VISOKA ŠKOLA RAČUNARSTVA I POSLOVNIH KOMUNIKACIJA

eMPIRICA U BRČKO DISTRIKTU BIH

SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA „OSNOVE MENADŽMENTA “

KOMUNICIRANJE KAO DIO FUNKCIJE VOĐENJA

STUDENT

Omar Tursić

BRČKO, MAJ 2018. GODINE

 Sadržaj
1. FUNKCIJA VOĐENJA 5

2. KOMUNIKACIJA 6

3. VRSTE KOMUNIKACIJE 7

4. SAVREMENI KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI U ORGANIZACIJI 8

5. POBOLJŠANJE KOMUNIKACIJE 9

6. ZAKLJUČAK 10

7. LITERATURA 11
 Uvod
Komunikacije je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno
proces slanja informacija drugom entitetu, najčešće putem jezika. Riječ komunikacija doslovno
znači: podijeliti, učiniti nešto opštim ili zajedničkim. Komunikacija je obično opisana prema 3
glavne dimenzije: sadržaju, formi i cilju. Sadržaj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se
šalju prema cilju. Cilj može biti sam čovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji) ili
drugi entitet poput grupe, organizacije ili društva.
Komunikacija je uvijek bila potrebna ali, danas je veoma specifična jer postoji odgroman broj
komunikacijskih kanala i dosta same komunikacije se odvija digitalno.

U ovom radu ćemo objasniti funkciju vođenja, komunikaciju kao i neke od načina za poboljšanje
komunikacije.
 1. Funkcija vođenja

Vođenje je jedna od pet funkcija menadžmenta. Vođenje se prvenstveno odnosi na ljude i

socijalne interakcije, te predstavlja proces utjecaja na ljude kako bi doprinosili ostvarenju ciljeva
grupe i organizacije. Za vođenje je bitno slijeđenje dok je u osnovi menadžmenta planiranje i
organiziranje. U biti menadžment je poštovanje pravila i procedura, ostvarivanje rezultata, te
usporedba ostvarenih performansi i postavljenih standarda.
Za razliku od menadžera vođe se ne imenuju, niti se biraju, a niti postavljaju, vođom se postaje
ako osoba posjeduje vodstvene osobine i sposobnosti. Za vođenje nije bitan hijerarhijski položaj
u organizaciji. Vođe se mogu pronaći i izvan formalne hijerarhijske strukture organizacije. Nije
osigurana pozicija vođe – položajem. Poželjno bi bilo, čak što više i neophodno da menadžeri
budu vođe.Moguće je i da neko bude menadžer zbog specifičnosti radnog mjesta mada nema
podređenih – nije vođa.
Vođenje je, slikovito rečeno slično žongliranju s dvije loptice: usklađivanjem i prilagođavanjem.
Dok uspješne vođe bacaju u zrak dvije loptice, u tome trenutku razmatraju koju od drugih
dodatnih loptica uzeti i ubaciti ih u igru. Iz širokog i zbunjujućeg asortimana atraktivnih
mogućnosti, vođe moraju pažljivo odabrati s kojim će se novim poslovnim aktivnostima
organizacija baviti.
Uspješne vođe ukidaju po jednu staru aktivnost koja više nije od velike svrhe sa svakom novom
koju iniciraju. Vođenje kompanije je dinamičan proces kreativnog organizacijskog usklađivanja
poslovnih aktivnosti uz 1istodobno pokretanje novih i napuštanje starih aktivnosti.
Osnivač kompanije Apple - Steve Jobs, vjerovatno jedan od najuspješnijih
svjetskih poslovnih ljudi. Nakon njegove smrti, zamijenio ga je Tim Cook. Jobs je osnovao
Apple 1970. godine, te je bio otjeran od strane svoje uprave, ali se na kraju vratio kao Appleov
CEO. Od tada je širio revoluciju u IT industriji sa svojim kreacijama kao što su MacBook, iPod i
iPhone 2007. godine.
Steve Jobs je naveo da pri vođenju firme morate biti spremni suočiti se preprekama. Prepreke
su dio života i da li ćete postati uspješni ili ne, ovisi naporu koji uložite.
Inovacija donosi vodstvo - Jobs je vidio moć inovacije u izgradnji svoje kompanije kao ključ
uspjeha u vođenju velikog poduzeća. Do danas, možemo vidjeti inovativnu moć Apple Inc. kao i
tržišno vodstvo u industriji.
Ako želite zadržati vodstvo, morate biti onaj koji je stalno s novim idejama, novim inicijativama,
a sve u duhu pomicanja organizacijske misije prema naprijed. U bilo kojoj industiji, svojim
stalnim inovacijama u skladu s vašom misijom biti ćete ispred konkurenata.
 2. Komunikacija

Komunikacija dolazi od latinske riječi communicatio ≈ communicare, što u prijevodu znači

komunicirati. Komunikacija je sve što radimo. Samom svojom prisutnošću čovjek komunicira.
Komunikacija je aspekt međuljudskih odnosa, njegov bitni, sastavni dio. Komunikacija je danas
složenija nego što je bila jučer. Sa znanjem i informacijama kao pokretačima nove ekonomije,
komunikacija će postajati sve važniji čimbenik uspjeha. Način i uspješnost komuniciranja u
organizaciji u visokoj su korelaciji sa stilom menadžmenta. Glavne funkcije organizacijskog
komuniciranja jesu vođenje, motiviranje i informiranje zaposlenika, kao i šire društvene
zajednice. Komunikacija unutar organizacije mora omogućiti da korisna informacija nađe svoj
put do onoga kome je upućena.

Savremeno društvo zahtijeva pravodobnu, kvalitetnu i istinitu poslovnu informaciju. U

modernim organizacijama nije dovoljno biti informisan, radnici moraju imati pravo i sami
informisati, kako svoje kolege na istoj hijerarhijskoj razini, tako i one na višim položajima.

Ako su interesi menadžmenta podređeni vlastitom bogaćenju, a ne interesima tvrtke i radnika,

tada je uspješna komunikacija u organizaciji nemoguća. U takvom slučaju može se govoriti o
lažnoj komunikaciji gdje se poslovne odluke kojima je cilj osobno bogaćenje menadžera
pokušavaju prikazati kao odluke od interesa za organizaciju.

Vrlo je bliska povezanost procesa menadžmenta i aktivnosti komunikacije. Za realizaciju,

usavršavanje i razvoj poslovanja, mora se provoditi uspješna komunikacija. Kako bi se izbjegli
mogući prekidi i prepreke u učinkovitoj komunikaciji mora se stalno raditi na njenom
poboljšanju. Ukoliko nema komunikacije u organizaciji menadžment je vrlo loš ili ga uopće
nema. Nedovoljna komunikacija i pretjerana umreženost donose raskol u poslovanju te se gubi
kvantiteta i kvaliteta komunikacijskog procesa. U vanjskom okruženju globalizacija ima
negativan učinak s pretrpanošću informacijama.
 3. Vrste komunikacije

Četiri su osnovne vrste komunikacije: usmena komunikacija, pismena komunikacija, kontaktna

ili neverbalna komunikacija, te e-komunikacija.
Najčešći način prijenosa vijesti, informacija ili poruka unutar menadžmenta i organizacije jeste
usmeni. U poslovnom okruženju sve informacije i poruke među sudionicima najčešće se
razmjenjuju razgovorom, raspravom, javnim govorom ili podnošenjem izvještaja.
Neverbalna komunikacija u poslovnom okruženju je svaka komunikacija koja nije izgovorena ili
pisana. Ovo, vrlo široko određenje, uključuje ”jezik tijela”, ali i upotrebu vremena, prostora,
boja, odijevanje, raspored sjedenja za stolom, te položaj i opremu ureda.

Elektronička komunikacija ili e-komunikacija je savremeni oblik komunikacije u

organizacijama. Savremene poslovne organizacije zamjenjuju tradicionalnu komunikaciju
poštom, telefonom, faksom ili neposrednim sastancima elektronskom komunikacijom
temeljenom na savremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji uz primjenu
elektronskih sredstava. Kako bi komunikacija uopšte bila moguća u organizaciji, sama
organizacija mora imati razvijeni informacijski sistem koji je podržan informacijskom
tehnologijom.
 4. Savremeni komunikacijski problemi u organizaciji

Gledajući kroz vrijeme, komunikacija je postajala sve jednostavnijom i bržom, barijere i

problemi su nestajali i nastajali s razvojem društva i tehnologije, te se sveukupno komunikacija
mijenjala iz dana u dan. Za moderno se društvo često kaže da je bazirano na informacijama,
masovno, mrežno strukturisano i globalno. Promjene u ljudskom okruženju mijenjaju način
ljudskog funkcionisanja i karakter društvenog života. Brojna istraživanja svih grana nauke
upućuju na prisutnost novih elemenata i novih struktura okoline koji dolaze kao nova “društvena
kvaliteta“. Ljudska komunikacija doživljava revolucionarne promjene. Stoga novo doba donosi i
nove probleme u komuniciranju. Loša komunikacija u većini slučajeva vodi do slabijeg uspjeha
prilikom obavljanja radnih zadataka ili uspostavljanja loših odnosa kod suradnika.
Iskrivljena komunikacija, kao što može udaljiti osobu od porodice i partnera, isto tako može
zaposlenika sputavati u njegovu radu u organizaciji, što može dovesti do odbacivanja,
povučenosti, bespomoćnosti i sl. Ukoliko se na vrijeme prepreke ne spoznaju, loša komunikacija
može dovesti do trajno narušenih odnosa u organizaciji. Neke od prepreka u komunikaciji
nastaju pretežno, ili isključivo na razini pojedinca, a do nekih uglavnom dolazi zbog
organizacijske strukture. One se mogu podijeliti na prepreke na razini pojedinca i na prepreke na
razini organizacije. Dakle mikroprepreke se definišu kao posljedica individualnih karakteristika i
ponašanja pojedinca u situacijama u kojima se nalaze, dok makroprepreke proizlaze iz
organizacijskoga konteksta u kojemu se komunicira.
 5. Poboljšanje komunikacije

Sve organizacije i menadžeri s njima na čelu žele ostvariti uspješnu komunikaciju. Razvoj
komunikacijijskih vještina i odnosa s ljudima postao je sastavni dio cjelokupnog razvoja
organizacije. Jedino se kroz sistem upravljanja ljudskih potencijala može kontrolisati
komunikacijski proces i oblikovati ga. Način na koji ćemo djelovati i ophoditi se prema
zaposlenima može biti olakšavajući ili otežavajući za rad firme. Dobre tehnike organizacijskog
ponašanja donjeti će menadžeru uspjeh u poboljšanju i upravljanju komunikacije. Kao jedna od
vještina i znanja ophođenja s ljudima, uspješna komunikacija podrazumijeva znanje o
komuniciranju s ljudima, poticanje, motiviranje i nagrađivanje zaposlenih. Takve vještine
osigurati će postizanje veće učinkovitosti i efikasnosti jer će zaposlenici biti ispunjeni mirnom
atmosferom i zadovoljstvom.
Uspješno izvršavanje funkcija menadžmenta rezultat je uspješne komunikacijeS obzirom da je
komunikacija sveprisutna predstavlja vrlo važnu ulogu u procesu menadžmenta. Kako
menadžment predstavlja odvijanje funkcija na što bolji način neophodna je komunikacija. Vrlo je
bitno imati kontrolu u komunikaciji unutar firme jer na taj način kontroliše firmu. Odnosi među
zaposlenima i menadžerima više i niže razine moraju se stalno usavršavati i razvijati u
pozitivnom smjeru. Zbog toga je važna interna komunikacija i takav učinak na poslovanje vodi
ka boljem poslovanju firme.
 6. Zaključak

Komunikacija je u uskoj vezi sa svim područjima ljudskog života i djelovanja. Ne postoji

segment privatnog, a tako ni organizacijskog djelovanja u kojem komunikacija nije bitna.
Samom komunikacijom postižu se organizacijski ciljevi pa je stoga vrlo bitno da komunikacija
bude uspješna. Ona se opisuje pojmovima kao što je prijenos informacija, ali i pojmovima kao
što su razmjena osjećaja i ideja. Komunikacijski događaj može imati dva toka, i to putem
formalnih ili neformalnih kanala. Cijeli složeni proces komuniciranja u većini slučajeva ometaju
različite prepreke. Neovisno o vrsti, smjeru i načinu komuniciranja, komunikacija je osnova svih
međuljudskih odnosa. Nove i moderne tehnologije na velika vrata su ušla na naše područje,
najčešće putem velikih stranih kompanija i predstavljaju izazov mladim ljudima, dok oni stariji
ipak preferiraju standardne načine komunikacije. Dakle moderne tehnologije jesu proširile
prostor komuniciranja, ali je komuniciranje i dalje nužno kako bi se uočila veza između radne
uspješnosti zaposlenika i uspjeha cjelokupne organizacije. Tehnologije su ovaj prevladale
prostor, te je nastalo jedno veliko virtualno interaktivno područje, sama budućnost ne može se
zamisliti bez komuniciranja, niti bilo koji alat i uređaj može zamijeniti cijeli proces
komuniciranja i učiniti ga potpuno virtualnim.
 7. Literatura

 Lamza-Maronić, M., Glavaš, J.: Poslovno komuniciranje, Ekonomski fakultet u Osijeku,

Osijek, 2008
 Žugaj, M., Šehanović, J., Cingula, M.: Organizacija, TIVA Tiskara Varaždin, Varaždin,
2004
 https://www.wikipedia.org/