Drutvene mree (social networking) neto su noviji fenomen u internetskim

sferama.
Rije je o besplatnim online servisima koji korisnicima omoguuju raznovrsne
vidove komunikacije sa svijetom i mogunost vlastite prezentacije.
Drutvenim mreama danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih
neutralnih (generalne uporabe) postoje i servisi s odreenom namjenom
glede sadrajnog fokusa i profila korisnika.

Komunikacija preko news grupa s vremenom se proirila na generalnu uporabu i

postala jednim od prvih oblika Internet druenja i javnih rasprava.
Neto kasnije razvijaju se i populariziraju IM klijenti, chat appleti unutar web portala
te forumi neznatno drugaiji od dananjih.
Ve su ti programi i appleti pruali solidne mogunosti profiliranja korisnika I
komunikacije sa svijetom.
Zbog niskih brzina spajanja korisnika, nedostatka skladinog prostora uslunih
servera i tehnolokih ogranienja istinsko virtualno druenje i prezentacija nisu bili
izvedivi.
Evolucijom spomenutih tehnologija dolo je do rapidnog poveanja interesa
korisnika koje ni danas ne jenjava.
Besplatno postavljanje slika i video clipova, te pisanje blogova i upravljanje
sadrajem postali su vjesnici nove korisnike paradigme.
Dananje drutvene mree su u najveoj mjeri besplatne - tek neke od njih
naplauju dodatne usluge.

IM - upravljanje dojmovima odnosi se na pokuaj kontrole informacija

kako bi se utjecalo na miljenje drugih o nama.
Profili na drutvenim mreama mogu se shvatiti kao digitalno tijelo
pojedinca gdje pojedinci moraju pisati o sebi kako bi postojali.
Jedan od IM alata je prihvaanje zahtjeva za prijateljstvom.
Kao to prilii izreci Recite mi tko su vai prijatelji i ja u Vam rei tko
ste, ljudi dodaju prijatelje kako bi stvorili sliku o sebi samima.
Korisnici na drutvenim mreama dodaju svoje fotografije.
Prema istraivanju, utvreno je da svaki korisnik prosjeno ima 88
fotografija na drutvenoj mrei.
Dok neki kreiraju svoje profile samo za svoje prijatelje, veina
korisnika ima javne profile kako bi ih mogle vidjeti i druge osobe.

Tijekom godina, korisnici drutvenih mrea su:

Stekli nove prijatelje - preko drutvenih mrea ljudi upoznaju nove prijatelje dijelei
iskustva i zajednike interese
Pronali ljubav - dosta ljudi se upoznalo preko drutvenih mrea i tako zapoelo
svoje romantine veze koje su u dosta sluajeva zavrile brakom.
Osnovali novi posao - ljudi su stekli nova poznanstva i poslovne kontakte i pokrenuli
nove poslove.
Primili pomo kada su u nevolji - ukoliko imaju neki problem,korisnici se obraaju
svojim prijateljima koji im pomau u rjeavanju problema
Pronali nove poslove - putem oglasa na drutvenim mreama mnogi su pronali
novi posao
Primili preporuke za posao - redovito vam mogu stizati preporuke za posao ako se
ulanite u odreenu grupu gdje stiu preporuke
Povezali se sa starim prijateljima - Mnogi korisnici drutvenih mrea ponovno su
stupili u kontakte sa starim prijateljima koje nisu dugo uli i vidjeli .

Jedna od prednosti drutvenih mrea je i osjeaj pripadnosti. Neki korisnici koji

nemaju sposobnost da lako komuniciraju sa ljudima u svakodnevnom ivotu
prilikom razgovora i komentiranja fotografija stjeu osjeaj pripadnosti i poslije se
lake komuniciraju i u drutvu, izlaze s prijateljima itd.
Kontekstualno oglaavanje koje mree provode na svojim stranicama
podrazumijeva da prikazani oglasi bivaju sve vie usmjereni na stvarne potrebe i
navike korisnika tih mrea (to znai da zapravo moemo vidjeti i neki oglas za
proizvod koji nam je zaista potreban, umjesto neprestano biti obasuti onima koji
su nam naporni i dosadni).

I politike stranke su prepoznale golemi potencijal interneta kao medija pa se tako dobar
dio prologodinje amerike predsjednike utrke vodio preko MySpacea, Facebooka ili
Youtubea.

Ipak je ovo vrijeme kad je i Vatikan otvorio svoje stranice na Internetu, a brojne
kraljevske obitelji i dravna tijela profile na drutvenim mreama.

Raunaju da e na ovaj nain najlake informirati javnost, a, opet, dobiti i povratne

reakcije i prijedloge .Iz primjera, povezanog s Hrvatskom, nastao je jo jedan potencijal
drutvenih mrea.

Nakon prologodinjeg nestanka Australke Britt Lapthorne u Dubrovniku, na Facebook

je postavljena grupa preko koje su njezina rodbina i prijatelji molili da se jave svi koji ita
znaju o cijelom sluaju.

Problem digitalnog identiteta - Je li osoba uistinu ta za koju se izdaje da jest? Taj

na virtualni prostor unutar odreenog sustava koji nema jasne prostorne, vremenske,
kulturoloke granice omoguuje nam da kreiramo identitet na nain na koji nam
kontekst dozvoljava. I kada se uistinu izdajemo za one koji stvarno jesmo u realnom
svijetu, kako to dokazati u virtualnom okruenju?
Problem nedostatka
interpersonalne
komunikacije - Veina
komunikacije poinje i
zavrava virtualno, jer je
bra i nema potrebe za
nastavkom iste koja e
zahtijevati interpersonalnu
komunikaciju.
Problem zatite privatnosti - Vrlo esto ljudi istiu da ne ele koristiti ove alate jer se
time naruava njihova privatnost. Ovakva umreena okruenja posjeduju i prikupljaju
veliki broj informacija o naim navikama koje neki itekako smatraju privatnima.

Zapostavljanje stvarnog svijeta - ovisnost - Mnogi ljudi su postali ovisnici o

drutvenim mreama. Provedu i do pola dana koristei drutvene mree i time
zapostavljaju stvarni svijet u kojem ive. Mnogo djece su ovisinici o odreenim
dr.mreama, najvie o Facebook-u. Cijeli dane je provode na njima i kad im se
raunalo pokvari bili bi nervozni, ljuti,histerini, poeli bi se tresti.
Vrijeanje - na drutvenim mreama osnovane su razliite grupe koje vrijeaju druge
sudionike na temelju vjere, politikih stavova, boje koe, spolnosti. Takve grupe kod
lanova potiu agresivnost prema osobama suprotnih stavova i pogleda.

Facebook je drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivi
student Harvarda.
Facebook je bio namijenjen samo studentima sveuilita na Harvardu koji su tim putem
mogli meusobno komunicirati i razmjenjivati informacije.
Danas ova web stranica ima vie od 500 milijuna aktivnih korisnika.
Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s vie od 14
milijuna novih dodanih fotografija dnevno.
Facebook je zamiljen tako da se putem interneta poveu oni ljudi koji se ve poznaju u
stvarnom ivotu, za razliku od slinih web servisa.
Kao to poetna stranica Facebooka kae, on omoguuje korisnicima povezivanje i
socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i ive oko njih.
Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili
rodbinom.
Facebook je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i
oglaavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.

E-mail adresa je sve to je potrebno za kreiranje profila na Facebooku. Kada se korisnik

registrira, moe ureivati svoj profil i prikljuiti se regionalnoj mrei gdje upoznaje ljude iz svoje
okoline.

Korisnike se potie na to da alju osobne informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o

omiljenim filmovima, knjigama, glazbi. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentine
informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti Facebooka jer svi ele
znati to vie o svojim poznanicima i prijateljima.

Korisnik koji vie ne eli biti lan Facebooka, moe obrisati svoj profil tako da dadne naredbu za
to. Profil bude obrisan za 14 dana.

Glavna posebnost Facebooka su brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile:imati virtualne
kune ljubimce, slati virtualna pia, darove, zagrljaje i estitke, igrati videoigre, organizirati
drabe, rjeavati psiholoke testove i kvizove, dodavati omiljenu glazbu..

Posebnost Facebooka je kontrola privatnosti svakog korisnika. Korisnik moe sakriti profil i
fotografije od nepoznatih ljudi. Ipak, Facebook se tijekom svog postojanja naao na meti brojnih
kritiara zbog problema privatnosti korisnika, ali i zbog pitanja cenzure. Kritike dolaze i to su
informacije koje korisnici odaju o sebi koritene za marketinka istraivanja, interne istrage
sveuilita i kompanija, pa ak i policije.

Unato kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za socijalizaciju s rastuim brojem

korisnika. O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je Microsoft krajem 2007. godine
platio 240 milijuna dolara za 1,6 % udjela u dionicama.

Myspace, druga mrea po popularnosti, je besplatna drutvena mrea, koja je poela

gubiti na popularnosti nakon pojave Facebook mree. Omoguuje korisnicima razmjenu
poruka, razmjenu multimedijalnih sadraja, uslugu trenutnog prijenosa poruka (eng.
instant messaging), te mnoge druge sline usluge. Najpopularnija je bila 2006 u Americi
no 2008 godine pretekao ju je Facebook. 2006 upisali su svojeg 100 milijuntog korisnika
a 2009 305 od tisuu zaposlenika je dobilo otkaz.
esti su napadi poznatih korisnika kako bi se zarazili ostali korisnici. MySpace je imao
sline propuste kao i Facebook.
Financiranje stranice omoguuju oglasi. Na toj web
stranici, svatko moe lako objaviti svoj osobni profil,
slike, video-snimke, pisati na blogu, dodati svoj opis itd.
Stranica je postala internetski fenomen, svaki dan
posjeti je oko 230.000 korisnika, po emu je u vrhu
socijalnih web 2.0 stranica. Posebno je popularna
meu glazbenicima, koji je koriste za besplatno
predstavljanje svojih pjesama iroj javnosti.

Twiter je zamiljen kao drutveno mreni antitrend. Ovaj site je odlian za sve koji ele
biti informirani u kratkim crtama od osoba koje poznaju ili potuju. Registriranom
korisniku se daje mogunost druenja i izmjenjivanje poruka iji sadraj ima najvie 140
znakova. Na Twitteru nalazimo bazino tri grupe korisnika. Folowere ljude koji prate sve
ivo i neivo i nemaju nikakav utjecaj, Marketingae koji svojim uzaludnim tweetovima
pokuavaju skrenuti panju na svoje ime ili brand te superkorisnike koji u svojim
tweetovima daju korisne informacije i imaju veliki broj followera. Twiter je nenametljiv i
ponekad poprilino koristan.
Korisnik moe zaraziti vlastiti profil jednostavno pregledavajui profil drugog korisnika
koji je zaraen zlonamjernim programom. Na Twiteru je nedovoljno dobra autentikcija pri
pristupu mrei.

Flickr je zapravo najpoznatija kao mjesto gdje moete uplodati svoje fotografije i iste podijeliti
sa lanovima zajednice. Definitivno po konceptu pametnija od Facebooka. Korisnost ove
stranice ogleda se i u tome to blogeri mogu na njoj besplatno objavljivati svoje fotke koje
koriste u blog postovima.
Flickr od svojih korisnika trai
da svoje slike organiziraju
koristei tagove, koji
omoguuju specifinu potragu
slika po odreenim temama.
Flickr je takoer jedna od prvih
web-stranica koja je uvela tagcloudove koji omoguuju
pristup slikama oznaenih s
najpopularnijim kljunim
rijeima. Upravo zbog
mogunosti koritenja tagova,
Flickr se navodi kao pravi
primjer uinkovite primjene
folksonomije

Last.Fm je internet radio i glazbena drutvena mrea nastala 2002.

Imaju oko 30 milijuna korisnika.
Koristei glazbeni sustav preporuka Last.fm gradi detaljne profile glazbenog ukusa
pojedinih korisnika.
Tako da ukoliko na ovoj mrei pronaete korisnika iji se glazbeni ukus podudara sa
Vaim imate velike anse otkriti mnotvo glazbe koja Vam se svia ali eto niste jo uli
za nju. Stranica za glazboljupce.

Drutvene mree donijet e prednost osobama koje ih

koriste na racionalan nain, a negativno e utjecati na
one osobe koje nemaju mjere, tj. koje svoje vrijeme ne
znaju iskoristiti kako treba.

Broj korisnika drutvenih mrea e svakim danom biti

sve vei i vei, a time e se iriti i krugovi poznanika.
Zasigurno, oekuje se i napredak tehnologije koju
drutvene mree koriste, upravo kako bi se unaprijedile
komunikacijske mogunosti.

Drutvene mree nedvojbeno omoguuju bolju

komunikaciju meu ljudima. No, doziranje, i nain
primjene treba biti umjeren kao i u svim stvarima.