozajmi
c) Ako mi ga ne ponudi sama, moraću da odustanem.
9. Praviš društvo prijateljici pri kupovini odjeće. Ona nalazi minić koji joj nimalo ne
pristaje. Hoćeš li joj to reći?
a) Ne. Ako bi joj se minić dopao, rekla bih da joj dobro stoji
b) Pokušavam da je uvjerim kako bi bilo bolje da ga ne kupi
c) Držim jezik za zubima
10. Šta misliš o svojim školskim drugovima i prijateljima

a) Većina je znatno zgodnija i inteligentnija od mene
b) Većina je, u stvari, priglupa.
c) Dobro se slažemo.
1. A 1 B 2 C 3
2. A 2 B 1 C 3
3. A 3 B 2 C 1
4. A 2 B 3 C 1
5. A 1 B 3 C 2
6. A 1 B 3 C 2
7. A 2 B 3 C 1
8. A 1 B 2 C 3
9. A 1 B 2 C 3
75
REZULTATI
Preuzeto iz: Gabi Šuster (2003.): “Tajne odrastanja – Saveti za devojčice”, Narodna knjiga – Alef, Beograd,
str. 8.- 11.
76
Plan aktivnosti za novembar
PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti u BiH
Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“
Internet debatiranje – Debatologija - Vršnjačko nasilje, diskriminacija i ljudska prava
Seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija i učenike/članove debatnih sekcija
 Banja Luka
 Sarajevo
 Tuzla
 Mostar
Regionalno srednjoškolsko natjecanje
 Banja Luka
 Sarajevo
 Tuzla
 Mostar
Javne debate u školama i lokalnim zajednicama u BiH „Nenasilnom danu otvorimo
vrata – Debata protiv nasilja!“
Interaktivni online seminar “Webinar” - ljudska prava
Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje
Ažuriranje i administriranje foruma „Ispričaj svoju priču“ - vršnjačko nasilje
Istraživanje za javnu debatu „Počinioci i žrtve krivičnih djela su naša djeca – Spriječimo
maloljetničko prestupništvo“ - vršnjačko nasilje
Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatantni debatnih klubova
mreže CKD klubova (1/9) - vršnjačko nasilje
Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija,
ljudska prava
77
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, Anesa Nadina Balagić, Amela Tijana Ljuboje, Anja Gengo,
počsni član finansijski asistent Vilić, IT program asistent Ibrahimagić, stalni spoljni stalni spoljni
Skupštine CKD i Predsjednik asistent program asistent saradnik saradnik
Skupštine CKD
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
REGIONALNI KOORDINATORI
Demond Midhat Abdulah Danijela

Branka Kukić
Đonko Čaušević Bećirović Zuletović Bojana Radović
MOSTAR TUZLA BRČKO SARAJEVO BANJA LUKA DOBOJ
Srednja Mješovita srednja Ekonomska Srednja škola za tekstil Gimnazija ONLINE DEBATE,
elektrotehnička škola Srebrenik škola Brčko kožu i dizajn Sarajevo „Petar Kočić“ AKTIVNOSTI I ONLINE
škola Mostar Gimnazija „Dr. Mješovita KŠC „ Sveti Pavao“ Srbac KOMUNIKACIJA SA
Srednja škola Mustafa Kamarić“ srednja škola Opća gimnazija Zenica Gimnazija ŠKOLAMA
Konjic Gračanica Čelić Srednjoškolski centar Banja Luka
Gimnazija Mostar Gimnazija „Musa Pale KŠC - Opća CKD FACEBOOK
Srednja Ćazim Ćatić“ Srednja zubotehnička gimnazija STRANICA
medicinska škola Tešanj škola Sarajevo Banja Luka facebook.com/groups/134
Mostar Behram-begova Gazi Husrev-begova Srednjo- 200443968
Internacionalna medresa Tuzla medresa Sarajevo školski centar DEBATOLOGIJA
privatna Mješovita srednja Centar za slijepu i „Petar Kočić“ facebook.com/Debatologij
gimnazija s škola „Musa slabovidnu djecu i Zvornik a
pravom javnosti Ćazim Ćatić“ omladinu Sarajevo Srednja STOP VRŠNJAČKOM
Mostar Kladanj Gimnazija i SŠC Istočna elektro- NASILJU I
Srednja tekstilna i Gimnazija Ilidža tehnička škola MALOLJETNIČKOM
poljoprivredna „Mustafa Novalić” KŠC - Srednja Prijedor PRESTUPNIŠTVU
škola Mostar Gradačac medicinska škola SŠC „Đuro facebook.com/StopVrsnjac
MSŠ Donji Vakuf Srednja tehnička Sarajevo Radmanović” komNasiljuiMaloljetnicko
škola Tešanj Srednjoškolski centar Novi Grad mPrestupnistvu
MSŠ „Hasan “Nedžad Ibrišimović” STOP NETOLERANCIJI
Kikić” Gradačac Ilijaš U BiH
Srednja MSŠ Kakanj facebook.com/pages/Stop
elektrotehnička Prva bošnjačka -netoleranciji-u-BiH
škola Tuzla gimnazija Sarajevo DEBATOM PROTIV
Gimnazija “Muhsin DISKRIMINACIJE
Rizvić” Breza facebook.com/debatompr
MSŠ „Hazim šabanović” otivdiskriminacije
Visoko BLOG NENASILJE
KŠC Opća-Realna http://nenasilje.blogger.ba
gimnazija Sarajevo FORUM ISPRIČAJ
SVOJU PRIČU
http://ispricajsvojupricu.fr
eeforums.net/
78
Škola Ime i prezime kapitena
Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić
Srednja tehnička škola Srebrenik Belmin Salihbašić
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić
Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde
Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić
Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić
Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić
Gimnazija Mostar Lamija Aliman
Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić
Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić
SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić
KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić
Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević
Srednja škola Konjic Amina Avdić
Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić
Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac
Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Dragana Jović
Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević
Behram-begova medresa Ismail Ćidić
MSŠ Kakanj Nihada Hrusto
Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić
MSŠ Srebrenik Amila Bričić
Fatima Velić
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu
Zamjenik: Tea Drmač
Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković
Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić
KŠC Banja Luka Sonja Kosanović
Srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić
79
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj
Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf
Bojana Radović Doboj
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad
Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
80
IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
81
Od novembra 2014. godine CKD uvodi novi sistem
bodovanja debatanata koji se žele takmičiti na
Državnom debatnom takmičenju. Za Državno
takmičenje koje će biti održano u 2014./2015. godini
bit će bodovano i učešće u online aktivnostima (koje
se nalaze na stranici ispod). Tačan način ocjenjivanja
neće biti još uvijek objavljen, kako bi se izbjegli
participaciju samo u određenim aktivnostima i na
samo određeni način. Ipak, titula najboljeg sedmičnog
ili mjesečnog debatanta donosi više bodova u odnosu
na komentiranje u online debatama. Razlog za novi
sistem bodovanja jeste nastojanje CKD-a da
debatanti vrijeme koje inače utroše na internetu
iskoriste i za istraživanje o pojmovima vršnjačkog
nasilja, diskriminacije, tolerancije i ljudskih prava,
kako bi se uključili u globalni pokret ptrotiv nasilja,
diskriminacije i narušavanja ljudskih prava.
A na kraju mjesece, možete osvojiti i mjesečni
džeparac.
SRETNO SVIMA! 
82
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH
facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
83
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
IN FONDACIJA
Općina Centar
Fra Anđela Zvizdovića 1

71 000 Sarajevo
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Bosna i Hercegovina
Sanja Vlaisavljević +387 33 203 668
IZVRŠNA UREDNICA TRN: 1610000047260060 Raiffeisen
Nadina Balagić banka BiH
izvjestaji.ckd@gmail.com
REDAKCIJA www.ckdbih.com
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić,
Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP Debatne novosti, br. 11,
Nadina Balagić novembar, 2014. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE
WEB INFO SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
Nadina Balagić POŽELJNO!
Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete
IZDAJE I UMNOŽAVA
članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
Centar za kulturu dijaloga
češće 
84

Debatne Novosti NOVEMBAR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Debatne Novosti NOVEMBAR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IDEA WSDC WIFI

NVO MREŽA GRAD VLADA

Sa debatom polugodište brzo prođe

E ovdje ćemo malo zastati.

CKD FACEBOOK STRANICA facebook.com/groups/134200443968

Na ovim linkovima postavljene su, ili bolje reći, otvorene su teme

Ovim povodom je direktorica CKD-a

CKD je već otvorio tabelu za sve škole i bilježimo angažman

Vaše učešće na online aktivnostima se bilježi od 1.11.2014. i na

Molim vas da kao kapiteni debatnih klubova veoma aktivno

U slučaju bilo kakvih nejasnoća slobodno pišite na našu mejl

BLOG – NENASILJE Ako si kamen budi

Tijekom novembra objavljena su 4 teksta o nenasilju

Jedini put spoznaje

JESAM LI JA DENISA? Od svih mudrih i

KADA I KAKO REĆI DOSTA?

Moram vam reći da je meni dosta! Stvarno mi je dosta. Dosta mi

AKO NEMAŠ MAMU…

Ja sam kao vrlo mala ostala bez mame. Skoro da je i ne

Eh, upravo zbog toga,

Stvarno sam vidjela isječak iz novina, znate ona slika što se

OBRAĆANJE JEDNE PROFESORICE Ko voli tih je.

I svi sjedaju zastol i iznose svoja znanja, razmišljanja, dileme, stavove

Morate se poštovati, voljeti, razumjeti!

Autor teksta u nastavku je želio ostati anoniman.

RECITE STOP NASILJU MEĐU MLADIMA! 1. Da li znate za

Kada govorim o nasilju, ne mislim pritom samo na fizičko Pokušajte se ne

NARUŠENI SUSTAV VRIJEDNOSTI 1. Da li mislite da je

Prevencija nasilja Tražite ljude koje

Pogledajmo neke od uočenih korelata s nasilničkim ponašanjem Zašto bi čovjek

U svijetu se smatra da intervencija treba trajati od vrtića do kraja Svako će znati da

Nije svako agresivno ponašanje indikacija za poduzimanje Prava pravda je

PRIRUČNIK „NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA” (I dio)

ŠTO JE NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA

Nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno

Koji su oblici nasilja među djecom i mladima

 Fizičko nasilje među djecom i mladima Što je nasilje među

U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti četiri podvrste:

ZAŠTO SE DIJETE POČINJE NASILNO PONAŠATI

Priručnika “Nasilje među djecom i mladima”, Savjetovalište ''Luka Ritz'‘,

Nasilje među mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili

Seksualno nasilje odnosi se na spolno uznemiravanje, kao što

Ekonomsko nasilje uključuje krađu,

Kulturalno nasilje podrazumijeva

U svrhu iscrpna razumijevanja nasilja općenito, pa tako i njegovih

Psihološki model upućuje

Integrativni model spaja oba modela, te u objašnjenju nasilja

Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – Zašto je ljubav važna?, Poliklinika

FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”

Svi ljudi ne mogu

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM Dobronamjernost

Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se nastavlja.

S tim ciljem realiziramo i projekat “Debata i kultura dijaloga u BiH – 18 godina

UČIMO DJECU TOLERANCIJI Dragi čitatelji

Djeca će nerijetko imati isti nivo tolerancije kao i njihovi roditelji.

 Odgovorite na dječja Test hrabrosti dolazi

KAKO POMOĆI DJETETU U SUOČAVANJU S DRUŠTVENIM Dragi čitatelji pred

U prvoj, Petra je pozvana na razgovor u školu, jer je njezin

Umjesto da se takva vrsta pažnje pridaje djeci koja su agresivna i

Druga situacija vezana je uz crkveni odgoj, koji umjesto da propovijeda  Da li se moralnim

Roditelji u ovakvim okolnostima nerijetko i sami, bez boljih vještina

Petri sam savjetovala da s navedenom nastavnicom razgovara izravno, ali

Nije potrebno štititi dijete od svega i osigurati mu savršen život. Štoviše,