Fenomen društvenih mreža

Društvene mreže postale su ključna sastavnica modernog društva te su se integrirale u

svaki njegov dio. Omogućujući pojedincima da se povežu s prijateljima, obitelji, pa čak i
strancima iz raznih krajeva svijeta, ove su platforme ostavile dubok utjecaj na način na koji
ljudi komuniciraju, dijele informacije i stvaraju ili održavaju odnose. U ovom eseju istražit ću
početke, razvoj, distribuciju, utjecaj i sposobnost društvenih mreža da povezuju pojedince
širom svijeta.
Koncept društvenih mreža postoji od samih početaka interneta. U 1990-ima,
internetske zajednice poput Useneta, IRC-a i AOL chat soba pružile su ranu verziju
društvenog umrežavanja, omogućujući ljudima da komuniciraju i dijele ideje s pojedincima iz
cijeloga svijeta. Međutim, tek sredinom 2000-ih počele su se pojavljivati društvene mreže
nalik onima koje danas poznajemo. Platforme među kojima su MySpace, Facebook i
LinkedIn predstavile su nove značajke kao što su korisnički računi, slanje poruka i mogućnost
povezivanja s prijateljima i kolegama. Tijekom godina društvene mreže su se razvijale, a nove
platforme poput Twittera, Instagrama i Snapchata nametnule dominaciju na tržištu te stekle
veliku popularnost među mlađim naraštajima. Dostupnost pametnih telefona te široka
rasprostranjenost i lak pristup internetu omogućili su korištenje društvenih mreža u pokretu,
povećavajući njihov doseg i utjecaj na svakodnevni život pojedinaca. Danas, društvene mreže
broje više od 3 milijardi korisnika diljem svijeta. One su olakšale razmjenu informacija i
ideja, omogućujući ljudima da budu u tijeku s najnovijim vijestima i događajima. Postale su
sinonim za moderni medij bez kojega bi suvremeno društvo glavinjalo. Društvene mreže, isto
tako, imaju značajnu ulogu u organizaciji društvenih događanja, kako unutar tako i van
interneta. Događaji kao što su prosvjedi, koncerti i skupovi organizirani su i mobilizirani
putem društvenih mreža, s platformama poput Facebooka i Twittera koje služe kao sredstvo
za okupljanje istomišljenika time pružajući mogućnost stvaranja novih dobrotvornih,
neprofitnih i drugih organizacija kojima se podiže svijest o društvenim preprekama i
prikupljaju sredstva za dobrotvorne svrhe. Društvene mreže omogućile su ljudima stvaranje i
održavanje odnosa s drugima iz cijeloga svijeta, rušeći pritom geografske i kulturološke
barijere te time stvarajući „melting pot“ globalnih jezika i kultura. Kao jedna od bitnijih
komponenti društvenih mreža istaknuo se marketing. Platforme društvenih medija omogućile
su tvrtkama komuniciranje s klijentima u stvarnom vremenu, stvarajući prilike za
personaliziranu korisničku uslugu. Ove interakcije na društvenim mrežama stvaraju velike
količine podataka koji se mogu analizirati kako bi se dobio uvid u ponašanje i preferencije
potrošača, informirajući marketinške stratege koji na osnovu toga razvijaju kvalitetnije i
potrebitije proizvode.
Svime navedenim zaključujem kako su društvene mreže prešle dug put od svojih ranih
dana na internetu te se utemeljile kao osnovna komponenta društva. One su ljudima
omogućile povezivanje, razmjenu informacija i ideja te stvaranje odnosa na načine koji su
prije bili nemogući. Iako postoje negativni aspekti društvenih mreža, poput širenja
dezinformacija i razvijanja ovisnost, njihova sposobnost da zbliže ljude i olakšaju
komunikaciju je neporeciva. Budući da se i dalje oslanjamo na društvene mreže kako bi se
međusobno povezivali, važno je imati na umu njihove moguće nedostatke i koristiti ih

17. veljače 2023.

1
odgovorno i svrsi shodno. Smatram kako suvremeno društvo treba graditi hram na temelju
društvenih mreža, te se u konačnici razviti u tolerantniju i idejno kvalitetniju zajednicu.
David Ivanović-Baljak 4.c

Izvori:

https://www.investopedia.com/terms/s/social-networking.asp

https://www.techtarget.com/whatis/definition/social-networking

https://www.radionica.hr/drustvene-mreze/

https://www.medijskapismenost.hr/potrebe-koje-zadovoljavamo-koristeci-drustvene-mreze/

17. veljače 2023.

2