SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVRNI RAD br. 2406

DRUTVENE MREE KAO OMOGUITELJI

DRUTVENE (NE)ODGOVORNOSTI
Dora Petra Mami

Zagreb, lipanj 2012.

Sadraj
Uvod ................................................................................................................................................ 2
1. Drutvena odgovornost i drutvene mree .................................................................. 3
1.1. Drutvene mree .............................................................................................................................. 3
1.2. Drutvena odgovornost ................................................................................................................. 4
1.3. Drutvene mree i odgovornost .................................................................................................. 5

2. Primjeri drutvene odgovornosti: Arapsko proljee ................................................. 6

2.1. Poetak prosvjeda ............................................................................................................................ 6
2.2. Drutvene mree i prosvjedi ........................................................................................................ 7
2.2.1. Utjecaj drutvene mree YouTube na Arapsko proljee ....................................................... 7
2.2.2. Utjecaj drutvene mree Facebook na Arapsko proljee ...................................................... 8
2.2.3. Utjecaj drutvene mree Twitter na Arapsko proljee .......................................................... 9
2.3. Diskusija .............................................................................................................................................. 9
2.4. Drugi primjeri drutvene odgovornosti ................................................................................. 10
2.4.1. Tsunami i potresi u Japanu .............................................................................................................. 10
2.4.2. Projekt Darius Goes West ................................................................................................................ 13

3. Primjer drutvene neodgovornosti: neredi u Engleskoj ....................................... 14

3.1. Razvoj nereda .................................................................................................................................. 14
3.2. Drutvene mree i neredi ............................................................................................................ 14
3.2.1. Utjecaj drutvene mree Twitter na nerede u Engleskoj ................................................... 15
3.2.2. Utjecaj BlackBerry Messengera na nerede u Engleskoj ...................................................... 16
3.2.3. Utjecaj drutvene mree Facebook na nerede u Engleskoj ............................................... 17
3.3. Diskusija ............................................................................................................................................ 17
3.4. Drugi primjeri drutvene neodgovornosti ............................................................................ 19
3.4.1. Cyberbullying ......................................................................................................................................... 19
3.4.2. Seksualni predatori na drutvenim mreama ......................................................................... 19
3.4.3. Neredi u Vancouveru ......................................................................................................................... 20

Saetak ........................................................................................................................................ 21
Summary .................................................................................................................................... 22
Zakljuak .................................................................................................................................... 23
Literatura ................................................................................................................................... 25

Uvod

Nagla popularnost drutvenih mrea nije samo promijenila nain na koji meusobno
komuniciramo, nego je promijenila i nain irenja vijesti. Drutvene mree su postale
novi medij preko kojeg se ire informacije, okupljaju istomiljenici, i kao to emo
vidjeti u daljnjem radu, pokreu revolucije. Postaje sve lake iriti ideale, poticati
ljude na promjene, ali i iriti negativnu propagandu. Olakavanje komunikacije i brzo
irenje informacija nekada moe imati i negativne posljedice, i tada dolazimo do
pitanja odgovornosti.

Drutvene mree sve lake postaju omoguitelji drutvene odgovornosti, ali i
neodgovornosti. Drutvene mree mogu biti koritene za poticanje svijesti svih oko
nas, isticanje problema drutva i kao sredstvo rjeavanja tih problema, ali isto tako
mogu biti koritene za irenje negativnosti i kriminala. Na nama je da odluimo na
koji nain emo koristiti novo sredstvo komunikacije koji ne ujedinjava samo
odreeno zemljopisno podruje, nego cijeli svijet.

U prvom poglavlju su objanjeni pojmovi poput drutvene mree i drutvene
odgovornosti. U daljnjem radu razrauju se primjeri u kojima drutvene mree slue
kao omoguitelji drutvene odgovornosti, i oni u kojima slue kao omoguitelji
drutvene neodgovornosti. U drugom poglavlju je razraen sluaj Arapskog proljea
kao primjer omoguavanja drutvene odgovornosti, a u treem sluaj nereda u
Engleskoj kao primjer omoguavanja drutvene neodgovornosti. To su dva na izgled u
potpunosti razliita sluaja, no daljim prouavanjem uviaju se slinosti. Poslije
svakog tog poglavlja imamo diskusiju o odreenom sluaju. Na kraju rada stoji
zakljuak.

1. Drutvena odgovornost i drutvene mree

S naglim rastom popularnosti drutvenih mrea razvijaju se razni oblici primjene
drutvene odgovornosti upravo na tim servisima.

1.1. Drutvene mree

Drutvene mree neto su noviji fenomen u internetskim sferama. Rije je o
besplatnim online servisima koji korisnicima omoguuju raznovrsne oblike
komunikacije sa svijetom i mogunost vlastite prezentacije. Drutvenim mreama
danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih neutralnih (generalne uporabe)
postoje i servisi s odreenijom namjenom glede sadrajnog fokusa i profila korisnika.
Najpoznatije drutvene mree dananjice su Facebook, Twitter, LinkedIn i mnoge
druge (Slika 1). Preko tih drutvenih mrea korisnici razmjenjuju informacije,
komuniciraju ili dijele interese.

Slika 1 Drutvene mree

1.2. Drutvena odgovornost

Drutvena odgovornost je definirana kao etika ideologija kod koje entitet (pojedinac
ili poduzee) ima obvezu da djeluje sa zabrinutou, osjetljivosti i svijesti o utjecaju
svojih akcija na druge. Razlikujemo dvije vrste drutvene odgovornosti, individualna i
korporativna.

Individualna drutvena odgovornost (engl. Individual Social Responsibility, ISR)
ukljuuje angaman svakog pojedinca prema zajednici u kojoj ivi, koja moe biti
izraena kao interes prema onome to se dogaa u zajednici, kao i na aktivno
sudjelovanje u rjeavanju nekih od lokalnih problema [1]. Individualna drutvena
odgovornost ne odnosi se samo na injenje dobrotvornih dijela za sredine gdje se
moe imati materijalni interes. Oni ine samo dio individualne drutvene
odgovornosti, to je iri pojam koji se moe manifestirati kroz djelovanje volontera i
aktivista koji podrava pitanja koja utjeu na drutvo.

Naziv tvrtke

Nain iskazivanje korporativne drutvene

odgovornosti

Molson Coors Canada

Promoviraju odgovorno uzimanje alkohola

Koriste drutvene mree za promociju

Ulau u projekte kojima se smanjuje cijena

javnog prijevoza i taksija

Tyson Foods

Pokuavaju zaustaviti umiranje djece od

gladi

Haagen-Dazs

Koriste drutvene mree

Doniraju velike koliine hrane

Potiu svijest o alarmantnoj situaciji

izumiranja pela

Greenopolis

Koriste Twitter

Ulau u istraivanja

Potiu svijest o recikliranju

Koriste drutvene mree

Stvaraju kioske za recikliranje

Tablica 1 Primjeri korporativne drutvene odgovornosti

Korporativna drutvena odgovornost (engl. corporate social responsibility, CSR) je

oblik korporativne samoregulacije integrirane u poslovni model. Ona funkcionira kao
mehanizam kojim poslovni model prati i osigurava njegovo izvravanje u skladu sa
zakonom, etikim standardima i meunarodnim normama. Cilj je prihvatiti
odgovornost za postupke tvrtke i potaknuti pozitivan utjecaj kroz svoje aktivnosti
prema okoliu, potroaima, radnicima, zajednici, sudionicima i svim drugim
lanovima javne sfere, koji se takoer mogu smatrati kao dionici [2]. U tablici 1
vidimo neke primjere korporativne drutvene odgovornosti. Spomenute su neke
tvrtke koje su svojim djelovanjem promicale odgovornost prema nekim drutvenim
pitanjima, kao to su ekologija i glad u svijetu [11].

1.3. Drutvene mree i odgovornost

Porastom popularnosti drutvenih mrea postaje sve lake poticati svijest ljudi preko
drutvenih mrea na kojima su veina svakodnevno prijavljena. Uz poticanje
drutvene odgovornosti javlja se isto tako i drutvena neodgovornost. Neki od
primjera drutvene odgovornosti preko drutvenih mrea su stranice Global Disaster
Relief on Facebook1, preko koje se pomae odgovoriti na katastrofe irom svijeta i
Causes.com2, koja potie bilo koga da iri svoje ideje za promjenu koje utjeu na
svijet. Neodgovornost na drutvenim mreama se istie kao primjena tih drutvenih
mrea za irenje dezinformacija, cyberbullying3 ili poveavanje mogunosti za krau
identiteta.

1 https://www.facebook.com/DisasterRelief
2 https://www.facebook.com/causes
3 Cyberbullying je koritenje Interneta i srodnih tehnologija kako bi se nanjela teta drugim
ljudima, u namjernom, ponovljenom i neprijateljskom nainu.

2. Primjeri drutvene odgovornosti: Arapsko proljee

Drutvene mree su imale veliki utjecaj na irenje ideologija prosvjednika u
arapskom svijetu. irile su njihovu rije velikom brzinom na velikim udaljenostima.

2.1. Poetak prosvjeda

Pod pojmom Arapsko proljee podrazumijevamo niz protesta i demonstracija diljem
Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Prvi prosvjedi su se dogodili 18. prosinca 2010.
godine u Sidi Bouzidu (Tunis), potaknuti samozapaljenjem Mohamed Bouazizija
(Slika 2). Njegov in je bio znak prosvjeda protiv policijske korupcije i zlostavljanja.
Val nemira je pogodio Alir, Jordan, Egipat, Jemen i zatim se proirio na druge zemlje.
Brojni imbenici doveli su do prosvjeda, ukljuujui pitanja kao to su diktatura ili
apsolutna monarhija, krenje ljudskih prava, dravna korupcija, nezaposlenost,
ekstremno siromatvo, i broj demografskih strukturnih imbenika, kao to je veliki
postotak obrazovanih, ali nezadovoljnih mladih unutar populacije [3].

Slika 2 Samozapaljenje Mohameda Bouazizia

2.2. Drutvene mree i prosvjedi

Egipat i Tunis predstavljaju dvije glavne zemlje u kojoj je socijalna revolucija uspjela.
U oba naroda koordinacija masa i plan akcije pobunjenih su se irili preko glavnih
drutvenih medija, kao to su Twitter i Facebook. Veina prosvjednika, a i samih
graana, je koristilo drutvene mree za informiranje o stanju u zemlji, a ne ostale
medije koje su veinom kontrolirale vlasti (Slika 3) [3].

Slika 3 Drutvene mree vs ostali mediji

2.2.1. Utjecaj drutvene mree YouTube na Arapsko proljee

Od samog poetka cijela revolucija se temeljila na irenju vijesti preko Interneta.
Samozapaljenje Mohamed Bouazizija se proirilo po YouTubeu. Postoji mnogo videa
njegovog samozapaljenja4, a neki su pogledani ak i vie od 200000 puta (Slika 4).
Vie od 30000 videa sada su postavljeni na YouTubeu s oznakom Sidi Bouzid. Tijekom
tjedna pred ostavkom egipatskog predsjednika Hosni Mubaraka najgledanijih 23
videa prosvjeda i politikih komentara su imali ukupnu gledanost od 5.5 milijuna
pregleda [6].

4 http://www.youtube.com/watch?v=mEKwU_B_n_M


Slika 4 Video samozapaljenja postavljen na YouTubeu

2.2.2. Utjecaj drutvene mree Facebook na Arapsko proljee

Danas u Tunisu 76% korisnika Interneta koristi se i Facebookom. Koritenje
Facebooka je bilo najvie zastupljeno u Egiptu. Prilikom organizacije prosvjeda
odranog 25. sijenja 2011. godine vie od 90000 ljudi se prijavilo preko Facebook
stranice prosvjeda. Egipatska vlada je pokuala provesti cenzuru nad drutvenim
mreama, te tijekom 25. sijenja i 26. sijenja mnogima se pojavljuju problemi pri
koritenju drutvene mree Facebook [5].

Slika 5 Poveanje broja korisnika Facebooka u Tunisu i Egiptu

Broj korisnika Facebooka u prva tri mjeseca 2011. godine se znatno poveao u
odnosu na prva tri mjeseca prethodne godine. U Tunisu se poveao za 17%, a u Egiptu
za 29% (Slika 5) [3].

2.2.3. Utjecaj drutvene mree Twitter na Arapsko proljee

Kako je rasla popularnost koritenja drutvene mree Twitter meu prosvjednicima,
usred velikog prosvjeda 28. sijenja 2011. godine, vlada u potpunosti ograniava
pristup Internetu i koritenje mobitela. Na taj nain se pokuava umanjiti mo
prosvjednika koji su koristili drutvene mree za organiziranje prosvjeda i irenje
vijesti o dogaajima na terenu [4]. Tijekom prosvjeda koji su odrani u veljai
takozvanoj Twitter masi je u pomo priao Google. Google je pokrenuo posebnu
uslugu koja je omoguila slanje Twitter poruka preko telefonskih linija. To je bilo
sredstvo za pomaganje ljudima na terenu [5]. Uz pomo drutvenih mrea
prosvjednici su se mogli brzo organizirati, potkopavati legitimnost reima i
poveavati nacionalnu i meunarodnu svijest o reimskim zloinima. Tijekom tjedna
pred ostavkom egipatskog predsjednika Hosni Mubaraka broj poruka preko
drutvene mree Twitter je porastao od 2300 na dan do 230000 na dan [8].
Drutvena mrea Twitter je poznata po svojim hashtagovima. Hashtagovi se koriste
kako bi se neki pojam pri twittanju oznaio, te kako bi drugi korisnici pritiskom na
odreeni hashtag mogli vidjeti gdje i koliko puta se koristio taj pojam. U prva tri
mjeseca 2011. godine bili su jako popularni hashtagovi koji su se odnosili na arapsko
proljee (Slika 6).

Slika 6 Popularni hashtagovi

2.3. Diskusija

Arapsko proljee nije samo zaustavilo godine i godine diktature u svojim zemljama,
nego je pomoglo ljudima da shvate koliko je koritenje novih tehnologija i medija

moan alat. Meutim, vano je shvatiti kako drutvene mree nisu stvorile Arapsko
proljee, nego se kroz njih irila vijest o tome. Doista, ako usporedimo i analiziramo
dogaaje koji su se dogodili u tim zemljama, mogli bismo ustvrditi da drutvene
mree nisu pomogle samo u organizaciji i koordinaciji prosvjeda, nego su takoer
sluile kao vrijedno sredstvo za borbu protiv dravne kontrole nad informacijama.
Danas je skoro svakome dostupno snimanje vlastitog sadraja preko pokretnih
telefona. Da bi se vijest proirila preko medija potrebno je samo pronai simpatizera
u medijima, no ako to ne uspije uvijek se moe sadraj objaviti preko drutvenih
mrea. Postalo je sve lake i lake iriti svoje ideologije i miljenja, a uz to i pronalaziti
istomiljenike. Arapsko proljee nije jedini primjer pozitivnog utjecaja drutvenih
mrea na drutvene prilike, ali u Egiptu i Tunisu su moda bili najvidljiviji pokuaji
koritenja drutvenih mrea za promicanje naela demokracije, te sam zato izabrala
taj primjer. Ovaj novi drutveni medij je stvorio novi postupak za promicanje
revolucije. Proces poinje kada uspostavom stranice na Facebooku, koja se oituje
razliitim korisnicima, koji mogu komentirati i tako uspostaviti interakciju jedni s
drugima. Nakon to se skupina ustabili, poinju se objavljivati slike, video snimke i
linkovi s YouTubea. U isto vrijeme dok se to dogaa, vijesti i komentari se poinju
objavljivati i na drutvenoj mrei Twitter, irei mreu ljudi koji su povezani u
raspravama o tim dogaajima. Budui da mrea nije ograniena na neko zemljopisno
podruje vijest brzo postaje globalna. Ukoliko je vijest koja se iri pozitivna, moe
imati jaki pozitivni utjecaj na cijelo drutvo.

2.4. Drugi primjeri drutvene odgovornosti

Arapsko proljee moda i je najpoznatiji primjer toga kako su drutvene mree sluile
kao omoguitelji drutvene odgovornosti, no nije jedini.

2.4.1. Tsunami i potresi u Japanu

Jo jedan vaan primjer pozitivnog utjecaja drutvenih mrea je irenje vijesti o
japanskim potresima i tsunamiju. Preko drutvenih mrea je bilo olakano
utvrivanje dobrobiti svojih najmilijih. Kada su se telefonske linije sruile od silnih
poziva, komunicirat se moglo preko drutvenih medija. Preko drutvenih mrea se

10

takoer irila vijest o stanju u zemlji. Prilikom otvaranja sklonita, vijest o novoj
lokaciji se najbre irila preko drutvene mree Twitter. Podatak koji najbolje govori
o brzini kojom se irila vijest je taj da se unutar prvih sat vremena od potresa slalo
vie od 1200 Twitter poruka u minuti koji su dolazili iz Tokija [9]. Mnogo je ivota
spaeno upravo zbog brzine kojom se informacija mogla iriti preko drutvenih
mrea.

Na slici 7 su prikazane neke statistike o popularnosti ovog dogaaja na drutvenim
mreama. Japan i tsunami su rangirani trei po koliini Twitter poruka poslanih u
sekundi, te je hashtag #japan peti rangirani po popularnosti (Slika 7). Na slici 7 je
takoer prikazan porast broja pretraivanja pojmova Japan tsunami i Japan
earthquake na trailici Google. Pojam Japan earthquake se odnosi na potrese u Japanu.

11


Slika 7 Podaci o popularnosti japanskih potresa i tsunamija na drutvenim mreama

12

2.4.2. Projekt Darius Goes West

Darius, koji pati od miine distrofije Duchenne (DMD) odluio je zajedno sa svojih 11
prijatelja krenuti na put od iz Atlante u Los Angeles, gdje se Darius nadao da e mu
MTV-jeva emisija, Pimp My Ride, njegova invalidska kolica preobraziti i uljepati. To
se nije dogodilo, no ipak je nastalo neto puno bitnije iz tog putovanja. Tijekom 25-
dnevnog putovanja on i njegovi prijatelji su snimali preko 300 sati video materijala
kojeg su poslije editirali u dokumentarac. Taj dokumentarac je skupio vie od 2
milijuna dolara za pomo istraivanju DMD-a. Na njihovoj Facebook stranici imaju
preko 18000 sljedbenika (Slika 8), na Twitteru oko 7000, a na YouTubeu je video
pogledan vie od 700000 puta [10].

Slika 8 Darius Goes West Facebook stranica

13

3. Primjer drutvene neodgovornosti: neredi u Engleskoj

Neredi u Engleskoj odnosi se na dogaaje koji u se dogodili u Londonu i drugim
gradovima diljem Engleske. Za poetak nereda krivi se policija, a za takav razvoj
nereda krive se neke drutvene mree.

3.1. Razvoj nereda

Izmeu 6. i 10. kolovoza 2011. godine nekoliko londonskih okruga i mjesta diljem
Engleske pogoena su nizom ulinih nereda, palea i krai.
Prva no nereda dogodila se 6. kolovoza u Tottenhamu tijekom mirnog prosvjeda
odranog u ast Marka Duggana. Mark je bio stanovnik tog podruja koji je ubijen od
strane policije 4. kolovoza. Policija je propustila obavijestiti njegovu obitelj o njegovoj
smrti, te se na prosvjedu nije pojavio nijedan vii policijski slubenik, to je izazvalo
veliko nezadovoljstvo kod prosvjednika. Nasilje je zapoelo nakon to se pojavio
veliki broj policajaca koji su doli razdvojiti masu, te su navodno udarili 16-godinju
djevojku. Po navodima policije djevojka je imala u ruci bocu s kojom je mahala prema
njima. Te veeri dogodili su se veliki okraji s policijom, gdje su uniteni automobili,
busevi, kui i poduzea. Sljedei dan takve scene su se ponavljale u drugim dijelovima
Londona, a najgore nasilje se zbivalo u Hackneyu, Brixtonu i okrunim podrujima.
ak je pogoen i centar Londona, podruje kod Oxford Circusa. Od 8. kolovoza do 10.
kolovoza ovi neredi su se proirili i na okolne gradove kao to su Bristol, Manchester,
Birmingham i Liverpool [9].

U neredima je uhieno vie od 3100 ljudi, bilo je pet smrtnih sluaja, 16 ozlijeenih i
vie od 200 milijuna tete [9].

3.2. Drutvene mree i neredi

Na razvoj dogaaja koji su se dogodili u Engleskoj drutvene mree su imale dvojaku
ulogu, utjecale su na drutvenu odgovornost i na drutvenu neodgovornost.

14

3.2.1. Utjecaj drutvene mree Twitter na nerede u Engleskoj

Drutvena mrea Twitter je uz BlackBerry Messenger bio najkoritenije sredstvo
komunikacije tijekom nereda. Preko drutvene mree Twittera su se dogovarala
okupljanja, irile informacije o stanju na ulicama, te poticalo na daljnje izazivanje
nereda. No, drutvena mrea Twitter je kasnije koritena kako bi se pronali sudionici
pljaki i palee na ulicama.

Nakon nereda analizirali su se podaci na drutvenoj mrei Twitter koji su objavljeni
tijekom nereda. Na slici 9 vidimo usporedbu koliine retweetova 200 najaktivnijih
korisnika prilikom irenja vijesti o neredu [7]. Kada korisnik objavi neku obavijest na
svojoj Twitter stranici, ta obavijest moe biti retweetana, to znai da ju neki drugi
korisnik objavi na svojoj stranici i na taj nain iri tu obavijest. Analizirajui sliku
vidimo da je najaktivniji korisnik bio riotcleanup, preko kojeg su se organizirala
ienja gradova.

Slika 9 200 najaktivnijih korisnika Twittera tijekom nereda

15

Na slici 10 vidimo najpopularnije hashtagove tijekom tog razdoblja [7]. Analizirajui

sliku vidimo da su najpopularniji hashtagovi bili upravo oni koji su se odnosili na
nerede u Engleskoj.

Slika 10 Najpopularniji hashtagovi

3.2.2. Utjecaj BlackBerry Messengera na nerede u Engleskoj

BlackBerry Messenger (BBM) je aplikacija za pokretni ureaj namijenjena BlackBerry
ureajima. Ona je besplatna i omoguava besplatnu komunikaciju izmeu BlackBerry
ureaja. Mogue je poslati jednu poruku na vie korisnika, potrebno je samo znati
PIN-ove (Personal Identification Number) korisnika BlackBerry ureaja. Takva poruka
se zove broadcast i ona je bila najvie koritena. Tijekom ovog razdoblja u Engleskoj
vie od 37% tinejdera je posjedovalo BlackBerry ureaje [8]. Budui da su veina
zaslunih za nerede bili tinejderi, BBM je bio najkoritenije sredstvo komunikacije. U
prilog BBM-u je takoer ila i injenica da je policiji bilo nemoguu ui u trag BBM
porukama. BBM za razliku od drutvenih mrea Facebook i Twitter je privatan, pa
nije bilo mogue izraunati tone statistike.

16

3.2.3. Utjecaj drutvene mree Facebook na nerede u Engleskoj

Za razliku od prethodno navedenih drutvenih mrea Facebook nije bio u tolikoj
mjeri koriten. Prilikom paljenja i kraa dogovori su se sklapali preko manje javnih
naina. Utjecaj preko Facebooka je imala stranica posveena ubijenom Marku
Dugganu. Na toj stranici, u trenutku kada je na njoj bilo vie od 10000 sljedbenika,
bila je objavljena poruka kojom se trailo da ljudi to vie objavljuju slike i videe
nereda. Na taj nain se mislila iriti vijest o neredima. No, nekoliko dana poslije, kada
je bilo jasno da je situacija izmakla kontroli, preko stranice se pokualo zamoliti da
prestanu neredi (Slika 11).

Slika 11 Zamolba za prestanak nereda

3.3. Diskusija

Iako su prosvjedi u Egiptu i Tunisu i nemiri u Engleskoj dvije potpuno razliite stvari
ipak imaju nekih slinosti. Oba su sluaja bila potaknuta smru mladia za kojeg su
neki smatrali da je bio nepravedno na udaru vlasti. Obje smrti su takoer dovele do
stvaranja Facebook stranice, koje su postale fokus istomiljenika, te u konanici
dovele do prosvjeda. Kao to je spomenuto u diskusiji o pozitivnom utjecaju
drutvenih mrea, revolucije su poprimile novi oblik razvoja. Poinje s objavom na
Facebooku koja se onda dalje proiri po ostalim drutvenim medijima i tako se
poruka prouje po cijelom svijetu. Naalost ta poruke nekada nije pozitivna, kao to je
vidljivo u primjeru nereda u Engleskoj. Ta brzina irenja vijesti i olakavanje
organizacije istomiljenika nekada ima katastrofalne posljedice. Drutvene mree su
u ovom sluaju olakale irenje pljaki i palea po cijeloj regiji. Organizacija se ipak
nije odvijala preko javnih drutvenih mrea kao to su Facebook i Twitter, nego je

17

prela na vie privatne mree poput BlackBerry Messengera. Na taj nain se

omoguila anonimnost. Koja je uvelike potaknula mlade da izau na ulice i rade
nered. Omogueno im je bilo brzo okupljanje, ali i razilaenja kada bi im dola dojava
o moguem dolascima policije preko privatnog BBM. Policija im nikako nije mogla ui
u trag, te su se mogli kazniti samo oni koji su objavljivali kompromitirajue slike
preko javnih drutvenih mrea poput Facebooka i Twittera. U ovom sluaju nije bilo
toliko bitno irenje vijesti i ideala, nego je vie bio oportunistiki dogaaj u kojem su
sudjelovali ak i oni koji nisu marili za razlog poetka prosvjeda. No, u svemu ovom
postoji i pozitivna strana drutvenih mrea. Nakon zaustavljanja nereda preko svih
drutvenih mrea su se okupljali graani koji su eljeli oistiti svoj grad, te mu vratiti
staru slavu. Preko drutvenih mrea Twitter i Facebook su se organizirala ienja, te
pomo unitenim poslovnicama. U tom trenutku vie nije bilo potrebe za
anonimnou, te se zato poveava koritenje drutvenih mrea Twitter i Facebook.

Vidimo da koritenjem javno dostupnih drutvenih mrea, poput Facebooka i
Twittera, ne omoguava irenje nereda i nezakonitih radnji, upravo zbog toga to su
javne, te se korisnici lako mogu identificirati. Anonimnost koju osiguravaju zatvorene
drutvene mree, poput BlackBerry Messengera, omoguavaju nastanak i irenje
nereda. Sprjeavanje takve ponovne situacije bi bila mogua kada bi se ukinula takva
anonimnost, no zbog moralnih razloga ne bi se smjelo tako zadirati u ljudsku
privatnost. Pokualo se tijekom nereda u Engleskoj probiti u razmjenu poruka meu
pobunjenicima, no da bi se to moglo ostvariti, trebalo bi se pregledavati i poruke onih
koji nisu sudjelovali u nezakonitim situacijama, a tu se poelo dovoditi u pitanje
moralnost takvog ina.

18

3.4. Drugi primjeri drutvene neodgovornosti

Primjeri u kojima su drutvene mree koritene kao omoguitelji drutvene
neodgovornosti u veini sluaja nisu izolirani sluajevi, nego su to pojmovi koji utjeu
na cijelu populaciju.


3.4.1. Cyberbullying

Na poetku rada spominje se pojam cyberbullyinga. Pod pojmom cyberbullyinga
podrazumijeva se uznemiravanje, prijetnja ili poniavanje druge osobe koristei
Internet i srodne tehnologije. Cyberbullying uzrokuje viu razinu depresije kod rtava,
nego tradicionalno verbalno uznemiravanje. Povezano je s mnogo sluaja
samoubojstava mladih, za koje se znalo da su nekoliko dana prije samoubojstva
primali prijetee poruke preko Interneta.

Jedna od najpoznatijih sluaja cyberbullyinga je onaj o Megan Meier. Megan je bila 13-
godinja djevojica koja je preko stranice za drutveno umreavanje, MySpace,
sklopila prijateljstvo s osobom za kojeg je vjerovala da je djeak iz njenog grada. U
stvarnosti taj prijatelj je bio skupina pojedinaca, meu kojima su bili i odrasli, koji
su stvorili taj profil s namjerom da ponize Megan. Nakon to je Megan otkrila istinu,
poinila je samoubojstvo [12].

3.4.2. Seksualni predatori na drutvenim mreama

Prije nekoliko godina glavno mjesto vrebanja seksualnih predatora su bili chatovi, no
danas su to drutvene mree. Mladi na drutvenim mreama otkrivaju previe
informacija koje mogu doi u neeljene ruke. Danas preko drutvenih mrea poput
Foursquarea5 i Facebooka, svima moe biti dostupna informacija o tome gdje se netko
nalazi. Postavljanjem slika na drutvenoj mrei olakava predatorima izbor plijena.
Svake godine FBI (Federal Bureau of Investigation) upozorava na opasnost predatora
koji preko drutvenih mrea ciljaju na djecu.

5 Foursquare je geolokacijska drutvena mrea preko koje se dijeli trenutka lokacija
korisnika.

19

3.4.3. Neredi u Vancouveru

Vrlo slina situacija onoj u Engleskoj se dogodila u Vancouveru, kada je favorizirani
hokejaki klub Vancouver Canucks izgubio u finalu Stanley Cupa. Te noi, 15. lipnja
2011. godine izbio je veliki nered u centru Vancouvera. Razmjeri nisu dostigli one u
Engleskoj, no ipak je znatan broj ljudi bio ozlijeen te je velik dio centra grada bio
uniten. U ovom sluaju drutvene mree nisu bile koritene za irenje nereda, nego
za identificiranje onih koji su sudjelovali u njima. Preko drutvenih mrea su se
objavljivale fotografije onih koji su sudjelovali u neredima, to je rezultiralo
uhienjima ili davanjima otkaza. Na slici 12 vidimo mladia koji pokuava zapaliti
policijski auto. Na slici se takoer nalazi njegovo ime, koje je trenutno zacrnjeno. Ova
slika je zavrila na Internetu te je zbog toga mladi odgovarao za svoj in.

Slika 12 Koritenje drutvenih mrea za pronalaenje krivaca u neredima u
Vancouveru

20

Saetak

Pojavom drutvenih mrea olakava se svakodnevna komunikacija, prijenos
informacija i interakcija ljudi s jednog kraja svijeta na drugi. Sve to ima pozitivne i
negativne strane. Primjer pozitivnosti svega toga je uporaba drutvenih mrea u
pokretu Arapsko proljee. Uz pomo drutvenih mrea irila se svijest svih o
politikim problemima na arapskom podruju, svrgnule su se diktature i polako se
dizao moral narode. Primjer negativnosti je uporaba drutvenih mrea tijekom
nereda u Engleskoj. Tada su se koritenjem drutvenih mrea organizirali neredi i
kriminalne radnje. Analizom ova dva sluaja uoavamo kako se drutvene mree
mogu koristiti kao omoguitelji drutvene odgovornosti, ali i kao omoguitelji
drutvene neodgovornosti. Primjera ima mnogo, te na njima moemo uiti kako
najbolje primijeniti drutvene mree u kontekstu komunikacije i irenja informacija.
Na nama je da odluimo na koji nain emo tretirati drutvene mree, kao
omoguitelji drutvene odgovornosti ili kao omoguitelji drutvene neodgovornosti.

21

Summary


With the uprising of social networks we are able to facilitate everyday
communication, information transfer and the interaction of people from one end of
the world to another. All this has positive and negative sides. An example of the
positivity of it all is the use of social networks during the Arab spring. With the help of
social networks the Arab people spread awareness of all the political problems in the
Arab region, toppled the dictatorship and slowly boost the morale of the people. An
example of the negativity is the negative use of social networks during the riots in
England. During that time social networks were used to organize riots and criminal
acts. By analyzing these two cases we see how social networks can be used as an
enabler of social responsibility, but also as an enabler of social irresponsibility. There
are many examples, and by them we can learn how best to apply social networks in
the context of communication and information dissemination. It is up to us to decide
how we will treat social networks, either as an enabler of social responsibility or as
an enabler of social irresponsibility.

22

Zakljuak

Nemiri i revolucije u prolosti su se razvijale i irile prijenosom od usta do usta, danas
se to ini preko drutvenih medija i pokretnih telefona. ini se kako je to danas glavni
alat pri davanju informacija prosvjednicima o tome kako se suprotstaviti sigurnosnim
kontrolama, smanjiti rizik od zarobljavanja i pojaava ostvarenje glavnih ciljeva.
Prosvjednici su preko Facebooka organizirali prosvjede, preko Twittera su se
koordinirali, a preko YouTubea su irili informacije svijetu.

Drutvene
mree

Arapsko proljee

Facebook

Twitter

YouTube

BlackBerry
Messenger

Koristio se za irenje svijesti o

situaciji u zemlji
Preko dogaaja na Facebooku su se
prosvjednici okupljali
Koristio se za prijenos uivo o
situaciji na pojedinim mjestima
Pomou hashtagova rasla je
popularnost dogaaja
Zasluan za pokretanje revolucije
Omoguio irenje videa kojeg su
snimili prosvjednici, a ne dravni
mediji
Nije toliko zatupljen u tom dijelu
svijeta pa nije bio toliko koriten

Neredi u Engleskoj

Nije bio toliko koriten

Preko stranice posveene
Marku Dugganu su potaknuti
neredi
Vie koriten nakon nereda
kao poziv u pomo
Preko njega su se stavljale
slike nereda
Sluio za postavljanje videa
nereda

Najvie koriten
Nije se moglo ui u trag
porukama
Koristio se za koordinaciju i
pozivanje na daljnje nerede

Tablica 2 Usporedba koritenja razliitih drutvenih mrea u primjeru Arapskog

proljee i nereda u Engleskoj

Detaljnim prouavanjem ranije navedena dva primjera dolazim do zakljuka da se
drutvene mree vie oituju prilikom omoguavanje drutvene odgovornosti. Razlog
toga je taj to su drutvene mree u veini sluaja javne. Kako su javne, to omoguava
svima da vide njihov sadraj. Nezakonite radnje, kao to su neredi, se ele zadrati
anonimnim, te im u tim sluajevima mogu pomoi samo drutvene mree zatvorenog
tipa kojih ima puno manje. No, to ne znai da drutvene mree ne mogu potaknuti
takve neeljene posljedice. Problem se javlja kod toga to prilikom skupljanja vie
ljudi na istom mjestu, makar to mjesto bilo virtualno, poput Facebook stranice, moe
pojaviti mentalitet mase, koji esto ima negativne posljedice. Drutvene mree isto
tako olakavaju uznemiravanje pojedinaca, bez otkrivanje svog pravog identiteta, te

23

na taj nain onemoguiti pronalaenje odgovornih za uznemiravanje. Takve situacije

upravo zbog toga to se ne moe pronai krivac esto ostaju neispriane te zato
imamo vie primjera drutvenih mrea kao omoguitelja drutvene odgovornosti.

Prilikom postavljanja sadraja na drutvene mree trebamo biti svjesni injenice da
se taj sadraj moe velikom brzinom proiriti. Nekada to ima pozitivne posljedice, a
nekada negativne. Na nama je da odluimo na koji nain emo tretirati drutvene
mree, kao omoguitelji drutvene odgovornosti ili kao omoguitelji drutvene
neodgovornosti.

24

Literatura

[1] Workshop for Civic Initiatives Foundation (WCIF), Bulgaria, position statement
on Social Responibility, pristupila: 03.05.2012.
[2] The Battle for the Arab Spring: Revolution, Counter-Revolution and the Making of
a New Era, Lin Noueihed i Alex Warren, 2012. godina
[3] The New York Times, Protesters in Egypt Defy Ban as Government Cracks Down,
http://www.nytimes.com/2011/01/27/world/middleeast/27egypt.html?pagewante
d=1&_r=1&hp, Mona El-Naggar, pristupila: 12.05.2012.
[4] The New York Times, Mubarak Orders Crackdown, With Revolt Sweeping Egypt,
http://www.nytimes.com/2011/01/29/world/middleeast/29unrest.html?_r=2&hp,
Kareem Fahim, pristupila: 12.05.2012.
[5] Al Alabria News, What comes first: The protest or the Tweets?,
http://www.alarabiya.net/articles/2011/10/05/170346.html, Eman El-Shenawi, pristupila:
15.05.2012.
[6] Science Daily, Arab Spring suicide,
http://www.sciencedaily.com/releases/2011/09/110914161733.html, pristupila
15.05.2012.
[7] The Guardian, 200 most influential Twitter users during the riots: are you on the
list?, http://www.guardian.co.uk/news/datablog/2011/dec/08/riot-twitter-top-200,
pristupila: 21.05.2012.
[8] The Guardian, London riots: how BlackBerry Messenger played a key role,
http://www.guardian.co.uk/media/2011/aug/08/london-riots-facebook-twitter-
blackberry, pristupila: 21.05.2012.
[9] The Telegraph, Japan earthquake: how Twitter and Facebook helped,
http://www.telegraph.co.uk/technology/twitter/8379101/Japan-earthquake-how-
Twitter-and-Facebook-helped.html, Harry Wallop, pristupila: 23.05.2012.
[10] Mashable, 3 Small Cause Campaigns That Won Big With Social Media,
http://mashable.com/2010/09/23/small-non-profits-social-media/, Frank Barry,
pristupila: 23.05.2012.
[11] Social Brite, 4 examples of corporate responsibility done right,
http://www.socialbrite.org/tag/tyson-foods/, pristupila: 23.05.2012.

25

[12] Megan Meier Foundation, Megan Meier's story,

http://www.meganmeierfoundation.org/megansStory.php, Steven Pokin, pristupila:
23.05.2012.

26