Društvene mreže

Leon Lisjak, 3.B1

Što su društvene mreže?
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo pravoj revoluciji Interneta kakvog ga
do sada poznajemo. Do početka razvoja društvenih mreža, što se može reći do pojave
prve stranice za društveno umrežavanje SixDegrees.com, sam koncept pretraživanja
Interneta i Weba općenito je bio orijentiran samo na pasivno pregledavanja sadržaja
na raznim Web stranicama.
Izvor:

Mogućnosti dvosmjerne komunikacije s vlasnicima tih web stranica bio je jedino

putem foruma, ukoliko su te web stranica posjedovale Forum. No, prije detaljne
analize društvenih mreža, potrebno je prvo pojasniti što predstavlja pojam društvenih
mreža, nevezano za danas popularne web stranice društvenih mreža. Društvena mreža
predstavlja teoretski konstrukt koji je koristan za primjenu u društvenim znanostima
kako bi se proučavali odnosi između individualaca, grupa, organizacija, ili kompletnih
društava (društvenih jedinica)

Ovaj termin se koristi kako bi se opisala društvena struktura koja je određena

društvenim interakcijama. Veze, se u toj strukturi nazivaju bridovima, a glavne
društvene jedinice se u ovoj strukturi se nazivaju i čvorovima.

1
 Čvorovi koji povezuju bilo koju društvenu jedinicu predstavljaju konvergenciju
različitih kontakata te društvene jedinice. Više vrsta ovih odnosa mogu formirati
mrežu između takvih čvorova, te time dobivamo društvene mreže. Takav pristup je
potreban za modeliranje i pojašnjavanje više društvenih fenomena, no to se može
postići i drugim načinima modeliranja kao sustavski pristup. Kako bi se razumjele
društvene interakcije, važno je da se taj društveni fenomen istraži kroz postavke
odnosa koji vladaju između i unutar samih jedinica, umjesto da se istražuju postavke
tih jedinica. No, jedna od glavnih kritika same teorije društvenih mreža, jest ta da
djelovanje4 pojedinca se često ignorira, iako u praksi, to nije čest slučaj.5

Točnije govoreći, radi različitih tipova odnosa, jednostavnih ili složenih, odnosi
formiraju se u mrežnu konfiguraciju. U društvenim znanostima, ovo područje
uključuje, ali nije ograničeno i antropologiju, biologiju, komunikacijske znanosti,
sociologiju i sociolingvistiku, geografiju, ekonomiju, informacijske znanosti,
organizacije znanosti i psihologiju. Stručnjaci u ovom području (i ostalim područjima)
koriste termin 'društvena mreža' više od stoljeća kako bi opisali kompleksne skupine
odnosa između članova društvenih jedinica u tim područjima.

2
Osnovica društvenih mreža
Osnovicu društvenih medija predstavljaju društveni mediji koji uključuju Web
temeljene i mobilne tehnologije koje se koriste kako bi se komunikacija preokrenula u
interaktivni dijalog. Andreas Kaplan i Michael Haenlein definiraju društvene medije
kao „skupinu Internet aplikacija koje su izgrađene na ideološkim i tehnološkim
osnovicama Web 2.0 tehnologije koje omogućavaju kreiranje i razmjenu korisnički
generiranog sadržaja.“ Društveni mediji su mediji za društvene interakcije te
predstavljaju svojevrstan nadskup alata koji nadilaze same sfere društvene
komunikacije. Društveni mediji koji su lako dostupni i skalabilni su promijenili način
na koji organizacije, društva i individualci komuniciraju. Društveni mediji se odnose
na mnogo oblika, uključujući časopise, Internet forume, blogove, društvene blogove,
mikroblog, wikije, podcastove, fotografije ili slike, video, te stranice za društveno
označavanje. Primjenjujući skup teorija u polju medijskog istraživanja (društvena
prisutnost, bogatstvo medija) i društvene procese (samoprezentacije, samo otkrivanje)
Kaplan i Haenlein su kreiralu klasifikacijsku shemu za različite tipove društvenih
medija u svom članku koji je objavljen u Business Horizons u 2010. Godini. Prema
Kaplanu i Haenleinu postoji šest tipova društvenih medija, a to su:

 Kolabracijski projekti(Wikipedija),
 Blogovi i mikroblogovi (eng. blogs and microblogs) (Tumblr, Twitter),
 Društva sadržaja (eng Content Network) (Youtube),
 Stranice za društveno umrežavanje(Facebook, GooglePlus),
 Virtualni svijetovi (World Of Warcraft), te
 Virtualni društveni svjetovi(Second Life

Kada se govori o tehnologijama koje se koriste, to su: blogovi, dijeljenje slika,

video blogovi, slanje na zid, elektronička pošta, slanje poruka u realnom vremenu
(eng. Instant messaging) dijeljenje glazbe, eksternalizacija svjetini ( eng.
Crowdsourcing) i Internet telefonija te mnoge druge. Mnogo ovih tehnologija koje se
klasificiraju kao tehnologije društvenih medija mogu se integrirati u jednu platformu
društvene mreže.

3
 Kietzmann je predstavio metodiku saća ( eng. honeycomb framework) koja
definira kako se usluge društvenih medija fokusiraju na neke ili svih sedam sastavnih
dijelova (identitet, razgovori, dijeljenje, prisutnost, odnosi, reputacija i grupe). Ovi
blokovi pomažu da se pobliže razumije koja je razina uključenosti potrebna za
publiku društvenih medija. Primjerice, LinkedIN korisnici brinu uglavnom o
identitetu, reputaciji i odnosima, dok Youtube korisnici brinu o dijeljenju,
razgovorima, grupama i reputaciji.

Ljudi dobivaju informacije, edukaciju, novosti i ostale podatke od elektroničkih i

tiskanih medija. Društveni mediji se razlikuju od tradicionalnih medija, kao što su
novine, televizija i film. Glavna razlika između društvenih i tradicionalnih medija jest
ta da što su informacije u društvenih medijima jeftine i dostupne bilo kome za
publiciranje. , dok kod tradicionalnih medija , oni uglavnom trebaju značajne resurse
da bi oglasili neke informacije. Jedna karakteristika je zajednička društvenim i
tradicionalnim medijima, a to je mogućnost da dostignu mali ili široki broj publike,
primjerice, i objava bloga i televizijska emisija može biti praćena od malog ili vrlo
velikog broja gledatelja.

Neke od tih karakteristika koje omogućuju definirati razlike između društvenih i

tradicionalnih medija su:

Doseg. Tradicionalne i društvene medijske tehnologije omogućavaju skaliranje i

imaju mogućnost dosega globalne publike.

Tradicionalni mediji, tipično koriste centralizirane okvire za organiziranje,

produkciju i diseminaciju, dok društveni mediji su u svojoj samoj prirodi
decentralizirani, manje hijerarhijski organizirani i razlikuju se po više točaka
produkcije i dijeljenja.

Dostupnost. Način produkcije sadržaja tradicionalnih medija koji su tipično

privatno ili državno vlasništvo, dok su društveni mediji dostupni javnosti za malu ili
nikakvu cijenu.

4
 Upotrebljivost. Proizvodnja sadržaja za tradicionalne medije često zahtijeva
posebne sposobnosti i trening. Društveni mediji ne zahtijevaju nikakve posebne
sposobnosti niti trening, te zahtijevaju samo skromne reinterpretacije postojećih
vještina, u teoriji, svatko tko ima pristup društvenim medijima može njima upravljati

Neposrednost. Vrijeme čekanja između komunikacija koje su proizvedene

tradicionalnim medijima može biti dugačko (dani, tjedni ili čak mjeseci), dok u
usporedbi s društvenim medijima (koji su podobni za praktički momentalni odgovor,
gdje jedino sudionici određuju zastoj u odgovoru). No, kako tradicionalni mediji
počinju prihvaćati aspekte produkcije koji su normalno asocirani s alatim društvenih
medija, ta razlika će se sve manje smanjivati tokom vremena.

Stalnost. Tradicionalni mediji, jednom kada se kreiraju ne mogu se mijenjati

(kada se jednom publicira članak u časopisu, koji se zatim štampa, on se ne može
mijenjati), dok se članci u društvenim medijima mogu mijenjati ili komentirati.

Evolucija društvenih mreža

Društveni mediji kako je u prošlom djelu rečeno, koriste digitalne i često mobilne
tehnologije te Internet aplikacije kako bi razmjenjivali informacije i kreirali razgovore,
tj. drugim riječima društveni mediji su medij za interakciju. Trenutno, društveni
mediji su sastavni dio modernog društva, a stranice za društveno umrežavanje su vrlo
velika industrija.

Postoje Web stranice za dijeljenje fotografija, dijeljenje videa, obavještavanje

prijatelja o raznim aktivnostima, upoznavanje novih ljudi i ponovno povezivanje sa
starim prijateljima. Isto tako, jednostavnije je pratiti poruke i kretanja slavnih osoba
putem tih Web stranica kako one stavljaju nove objave na njih. Društveni mediji
mogu biti korisni za izgrađivanje društvenog autoriteta, individualci ili organizacije
mogu se uspostaviti kao eksperti u svojim područjima, te mogu početi utjecati na ta
područja. Prema tome, jedan od osnovnih koncepata društvenih medija jest taj da
pomoću društvenih medija, jedna osoba ne može utjecati na tuđu poruku kompletno,
ali može doprinijeti razgovoru o njoj.

5
 Društveni mediji su napredovali daleko od svojih početaka vezanih za IRC
kanale, te se i dalje razvijaju. U nastavku, prikazati će se nastanak prvih društvenih
medija kako slijedi niže:

BBSs (Bulletin Board Systems)

Prvi BBS su se pojavili online krajem 70-tih godina 20. Stoljeća. Originalno, bili
su postavljeni na osobnim računalima i korisnici su morali birati broj korisnikovog
modema. Pristup BBS-u je bio moguć samo jednoj osobi, nije bilo moguće da dvije
osobe budu na BBS-u u isto vrijeme.

Usenet (news grupe)

Usenet predstavlja sustav kojeg su kreirali Tom Truscott i Jim Ellis. Usenet
omogućava korisnicima da šalju članke ili objave (vijesti) na newsgrupe. Usenet
nema centraliziranog servera ili administratora, te se time razlikuju od BBS (eng.
Bulleting Board System) sustava i foruma koji će se pojasniti kasnije. Usenet se može
'kriviti' za nastanak prvih klijenata za čitanje news grupa, koji su opet prethodnici
RSS-u (eng. Really Simple Sindication) koji se koriste za praćenje blogova i novosti
na stranicama danas. Google i Yahoo grupe i dan danas koriste sustave koji su
postavljeni u početnom Usenet sustavu.

Online usluge
Nakon BBS-ova pojavile su se 'online usluge' kao što su CompuServe i Prodigy.
Ovo su bili prvi pravi korporativni pokušaju pristupa na Internet. CompuServe je bila
prva kompanija koja je ukomponirala brbljaonicu (eng. Chat) u svoje usluge. Prodigy
je odgovoran za omogućavanje povezane (eng. Online) usluge pristupačnijima
(cjenovno) jer je CompuServe bio skup za mnoge, te je naplaćivao oko 6$ po satu,
dok se uključivanje iz daljnjih područja naplaćivalo oko 30$ na sat. Genie je bio on
line usluga koju je kreirala General Electric podružnica 1985 godine. Bila je aktivna
do 1999 godine i bilo je riječ o jednoj od najstarijih dostupnih usluga. Bila je
tekstualna, te se smatrala prvom pravom suprotnošću CompuServeu. Usluga je
kreirana kako bi se koristilo neaktivno vrijeme velikih računala nakon radnog
vremena u SAD-u. GEnie je nudio igre, trgovine, email i forume (koji su se zvali
okrugli stolovi (eng. Round tables). Postojao je čak i štampani časopis vezan za tu
uslugu za to vrijeme. AOL je pokrenio isto online uslugu te je time učinio Internet
dostupnijim za stanovnike SAD-a.

6
IRC, ICQ i Instant Messaging

IRC (Internet Relay Chat) je razvijen 1988 godine i koristio se za dijeljenje

podataka, hiperveza te općenito povezivanje s drugim ljudima. Smatra se početkom
trenutnog slanja poruka (eng. instant messaginga) kakvog ga sada poznajemo. Jedna
od lošijih karakteristika IRC-a je bila ta da je bio temeljem na UNIX-u, što je
ograničavalo njegovo korištenje. ICQ (dolazi skraćeno od homofona I Seek You) je
razvijen sredinom 90-tih i bio je prvi program za trenutno slanje poruka za osobna
računala. Djelomično je odgovoran za nastanak danas opće poznatih skraćenica kao što
su LOL (eng. Laughing out loud, prijevod smijati se na glas), BRB (eng. Be right back,
prijevod odmah se vraćam), ROFL (eng. Rolling on the floor laughing, prijevod
kotrljajući se po podu od smijega) te ikona koje predstavljaju osjećaje (eng. Emotikoni).
Nakon njega, ubrzo su nastali drugi IM klijenti kao danas popularan IM klijent od
strane Microsofta Live MSN Messanger.

Stranice za upoznavanje (dating site).

Stranice za upoznavanje se danas smatraju prvim društvenim mrežama. Prva

stranica za upoznavanje je nastala praktički odmah kako su ljudi se počeli spajati na
Internet. Omogućavaju korisnicima kreiranje profila sa slikama, te omogućavaju
kontaktiranje sa ostalim korisnicima (u hrvatskoj je najpopularnija Iskrica.com).

Forumi

Online forumi su igrali veliku ulogu u evoluciji društvenog weba. Oni su

uglavnom potomci BBS sustava, ali isto tako dolaze s puno boljim sučeljem za
upravljanje (grafičkim), te time olakšavaju korištenje i onima koji nisu toliko upućeni
u Internet tehnologije. Razvijene su razne forum platfome kao vBulletin i phpBB, te
se i danas koriste kao forumi. Forumi su ostali popularni dio online kulture, te su
mnogi razvijeni da ukomponiraju neke elemente društvenih medija (kao kreiranje
profila)

7
SixDegrees

Ova stranica je lansirana u 1997. godini te je bila prva moderna društvena mreža.
Omogućavala je kreiranje profila te je imala mogućnost da se postane prijatelj sa
drugim korisnicima te mreže. Sama stranica više nije funkcionalna, a u vrijeme svog
vrhunca imala je oko milijun članova.

AsianAvenue, MiGente, BlackPlanet

Ovo su stranice koje su slijedile popularnost SixDegrees stranice, koje su

nastajale između 1997. i 2001. godine. Omogućavale su svojim korisnicima da
kreiraju profile, dodaju prijatelje (nije bio potreban pristanak druge strane na to).

LiveJournal

Ova stranica je krenula u 1999 godini te je zauzela svoj smjer u društvenim

mrežama. Dok je Six Degree omogućavao korisnicima da kreiraju statične profile,
LiveJournal je omogućavao korisnicima da kreiraju svoju mrežu oko konstantno
osvježavanih blogova.

World Of Warcraft

Ova video igra se naziva MMORPG (Massively Multiplayer Online Role Playing
Games), te sadrži neke aspekte društvene mreže. Ova igrica predstavlja najpoznatijeg
predstavnika
MMORPG-a gdje njezini igrači sudjeluju u svijetu igre, te komuniciraju na
forumima i za tu igru posvećenim stranicama. Društvena interakcija unutar igara
varira od toga da se timovi sastaju radi čisto radi sređivanja taktike, do toga da se
dogode romanse i prijateljstva.

Friendster

Kako su se društvene mreže razvijale, tako je početkom 21 stoljeća došlo do

većeg napretka u stranicama za društveno umrežavanje. Prva od tih novijih stranica je
bila Friendster.
Friendster je bila prva, moderna online društvena mreža. Osnovana 2002,
Friendster je još uvijek vrlo aktivna društvena mreža, sa preko 90 milijuna
registriranih članova i 60+ milijuna posjeta svaki mjesec.

8
Hi5

Hi5 je još jedna velika društvena mreža, uspostavljena 2003 te trenutno broji oko
60 milijuna aktivnih korisnika. Privatnost korisnika radi drugačije na Hi5, gdje se
korisnikova mreža sastoji ne samo od njegovih kontakata, nego i od prijatelja
njegovih prijatelja te od prijatelja od prijatelja.

LinkedIN

LinkedIN je osnovan 2003 godine, te je bio jedna od prvih društvenih mreža

posvećenih poslovanju. Originalno, LinkedIN je omogućavao korisnicima da postave
svoje profile koji su u biti bili životopisi, te da međusobno komuniciraju putem
privatnih poruka. Isto tako, funkcionirali su na pretpostavci da morate osobno poznati
osobu sa kojom se želite povezati. Tokom vremena, ostale funkcionalnosti su također
dodane, kao što su grupe, pitanja, forumi te napredne funkcionalnosti profila kao što
su live osvježavanja objava.

MySpace

MySpace je osnovan 2003, te je 2006 narastao na najpopularniju društvenu

mrežu na svijetu. MySpace se razlikovao od konkurencije time što je omogućavao
svojim korisnicima da potpuno uređuju izgled svojih profila. Korisnici mogu slati
video sadržaje, te pjesme autora sa MySpace-a. U početku, MySpace je omogućavao
korištenje privatnih poruka za komunikaciju, javno komentiranje korisničkih profila
te slanje objava. Blogovi su bili veliki dio MySpace profila, gdje je svaki korisnik po
registraciji automatski dobio svoj blog.

Facebook

Facebook je originalno zamišljen kao Harvardska društvena mreža za umrežavanje

studenata kako bi izmjenjivali informacije međusobno. Stranice Facebook (prijašnjeg
naziva thefacebook.com) je pokrenuta 2004 godine, te se vrlo brzo nakon toga proširo
na druge fakultete, zatim srednje škole, privatne tvrtke, te je ubrzo nakon toga postao
javno dostupan za bilo koga da se prijavi. 2008 godine, Facebook je postao
najpopularnija Web stranica za društveno umrežavanje, te je pretekao do tada
popularni MySpace, a rast mu i dalje traje. Prema nekim podacima,17 u studenom
2011 je imao 845 milijuna korisnika. Facebook ne omogućava istu razinu
prilagođavanja profila kao i MySpace. No, Facebook omogućava svojim korisnicima

9
da stavljaju video sadržaje, slike i sav ostali sadržaj na svoje profile. Facebook
konstantno dodaje nove funkcionalnosti na svoju platformu, te je od 2011 godine
dostupan i Facebook IM klijent. Korisnici imaju par metoda kako mogu komunicirati
sa svojim prijateljima, putem privatnih poruka, pišući na zidove drugih korisnika, te
putem integrirane brbljaonice.

Twitter

Twitter je nastao 2006 godine. Komunikacija putem Twittera je podosta

ograničena, te se sa ostalim korisnicima može komunicirati samo putem privatnih
poruka, koje su ograničene na 140 znakova, te sa statusima, ali je potrebno prije toga
napisati ime profila na kojeg se odnosi ta poruka u obliku „@korisničkoime“. Isto
tako, potrebno je poruku označiti (eng. Tag), te je moguće voditi grupni razgovor
putem #oznaka (eng. hash-tag).

Društvene mreže za druženje

U nastavku, pojasniti će se samo neke od najvećih društvenih mreža koje

korisnici koriste za druženje, upoznavanje novih ljudi te ponovno povezivanje sa
starim prijateljima kako bi s njima dijelili informacije. Prema najsvježijim podacima,
najveće stranice za društveno umrežavanje su:

10
Facebook

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark

Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen
samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno
komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje
škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas ova stranica za
društveno umrežavanje ima 845 milijuna korisnika. Facebook je ujedno
najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih
dodanih fotografija dnevno. Facebook je temeljen na modelu prijatelja i članstva u
mrežama. Kada se korisnik prijavi na mrežu, on odabire kategoriju mreže, kao što je
radno mjesto ili fakultet, te tada bira dostupne mreže u toj kategoriji. Korisnici mogu
biti članovi više mreža, te sa nekim ograničenjima mogu promijeniti mreže. Ukoliko
žele postati prijatelji s nekim drugim korisnikom, on to mora odobriti. Facebook
korisnici imaju širok raspon alata koje mogu koristiti. Primjerice, korisnici mogu
postaviti neograničen broj fotografija, pretraživati konaktne liste e-mail računa, putem
kojih mogu naći druge koji imaju profile na Facebooku. Putem aplikacija koje
korisnici mogu koristiti, mogu omogućiti dostupnost svojih informacija putem tih
alata. Samim time, na početnoj stranici Facebook profila, korisnici mogu određivati
koje sadržaje će tamo staviti, a koje ne, primjerice svi privatni podaci mogu se
ograničiti tko ih može vidjeti, a tko ne. Isto tako, može se podesiti tko može naći
korisnika kod pretraživanja, a tko ne. Korisnici kada stavljaju sadržaje na svoje
profile, koji se objavljuju u „News Feedu“, određuju tko taj sadržaj može vidjeti tako
što mogu ograničiti na određene skupine ljudi da samo vide taj sadržaj. U konačnici
možemo reći da je Facebook narastao na veliku platformu koja se svakim danom sve
više širi i dovodi kompletan Internet kakvog ga poznajemo na jednu novu razinu.

11
Instagram

Instagram je popularna besplatna aplikacija za obradu i dijeljenje fotografija

putem mobilnih telefona (iPhone, Android) na društvenim mrežama uključujući
Facebook, Twitter, Foursquare, Tumblr, Flickr i Posterous. Aplikaciju su osmislili
Kevin Systrom i Mike Krieger. Dana 12. siječnja 2012. Facebook je kupio Instagram
za milijardu američkih dolara. Instagram je hibrid društvenog umrežavanja i
fotografske usluge. Pokrenut je na iOS uređajima u listopadu 2010. godine.
Trenutačno ga rabi oko 14-15 milijuna korisnika. Program može primijeniti različite
filtre na snimljenim fotografijama pomoću kamera ugrađenih u pametne telefone.
Dodatno se fotografije mogu dijeliti s prijateljima, registriranim na Instagramu.
Aplikacija omogućuje jednostavno fotografiranje s raznim retro efektima. Danas
instagram broji više od milijardu preuzimanja što ju čini jednu od najvećih i
najpopularnijih društvenih društvenih medija.

12
Twitter

Twitter kao vrsta ili žanr društvenoga softvera jest klasificiran

kao mikroblog platforma. Mikroblog je pomak u odnosu na klasično pisanje bloga.
Korisnici mikrobloga pišu kraće postove i u skladu sa time i češće ažuriraju svoje
statuse. Prema tome, iz tih istih razloga zašto je neki korisnik vodio blog, vjerojatno
će koristiti i neku mikroblog platformu. Twitter je kreirao 2006. godine Jack Dorsey.
Korisnici za komunikaciju koriste poruke koje se nazivaju „tweets“ (u doslovnom
prijevodu znači cvrkut ptica). Broj znakova koji se može objaviti u samoj poruci je
ograničen na 140 znakova, radi toga što većina prometa na Twitter stranici dolazi od
strane mobilnih korisnika, a korisnici u svojim SMS (eng. Short message service)
porukama mogu napisati do 140 znakova, a ukoliko poruka ima preko 140 znakova
sustav će ju raspoloviti na više dijelova. Usluga je vrlo brzo stekla svjetsku
popularnost, sa preko 500 milijuna korisnika u, te sa preko milijardu tweetova. Sama
usluga se naziva „SMS-om interneta“. Twitter omogućava kreiranje liste prijatelja, a
sam koncept dodavanja prijatelja jest da se profil prijatelja prati, što ne ovisi o
njegovom pristanku ili ne, jedino ukoliko taj korisnik ima privatan profil te je
potrebno odobravanje od njegove strane.

13
MySpace

Ranije MySpace je jedna od najpopularnijih stranica za društveno umrežavanje. Web

mjesto se financira prikazivanjem oglasa. Na samom Web mjestu, svatko tko želi može
objaviti osobni profil, video uratke, voditi blog, dodati dodatne opise i slično. Sama
stranica je jedna od najposjećenijih društvenih mreža, svaki dan posjeti je oko 230.000
korisnika, po čemu je u vrhu socijalnih web 2.0 stranica. Posebno je popularna među
glazbenicima, koji je koriste za besplatno predstavljanje svojih pjesama široj javnosti.

Profesionalne društvene mreže

Društvene mreže, osim za zabavu, pričanje sa prijateljima mogu se koristiti i za
sklapanje poslovnih kontakata. Iako je sve to moguće i putem gore navedenih
društvenih mreža, tokom vremena razvile su se posebne profesionalne društvene
mreže koje su uspostavljene primarno radi povezivanja poslovnih partnera. Od
profesionalnih društvenih mreža, prikazati će se dvije najpoznatije, a to su LinkedIN i
Xing.

LinkedIN

LinkedIN je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao
i tvrtke koje traže zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruživanja društvenoj
mreži LinkedIN je u principu upravljanje vlastitom karijerom. Izradom profila na
LinkedIN mreži, postavljen je on-line resurs sa svim postignućima i obrazovanjima.

14
Takav resurs, omogućuje poslodavcima da tokom pretrage Interneta dobiju poveznicu
na LinkedIN profile potencijalnih zaposlenika. Proces registracija na LinkedIN mreži
jest takav da se mora izraditi profil koji sažeto profesionalna znanja i postignuća
korisnika koji kreira profil. Postoje dvije vrste profila na LinkedIN-u, a to su osobni
profil kojeg korisnik sam popunjava i profili tvrtki koje one same izrađuju u svrhu
traženja budućih zaposlenika.

Na samom profilu moguće je navesti svoje prošle radne pozicije i trenutne radne
pozicije, obrazovanje, te dodatne kontakt informacije. Također je moguće pridružiti se
raznim grupama i stranicama tvrtki gdje se mogu naći informacije za eventualno buduće
zaposlenje. Korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastite fotografije i pregledavanje
fotografija drugih korisnika.

15
Xing

XING je društvena platforma za omogućavanje kreiranja mreža za poslovne

profesionalce. Sama kompanija koja stoji iza XING-a, tvrdi da imaju korisnike iz
preko 200 zemalja u svijetu. Trenutno, je dostupna na engleskom, njemačkom,
španjolskom, portugalskom, talijanskom, francuskom, nizozemskom, kineskom,
finskom, švedskom, koreanskom, japanskom, ruskom, poljskom, turskom i
mađarskom jeziku. Prikazujući kako je koji član povezan sa drugim članom, ova
mreža kreira fenomen zvan kao 'mali svijet'. Sama platforma omogućava kreiranje
osobnih profila, grupa, foruma, događaja i ostalih uobičajenih mogućnost koje se
mogu kreirati na društvenim mrežama.

Osnovno članstvo na stranici je besplatno, ali druge posebne mogućnosti kao što
su pretraživanje za osobama određenih kvalifikacija ili slanje porukama onima koji se
ne nalaze u popisu prijatelja se plaća. Ovo je ujedno jedna od rijetkih društvenih
mreža koja naplaćuje korištenje nekih funkcija, sa time da plaćanje iznosi 5€
mjesečno. Sama platforma koristi https veze i ima rigidno izvedenu politiku
privatnosti i nultu toleranciju na spam e-mail poruke. Za razliku od ostalih mreža,
XING omogućuje svojim članovima koji plaćaju vrlo lagan pristup ostalim
članovima.

16