Javna ustanova GIMNAZIJA OBALA Sarajevo

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA (INFORMATIKA)

DRUŠTVENE MREŽE

PROFESOR UČENIK
Kapidžić Enis, prof. Riad Čardaković, II-5

Sarajevo, oktobar 2021.

Sadržaj

1.Uvod ..................................................................................................................1
1.1 Općenito o društvenim mrežama …………………………….…...………………1

2. Facebook………………………………………………………………………2
2.1 Osnovno o Facebook-u………………………………………………………..…2

2.2 Brojke i činjenice o Facebook-u…………………………………………………..3

3. Instagram……………………………………………………………………...4
3.1 Osnovno o Instagram-u…………………………………………………………..4

3.2 Brojke i činjenice o Instagramu…………………………………………………...5

4 YouTube……………………………………………………………………….6
4.1 Osnovno o YouTube-u…………………………………………………………..6

4.2 Zanimljive činjenice o YouTube-u………………………………………………..7

5 Snapchat……………………………………………………………………….8
5.1 Osnovno o Snapchat-u…………………………………………………………..8

5.2 Brojke i činjenice o Snapchat-u…………………………………………………..9

6 Marketing putem društvenih mreža…………………………………………..10

7 Zaključak autora……………………………………………………………...12
1. Uvod
Društvene mreže postoje već dugi niz godina. Čovjek, odnosno osoba je
društveno biće koje ima potrebu rada u grupi. Radom u grupi ljudi dobivaju
samopouzdanje, staloženost i sigurnost. Definirajmo društvene mreže, kao skupine
od tri ili više osoba nastale puno prije samog weba. Nastankom weba tehnologija je
doživjela totalni preokret. Web se koristi kao izvor informacija, mjesto na kojem
možete pristupiti bilo koji podacima gdje god se nalazili, a u zadnje vrijeme
najzastupljenije na webu su društvene mreže. Zašto su društvene mreže
najpopularnije danas? Baš zbog prvog razloga, jer je čovjek društveno biće i jer ga to
zanima. Na društvene mreže dolazimo kako bi se zbližili, povezali i sprijateljili s novim
ljudima, kako bi podijelili odnosno primili razne informacije, jednostavno kako bi
komunicirali s ljudima na svaki mogući način (od chattanja do slika i sl.). Glavno
obilježje svih društvenih mreža je zajednički interes koji drži grupe ljudi zajedno i
samim time daje popularnost svim društvenim mrežama danas. Odnos poslodavaca
prema društvenim mrežama su razne. Od onih poslodavaca koji sasvim zabranjuju
korištenje društvenih mreža tokom radnog vremena, do onih koji ih sasvim
dopuštaju. Kroz sve to protežu se, kao i uvijek, prednosti i mane. Kompanije koje
promišljeno i pažljivo kreiraju svoju strategiju pristupa društvenim mrežama
ostvaruju prednosti u odnosu na ostale.
2. Facebook

2.1 Uvod i osnovno o Facebook-u i osnivaču Facebooka

Mladi Mark Zuckerberg, iako vješt programer, tada je studirao psihologiju na Harvardu. Za
svoje kolege s faksa već je razvio nekolicinu društvenih web sajtova, poput Coursematcha,
koji je spajao studente s istih kolegija, te Facemash, gdje su korisnici jedni drugima
ocjenjivali privlačnost, onu fizičku naravno. U februaru 2004. godine Zuckerberg je pokrenuo
The Facebook, projekt kojeg je odradio za svoje zadovoljstvo. Sajt je zamišljen kao društvena
mreža za studente sveučilišta, Harvarda. U pokretanju financijski mu je pomogao kolega
Eduardo Saverin. Nova društvena mreža odmah je uspjela među kolegama na faksu, pa se
proširila i na Stanford i Yale sveučilišta. Treba znati da se tada, a i još nekoliko godina
kasnije, u tu društvenu mrežu moglo uključiti samo ako ste pohađali neki od američkih
fakulteta. Podrška za studente, ali i srednjoškolce kasnije se širila na čitave SAD i Veliku
Britaniju.Razvoj Facebook-a prate i tužbe. Na samom početku, Divya Narendra, i braća
Cameron i Tyler Winklevoss, osnivači društvene mreže ConnectU, tužili su Marka
Zuckerberga da je, u vrijeme kada je kod njih radio kao programer, ukrao dijelove
programskog kōda i zapravo kopirao njihove ideje. Slučaj je završio na sudu, ali postupak je
prekinut bez presude, a dvije strane su se navodno nagodile izvan suda. Kada se stvar
zahuktala, Marku su se pridružili kolege s fakulteta, Dustin Moskovitz i Chris Hughes. Počeli
su pristizati i prvi novci, pa su Mark i Dustin napustili faks i posvetili se razvoju društvene
mreže koju tada, u ljeto 2005., nazivaju Facebook. Tada je kupljena i domena fejsbuk.com,
navodno za 200 tisuća dolara. Prvu veću svotu novca, navodno pola milijuna dolara, investira
suosnivač PayPala, Peter Thiel. Zatim investicija od 13 milijuna dolara, i to od "Accel
Partners", tvrtke koja je dosta ulagala u web projekte. Tada su krenule i optužbe da Facebook
zapravo služi kao sredstvo za prikupljanje podataka o korisnicima, što uostalom i stoji u
uvjetima korištenja te društvene mreže. Ipak, korisnike nedostatak privatnosti očito previše ne
zabrinjava, pa Facebook i dalje raste, a raste i vrijednost firme koja dobiva još 25 miliona
dolara investicije. Nemojte misliti da je taj novac potrošen na skupe automobile, jer
Facebook, kao uostalom i druge velike društvene mreže, veliki su gutači love. Procjenjuje se
da Facebook samo na podatkovni prostor troši preko 10 miliona dolara na godinu.
Bez obzira na to što svi misle da je novac na webu lako zaraditi, mnogi smatraju da Facebook
još nije ušao u profitabilne vode, te da se i dalje mora krpati investicijama i prodajom udjela.
Tako je 2007. godine Microsoft kupio 1,6 posto udjela u Facebook-u za 240 milijuna dolara,
pa je ukupna vrijednost firme procijenjena na čak 15 milijardi dolara. Zuckerberg još uvijek je
vlasnik 20 posto udjela, pa se njegova (potencijalna) imovina procjenjuje na tri milijarde
USD.
Kada je tvorcima Facebook-a postalo jasno da je jedino što stoji između njih i zaista velike
količine novca činjenica da sa svojim principom ekskluzivne mreže za studente nikada neće
prestići MySpace, Friendster, Bebo i druge društvene mreže opće vrste, Facebook otvara vrata
svima koji imaju mail adresu, stariji su od 13 godina i koji se žele registrirati. A, pokazalo se
da takvih ima zaista mnogo. Prema novijim podacima Facebook trenutačno broji 70 milijuna
aktivnih članova, po prometu je sedma stranica te druga društvena mreža u svijetu, iza
MySpacea.
2.2 Brojke i činjenice o Facebook-u
Fejsbuk ima više od 350 zaposlenih, a zaposlenicima pruža razne povlastice kao što su:
• Medicinsko i stomatološko osiguranje
• Penziono osiguranje
• Četiri sedmice odmora i 8 dana praznika
• Doručak, ručak i večera po izboru svaki dan
• Hemijsko čišćenje i pranje rublja
• IBM ThinkPad ili Apple MacBook Pro - izbor zaposlenika
Popularnost Facebook-a i dalje raste iz dana u dan. Kompanija tvrdi da ona ima više od 150
milijuna aktivnih članova. Od januara 2007, prosječan broj novih registracija dnevno je
250.000, te da se svakih šest mjeseci broj aktivnih članova udvostruči. U korisnicima
Facebook-a prednjače stanovnici SAD-a, slijede Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Facebook također tvrdi da će biti prvi servis za razmjenu fotografija na internetu ostvarujući
više prometa nego drugi, treći i četvrti servis zajedno. U pogledu broja slika, to znači da
Facebook prima više od 24 miliona učitanih slika svaki dan. Budući da ne postoji ograničenje
koliko slika član može uploadati, a novi članovi se pridružuju svakodnevno, ovaj broj će
vjerojatno i dalje rasti eksponencijalno. Od juna 2007, kada je prvi put Facebook dozvolio
programerima koji nisu zaposlenici Facebook-a izradu aplikacija, programeri su ugradili više
od 7000 programa na Facebook platformu. Svaki dan programeri predstave sto novih
aplikacija. Procjenjuje se da više od 80 posto svih članova koristi barem jednu takvu
aplikaciju.
Zbog popularanosti, Facebook zahtijeva ogromnu količinu prostora za pohranu podataka,
kako u digitalnom tako i u fizičkome smislu. Prema jednom od Facebook-ovih zaposlenika,
kompanija se oslanja na oko 200 tzv. memcached servera za proizvodnju (svakodnevno
funkcioniranje web stranice) i još nekoliko za razvojne svrhe. "Memcached" predstavlja
memoriju koja privremeno čuva podatake. Memcached poslužitelj privremeno pohranjuje
informacije u memoriji poslužitelja, smanjujući potrebu za pretraživanje baze podataka za
informacije. To smanjuje količinu vremena koje je potrebno između zahtjeva za
informacijama i dostavu tih informacija.
Facebook također koristi posebno-sagrađene servere za back-end operacije i sustav
monitoringa za praćenje svih servera. Poslužitelji zauzimaju fizički prostor, tako da Facebook
unajmljuje objekte za pohranu servera. U 2007, Facebook je potpisao ugovor s DuPont Fabros
Technology (DFT) za zakup 1000 kvadratnih metara prostora u Ashburnu, za skladišni centar.
Postavlja se pitanje kako Facebook pribavlja dovoljno novaca za pokriće svojih troškova?
Prihodi se stvaraju prodajom web reklamnog prostora, ali većina njegovih financija dolazi od
privatnih investitora. Prema Facebook-u, financiranje od strane investitora iznosi više od 400
milijuna dolara od kada je Facebook pokrenut 2004 godine.
3. Instagram

3.1 Osnovno o Instagram-u

Instagram je popularna besplatna aplikacija za obradu i dijeljenje fotografija putem mobilnih
telefona (iPhone, Android, Windows Phone) na društvenim mrežama uključujući Facebook,
Twitter, Foursquare, Tumblr, Flickr i Posterous. Aplikaciju su osmislili Kevin Systrom i Mike
Krieger, osnovana je 6. oktobra 2010. godine, a dana 12. aprila 2012. godine Facebook je
kupio Instagram za milijardu američkih dolara. Instagram je originalno bio osmišljen
isključivo za obradu fotografija, ali je u junu 2013. godine uvedeno i objavljivanje video
snimaka trajanja od 15 sekundi čiji se broj danas popeo na 60 sekundi. U 2012. godini
Instagram se prvi put spominje kao društvena mreža. Korisnicima je od tada omogućeno da se
povežu sa drugim korisnicima koji imaju Instagram računi da prate sve njihove objave.
Također, korisnici aplikacije u svoj profil mogu upisati i svoje osobne podatke kao i raditi
selekciju od objavljenih fotografija. Prije objavljivanja fotografija, korisnik ih može
promijeniti uz 14 određene filtere koji mijenjaju boju fotografija Broj korisnika Instagrama u
2011. godini iznosio je 1 milion dok je u 2018. godini broj korisnika ove mreže dosegao 1
milijardu. Kao što brojke pokazuju, Instagram je za razliku od Facebook-a nastavio rasti pa je
tako zabilježen četverominutni dnevni porast korištenja među korisnicima između 25 i 35
godina starosti, a broj korisnika između 18 i 24 je također porastao za 2 minute dnevno u
odnosu na 2018. godinu. Osim mogućnosti otvaranja poslovnog profila, nudi se i mogućnost
pretvaranja postojećeg privatnog profila u onaj poslovni, kao i mogućnost izravnog
pretvaranja objava u oglase. Ipak, najveća pažnja je usmjerena na implementaciju analitičkih
alata kojima Instagram ima na uvid dostupne informacije o korisnicima ( npr. starost, spol,
zanimanje, lokacija itd.) Dobiveni podatci koriste se u svrhu lakšeg targetiranje oglasa prema
željenim ciljanim skupinama, kao i za praćenje dosega, impresija i interakcija vezanih za
pojedini post. Opcija ‘kontaktiraj’ na profilnoj stranici tvrtke, korisnicima omogućuje
dobivanje uputa i slanje e-maila ili direktne poruke. Brendovima je zasigurno najzanimljivija
opcija ‘promoviraj’ koja omogućuje pozicioniranje svojih objava na vrh vijesti svojih
pratitelja. Instagram je u službenoj izjavi objavio da se tom opcijom omogućuje kompanijama
da dođu do novih kupaca u pokretu, koristeći vrhunske alate za ciljanje i mjerenja koje koristi
Facebook. Glavna prednost ove društvene mreže jest da je zanimljiviji od većine društvenih
mreža. Upravo to čini mnoštvo fotografija i videozapisa kratkog formata koje korisnici
svakodnevno međusobno dijele. Tome doprinosi i iduća prednost – raznovrsnost filtera koji se
mogu koristiti pri objavljivanju tih fotografija i videozapisa. Također, vrlo je jednostavno
dijeliti sadržaj na ovoj društvenoj platformi. S druge strane, u mnoštvu objava, Instagram
strogo provodi ograničenja sadržaja (sadržaj neprimjerene tematike) te je, jako lako, prijaviti
objavu ako je ona uvrjedljivog karaktera. To dovodi do uklanjanja Instagram korisničkih
računa. Pošto je to tako jednostavno, događa se da, nažalost, „preko noći“ nestanu Instagram
računi koje netko (iz zavisti ili bilo kojeg drugog razloga) prijavi. Također, s vremenom se
pojavila velika količina oglasa na Instagramu, koja mogu biti prednost (za poslodavca), ali i
veliki nedostatak (za korisnika) zbog prenatrpanosti.
3.2 Brojke i činjenice o Instagram-u

Najpoznatiji Instagram poslovni profil je WeWork, marka uredskog prostora koja se koristi
vizualnim sadržajima koristeći hashtagove kako bi njihov sadržaj dobio veću popularnost i
veću izloženost publici. Profil ima oko 500 000 pratitelja, a na objavama prikupi po nekoliko
hiljada lajkova. Iduća je kompanija Oreo, poznata kompanija koja proizvodi kekse. Na svome
profilu ima 2.6 miliona pratitelja, a po objavi prikupi više od 50 000 lajkova i hiljade
komentara na objavi. Nike je tvrtka koja se bavi proizvodnjom obuće i ostalih dodataka, a
njenu popularnost potvrđuje i broj pratitelja na društvenim mrežama. Na Instagramu ima čak
89 miliona pratitelja, a objave imaju po nekoliko miliona lajkova. 15 Audi je njemačka
industrija automobila koja je među najpopularnijim markama vozila. Njenu popularnost
dokazuju i brojke, broj pratitelja na Instagramu je 14 miliona, a broj lajkova iznosi od 100 000
do 500 000. Gucci je talijanski modni brand poznat diljem svijeta. Kompanija na Instagramu
ima 34 miliona pratitelja, a objave privlače pozornost brojne publike pa tako broj lajkova
iznosi oko 100 000. Broj mjesečno aktivnih korisnika Instagrama iznosi 1 milion, a broj
dnevno aktivnih korisnika Instagrama iznosi 500 miliona. Opciju „Instagram story“
svakodnevno koristi 400 miliona korisnika, a svakodnevno se podijeli oko 50 miliona
fotografija. Broj profila koji koriste opciju „business“ je 25 miliona, a broj lajkova na dnevnoj
bazi iznosi 4.2 miliona. Broj fotografija i videa koji se podijele svakodnevno iznosi više od
100 miliona. Zanimljiv je podatak da su čak 68% korisnika žene. Korisnika izvan SAD-a je
80%, a iz SAD-a ih je 77.6 milijuna. Instagram koristi 31% Amerikanki i 24% Amerikanaca.
Šest od deset online odraslih ima Instagram račune, 32% korisnika Interneta je na Instagramu,
59% korisnika Interneta je u dobi od 18 do 29 godina, 33% korisnika od 30 do 49 godina, a
38% žena koje koriste Internet koriste i Instagram, dok je muškaraca 26%. Najviše je
tinejdžera koji koriste ovu društvenu mrežu, a to iznosi čak 72%.
4 YouTube

4.1 Osnovno o YouTube-u

Trenutno globalno najpopularnija društvena mreža za razmjenu video sadržaja je YouTube.
Pokrenuta je s ciljem izrade platforme za slanje, pregledavanje i dijeljenje korisničkih
videozapisa. Pokrenula su ga 2005. godine trojica bivših djelatnika PayPala, Chad Hurley,
Steve Chen i Jawede Karim. YouTube je kao društvena mreža poseban po tome što je najprije
služila za dijeljenje video sadržaja, a usput su korisnici imali svoju profilnu stranicu, odnosno
stranicu svog kanala te su imali mogućnost dodavati prijatelje. Iako više ne postoji mogućnost
dodavanja drugih korisnika na listu prijatelja, danas se isti efekt postiže pretplatom na željeni
YouTube kanal, tj. kanal drugog korisnika. Razlog zašto se pojam pretplata može staviti pod
navodnike je taj što svi korisnici YouTubea mogu besplatno objavljivati i pregledavati video i
audio sadržaj, pa se samim time i pretplata ne plaća. Uloga društvene mreže YouTube
Popularnost ove društvene mreže toliko je rasla da ju je za manje od dvije godine postojanja
kupio Google za 1,65 miliona dolara pa je tako od kraja 2006. godine YouTube i dio
Googleove grupacije. Većinu sadržaja na YouTube šalju pojedinačni korisnici iako postoji
poseban partnerski program putem kojeg svoje sadržaje šalju medijske i druge korporacije,
odnosno poslovni subjekti. Argumenti koji potvrđuju činjenicu da se govori o jednom od
najpopularnijih web sjedišta na globalnoj razini su impresivni. Prema procjenama Alexae,
YouTube je treće najpopularnije web sjedište na svijetu, koje posjećuje više od 1 milijarde
jedinstvenih posjetitelja mjesečno. Isti ti posjetitelji pogledaju 6 milijardi sati videozapisa na
mjesečnoj razini. Uz navedeno, YouTube slovi kao druga najpopularnija tražilica internetskog
informacijskog prostora, iza svog vlasnika Googlea. Zanimljivi su i podatci koji kažu kako se
svake minute na YouTube-ove poslužitelje pošalje oko 100 sati video sadržaja, a 80%
korisničke baze dolazi izvan SAD-a. Što se tiče dostupnih podataka o najgledanijim
videozapisima na YouTubeu, na globalnoj razini od prvih 30 najgledanijih videa čak su 28
glazbeni spotovi pop izvođača, a 10 od toga čine zajedničke pjesme dviju pop zvijezda. Valja
naglasiti i to da otkako ga je Google kupio, razvio se s web mjesta na kojem su objavljivani
amaterski videozapisi i videozapisi bez oglasa, u 6 internetsko odredište koje se sada koristi
za objavljivanje komercijaliziranih i profesionalnih videozapisa.
Prvi je video na YouTube postavio korisnik jawed (pravim imenom Jawed Karim, jedan od
osnivača web-stranice) pod nazivom "Me at the zoo". Video je postavljen 23. aprila 2005.
godine te trenutno ima više od 85 miliona prikaza.
Muzički spot pjevača Psy - "Gangnam Style", postao je prvi videozapis koji je prešao 1
milijardu pregleda na YouTubeu, a prenesen je 2012. godine, a 1 milijardu prikaza dobio je u
januaru iste godine. Dugo vremena je bio najgledaniji videozapis na YouTubeu, no 10. jula
2017. godine, prestigao ga je glazbeni spot pjevača Wiz Khalifa - "See You Again". Isti
spot,ubrzo je prestigao glazbeni spot pjevača Luisa Fonsia - "Despacito", koji je dan danas
najgledaniji video na YouTubeu s 5,1 milijardi pregleda. Trenutno, samo 6 videozapisa koji
nisu glazbeni spotovi imaju preko 1 milijardu prikaza.
4.2 Zanimljive činjenice o YouTube-u
1. Osnivači sajta YouTube su Chad Hurley, Steven Chen i Jawed Karim, bivši radnici
kompanije PayPal. Domen su registrovali u februaru 2005. a sajt je krenuo sa radom u
decembru.
2. Vlasnik YouTubea je kompanija Google. Samo 18 mjeseci nakon osnivanja, YouTube je
prodat za 1.65 milijardi dolara u akcijama.
3. Procjenjuje se da svakog mjeseca u prosjeku milijardu korisnika posjeti YouTube. Drugim
riječima, 15% planete mjesečno posjećuje ovu mrežu.
4. Na Twitteru se svakog minuta podjeli oko 700 linkova sa sajta YouTube.
5. Oko sto minuta video zapisa postavi se na YouTube svakog minuta, što znači da se na ovoj
mreži nalazi više materijala nego što su najveće televizijske kuće snimile u proteklih 60
godina.
6. Najomraženiji video koji se našao na mreži YouTube je spot Rebecce Black za
pjesmu Friday. Pre nego što je uklonjen, imao je nevjerovatnih 3.1 miliona dislajkova.7.
Čuveni spot za pjesmu Gangnam Style, najgledaniji je video ikada sa skoro 2.2 milijarde
pregleda do sada.
8. Ako izuzmemo muzičke spotove, najgledaniji viralni video svih vremena je Charlie bit my
finger again  koji je premašio 800 miliona pregleda.
9. Prvi video koji je postavljen na YouTube bio je snimak iz zoološkog vrta i prikazuje jednog
od osnivača, Jaweda Karima. Video koji nosi naziv Me at the zoo danas ima skoro 17 miliona
pregleda.
10. Više od milion korisnika iz preko 30 zemalja sveta zarađuje novac zahvaljujući videima
koje postavljaju na ovu mrežu.
11. Chad, Steven i Jawed došli su na ideju da osnuju YouTube nakon što nisu mogli da
pošalju prijateljima snimak sa jedne privatne zabave na kojoj su bili. Međutim, neki tvrde da
pravi razlog leži u tome što Jawed nije mogao da pronađe snimak malog incidenta koji se
desio na nastupu Justina Timberlakea i Janet Jackson i da je tada riješio da stvori mjesto gdje
će svaki snimak moći da se pronađe sa lakoćom.
12. Prethodnik YouTubea bio je sajt ShareYourWorld.com. Osnovan 1997. godine, postao je
prvi sajt za dijeljenje video snimaka, ali je zahvaljujući skromnoj tehnologiji ubrzo ugašen.
13. Prosječnom čovjeku bilo bi potrebno 23 života da pogleda sve video zapise koji su
postavljeni na YouTube.
5 Snapchat

5.1 Osnovno o Snapchat-u

Snapchat je društvena mreža koja trenutno broji 200 miliona mjesečno aktivnih korisnika.33
Središnja ideja na kojoj je razvijena je sukladna prirodnom ponašanju čovjeka. Predstavlja
novitet na tržištu društvenih mreža. Riječ je o funkciji kojom se fotografije, video zapisi i
poruke šalju direktno među korisnicima te brišu nakon nekoliko sekunda od otvaranja. Tom
funkcionalnošću se oponašaju stvarni razgovori i ljudsko pamćenje s jedne strane te štiti
privatnost svojih korisnika s druge. Najveći segment korisnika su tinejdžeri i adolescenti, koji
zajedno čine 45% svih postojećih. Aplikacija je razvijena pod imenom Pictaboo tijekom ljeta
2011. godine, međutim njen početak na tržištu nije bio uspješan, odnosno do kraja ljeta je
preuzeta samo 127 puta. Tijekom jeseni iste godine, jedan od osnivača napušta tvrtku, koja
potom prolazi kroz rebranding koji završava promjenom naziva u Snapchat. Od aprila 2012.
godine, aplikacija je dostupna na Android platformi. Velikom uspjehu tvrtke je doprinio
publicitet kao aplikacije namijenjene za "seksualno dopisivanje" (popularno zvano sexting),
što je bilo glavni razlog njenog korištenja od strane nekih korisnika, uzimajući u obzir
činjenicu o funkcionalnosti kojom se poruke, video zapisi i fotografije brišu nakon nekoliko
sekunda. Ključni trenutak u povijesti tvrtke je bilo odbijanje preuzimanja vrijednog 3
milijarde dolara od strane Facebooka u studenom 2013. godine. Tvrtka potom kreće u
samostalni razvoj aplikacije te uvođenje modela monetizacije.
Od 2013. do danas se postepeno uvode funkcije kao što su:
• Stories ili priče – fotografije i video zapisi koji su javni te traju 24h,
• Filteri, vremenske, temperaturne i brzinske oznake,
• Priče vezane za jedinstvenu lokaciju ili događaj,
• Geofilteri, koji dodaju oznaku lokacije na poslane fotografije i videozapise,
• Dodavanje korisnika preko specifičnog QR koda,
• Discover dio aplikacije, na kojem se prikazuju jednodnevne novosti iz svijeta uz oglase,
• Lenses ili "leće" koje koriste tehnologiju prepoznavanja lica i time omogućuju kombinaciju
fotografija osobe s 3D grafičkim elementima,
• Memories ili "sjećanja" koja omogućuju postavljanje prethodno snimljenih fotografija.
5.2 Brojke i činjenice o Snapchat-u
Oko sto miliona korisnika pogleda ogromnih sedam milijardi videa dnevno. Usporedbe radi,
Facebook s 1,5 milijardi aktivnih korisnika mjesečno bilježi osam milijardi pregleda. Brojka
poslanih snapova približava se milijardi dnevno. Procijenjena vrijednost Snapchata je 16
milijardi dolara, uglavnom zbog potencijala za digitalno oglašavanje. Dosad je prikupio više
rundi investicija, a Facebook je navodno ponudio tri milijarde dolara za preuzimanje i bio
glatko odbijen. Zarađuju ponudom sponzoriranih sadržaja preko značajke Discovery,
sponzoriranih geografnih filtriranja... U suradnji sa Sashom Spielberg, kćerkom redatelja i
producenta Stevena Spielberga, i Emily Goldwyn, kćerkom producenta Johna Goldwyna,
izbacili su i vlastitu seriju 'Literally Can’t Even'. Snapchat je primarno namijenjen
tinejdžerima (uz Instagram, najbrže su rastuća društvena mreža u dobnoj kategoriji 18 do 24 u
Sjedinjenim Državama) iako ju koristi i nemali broj odraslih osoba. Iznimno je jednostavna.
Kao glavni zaslon služit će kamera, no neka vas to ne zbuni. Naviknut ćete se dosta brzo.
Snapcaht je definitivno jedna od najzabavnijih aplikacija, s ludim fitlerima zbog kojih nam
fotke izgledaju posebno cool. No sve ono što ga čini super zabavnim, vrlo često može i
frustrirtati. Ponekad je teško razumjeti što služi za što, a zbog nedostatka uputa većinu trikova
moraš otkriti sam. Zanimljivo je kako Snap nikada nije ostvario profit. Dapače, od svog
osnutka akumulirali su 1,2 milijardi gubitka. A nisu niti pretjerano optimistični što se tiče
budućnosti, te kažu kako možda nikada neće ni ostvariti profit. Čudno s obzirom na to da
imaju 158 milijuna dnevno aktivnih korisnika! To je više od Twittera. Objavili su i kako 60%
korisnika svaki dan objavljuje sadržaj, a u prosjeku korisnik Snapchata će otvoriti aplikaciju
18 puta dnevno i koristiti ju 25-30 minuta. iOS je također popularnija platforma od Androida
za Snapchat, pa je i Snap priznao kako u razvijanju aplikacije prioritet stavljaju na Appleove
proizvode.
6 Oglašavanje putem društvenih mreža

Danas gotovo pa svaka osoba ima račun na nekoj društvenoj mreži, a velika većina i na više
njih. Iako su nam danas dio svakodnevice, prije 15 godina stvari su izgledale dosta drugačije.
Rast popularnosti društvenih mreža značio je i promjenu načina oglašavanja. Odjednom
postalo je jednostavno i za manje poduzetnike svoj proizvod ponuditi širokoj publici uz puno
niže troškove oglašavanja nego da koriste od prije popularne načine poput TV- oglašavanja,
reklamnih plakata i slično. Za velike globalne korporacije ovo je značilo još veću
globalizaciju, osvajanje novih tržišta i bolju primjenu ekonomije obujma. Marketing
društvenih mreža je oblik internet marketinga koji koristi web stranice za umrežavanje kao
marketinški alat, s kojim kreira promet, popularizira određeni brend i omogućuje interakciju s
kupcima putem društvenih mreža. 13 Postoji veliki broj društvenih mreža od kojih svaka ima
neka specifična obilježja kojima se od drugih. Danas najpopularnije pa samim time i najčešće
korištenje za oglašavanje su Facebook i Instagram. Instagram je mreža prvenstveno
namijenjena za dijeljenje slika i video sadržaja dok se Facebook koristi i za čitanje vijesti,
dijeljenje statusa i sl. Twitter je također društvena mreža namijenjena sličnoj svrsi koja na
našim prostorima nije često korištena dok je u Americi među najviše korištenim mrežama.
Ovdje se ne smije zaboraviti YouTube koji je uvjerljivo najpopularnija mreža za dijeljenje
video sadržaja. U drugim kategorijama poput blogova imamo društvenu mrežu WordPress,
mrežu namijenjenu za čitanje recenzija restorana, kafića, hotela i sl. – TripAdvisor, Podcast
društvene mreže poput PodOmatic. O kojem god formatu i vrsti se radilo, društvene mreže su
uvijek korištene. Pametni telefoni promijenili su način na koji se ljudi povezuju pa samim
time i poduzeća mogu doći do kupaca u bilo kojem trenutku 24 sata dnevno. U početku
korištenja interneta puno manji fokus bio je na oglašavanju, ljudi su posjećivali stranice koje
ih zanimaju i nije bilo puno događanja u smislu interakcije prodavač-kupac. Prvu veliku
promjenu napravio je eBay uvođenjem mogućnosti jednostavne komunikacije između kupca i
prodavača. Društvene mreže ovu komunikaciju su podigle na još višu razinu, kupci danas
mogu reći što žele kroz kreirani sadržaj, pretrage ali i direktne ankete i sl. što omogućava
prodavačima da se što bolje prilagode i ponude upravo ono što kupci žele. Iako se na prvu
ovaj način oglašavanja čini kao idealno rješenje za svakoga tko planira početi određeni posao
i prodaju, prije početka potrebno je obratiti pažnju na više kriterija.
1. Ciljana publika – činjenica je da su mladi najbrojnija skupina korisnika društvenih mreža,
samim time potrebno je definirati kojoj ciljanoj publici se želi prodati proizvod te ako ona nije
u skladu s ciljanom publikom društvenih mreža možda bi trebali odabrati drugi način
oglašavanja. Na primjer ako se želi prodavati oprema za starije osobe i penzionere vjerojatno
bi se bolji prodajne rezultati ostvarili oglašavanjem preko TV uređaja i radija s obzirom na to
da su više korišteni u toj dobnoj skupini od društvenih mreža.
2. Direktna komunikacija i povratna informacija – Sve veći je naglasak na direktnoj
komunikaciji s potrošačima kako bi se postigli najbolji poslovni rezultati. Ostvarivanjem
direktnog kontakta s kupcem dolazi i do prilike za pogrešku u komunikaciji pa samim time
jedan dan kada je osoba u poduzeću koja se bavi ovim poslom neraspoložena, može direktno
ugroziti poslovni uspjeh navedenog poduzeća. Također s obzirom na to da su recenzije
svugdje dostupne a informacije se šire lakše nego ikad, lako je moguće da stalni kupci
određenog poduzeća zbog jednog lošeg iskustva njega zamijene konkurentom.
3. Dugoročnost oglašavanja i stalno usavršavanje – Ne postoji vijek trajanja i potrebno je biti
da je tvrtka spremna gledati na ovo kao stalan svakodnevni posao ako želi dugoročno uspjeti. .
Postojanje velikog broja konkurenata znači da tvrtka mora biti spremna prilagođavati se
promjenama na tržištu i željama potrošača i stalno analizirati kako pridobiti novi dio tržišta.
Odabir društvene mreže koju koristiti za oglašavanje nije jednostavan zadatak, svaka ima
svoje prednosti, mane i obilježja koje treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluke.
7 Zaključak autora

Društvene mreže se mogu protumačiti na razne načine, ali ono što je nezanemarivo je njihov
uticaj na svakidašnji život ljudi. Naime društvene mreže su u mnogo čemu pridonijele
čovječanstvu stvarajući nove izvore zarade i nova, mogu reći, radna mjesta ljudima. Došlo je
do stvaranja novih zanimanja kao što su influencer, Instagram model, Youtuber i mnogih
drugih. Osim stvaranja novih načina zarade, uz pomoć društvenih mreža dolazi do pomoći već
postojanim poslovima prvenstveno putem marketinga koji najveći utjecaj ima putem
pomenutih mreža iznad. Ali pošto nije sve u novcu one su doprinijele komunikacijama među
ljudima koja su dosta olakšana, a ljudi su dosta uvezaniji. Ali kao i sve ostalo i one imaju
svoju mračniju stranu i svoje mane. Ljudi su dosta izloženiji cyber napadima i oduzimanjem i
otuđivanjem novca, identiteta i brojnih drugih stvari. Mane su brojne, ali njih zasjenjuju
velike prednosti koje sam prve naveo. I kao zaključak donosim to da su društvene mreže jako
korisne i da današnji život u mnogočemu zavisi od istih, te da bi život bez njih bio nemoguć
koliko god se ljudi ne slagali sa ovom izjavom.