KŠC „SVETI PAVAO“ Šk.g.

2023/2024

ZENICA
OPĆA GIMNAZIJA

SEMINARSKI RAD
INFORMATIKA
DRUŠTVENE MREŽE

Ime učenika: Ime profesora:

Deni Petrović Marina Šušnja
Zenica,Travanj 2024.
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

1
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

SADRŽAJ:

1. UVOD...........................................................................................................................................2
2. OSNOVNI POJMOVI..................................................................................................................3
2.1. Internet...................................................................................................................................3
2.2. Web 2.0..................................................................................................................................4
2.3. Virtualno druženje.................................................................................................................5
3. DRUŠTVENE MREŽE................................................................................................................6
3.1. Povijest i razvoj društvenih mreža.........................................................................................6
3.1.1. Društvene mreže: 1980-1995..........................................................................................7
3.1.2. Društvene mreže: 1995-2002..........................................................................................7
3.1.3. Društvene mreže: 2002-2006..........................................................................................8
3.2. Vrste društvenih mreža........................................................................................................10
3.3. Raširenost društvenih mreža................................................................................................11
3.3.1. Facebook.......................................................................................................................11
3.3.2. Twitter...........................................................................................................................12
3.3.3. Linkedin........................................................................................................................12
4. FACEBOOK...............................................................................................................................13
4.1. Povijest i razvoj...................................................................................................................14
4.2. Registracija korisnika..........................................................................................................18
4.3. Mogućnosti i aplikacije........................................................................................................20
4.3.1. Facebook profili............................................................................................................20
4.3.2. Komunikacija................................................................................................................21
4.3.3. Aplikacije......................................................................................................................22
4.3.4. Mobilni Facebook.........................................................................................................23
5. TWITTER...................................................................................................................................24
5.1. Povijest i razvoj...................................................................................................................25
5.2. Twitter kao društvena mreža...............................................................................................25
5.3. Twitter rječnik.....................................................................................................................26
6. LINKEDIN.................................................................................................................................27
6.1. Mogućnosti..........................................................................................................................28
7. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................29
8. POPIS SLIKA.............................................................................................................................30
9. LITERATURA...........................................................................................................................31

2
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

1. UVOD

Čovjek je društveno (socijalno) biće i zbog toga želi biti povezan sa drugim ljudima. U
današnjem suvremenom vremenu, uz razvoj tehnologije i komunikacije te pojavu Interneta,
čovjek otkriva jedan novi pogled druženja kroz društvene mreže. Društvene mreže predstavljaju
virtualne zajednice dostupne svim korisnicima Interneta preko kojih je omogućena brza
komunikacija, razmjena fotografija, video zapisa i slično. Njima se danas u svijetu koriste stotine
milijuna ljudi, što je dovelo do stvaranje nove vrste društva-informacijsko društvo. Također,
danas se društvene mreže koriste u poslovnim okvirima, marketingu te u promotivne svrhe. Uz
sve navedene značajke društvenih mreža, koje su dakako njihove prednosti, postoje i njihove
mane kao što je prodiranje u privatnost pojednica.

Zato je potrebno prije nego što se priključujemo nekoj društvenoj (virtualnoj) mreži
detaljno upoznati njene mogućnosti, pravila korištenja i načine zaštite svoje privatnosti. Na taj
način moći ćemo se opušteno družiti i sklapati nova prijateljstva ili poslovne veze. Društveni
networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Omogućuju
razmjenu i pregledavanje velike količine multimedijskih sadržaja te pronalazak osoba istih
interesa, te razmjene znanja i iskustava.

Slika 1. Društvene mreže

3
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

2. OSNOVNI POJMOVI

Prije nego što krenemo u upoznavanje sa pojmom društvenih mreža i njihovim vrstama,
potrebno se upoznati i sa pojmovima koji čine društvene mreže bez kojih one ne bi niti postojale.

2.1. Internet

Mreže nastaju povezivanjem ljudi, mjesta ili stvari. Razvojem računalne tehnologije
dolazi i do razvoja jedne nove mreže-Interneta. Internet je javno dostupna globalna paketna
podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog
protokola (Internet protokol = IP).

To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i

vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta,
chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.. Pomoću Interneta
moguće je skoro trenutačno stupiti u elektroničku vezu s računalima diljem svijeta.

Internet nije nastao planski, nego spontano. Njegov početak se veže za 1969. godinu kada
je osnovan komunikacijski sustav američkog ministarstva obrane i vojske pod nazivom
ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network). Širenjem učesnika u komunikaciji,
Net izlazi iz okrilja vojske i biva prihvaćen od sveučilišta i istraživačkih instituta.

Povećanjem broja korisnika dolazi do osnivanja Interneta 1980. godine od strane

„Nacionalne fondacije za nauku“ (National Science Foundation-NSF), a obuhvatio je desetine
tisuća studenata i istraživača iz privatnog sektora i sa sveučilišta, koji su bili povezani na ovu
mrežu preko računalnih centara u svojim institucijama.

1992. godine Internet prelazi tzv. „prag snova“ od milijun korisnika u svijetu te se osniva
Internet Society (Društvo za Internet) koje ga proglašava „općim dobrom čovječanstva“. Ovakav
nastanak Interneta stvorio je i upravljanje njime. Internet nema vlasnika, tj. niti jedna država ili
privatna institucija nema vlasništvo nad njegovom cjelinom.

Pojavom Interneta i njegovim ulaskom u danas već skoro sve aspekte ljudskog života
pojavila se i potreba za određenim pravilima i normama ponašanja kojih se potrebno pridržavati
kako bi svi korisnici mogli nesmetano koristiti sve dostupne im resurse. Opće prihvaćena pravila i
norme ponašanja koja vrijede na Internetu u manjoj su ili većoj mjeri jednaka su ponašanju
pojedinaca u socijalnim kontaktima u stvarnom životu.

Drugim riječima, onako kako bi se trebali ponašati u društvu, trebali bi se ponašati i na

Internetu. Internet je u svome razvoju prerastao onaj osnovni okvir razmjene informacija i postao
jedno od osnovnih sredstava modernog i poslovnog života.

Nakon komercijalizacije Interneta, tj. pojave i mogućnosti obrtaja novaca putem "on-line"
kupovine i Internet bankarstva pojavila se veća potreba za sigurnim načinima komunikacije.
Danas se Internet najčešće koristi za dopisivanje, pretraživanje, dnevno informiranje, skidanje
sadržaja, igranje igrica, klađenje, kupovanje i marketing.

4
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

2.2. Web 2.0

Web 2.0 je pojam koji je obilježio proteklih nekoliko godina i unio mnoge promjene u
način na koji se Internet koristi, a posebice u način na koji se na Internetu zarađuje.

Web je nedvosmisleno postao jednim od najvažnijih pojmova početka 21. stoljeća. Danas
je većina medija, uključujući novine, televiziju, radio, zabavu, glazbu, ili komunikacijska sredstva
poput maila, chata ili telefona postala dio Weba. Razvoj World Wide Web-a (WWW, W3) ili
jednostavno Web-a usko je povezan s konceptom Interneta i rastom njegove popularnosti.
Internet je kao koncept počeo lokalno, temeljen na „Internet Protocol“ mreži, da bi kasnije
evoluirao u javnu mrežu. Web je kao takav puno mlađi i započeo je s HTTP konceptom kojeg je
razvio Tim Berners-Lee. Jasno je da je Web zapravo izgrađen na temelju javne Internetske mreže
koja je i omogućila mrežni efekt Weba. WWW je skup dokumenata koji mogu sadržavati tekst,
grafiku i sl., a međusobno su povezani hipervezama. On, u stvari predstavlja samo jedan od
servisa interneta i obično mu se pristupa internetskim preglednikom

Web 2.0 je trend u World Wide Web tehnologiji baziran na socijalizacijskoj noti koja
korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba. Termin upućuje na novu verziju,
drugu generaciju Weba i hostiranih usluga koja umjesto silosa serviranih podataka (jednosmjeran
protok informacija) podrazumijeva interaktivnu dvosmjernu komunikaciju između korisnika i
računala te korisnika i drugih korisnika čime korisnik od pasivnog postaje aktivni sudionik.

Glavne karakteristike Web 2.0 su:

 Internet kao platforma – krajnji korisnici koriste aplikaciju u potpunosti putem web
preglednika
 korisnici kreiraju sadržaj i nad njim imaju kontrolu
 sadržaj pripada korisnicima
 društvena komponenta
 unaprijeđena grafička sučelja

Jedna od temeljnih prednosti je mogućnost koja se pruža korisniku da stvara sadržaj. No,
korisničko kreiranje sadržaja podrazumijeva isto tako i njegovo objavljivanje, stoga je razvijen
široki spektar internetskih platformi koji služe za njihovu distribuciju. Većina njih se oslanja na
usluge hostinga pružajući korisnicima dovoljne količine online prostora za objavljivanje vlastitih
uradaka.

Slika 2. Web 2.0 logo

5
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Društveni networking je postao sinonim za Web 2.0. On označava aktivno sudjelovanje u

virtualnim zajednicama zajedničkih interesa okupljena oko nekog internetskog servisa (blogovi,
forumi, društvene mreže). Predviđanja su da će 2010. do 2020. biti desetljeće Web 3.0 ere. Web
3.0 je bazirani na semantici, pa ga i zovu Semantic Web. Dakle, tražilice koje će svoje pametno
pretraživanje bazirati na poznatim činjenicama koje su vezane uz određeni subjekt ili objekt.
Također predviđa se da će nakon Web 3.0 početi s radom i Web 4.0 koji je zamišljen kao
WebOS, dakle operativni sustav na Internetu.

2.3. Virtualno druženje

Virtualno druženje predstavlja stvaranje prijatelja i društva putem Interneta,

sudjelovanjem u web komentarima ili kroz specijalizirane web stranice za stvaranje virtualnih
zajednica. Čovjek kao društveno biće od samog trenutka teži ka druženju sa drugim ljudima. On
prihvaća oblike ponašanja i nastoji da se u to društvo uklopi čineći jedan dio njegove cjeline. U
tradicionalnom smislu riječi, zajednicu čini grupa ljudi koji žive u istom mjestu, koji dijele ista
uvjerenja, kulturu i sl. Razvojem informatičke tehnologije i globalne umreženosti putem Interneta
„ruše“ se zemljopisne barijere i stvaraju nove, virtualne zajednice.

Virtualne zajednice, za razliku od tradicionalnih nisu ograničene ni prostorom, ni

vremenom. One okupljaju korisnike Interneta i na jednostavna način im omogućavaju
predstavljanje i upravljanje svojim virtualnim identitetima. Članovi takvih zajednica razmjenjuju
digitalne sadržaje (tekst, slike, audio i video materijale), objavljuju članke, ocjenjuju i
komentiraju digitalne sadržaje drugih korisnika i sl. Također ondje i raspravljaju, iznose svoja
stajališta, svoje osjećaje, izmjenjuju znanja i iskustva, dijele emocije i potporu, pronalaze
prijatelje, zaljubljuju se i sl. Dakle, oni čine sve što čine i kao pripadnici realnih zajednica

Glavna razlika između virtualnih i stvarnih (realnih) zajednica je što virtualne nisu
zajednice u pravom smislu riječi, one su simulacija stvarnih. Međutim, većina karakteristika su
im zajedničke jer se sastoje od stvarnih ljudi koji su u međusobnoj interakciji, koje veže osjećaj
pripadnosti toj zajednici.

Slika 3. Korisnici virtualnih zajednica

6
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

3. DRUŠTVENE MREŽE

Društvene mreže (social networking siteovi) najnoviji su fenomen u Internetskim sferama.

Riječ je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućuju raznolike poglede
komunikacije sa svijetom. Društvenim mrežama danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim
onih neutralnih (generalne uporabe) postoje i servisi s određenom namjenom.

Slika 4. Najpoznatije društvene mreže

3.1. Povijest i razvoj društvenih mreža

Razvoj društvenih mreža usko je povezan i sa razvojem Interneta i Web 2.0 servisa što se
najbolje vidi na slici 5.

Slika 5. Razvoj društvenih mreža kroz povijest

7
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

3.1.1. Društvene mreže: 1980-1995.

Pretačama današnjih društvenih mreža smatraju se sustavi BBSs (engl. bulletin board
systems) koji se pojavljuju 1980-ih godina. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina pojavljuju se
desktop aplikacije CompuServe, Prodigy i AOL koje su omogućile korisnicima spajanje na
Internet, kreiranje osobnih profila, chat, te slanje javnih ili privatnih poruka.

Slika 6. Aol.com

3.1.2. Društvene mreže: 1995-2002.

Od 1995. godine društvene mreže postaju dominantno mrežne ili web aplikacije što je
posljedica porasta popularnosti servisa world wide web. Prvi primjeri društvenih mreža bili su
namijenjeni užoj populaciji. 1995. godine nastaju društvene mreže Classmates.com i Match.com.

Slika 7. Match.com

8
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

3.1.3. Društvene mreže: 2002-2006.

Od 2002. godine zabilježen je najveći porast i napredak u ovom žanru društvenih medija.
Društvene mreže od tada postaju mainstream. 2002. godine nastaje Friendster. Vlasnik ove
društvene mreže Jonathan Abrams odbija ponudu tvrtke Google koja nudi 30 milijuna za ovaj
alat. Friendster je izgubio na popularnosti u SAD-u, međutim privukao korisnike iz Filipina,
Indonezije, Malezije i Singapura, te danas broji oko 90 milijuna registriranih korisnika.

Slika 8. Friendster.com

2003. godine pojavljuje se MySpace koji do 2006. godine postaje najpopularnija

društvena mreža na svijetu. U odnosu na konkurenciju korisnike je privukao mogućnošću
fleksibilnije personalizacije njihovih profila. Iste godine nastaje profesionalna društvena mreža
Linkedin.

Slika 9. Myspace.com

9
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

2005. godine Mark Zuckerberg, student na Harwardu, pokreće danas najpopularniju

društvenu mreža na svijetu – Facebook . Na početku namijenjena samo studentima Harvarda,
počinje privlačiti korisnike s drugih američkih fakulteta, a danas u konačnici iz cijeloga svijeta.

2006. godine nastaje Twitter, društvena internetska mreža za micro-blogging, tj.

namijenjena je za slanje (i čitanje) kratkih poruka koje su prema imenu mreže nazvane tweet-
ovima. Uz Facebook, Twitter je najrasprostranjenija društvena mreža na svijetu.

Slika 10. Twitter & Facebook

Od 2008. godine Facebook postaje najpopularnija i najdominantnija društvena mreža na

svijetu. Iako je većina društvenih mreža namijenjena široj publici, pojedine društvene mreže
orijentirane su užoj populaciji specifičnih interesa.

U novije doba pojavljuju se servisi (platforme) poput Ning-a, koje korisnicima omogućuju
da naprave vlastitu društvenu mrežu.

Slika 11. Ning

10
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

3.2. Vrste društvenih mreža

Društvene mreže povezuju ljude širom svijeta, različitih ili sličnih interesa u jednu veliku
globalnu mrežu. Naziv društvene dobile su jer potenciraju druženje i interakciju među
korisnicima. Društvene mreže u vrlo jednostavne i što je najvažnije besplatne za korištenje.
Postoje razne vrste društvenih mreža i one su karakteristične za određeno zemljopisno područje,
zanimanje, interese i potrebe.

Na društvenim mrežama korisnici uglavnom razmjenjuju mišljenja, informacije, linkove,

fotografije i dodaju prijatelje. Najraširenije takve mreže su Facebook, Twitter i MySpace. Novija
vrsta je mreža Linkedin koja služi za razmjenu poslovnih kontakata, a osnovao ju je bivši izvršni
predsjednik tvrtke PayPal, Reid Hoffman.

Slika 12. Linkedin

Ovi sustavi idu korak dalje i omogućuju razmjenu trenutačne lokacije s ostalim
korisnicima koje ste dodali kao prijatelje. Twitter je omogućio tu funkcionalnost. Facebook nudi
Facebook Places, a u ovom trenutku na svjetskoj razini najkorišteniji (geolokacijski) servisi su
Foursquare i Gowalla. Tu su još i servisi Loopt, Buzzd i naravno Google Latitude.

Slika 13. Foursquare.com

11
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

U novije vrijeme društveni mediji za dijeljenje sadržaja postaju sve sličniji društvenim
mrežama. Najpoznatiji takvi servisi su: YouTube i Flickr.

Vrste društvenih mreža prema namjeni:

 Komunikacija
o Blogovi (Bloggerm Livejournal, TypePad, Wordpress, Vox)
o Mikroblogovi (Twitter, Pownce, Jaiku)
o Društveno umrežavanje (Bebo, Facebook, Linkedin, MySpace, Orkut)
o Događaji (Eventful, Meetup.com)
 Multimedija
o Dijeljenje fotografija (Flickr, Zoomer, Photobucket, SmugMug)
o Dijeljenje videozapisa (YouTube, Vimeo, Viddler)
o Dijeljenje glazbe (Last fm, Imeem, The Hype Machine)
 Zabava
o Virtualni svjetovi (Second life, Erepublik)
o Multiplayer igre (World of Warcraft, Everquest)
o Dijeljenje igara (Miniclip.com)

3.3. Raširenost društvenih mreža

Facebook, Twitter, Linkedin, MySpace i YouTube su zasigurno četiri najpoznatije i

najposjećenije društvene mreže (i servisi) nastale unutar već poznatog fenomena Web 2.0. Nove
društvene mreže i dalje nastaju premda ih na web tržištu ima i previše. Koristeći alat Google
Insights možemo dobiti različite statističke podatke o posjećenosti određene stranice u određenoj
zemlji na svijetu.

3.3.1. Facebook
Društvena mreža Facebook najpopularnija je u zemljama: 1. Tunis, 2. Turska, 3.
Venezuela, 4. Italija, 5. Hrvatska, 6. Albanija, 7. Kolumbija, 8. Malezija, 9. Bosna i Hercegovina,
10. Francuska.

Slika 14. Facebook (Google Insights)

12
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

3.3.2. Twitter
Društvena mreža Twitter najpopularnija je u zemljama : 1. Venezuela, 2. Brazil, 3.
Indonezija, 4. Meksiko, 5. Velika Britanija, 6. Japan, 7. Irska, 8. SAD, 9. Kanada, 10.
Nizozemska.

Slika 15. Twitter (Google Insights)

3.3.3. Linkedin
Društvena mreža Linkedin najpopularnija je u zemljama : 1. Nizozemska, 2. Indija, 3.
SAD, 4. Velika Britanija, 5. Singapur, 6. Irska, 7. UAE, 8. Belgija, 9. Kanada, 10. Danska

Slika 16. Linkedin (Google Insights)

U Hrvatskoj je najpopularnija mreža Facebook, a zanimljivo je to da se Hrvatska nalazi na

2. mjestu po posjećenosti mreže Last.fm i na 10. mjestu po posjećenosti servisa Youtube.

13
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

4. FACEBOOK

Facebook je društvena mreža, usluga i web stranica pokrenuta u veljači 2004, a u

privatnom je vlasništvu tvrtke Facebook, Inc Od siječnja 2011. Facebook ima više od 600
milijuna aktivnih korisnika..Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen
tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od
sličnih web servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima
povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi
koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web
servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem
reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.

Naziv Facebook proizlazi iz naziva za knjigu koja se daje studentima na početku

akademske godine sveučilišnih uprava u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi pomogli
studentima bolje upoznaju jedni druge. Korisnici ove mreže mogu stvoriti osobni profil, dodati
ostale korisnike kao prijatelje, razmjenjivati poruke, ažurirati svoj profil te koristiti razne
aplikacije. Aplikacije su upravo te koje Facebook razlikuju od ostalih društvenih mreža. To su
programi razvijeni u Facebook-u i na raspolaganju su svim članovima.

Facebook se susreće sa mnoštvom kritika, tako da je i zabranjen u nekoliko zemalja kao

što su: Sirija, Kina, Uzbekistan, Pakistan, Vijetnam i Iran. Razlog tome je temeljen na
dopuštenom sadržaju koji je ocijenjen kao anti-islamski te da sadrži oblike vjerske diskriminacije.
Također je zabranjeno na mnogim radnim mjestima kako bi se spriječilo zaposlenici gube vrijeme
na radnom mjestu

Slika 17. Facebook (logo)

14
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

4.1. Povijest i razvoj

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao tada student na
Harvardu Mark Zuckerberg, Mark je bio vješt programer, iako je studirao psihologiju na
Harvardu. Za svoju ekipu s faksa već je razvio nekolicinu društvenih web siteova, poput
Coursematcha, koji je spajao studente s istih kolegija te Facemash, gdje su korisnici jedni
drugima ocjenjivali privlačnost, onu fizičku naravno.

U veljači 2004. godine mladi Zuckerberg je pokrenuo „thefacebook“, projekt kojeg je

odradio za svoje zadovoljstvo. Site je zamišljen kao društvena mreža za studente sveučilišta,
Harvarda. U pokretanju financijski mu je pomogao kolega Eduardo Saverin. Nova društvena
mreža odmah se proširila među kolegama na faksu, a nakon toga i na Stanford i Yale sveučilišta.
Tada se, ali i još nekoliko godina kasnije, na tu društvenu mrežu se moglo registrirati samo ako
ste išli na neki od američkih fakulteta. Podrška za studente, ali i srednjoškolce kasnije se širila na
cijeli SAD i Veliku Britaniju.

Slika 18. Facebook 2004. godine

Na samom početku, Divya Narendra, i braća Cameron i Tyler Winklevoss, osnivači

društvene mreže ConnectU, tužili su Marka Zuckerberga da je, u vrijeme kada je kod njih radio
kao programer, ukrao dijelove programskog kōda i zapravo kopirao njihove ideje. Slučaj je
završio na sudu, ali postupak je prekinut bez presude, a dvije strane su se navodno nagodile izvan
suda.

15
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

U ljeto 2005. Marku su se pridružili kolege s fakulteta, Dustin Moskovitz i Chris Hughes.
Počeli su pristizati i prva zarada, pa Mark i Dustin napuštaju faks i posvećuju se razvoju
društvene mreže koju tada nazivaju Facebook. Tada je kupljena i domena facebook.com, navodno
za 200 tisuća dolara.

Prvu veću svotu novca, navodno pola milijuna dolara, investira suosnivač PayPala, Peter
Thiel. Zatim investicija od 13 milijuna dolara, i to od "Accel Partners", tvrtke koja je dosta
ulagala u web projekte. Tada su krenule i optužbe da Facebook zapravo služi kao sredstvo za
prikupljanje podataka o korisnicima, što uostalom i stoji u uvjetima korištenja te društvene mreže.
Međutim tvrtka Facebook još nije ušala u profitabilne vode te da se i dalje mora krpati
investicijama i prodajom udjela. Tako je 2007. godine tvrtka „Microsoft“ kupila 1,6 posto udjela
u Facebooku za 240 milijuna dolara, pa je ukupna vrijednost firme procijenjena na čak 15
milijardi dolara.

Slika 19. Facebook

Kada je tvorcima Facebooka postalo jasno da je jedino što stoji između njih i zaista velike
količine novca činjenica da sa svojim principom ekskluzivne mreže za studente nikada neće
prestići MySpace, Friendster, Bebo i druge društvene mreže opće vrste, Facebook otvara vrata
svima koji imaju email adresu, stariji su od 13 godina i koji se žele registrirati, a pokazalo se da
takvih ima zaista mnogo.

Od lipnja 2007, kada je prvi put Facebook dozvolio programerima koji nisu zaposlenici
Facebooka izradu aplikacija, programeri su ugradili više od 7000 programa na Facebook
platformu. Svaki dan programeri predstave sto novih aplikacija

U studenom 2010, na temelju SecondMarket Inc, zamjene za dionice u privatnom

vlasništvu kompanije, vrijednost Facebook-a bila je 41 milijarde dolara (neznatno nadmašuje
eBay ) čime Facebook postaje treća po veličini američka web tvrtke nakon Google-a i Amazon-a

16
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Mark Zuckerberg posjeduje 24% tvrtke, Accel Partners posjeduje 10%, Digital Sky
Technologies posjeduje 10%, [ 48 ] Dustin Moskovitz posjeduje 6%, Eduardo Saverin posjeduje
5%, Sean Parker ima 4%, Peter Thiel posjeduje 3%, Greylock Partneri i Meritech Capital Partners
vlastite između 1 do 2% svaki, Microsoft posjeduje 1,3%, Li Ka-shing posjeduje 0,75%,
Interpublic Group posjeduje manje od 0,5%, mala grupa sadašnjih i bivših zaposlenika i slavne
osobe posjeduju manje od 1% svaki

Od samog svog osnivanja, Facebook je započeo svoju ekspanziju, no najveća se dogodila

nakon 2006. godine. Osim toga, važno je napomenuti kako je između svake značajnije ekspanzije
tvrtka uvela neke tehničke novosti za sve bolje i lakše korištenje ovog servisa.

Danas ova web stranica ima više od 600 milijuna aktivnih korisnika, a Facebook je ujedno
najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija
dnevno. Facebook se po broju korisnika smatra 4. državom svijeta po broju stanovnika.

Slika 20. Facebook profil

Zbog popularnosti, Facebook zahtijeva ogromnu količinu prostora za pohranu podataka,

kako u digitalnom tako i u fizičkome smislu. Prema jednom od Facebook-ovih zaposlenika, tvrtka
se oslanja na oko 200 tzv. memcached servera za proizvodnju (svakodnevno funkcioniranje web
stranice) i još nekoliko za razvojne svrhe.

"Memcached" predstavlja memoriju koja privremeno čuva podatke. Memcached

poslužitelj privremeno pohranjuje informacije u memoriji poslužitelja, smanjujući potrebu za

17
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

pretraživanje baze podataka za informacije. To smanjuje količinu vremena koje je potrebno

između zahtjeva za informacijama i dostavu tih informacija.

Slika 21. Mark Zuckerburg osnivač Facebook-a,

Facebook također koristi posebno-sagrađene servere za back-end operacije i sustav

monitoringa za praćenje svih servera. Poslužitelji zauzimaju fizički prostor, tako da Facebook
unajmljuje objekte za pohranu servera. U 2007, Facebook je potpisao ugovor s DuPont Fabros
Technology (DFT) za zakup 1000 četvornih metara prostora u Ashburnu, za skladišni centar.
Postavlja se pitanje kako Facebook pribavlja dovoljno novaca za pokriće svojih troškova? Prihodi
se stvaraju prodajom web reklamnog prostora, ali većina njegovih financija dolazi od privatnih
investitora.

Slika 22. Facebook-ovi serveri

18
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

4.2. Registracija korisnika

Za registraciju, odnosno pravljenje vlastitog profila na Facebooku, potreban je samo email

korisnički račun te vlastita lozinka. Na početnoj stranici Facebooka (www.facebook.com) s desne
strane se nalazi naslov „Registriraj se“ ispod kojeg se nalaze polja koja treba popuniti vlastitim
podacima, kao što prikazuje slika 23.

Slika 23. Postupak registracije na Facebook

Klikom na zeleni gumb otvara se novi prozor koji od korisnika traži da prepiše slova iz bijelog
pravokutnika kao što je prikazano na ovome slici 24

19
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 24. Prijepis kontrolnog koda

Za aktiviranje Facebook računa potrebno ga je potvrditi, što se čini tako što Facebook
korisniku šalje email koji sadrži link za potvrdu računa. Dakle potrebno je otvoriti vaš e-mail
sandučić u kojem će se nalaziti email poruka koja sadrži spomenuti link. Klikom na link postupak
registracije je završen.

Prijavljivanje na Facebook se vrši otvaranjem početne Facebook stranice, na kojoj se u

desnom gornjem kutu nalaze polja za prijavljivanje. Popunom tih polja i klikom na gumb
„Prijavi se“ korisnici se prijavljuju na Facebook.

Slika 25. Prijava na Facebook

Jednom kada se registrirate, možete uređivati svoj profil i priključiti se mreži gdje se
nalaze svi ljudi koje poznajete. Korisnici, nakon otvaranja profila mogu početi dijeliti osobne
informacije, fotografije, odgovarati na pitanja o omiljenim filmovima, knjigama, glazbi s drugim
korisnicima s kojima su se odlučili povezati.

Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima

razlozi su svjetske popularnosti Facebooka jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i
prijateljima.

Slika 26. Facebook povezivanje

Korisnik koji više ne želi biti član Facebooka, može obrisati svoj profil tako da dadne
naredbu za to. Profil bude obrisan za 14 dana.

Međutim, u zadnje vrijeme se dosta špekulira o tome kako podatci koje smo jednom
postavili na Facebook – tu i ostaju, te da je Facebook sebi osigurao sva prava korištenja istih;
Dakle, sve fotografije, izjave, sve ono što smo objavili ili što ćemo objaviti u svome profilu ostaje
u trajnom vlasništvo ovog giganta.

20
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

4.3. Mogućnosti i aplikacije

Glavna posebnost Facebooka u odnosu na ostale društvene mreže su brojne aplikacije

koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtualne kućne ljubimce, slati virtualna
pića, darove, zagrljaje i čestitke, igrati videoigre u Flashu, organizirati dražbe, rješavati
psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu glazbu, komunicirati putem privatnih poruka te
još mnogo toga. Upravo te aplikacije i čine Facebook najraširenijom društvenom mrežom svijeta

4.3.1. Facebook profili

Vaš Facebook profil daje drugim članovima ideju o tome tko ste i što vaš interes
uključuje. Facebook pretpostavlja da su mnoge osobe s kojima ćete željeti komunicirati ili
zaposlene u istoj firmi, išle u istu školu ili žive u istom gradu kao i vi. Facebook profil obično
koriste pojedinci, koji ga kreiraju zbog osobnih, društvenih, a vrlo često i zbog samo promotivnih
razloga.

Korisnik sa svojim profilom može maksimalno dodati 5000 prijatelja s kojima želi dijeliti
podatke i sadržaje koje objavljuje. Svaki korisnik može urediti svoj profil tako da na njega
postavlja vlastite podatke te objavljuje različite sadržaje (slike, video zapise, poveznice, tekstove i
sl.).

Podaci koje možemo postaviti na svoj profil su:

 Osnovni podaci
 Korisnička slika
 Istaknute osobe
 Obrazovanje i posao
 Filozofija
 Umjetnost i zabava
 Sportovi
 Aktivnosti i interesi
 Kontakt Podaci
 Fotografije i albumi
 Video zapisi
 Bilješke

Mediji često uspoređuju Facebook i MySpace , no jedna je značajna razlika između dvije
web stranice, a to je razina prilagodbe. Još jedna razlika je u tome što Facebook daje uvjet da
korisnici daju svoj pravi identitet, a MySpace to ne čini. MySpace omogućuje korisnicima da
ukrasie svoje profile koristeći HTML i CSS , dok je na Facebook dopušta samo običan tekst.

21
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

4.3.2. Komunikacija

Facebook ima više mogućnosti s kojima korisnici mogu komunicirati. Oni uključuju :

 Zid (Wall) - Prostor na svakom korisničkom profilu, tj. stranicu koja omogućuje
postavljanje poruka koje prijatelji mogu vidjeti.
 Bockanje (Pokes) - Omogućava korisnicima da šalju virtualna "bockanja" jedni drugima
(obavijest onda govori korisniku tko ga je su „bocnuo“),
 Sviđa mi se (Like) - Omogućava korisnicima prikažu svojim prijateljima svoje interese
tako da „lajkaju“ stranice pod raznim nazivima. Također je moguće i „lajkati“ sadržaje
koje objavljuju prijatelji
 Fotografije (Photos)- Korisnici mogu uploadati albume i fotografije i komentirati
fotografije prijatelja
 Video zapisi (Videos)- Korisnici mogu uploadati vlastite video zapise i komentirati video
zapise prijatelja prijatelja
 Statusi - Omogućava korisnicima da obavijeste svoje prijatelje o bilo čemu te
komentiraju statuse svojih prijatelja
 Čavrljanje (Chat) - Omogućuje izravnu komunikaciju s prijateljima
 Poruke (Inbox) - Omogućuje komunikaciju s korisnika sličnu email-u

Slika 27. Komunikacija na Facebooku

Aplikacijom News Feed omogućeno je pojavljivanje informacija, uključujući izmjene

profila, nadolazeće događaje, i rođendane korisnika. To je omogućilo da spameri i drugi korisnici
manipuliraju tim značajkama, stvaranjem nelegitimnih događaja ili objavljivanjem lažnih
rođendana kako bi privukli pozornost na svoj profil.

U početku je News Feed izazvao nezadovoljstvo među korisnicima Facebooka, a neki se

žalili da je prenatrpanošću koja sadrži puno nepoželjnih informacija. Zuckerberg to rješava
aplikacijom koja omogućuje podešavanje privatnosti korisnicima. Od tada, korisnici su u
mogućnosti kontrolirati sve vrste podataka koje se dijele automatski s prijateljima

22
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Dana 23. veljače 2010, Facebook-u je odobren patent, o određenim aspektima svog News Feed-a.
Patent pokriva vijesti u kojima se pružaju linkovi, tako da jedan korisnik može sudjelovati u istim
aktivnostima drugih korisnika. Taj patent koristi i društvena mreža Twitter.

4.3.3. Aplikacije

Aplikacije su upravo te koje Facebook razlikuju od ostalih društvenih mreža. Osnovne

aplikacije uključuju fotografije, videozapise, grupe, događaji, poveznice, bilješke i pokloni. To su
programi razvijeni u Facebook-u i na raspolaganju su svim članovima.

 Aplikacija „Fotografije“ omogućuje vam da postavite fotografija onoliko koliko želite.

Ako imate fotografiju drugog člana Facebook-a, možete označiti fotografiju člana s tim
imenom. Nakon označavanja slike, ona će se pojaviti u vašem foto albumu i na profilu
vašeg prijatelja.
 Aplikacija „Video zapis“ je na više načina slična YouTube-u. Članovi mogu učitati
videozapise u skoro svakom formatu, ali se zahtjeva da sve datoteke ostanu ispod 100
megabajta, a da su video zapisi kraći od dvije minute. Facebook pretvara video zapise u
flash (.Flv) format.
 Aplikacija „Grupe“ omogućava pridruživanje ostalim članovima „interesne skupine“ ili
stvoranje vlastite grupe.
 Aplikacija „Događaji“ vam omogućuje da pozovete druge Facebook članove na
događenja u stvarnom životu.
 Aplikacija „Poveznice“ mogu se koristiti za postavljanje videa, pjesme ili bilo što drugo
na svoj profil. Sve što trebate učiniti je unijeti URL web stranice na post polja na
Facebook. Primjena generira sličicu na ciljnu stranicu koja djeluje kao hiperlink. Vaši
prijatelji mogu kliknuti na sličice da posjetite web-mjesta za koja mislite da su zanimljiva.
 Aplikacijom „Pokloni“ možete poslati drugom članu Facebooka virtualni dar u obliku
male ikone. Postoje desetine poklona koje možete izabrati, sve dizajnirani od strane Susan
Kare, koja je izradila ikone za originalna Macintosh računala. Prvi poklon je besplatan, ali
za sve naknadne poklone trošak je $ 1 i potrebna je kreditna kartica - Facebook ne
prihvaća PayPal. Facebook donira prihod od slanja poklona za dobrotvorne organizacije.
Pokloni mogu biti privatni ili javni, a možete poslati i poruku zajedno sa svojim
poklonom.
 Aplikacijom „Pitanja“ omogućava se korisnicima pravljenje malih anketa

Facebook uvijek radi na razvoju novih aplikacija za članove. Ako ste upoznati s Facebook-om,
znate da postoje stotine drugih aplikacija dostupnih na stranici. Facebook nije razvio ove
aplikacije - to su učinili sami Facebook članovi.

23
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 28. Aplikacije nastale od strane Facebook korisnika

4.3.4. Mobilni Facebook

Facebook stranicama moguće je pristupiti pomoću mobilnog uređaja na tri načina:

1) Mobilne tekstualne poruke,
2) Postavljanje (uploadanje) slika mobitelom
3) Mobilno web pregledavanje.

1.) Mobilno tekstualne poruke

Pri slanju SMS poruka s vašeg telefona na Facebook, poruka se prenese na mobilni
komunikacijski centar (MSC), koji šalje signal u točku za prijenos signalizacije (STP). Odatle,
poruka ide na SMS centar (SMSC) koji onda šalje tekst na Facebook. Kada Facebook šalje
poruku na Vaš telefon, proces je obrnut. Korištenje SMS poruka, možete potražiti osnovne
informacije o članovima, slati poruke (uključujući bockanje i pisanje na zid), dodati prijatelja na
svoj Facebook profil i povezati se s nekom od Facebook aplikacija.

2.) Postavljanje slika mobitelom

Učitavanje slika putem mobitela radi na sličan način kao tekstualne poruke, ali morate
koristiti MMS. MMS vam omogućava slanje ne samo teksta, nego i zvučne datoteke, videa i
slika. Metoda prijenosa slična je načinu prijenosa za SMS, ali zahtijeva mobitel kompatibilan sa
MMS standardom. Budući da neki uređaji nisu MMS kompatibilni, usluga se ponekad šalje kao
značajka koja upozorava korisnika kada on ili ona dobije multimedijsku poruku.

Poruka obično govori korisniku da posjeti web-stranicu za prikaz poruke. Uz MMS

poruke poslane s vašeg telefona možete uploadati slike na svoj profil - oni će se pojaviti u
posebnom odjeljku: učitane fotografije. Možete uploadati i bilješke ili video zapise s vašeg
telefona na vaš profil. U svakom slučaju, prvo morate stvoriti svoju multimedijsku poruku a
zatim poslati ju na odgovarajuću e-mail adresu.

3.) Mobilno web pregledavanje

Vaš telefon mora imati mogućnost web pregledavanja kako bi mogli posjetiti Facebook
preko njega. Pomoću Vašeg web preglednika odete na m.facebook.com, Facebook stranicu
dizajniranu posebno za mobilno pregledavanje. Za učitavanje bilješki na Facebook, pošaljete
poruku na notes@facebook.com. Za slike ili videa, pošaljete poruku na mobile@facebook.com.

24
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 29. Facebook na mobitelu

5. TWITTER

Twitter je društvena internetska mreža za mikroblogging, tj. namijenjena je za slanje (i

čitanje) kratkih poruka koje su prema imenu mreže nazvane tweet-ovima. SMS poruke na
mobilnim telefonima ograničene su na 160 znakova, tweetovi su zasnovani na tekstu poruka od
najviše 140 znakova.

Twitter je pokrenut 2006. godine, ali tek ove godine počinje značajnije rasti i privlačiti
sve veći broj korisnika. Velik broj korisnika dolazi nakon zasićenja Facebookom i drugim
kompliciranim i napornim društvenim mrežama s gomilom beskorisnih opcija, kvizova, testova i
igara. Kod Twittera stvari su daleko jednostavnije i osim osnovnog izmjenjivanja poruka i
praćenja, gotovo da i nema niti jednu drugu mogućnost.

Twitter kao vrsta ili žanr društvenoga softvera jest klasificiran kao microblogging
platforma. Što je microblogging? Dakle, u ovom slučaju govorimo o pomaku u odnosu na
klasično pisanje bloga. Korisnici microblogging platforme pišu kraće postove i u skladu s time i
češće ažuriraju svoje statuse. Prema tome iz istih razloga zbog kojih smo pisali blog ćemo
vjerojatno i koristiti neku microblogging platformu. Dakle, dijelit ćemo neke naše osobne
događaje, mišljenja ili komentare, promovirati svoj rad

Twitter je 14. najposjećenija web stranica, s 58,4 milijuna posjeta i godišnjim rasom od
949 posto. Stvarni broj korisnika je puno veći.

Za registraciju je potreban samo e-mail i lozinka baš kao i kod Facebook-a

25
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 30. Twitter.com

5.1. Povijest i razvoj

Cijelu priču započeo je Jack Dorsey, programer i web entuzijast, koji je s idejom o web
servisu na kojemu bi korisnici mogli brzo javljati što rade i gdje su, došao ekipi ODEO-a, sitea
koji agregira video i audio sadržaj. Na priču se primio i pokretač Odea i iskusni programer na
području društvenih mreža i korisničkog sadržaja, Bizz Stone, te su njih dvojica u roku od dva
tjedna složili prototip Twittera. Pridružio im se i Evan Williams, čovjek koji je skovao izraz
"blogger" i bio jedan od ljudi koji su pokrenuli masovno bloganje.

Trojac je ubrzo privukao investitore, gomilu Venture fondova čiji novac još uvijek
financira razvoj Twittera.

5.2. Twitter kao društvena mreža

Twitter kao društvena mreža ima sljedeće značajke:

 Stvaranje javnih ili privatnih korisničkih profila unutar samoga sustava,

 Stvaranje vlastitih grupa kontakata (jedan na jedan, jedan na više ili više na jedan, više na
više) s kojima korisnik u određenoj mjeri dijele zajedničke interese
 Pregledavanje statusa vlastitih grupa kontakata ili onih kreiranih unutar sustava

26
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 31. Mogućnosti Twittera

5.3. Twitter rječnik

 Tweet

Doslovce „tweet“ znači cvrkut (male ptičice), dok na Twitteru taj pojam predstavlja
poruku koja se prikazuje na profilu. Poruke mogu biti dugačke točno 140 znakova, što je
rezultat prilagođenosti Twittera SMS komunikaciji, koja mu i jest prva namjena. SMS-ovi
prikazuju 160 znakova, ali kod Twittera je prvih 20 ostavljeno za korisničko ime.

 Follow

Twitter omogućava praćenje tuđih profila.. Ispod fotografije na svakom profilu je mali
„gumb“ na kojemu piše follow. Klikom na taj gumb počinjemo pratiti tog korisnika te imamo
uvid u sve njegove postove.

 DM (Direct Message)

DM (eng. Direct Message) su direktne poruke koje služe komunikaciji između korisnika
Twittera, primatelja i pošiljatelja. DM sadrži najviše 140 znakova.

27
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

 RT (ReTweet)

Kada uz određeni tweet vidimo kraticu RT, znači da je osoba nekoga „ReTweetala“,
odnosno prenijela njegovu poruku. Profil osobe koja je postavila izvornu poruku nalazi se
odmah iza „RT“ kratice, opet u obliku @korisničkoime s linkom na izvornog korisnika
Twitera

 #hastag

#hastag služi za označavanje tweetova, ali i lakše pretraživanje. S njim možemo označiti
ili potražiti pojmove, nazive i sl.

 Fail Whale

Iako se Twitter stalno nadograđuje, u određenim trenucima stvar jednostavno puca od

preopterećenosti – previše ljudi tweeta i sustav treba pauzu. Tada na scenu stupa Fail Whale,
simpatična sličica kita kojeg nose ptičice, autorsko djelo kineske umjetnice Yiying Lu, i
poziva te da se na neko vrijeme suzdržimo od tweetanja

6. LINKEDIN

LinkedIn je društvena mreža za razmjenu poslovnih kontakata koja je kreirana u prosincu

2002. godine, a osnovao ju je bivši izvršni predsjednik tvrtke PayPal, Reid Hoffman, dok je tvrtka
Sequoia Capital investirala u ovaj projekt (što je bio slučaj i sa servisom YouTube).

LinkedIn je najveća svjetska profesionalna društvena mreža. Unutar LinkedIna možemo

kreirati svoj profesionalni profil koji sadržava informacije o radnom iskustvu, znanjima i
sposobnostima. Budući da se radi o modelu društvene mreže, možemo graditi i svoju
profesionalnu virtualnu zajednicu. Na taj način se LinkedIn koristi i kao alat za komunikaciju sa
svojim sadašnjim, a posebice bivšim kolegama i suradnicima.

Omogućeno je i otvaranje tematskih grupa otvorenoga i zatvorenoga tipa unutar kojih je

moguće poticati raspravu i razmjenu mišljenja i informacija o određenoj temi. Moguće je i
sinkronizirati svoj korisnički profil na Twitteru te servisu SlideShare ili Amazon unutar svog
LinkedIn profila.

Također je moguće pridružiti se raznim grupama i stranicama kompanija gdje možemo

naći vezu za naš budući posao ili osobu koja nam može napisati preporuku za posao koji smo
prije obavljali. Korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastite fotografije i pregledavanje
fotografija drugih osoba.

28
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 32. Linkedin.com

6.1. Mogućnosti

LinkedIn je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao i tvrtke
koje traže zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruživanja društvenoj mreži LinkedIn je u
principu menadžment naše karijere.

Izradom našeg profesionalnog profila napravili smo autoritativni resurs sa svim našim
profesionalnim iskustvima i sposobnostima. Jedan takav autoritativni resurs nam omogućuje da
nas ljudi pronađu dok pretražuju Internet. Pretragom našeg imena preko najveće Web tražilice
Google, poslodavci će dobiti poveznicu na naš LinkedIn profil.

Na ovaj način ćemo odmah ostaviti profesionalni dojam i moći ćemo više kontrolirati
rezultate pretraživanja našeg imena na Googleu. Dakle ako tražite posao i volite društveno
umrežavanje, LinkedIn je odlična društvena mreža koja vam u tome uvelike može pomoći.

Jedna od odličnih mogućnosti koje nudi LinkedIn je i postavljanje raznih korisnih

aplikacija. Treba izdvojiti mogućnost postavljanja WordPress aplikacije koja omogućuje prikaz
novosti sa našeg WordPress bloga.

29
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Također jako je zanimljiva mogućnost postavljanja Google ili Slideshare prezentacija.

Omogućeno nam je i otvaranje tematskih grupa otvorenog/zatvorenog tipa unutar kojih se potiče
rasprava i razmjena mišljenja i informacija o određenoj temi. Kada smo naš profil ispravno
popunili, u desnom gornjem kutu postoji poveznica gdje poslodavac lako može preuzeti naš profil
u pdf formatu.

Slika 33. Linkedin (logo)

Unutar same mreže možemo pronaći razne statistike o nekoj tvrtki kao što su: omjer žena
prema muškarcima, postotak najčešćih pozicija unutar tvrtke, lokacije sjedišta tvrtki i njezinih
ureda, odnosno popis sadašnjih, prošlih i bivših zaposlenika. LinkedIn dakle možemo koristiti
kao alat za komunikaciju sa svojim sadašnjim, a posebice bivšim kolegama i suradnicima.
Nadamo se da smo vas uspjeli zainteresirati za ovu rastuću društvenu mrežu i želimo vam puno
uspjeha u pronalaženju željenog posla.

7. ZAKLJUČAK

Društvene mreže su prisutne u našem okruženju, a ljudi svakodnevno provode dio svog
vremena posjećujući takve siteove. Svakim danom broj korisnika društvenih mreža raste, a njihov
uspjeh ne iznenađuje, prvenstveno zbog toga što korisnicima nude besplatan pristup i
neograničenu mogućnost povezivanja sa drugim ljudima

Društvene mreže u komunikacijskom smislu novi način komuniciranja, dok u društvenom

smislu to je nova forma društvenosti, koja nameće i nove obrasce ponašanja i novi način
društvenog povezivanja u virtualnom svijetu.

Korisnici imaju mnogo argumenata kojima će opravdati svoj boravak u ovakvim

virtualnim zajednicama (od mogućnosti da se „sretnu“ s prijateljima koje godinama nisu čuli ni
vidjeli, preko poboljšanja društvenih veza sa ljudima sa kojima se u stvarnom svijetu ne stignu
sresti, do mogućnosti da se na jednom mjestu kreiraju foto album, dnevnik i adresar kontakata.)

S druge strane, njihovi protivnici će uvijek naglasiti svojevrsnu ovisnost koju one
izazivaju kod korisnika, smanjenje stvarnih kontakata u realnom svijetu u korist online

30
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

komunikacije, opasnost od krađe identiteta, smanjenu mogućnost zaštite privatnosti, pa sve do

zloupotrebe podataka iznesenih na njima.

Facebook se smatra vodećom društvenom mrežom svijeta jer ima 600 milijuna korisnika.
Razlozi njegove popularnosti su profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije
o pojedinim korisnicima, jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima te
mogućnost kontrole privatnosti svakog korisnika. Prema vlastitim željama korisnik može sakriti
svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Također tu su i brojne aplikacije i igre koje dio
korisnika zabavljaju, a drugi dio korisnika živciraju jer sadrže brojne spamove i ima ih previše

Twitter za razliku od Facebook-a ima manji broj korisnika (oko 200 milijuna). Najveća
prednosti je jednostavnost, što mu je i bio cilj jer je napravljen nakon Facebook-a. On služi za
microblogging, a osim osnovnog izmjenjivanja poruka i praćenja, gotovo da i nema niti jednu
drugu mogućnost.

LinkedIn je dakako jedna od najuspješnijih društvenih mreža, a ujedno i jedna s najbrže

rastućim brojem korisnika. LinkedIn je najveća svjetska profesionalna društvena mreža te zbog
toga je vrlo popularna u poslovnom svijetu. Dakako, smatra se najkorisnijom društvenom
mrežom, a broj korisnika LinkedIn-a je prešao brojku od 100 milijuna.

8. POPIS SLIKA

Slika 1. Društvene mreže.................................................................................................................2

Slika 2. Web 2.0 logo.......................................................................................................................4
Slika 3. Korisnici virtualnih zajednica.............................................................................................5
Slika 4. Najpoznatije društvene mreže.............................................................................................6
Slika 5. Razvoj društvenih mreža kroz povijest...............................................................................6
Slika 6. Aol.com...............................................................................................................................7
Slika 7. Match.com...........................................................................................................................7
Slika 8. Friendster.com.....................................................................................................................8
Slika 9. Myspace.com......................................................................................................................8
Slika 10. Twitter & Facebook..........................................................................................................9
Slika 11. Ning...................................................................................................................................9
Slika 12. Linkedin..........................................................................................................................10
Slika 13. Foursquare.com...............................................................................................................10
Slika 14. Facebook (Google Insights)............................................................................................11
Slika 15. Twitter (Google Insights)................................................................................................12

31
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

Slika 16. Linkedin (Google Insights).............................................................................................12

Slika 17. Facebook (logo).............................................................................................................13
Slika 18. Facebook 2004. godine...................................................................................................14
Slika 19. Facebook.........................................................................................................................15
Slika 20. Facebook profil...............................................................................................................16
Slika 21. Mark Zuckerburg osnivač Facebook-a,..........................................................................17
Slika 22. Facebook-ovi serveri.......................................................................................................17
Slika 23. Postupak registracije na Facebook..................................................................................18
Slika 24. Prijepis kontrolnog koda.................................................................................................18
Slika 25. Prijava na Facebook........................................................................................................19
Slika 26. Facebook povezivanje.....................................................................................................19
Slika 27. Komunikacija na Facebooku...........................................................................................21
Slika 28. Aplikacije nastale od strane Facebook korisnika............................................................23
Slika 29. Facebook na mobitelu.....................................................................................................24
Slika 30. Twitter.com.....................................................................................................................25
Slika 31. Mogućnosti Twittera.......................................................................................................26
Slika 32. Linkedin.com..................................................................................................................28
Slika 33. Linkedin (logo)...............................................................................................................29

9. LITERATURA

Web stranice:

 www.informatologija.net
 www.wikipedia.hr
 www.facebook.com
 www.twitter.com
 www.linkedin.com
 www.net.hr
 www.zimo.co
 www.facebook-hrvatska.com

32
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU ZAVRŠNI RAD

33