p za vnih a ce rni nje j e j sm ljava ksi] v a oi dobrih pr

[izb or

r sto o

Publikacija je realizovana kao dio projekta Oivljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima. Projekat je zajedniki sproveden u periodu 2011/12. od strane partnerskih organizacija: - Co-PLAN Institute for Habitat Development (Albanija) - POLIS University (Albanija) - Koalicija za odrivi razvoj KOR (Makedonija) - EXPEDITIO Centar za odrivi prostorni razvoj (Crna Gora) Donator projekta je Swiss Cultural Programme in the Western Balkans (SCP) u okviru Regional Cooperation Projects programa.

p za vnih a ce rni nje j e j sm ljava ksi] v a oi dobrih pr

[izb or

r sto o

smjernice za oivljavanje javnih prostora

[izbor dobrih praksi]

U publikaciji se nalaze prevedeni djelovi tekstova iz: Urban design guidelines for Austin City of Austin Design Commission, January 2009 A Guide to Neighborhood Placemaking in Chicago Project for Public Spaces and Metropolitan Planning Council, 2008 Creative Placemaking Ann Markusen, Markusen Economic Research Services and Anne Gadwa, Metris Arts Consulting National Endowment for the Arts, 2010 Tactical urbanism NEXTGEN Next Generation of Urbanists The Street Plans Collaborative, 2011 Seaton Sustainable Place-Making Guidelines The Planning Partnership in association with Sorensen Gravely Lowes Planning Associates Inc.

Izdava: Expeditio - Centar za odrivi prostorni razvoj Urednice: Aleksandra Kapetanovi i Jelena Pejkovi Prevod: Vesna Lekovi Lektura: Marijana Kuki Fotografije: Expeditio Priprema za tampu: Expeditio tampa: Biro Konto Tira: 1000 Kotor, 2013.

www.expeditio.org

Sadraj
[] [I] [II] [III] [IV] [V] Uvod Sistem vrijednosti kao polazna taka u oivljavanju gradskih trgova Kreiranje prostora - placemaking Placemaking kroz angaovanje umjetnika/ca Male akcije velikog uticaja Jednostavna pravila 7 13 21 33 39 41

Projekat Oivljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima je imao za cilj da doprinese oivljavanju gradskih trgova kao odrivih javnih mjesta koja njeguju kulturni identitet i promoviu razliitost kroz primjenu javnih politika i aktivno uee zajednice.

[ ] Uvod
O publikaciji Smjernice za oivljavanje javnih prostora [izbor dobrih praksi]

Publikacija Smjernice za oivljavanje javnih prostora sadri izbor prevedenih tekstova sa primjerima dobrih praksi planiranja, korienja i upravljanja otvorenim javnim prostorima, koji mogu biti korisni u razmatranju buduih aktivnosti vezanih za unapreenje i oivljavanje trgova i ostalih javnih prostora u gradovima Balkana. Publikacija je namijenjena strunjacima i predstavnicima/cama dravnih institucija i lokalnih samouprava koji/e djeluju u oblasti planiranja i ureenja prostora. Takoe, smjernice mogu biti izvor inspiracije i za ostale zainteresovane strane - predstavnike/ce biznis i civilnog sektora, kao i sve graane/ke koji/e ele da bolje i vie koriste prostor na trgovima i ostalim javnim povrinama u svom gradu.

Publikacija Smjernice za oivljavanje javnih prostora realizovana je u okviru projekta Oivljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima, koji je implementiran u periodu januar 2011 decembar 2012. godine u tri zemlje Zapadnog Balkana: Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori. Projekat je realizovan u partnerstvu organizacija: CoPLAN (Institute for Habitat Development) i Polis Univerzitet (International School of Architecture and Urban Development Policies) iz Tirane, Albanija, Koalicije za odrivi razvoj (KOR) iz Skoplja, Makedonije i EXPEDITIO Centra za odrivi prostorni razvoj iz Kotora, Crna Gora. Donator projekta bio je vajcarski program za kulturu na Zapadnom Balkanu (SCP) u okviru Programa regionalne saradnje.

Polazite Projekat oivljavanja gradskih trgova u balkanskim gradovima proizaao je iz dva kljuna zapaanja: da su gradski trgovi, kao mjesta demokratskog i kulturnog izraavanja u savremenim gradovima i sredita graanskih i socijalnih odnosa, od vitalnog znaaja za podsticanje preduzetnitva i razvoj gradova, i da je tokom posljednje dvije decenije urbana transformacija balkanskih gradova pod uticajem globalizacije i neoliberalnih projekata rezultirala znatnim zanemarivanjem javnih funkcija gradskih trgova kao javnih prostora. Gubitak javnih funkcija gradskih prostora je osnovni problem koji je projekat nastojao da rijei, a projektni tim je prepozano gradske trgove koji su tokom istorije bili kljuni nosioci javnih funkcija grada kao prirodni poligon za ovaj zadatak.

Gradski trgovi / otvoreni javni prostori Iako su izvorno u fokusu projekta prevashodno bili gradski trgovi, tokom implementacije polje djelovanja se proirilo ka svim ostalim otvorenim javnim prostorima. Analiza stavova i percepcija graana/ki u etiri grada u kojima je sprovedeno istraivanje (Tirana, Dra, Skoplje i Kotor), serija razgovora sa arhitektima i planerima, kao i preispitivanje naih vlastitih percepcija o gradskim trgovima, doveli su do preliminarnog zakljuka da se uloga funkcija koji su gradski trgovi imali tokom istorije proirila na druge, nove gradske prostore. Ta nova mjesta sa javnim funkcijama postala su vana za ivot gradova, a stanovnici/ce su spremni i ele da uestvuju u njihovom oblikovanju. Oblikovanje mjesta koja spontano dobijaju javne funkcije bie jedan od glavnih izazova u projektovanju naih gradova u budunosti.

Smjernice Tokom implementacije projekta Oivljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima realizovano je vie razliitih vrsta aktivnosti koje su sve imale za cilj da doprinesu oivljavanju gradskih trgova i ostalih otvorenih javnih prostora. Jedna od njih bila je i priprema smjernica na lokalnim jezicima, planirana sa ciljem da se pomogne kljunim zainteresovanim stranama koje utiu na planiranje i upravljanje javnim prostorima na lokalnom nivou. Zamiljeno je da smjernice daju irok pregled moguih pristupa poboljanju gradskih trgova u balkanskim gradovima, kroz iskustva iz regiona, ali i cijelog svijeta. Smjernice sadre izbor prevedenih tekstova za koje smatramo da mogu biti posebno korisni u razmatranju buduih akcija za unapreenje trgova u gradovima Balkana.

Izbor dobrih praksi Izbor tekstova koji je dat u publikaciji predstavlja samo dio primjera dobrih praksi, principa i pristupa vezanih za planiranje, korienje i upravljanje otvorenim javnim prostorima. Uz navedene tekstove elimo jo da ukaemo i na veoma koristan materijal britanske organizacije CABE (Commission for Architecture and the Built Environment). Znaajna iskustva iz Velike Britanije, gdje postoji praksa da se briga o javnom prostoru moe dodijeliti udruenjima graana/ki, kao i iskustva vezana za proces ukljuivanja javnosti u kreiranje planskih dokumenata, mogu da budu veoma dobra polazna taka i za kontekst balkanskih gradova.

Umjetnika ili arhitektonska djela tokom vremena postaju vana veza s prolou grada. Iz ovih djela budue generacije ue o nainu miljenja i shvatanjima svojih predaka. Kada je novo, djelo moe pomoi ljudima da razumiju ideale i tradiciju dananjice, kao i promjene koje se deavaju oko njih.

[I] Sistem vrijednosti kao polazna taka u oivljavanju gradskih trgova

Smjernice za urbano planiranje grada Ostina
Komisija za urbano planiranje grada Ostina, januar 2009.

Smjernice za urbano planiranje grada Ostina imaju specifinu polaznu taku za fiziko planiranje prostora. Originalne Smjernice odnose se na makronivo u planiranju i uglavnom su relevantne za vee gradske cjeline. Ipak, to to se u osnovi baziraju na vrijednostima, a ne na odreenim prostornim parametrima, mnoge od njih ini primjenjivim i u manjim prostorima kao to su gradski trgovi. Smjernice za grad Ostin specifine su za njegov kontekst. Predstavljamo, meutim, u cjelini listu vrijednosti na kojima se Smjernice za urbano planiranje grada Ostina baziraju jer ih smatramo dobrim polazitem za uspjeno planiranje kako gradova, tako i gradskih trgova, ukljuujui gradske trgove na Balkanu.

Znaaj grada
Rad predstavljen u ovom dokumentu rukovodi se gleditem da je grad oblik naselja koji na najjasniji nain otkriva na osjeaj kolektivnog identiteta, nae pripadnosti drutvu s odreenim zajednikim uvjerenjima i vrijednostima. Takoe se rukovodi uvjerenjem da grad otkriva i nau kolektivnu raznolikost i sposobnost da koristimo prednosti nae meusobne blizine, bez obzira to moemo imati razliita miljenja i potovati razliite vrijednosti. U Americi se demokratija shvaena kao vladavina graana/ki koji imaju jednake mogunosti smatra krajnjim temeljem graanskog ureenja i, prema tome, takoe najboljim vodiem kada se radi o ureenju i oblikovanju gradova. Time grad postaje locus civitas, tj. graansko mjesto. 13

 Sam po sebi grad je moan simbol kompleksnog drutva. Vizuelno dobro postavljen, grad moe imati i snaan izraajni smisao U njemu mogu biti otjelotvorene zajednike nade i zadovoljstva, i osjeaj zajednitva. Iznad svega, ako je okruenje jasno odreeno i ako je njegova organizacija vidljiva, onda ga graani/ke mogu ispuniti svojim vlastitim znaenjima i vezama. Tada ono postaje istinsko mjesto, izuzetno i jedinstveno. Kevin Lin: Slika jednog grada
1

Komisija je razvila niz jasnih i objektivnih smjernica koje opisuju specifine akcije koje treba da preduzmu kako javna tako i privatna tijela koja ele da grade u gusto izgraenim podrujima grada. Postojea nastojanja podrazumjevaju da iskazane vrijednosti zajednice treba da imaju udjela u oblikovanju urbanih podruja irom grada kako se on bude urbanizovao.

Zajednike vrijednosti za gradska podruja

Kao to je ranije navedeno, grad je zajednica ljudi, a ne samo graevina. Sljedee zajednike odrednice su vane za gradska podruja: Grad po mjeri ovjeka Gustina Odrivost Raznolikost Ekonomska vitalnost Umjetnost u javnim prostorima Osjeaj za vrijeme Jedinstvenost Autentinost Bezbjednost Povezanost sa spoljanjim prostorom

Proces izrade smjernica

Polazei od postavke da je grad zajednica ljudi a ne graevina, i da ljudi mogu biti dio zajednice na osnovu vrijednosti koje dijele, Komisija za urbano planiranje grada Ostina prvo je pokuala da utvrdi skup zajednikih vrijednosti. One su, zatim, posluile kao osnova za izradu vizije centra grada, koja obuhvata ciljeve i tenje ijim ostvarenjem se centar grada moe preobraziti u odlino javno mjesto. Na osnovu definisanih ciljeva, 14
1 Kevin Lynch: The Image of the City, knjiga postoji u prevodu na srpski jezik; izdava: Graevinska knjiga, Beograd 1974. (prim. prev.)

[1] Grad po mjeri ovjeka Stvarati grad po mjeri oveka je vano jer ljudi vole udobnost u izgraenom okruenju. Oni radije stanuju, idu u kupovinu, jedu ili se rekreiraju u okruenju koje je fiziki i psihiki prijatno. Ureenje grada treba da pokae da je on izgraen za ljude; treba da izazove kod stanovnika/ca osjeaj da je to mjesto izgraeno za udoban ivot. Projektanti, preduzimai i saobraajni inenjeri mogu od grada napraviti idealno ljudsko stanite, ukoliko prepoznaju da su gradski prostori posebni. Na isti nain mogu i materijali, obim gradnje, sadraji, zatita od sunca, nivo kompleksnosti i koliina bilja i drvea nagovijestiti da su gradski prostori kreirani u skladu sa ljudskim potrebama. To doprinosi naem doivljaju blagostanja jer osjeamo da smo usklaeni sa svojim okruenjem jer osjeamo da je ono napravljeno za nas. Takvo ureenje e podstai pjeake da koriste trotoare i ulice, poveavajui nivo aktivnosti i ekonomske odrivosti grada.

[2] Gustina Gustina se odnosi na koncentraciju ljudi, zgrada i aktivnosti. Ovu koncentraciju prati velika efikasnost i vitalnost. Smatramo da je gustina vana jer olakava komercijalnu i socijalnu interakciju samim tim to okuplja mnogo ljudi na relativno kompaktnom prostoru. Mogunost sluajnog otkrivanja, koja proizilazi iz ove neizbjene interakcije, primjetna je u svim velikim gradovima svijeta. Gustinu i koncentraciju ne treba mijeati s pretrpanou. Prema miljenju Dejn Dejkobs, iznijetom u knjizi Smrt i ivot velikih amerikih gradova2, gustina je presudna za stvaranje bujne raznovrsnosti na ulicama grada i njegovim podrujima. U istoj knjizi Dejkobsova citira Luisa Mamforda (Lewis Mumford) kako govori o funkciji grada: Osnovna uloga grada je da omogui, tj. ohrabri i podstakne najvei potencijalni broj sastanaka, susreta, izazova izmeu svih osoba, klasa i grupa, stvarajui tako pozornicu na kojoj se moe odvijati drama drutvenog ivota, iji glumci/ice i gledaoci/teljke naizmjenino
2 Jane Jacobs: The Death and Life of Great American Cities, knjiga postoji u prevodu na srpski jezik; izdava: Mediterran Publishing, Novi Sad, 2011. (prim. prev.)

15

mijenjaju mjesto. Ukratko, gustina podstie vitalnost i raznolikost. U predgraima, gdje obino ne postoje ni gustina ni raznolikost, homogena veina definie karakter zajednice. Urbana mjesta koja posjeduju gustinu, u samoj svojoj prirodi su veoma raznovrsna po karakteru i, stoga, reprezentativnija i demokratska, iskustveno raznovrsnija i uzbudljivija. [3] Odrivost Odrivost je vrijednost jer je grad koji je samoodriv, koji ostvaruje tekuu i odrivu ravnoteu izmeu ukupnih resursa koje troi i ukupnih resursa koje stvara, sposobniji da opstane tokom dueg vremenskog perioda. Grad je okvir za na i ivot naih porodica, i ta postojanost doprinosi osjeaju dobrobiti, osjeaju da smo dio ire graanske cjeline. Odrivost podrazumijeva da budue generacije stanovnika/ca grada treba da imaju na raspolaganju istu fleksibilnost i izbore kakve je imala naa generacija. Odrivost je mnogo vie od samog nastojanja da se smanji potronja energije, istaknu prakse odrive (zelene) gradnje i institucionalizuje reciklaa. Ona takoe obuhvata ponovnu upotrebu postojeih graevina, izgradnju

zgrada s dugim ivotnim vijekom, i izgradnju zgrada koje imaju fleksibilnost, koja im moe omoguiti razliite vidove upotrebe u budunosti. Odrivost pretpostavlja da je naa zajednica ljudska zajednica i da je izgraeno okruenje proirenje infrastrukture koja omoguava gusto naseljenoj populaciji da ivi na relativno malom prostoru u dostojnom komforu. Odrivost takoe obuhvata ekonomsku odrivost jer nae ekonomsko zdravlje zahtijeva cjenovno dostupne poslovne prostore, i ulaganje u ove prostore moe ostvariti prihod koji je potreban za njihovo odravanje. [4] Raznolikost Podravanje raznolikosti (posebnih karakteristika, kvaliteta...) snaga je drutva i jedan od osnovnih principa demokratije. Mjesto za ivot koje je raznoliko, podstie matu i doprinosi ostvarenju kulturnih i poslovnih tenji. Raznolikost podstie zajedniko vlasnitvo nad privatnim, javnim i graanskim kapacitetima. Raznolikost se u naem izgraenom okruenju odnosi na funkciju, kulturu, stil i upotrebu okruenja. Gradnja koja je svrhovita na vie naina, ili raznolika imae za rezultat grad koji se razvija u bogato i ivo mjesto za ivot, rad i zabavu, i takoe e doprinijeti kontinuiranom ekonomskom rastu.

16

[5] Ekonomska vitalnost Ekonomska vitalnost je stanje u kome svi sektori ekonomske mainerije funkcioniu dobro i rade zajedno. Ona predstavlja odrivi povraaj na ulaganja u sve mjere gradskog ivota. Revitalizacija grada nije mogua bez energije i snage ekonomije. [6] Umjetnost u javnim prostorima

Umjetnost u javnim prostorima vraa mjesta ljudima; ona vodi posjetioce/teljke i stanovnike/ce u otkrivanje grada. Umjetnika ili arhitektonska djela tokom vremena postaju vana veza s prolou grada. Iz ovih djela budue generacije ue o nainu miljenja i shvatanjima svojih predaka. Kada je novo, djelo moe pomoi ljudima da razumiju ideale i tradiciju dananjice, kao i promjene koje se deavaju oko njih. [7] Osjeaj za vrijeme

Umjetnost u javnim prostorima definie javni domen i istie dobre take u gradu. Umetnost predstavlja javno dobro kroz koje se stanovnici/ce i svijet mogu upoznavati sa sopstvenim opredijeljenjem za iskazivanjem zajednikog identiteta. Izraavanje ovog identiteta slavi ono to je jedinstveno u zajednici, transformiui svakodnevno, potujui i vrednujui prolost, i izraavajui tenje zajednice vezane za budunost. Umjetnost u javnim prostorima stimulie kulturni ivot regije. Bilo da je inicira grad ili privatni sektor, umjetnost u javnim prostorima promovie ekonomski razvoj, kulturni turizam, revitalizaciju grada, meunarodni ugled i priznanje i poboljava kvalitet ivota u zajednici.

Osjeaj za vrijeme i istoriju je vaan za zatitu vrijednih resursa i za dugotrajnost zajednice. Periodi ubrzanog razvoja mogu dovesti do unitenja resursa, ija se vrijednost esto shvati kada je ve kasno, kada resursi nestanu. Znatan dio razvoja koji e se desiti u budunosti, ima mogunost da zatiti i otkrije istoriju i prie nekog mjesta, odgovarajui istovremeno na potrebe sadanjosti. Grad nam je vrijedniji kada osjeamo njegovo trajanje: od prolosti preko sadanjosti do planova za budunost. Vrednujui osjeaj za vrijeme, mi prepoznajemo znaaj svakog trenutka. Stvaramo budunost onim to radimo sada. Jednoga dana to e postati dio istorije koju emo eljeti da zatitimo. Razvoj e, na taj nain, preuzeti ulogu

17

pripovjedaa. Odluke koje donosimo dok gradimo, tj. nain na koji priamo prie, odredie nain na koji e se naa istorija manifestovati. Prie koje priamo, moraju biti temeljne, istinite, izraajne, privlane, trajne i izazovne. [8] Jedinstvenost Jedinstvenost podlijee napadima kada se sistem franiza prihvati kao najuspjeniji nain za velika preduzea da prodaju i promoviu robu, usluge, zgrade, firme, hranu, odjeu i zabavu. U takvim uslovima nae fiziko okruenje postaje homogenije i predvidljivije. Ono moe postati dehumanizovano, mjesto gdje se pojedinci/ ke susreu s jednolikom sredinom nad kojom nemaju kontrolu. Osjeaj za mjesto je, prema tome, snaan ekonomski faktor, kao i pozitivna sila u izgradnji zdrave zajednice. [9] Autentinost Imajui u vidu da gradovi, tokom vremena, kreiraju fiziku priu o svom ivotu, vano je da oni koji ih oblikuju, rade to s osjeajem za autentinost. Ovaj koncept ima vrijednost jer e grad kreiran u skladu s njim

biti sposobniji da stvori osjeaj pripadnosti i zajednice. Ukoliko je fiziki izgled dobro usklaen s autentinom istorijom, ljudi e mu vie vjerovati, vie uestvovati i vie se poistovjeivati s njim. to je grad usklaeniji s onim to je u njemu istinsko, i sa stvarnim ivotima ljudi koji u njemu ive, to ljudi mogu izgraditi snanije veze izmeu sebe, sa svojim identitetom, istorijom mjesta i fizikim okruenjem drugim rijeima, s injenicom kada je, zato i kako grad formiran. Ljudi se obino manje poistovjeuju ili osjeaju povezani s mjestima ili stvarima koje su izmiljene ili nijesu prirodne.

Autentinost podrazumijeva da bi graani/ke vie voljeli da imaju grad iji izgled i fiziki kontekst jasno odraavaju vrijeme kada je nastao, kao i aktivnosti i potrebe ljudi koji u njemu ive i rade, nego grad koji je nastao na osnovu lanih istorijskih konstrukcija ili komercijalnih poduhvata osmiljenih da prevare korisnike/ce svojim teatralnim ispoljavanjem.

18

Kada autentinost igra ulogu u stvaranju grada, graevine i prostori prirodno dobijaju znaenje i znaaj tokom vremena. U tom sluaju, pria o mjestu moe se ispriati uz pomo fizikog okruenja, a ljudi, putem asocijacija, mogu ponovo proivjeti vlastitu ivotnu priu kreui se kroz grad. Kao to posjeujui svoju rodnu kuu potvrujemo vlastiti identitet, isto tako se, uz pomo fizikog aspekta rodnog grada, prisjeamo svoje prolosti. Prisjeanje kroz prianje malih pria svakog dana moe stvoriti snanu vezanost za grad i zajednicu. U ovom kontekstu autentinost se odnosi na stvarni grad u kome ljudi ive i rade i istrauju line i kolektivne mogunosti i konflikte. Odnosi se na mjesto gdje ljudi mogu vjerovati svojim pretpostavkama o fizikom okruenju. Stvarne prie se uvijek tiu mjesta na kojima ljudi istinski ive. [10] Bezbjednost Stvaranje bezbjednih gradskih mjesta, na kojima nema opasnosti, teak je ali vaan zadatak. Djelovi grada mogu biti puni stranaca, koji su obino buni i koncentrisani u grupama. Da bi privukli ljude, gradski prostori moraju biti bezbjedni. Bezbjednost je

vrijednost jer ini ljude slobodnim da se u potpunosti posvete svojim aktivnostima. Bezbjedan centar grada je mjesto za brojne aktivnosti. Stvaranje uslova da se ljudi osjeaju bezbjedno meu nepoznatim ljudima i usred mnogobrojnih aktivnosti, moe se postii dizajnom ulica, trotoara i zgrada, kao i osvjetljenjem i preglednou. Ulice i druga otvorena javna mjesta mogu pomoi da se usmjeri panja i podstakne paljivo posmatranje koje je intuitivni bezbjednosni mehanizam. Dizajn moe doprinijeti bezbjednosti kroz oznaavanje prostora i jasnu identifikaciju mjesta bezbjednih za kretanje. [11] Povezanost sa spoljanjim prostorom Povezanost sa spoljanjim prostorom je vana jer su prirodne sile i suneva svjetlost, vjetar, oblaci, kia, igra sjenki, voda i vegetacija bitni za gradske prostore. Prirodno okruenje daje naem doivljaju dana osjeaj sloenosti i kretanja, za razliku od statinog izgraenog okruenja. Spoljanje okruenje prua mogunosti za oivljavanje ula i oplemenjivanje ivota ljudi koji provode dosta vremena u zatvorenom prostoru.

19

Placemaking omoguava zajednicama da uvide kako se njihova shvatanja i znanja uklapaju u iri proces promjena. Takoe im omoguava da budu aktivne, umjesto pasivne, i pozitivne umjesto negativne. Jednostavno reeno, placemaking omoguava obinim ljudima da ostvare izvanredna poboljanja velikih i malih razmjera u svojim zajednicama.

[II] Kreiranje prostora - placemaking*

Vodi za placemaking u gradskim naseljima u ikagu
Projekat za javne prostore i Gradski savjet za planiranje ikaga

Placemaking je pristup koji pomae graanima/ kama da transformiu svoje javne prostore u iva mjesta koja koriste lokalne resurse, podstiu obnovu i slue zajednikim potrebama. U svojoj najiroj primjeni, placemaking je katalizator koji potpomae izgradnju zdravih, odrivih i ekonomski stabilnih gradova budunosti.

Ovaj pristup se moe primijeniti i u kontekstu Crne Gore u cilju stvaranja uspjenijih, ivljih i zanimljivijih gradskih trgova/javnih prostora.

Projekat za javne prostore (Project for Public Spaces PPS) jeste neprofitna, planerska, projektantska i obrazovna organizacija koja pomae ljudima u stvaranju i odravaju javnih prostora koji doprinose izgradnji snanijih zajednica. PPS je osnovan 1975. godine kako bi proirio rad Vilijama (Holija) Vajta, autora djela Drutveni ivot malih gradskih prostora3. Od tada je PPS realizovao projekte u preko 2500 zajednica u 40 zemalja i svih 50 drava SAD-a. PPS je postao meunarodno priznati centar za resurse, sredstva i inspiraciju za kreiranje prostora.

* Placemaking se ita plejsmejking

3 William (Holly) Whyte: The Social Life of Small Urban Spaces

21

Placemaking
Placemaking je okvirna ideja i, ujedno, praktina alatka za unapreenje gradskih naselja, gradova ili regija. Ona ima potencijal da postane jedna od najvanijih transformativnih ideja ovog vijeka. Kada je Organizacija Projekat za javne prostore tek poela raditi sa zajednicama, ubrzo je postalo jasno da niko ne zna vie o odreenom mjestu i njegovom funkcionisanju od ljudi koji tamo ive i rade. Osim toga, pokazalo se da planeri i slubenici rijetko pitaju ljude o stvarima s kojima oni imaju direktno iskustvo, kao na primjer, da li je za njih ili njihovu djecu teko ili opasno da prelaze ulicu. Umjesto toga, od javnosti se trailo da se izjasni o predloenom projektu tek nakon to se on uradi. Shvativi ove stvari, PPS je odluio da razvije drugaiji proces onaj koji kree odozdo (bottom up), za razliku od ranijeg koji je iao odozgo (top down). Novi proces je nazvan placemaking. Tada se pokazalo da je on ekonominiji, efikasniji i zabavniji proces, kako za sve graane i graanke tako i za lokalne vlasti. On rezultira vidljivim promjenama i ima daleko vei uticaj na zajednicu. 22 Placemaking omoguava zajednicama da uvide kako se njihova shvatanja i znanja uklapaju u iri proces promjena. Takoe im omoguava da budu aktivne, umjesto pasivne, i pozitivne umjesto negativne. Jednostavno reeno, placemaking omoguava obinim ljudima da ostvare izvanredna poboljanja velikih i malih razmjera u svojim zajednicama.

Placemaking je stvaranje ivog javnog prostora. (lan PPS-a)

Placemaking je viestrani pristup planiranju, ureenju i upravljanju javnim prostorima. Jednostavno reeno, on podrazumijeva da treba ukljuiti u proces planiranja one koji stanuju, rade ili se igraju na odreenom prostoru, sasluati ih i pitati ta su njihove potrebe i elje. Ove informacije se, zatim, mogu koristiti da bi se osmislila zajednika vizija za to mjesto. Vizija se dalje moe lako razviti u strategiju za implementaciju, poinjui od manjih, izvodljivih poboljanja koja mogu odmah donijeti koristi javnom prostoru i ljudima koji ga koriste.

Jedanaest principa placemakinga

Placemaking se moe koristiti za unapreenje svih prostora koji predstavljaju mjesta okupljanja u zajednici ulica, trotoara, parkova, zgrada i drugih kako bi se podstakla vea interakcija izmeu ljudi i stvaranje zdravijih, drutveno i ekonomski odrivijih zajednica. Mautim, placemaking nije samo in izgradnje ili ureenja prostora; to je proces koji podstie stvaranje vitalnih javnih odredita mjesta na kojima ljudi osjeaju snanu pripadnost svojim zajednicama i posveenost njihovom unapreenju. Placemaking koristi resurse, inspiraciju i potencijal koji postoje u lokalnoj zajednici, stvarajui dobre javne prostore koji promoviu zdravlje, sreu i ekonomsku dobrobit ljudi. Kako pokazuje anketa sprovedena meu lanovima/icama PPS-a, ovaj proces je sutinski moglo bi se rei i svet za ljude koji vode brigu o mjestima u kojima ive ili su ivjeli. Iako sline, rijei prostor i mjesto imaju veoma razliito znaenje. Prostor je fiziki opis pareta zemljita, dok mjesto ukljuuje emocionalnu vezanost za to pare zemljita. PPS je razvio jedanaest principa koji se mogu koristiti da bi se javni prostori preobrazili u mjesta koja pripadaju zajednici. Iako sline, rijei prostor i mjesto imaju veoma razliito znaenje. Prostor je fiziki opis pareta zemljita, dok mjesto ukljuuje emocionalnu vezanost za to pare zemljita. 1. Zajednica je strunjak. Ljudi koji koriste neki javni prostor obino daju najvrijedniju perspektivu i uvid kako to podruje funkcionie. Oni takoe mogu pomoi da se identifikuju pitanja koja je vano razmotriti prilikom unapreenja prostora. Otkrivanje i ukljuivanje njihovih ideja i talenata je presudno za stvaranje dobrog i ivog mjesta koje e sluiti zajednici. 2. Kreirate mjesto, a ne dizajn. Dizajn je vana komponenta procesa kreiranja mjesta, ali nije jedini faktor. Obezbjeivanje pristupanosti i stvaranje uslova za aktivno korienje, obezbjeivanje ekonomskih mogunosti i planiranje namjene esto su vaniji od samog dizajna. 23

3. Ne moete sami. Za dobar javni prostor potrebni su partneri koji e doprinijeti svojim inovativnim idejama, pruanjem finansijske ili politike podrke, i pomoi prilikom planiranja aktivnosti. Partneri mogu takoe proiriti uticaj graanskog prostora tako to e koordinirati raspored projekata programiranja i unapreenja. 4. Uvijek e neko rei To se ne moe uraditi. Svaka zajednica ima lanove koji se uvijek protive. Kada jedna ideja see van domaaja neke organizacije ili njene nadlenosti i kada neki zvaninik kae: To se ne moe uraditi, to obino znai, Nikad ranije nijesmo radili stvari na taj nain. Nastavite da djelujete. Identifikujte voe u zajednici koji/e dijele vau ideju i izgradite podrku. Razgovarajte sa svojim odbornicima/cama i ukljuite ih. 5. Moete vidjeti puno toga samim posmatranjem. Ljudi esto rade najneobinije stvari da bi prilagodili mjesto svojim potrebama. Izdignuta ivica trotoara moe se koristiti za sjedjenje, razvrstavanje pote, i ak vjerovali ili ne kuvanje koljki. Posmatranje prostora omoguava vam da saznate kako se on koristi. 24

6. Razvijanje vizije. Vizija javnog prostora treba da uzme u obzir njegov karakter, aktivnosti, naine upotrebe i znaenje koje ima za zajednicu. Viziju treba da definiu ljudi koji ive ili rade na tom prostoru ili u njegovoj blizini. 7. Oblik podrava funkciju. Veoma esto ljudi misle o tome kako e se neki prostor koristiti tek kada je on izgraen. Razmiljanje o aktivnim nainima korienja nekog prostora prilikom njegovog ureenja ili rehabilitacije moe smanjiti trokove, jer se mogu izbjei nepotrebni i skupi zahvati pejzanog ureenja i spomenici, a potencijalno se moe eliminisati i potreba za naknadnim uklapanjem javnog prostora koji se slabo koristi. 8. Triangulacija. Koncept triangulacije odnosi se na postavljanje objekata jednih pored drugih radi podsticanja neke aktivnost. Na primjer, kada se klupa, korpa za otpatke i kiosk za kafu postave u blizini autobuskog stajalita, oni stvaraju sinergiju jer su tako pristupaniji putnicima koji ekaju autobus ili pjeacima.

9. Ponite sa cvijeem. Jednostavne, kratkorone akcije, kao to je saenje cvijea, mogu biti naini da testirate ideje. Ohrabrite ljude, recite im da su njihove ideje vane. Ovakve akcije otvaraju mogunosti za proirenje nekog prostora putem eksperimentisanja, evaluacije i ugraivanja rezultata u sljedee korake i dugorono planiranje. 10. Novac nije problem. Nedostatak novca esto se koristi kao izgovor da se nita ne uradi. Sredstva za samo unapreenje javnih prostora esto su ograniena, i zbog toga je vano podsjetiti potencijalne partnere na vrijednost javnog prostora i traiti kreativna rjeenja. Lokacija, stepen aktivnosti i vidljivost javnih prostora udrueni sa spremnou da se blisko sarauje s lokalnim partnerima mogu doprinijeti da se dobiju sredstva od onih koji su ukljueni da aktiviraju i unaprijede te prostore. 11. Va posao nikad nije zavren. Oko 80% uspjeha u ureivanju bilo kog javnog prostora moe se pripisati upravljanju tim prostorom. Upotreba dobrih mjesta mijenja se dnevno, sedmino i u zavisnosti

od godinjih doba, zbog ega je upravljanje od presudnog znaaja. Imajui u vidu izvjesnost promjene i fluidnu prirodu upotrebe nekog mjesta u razliitim vremenskim periodima, vano je razviti sposobnost za efikasno reagovanje na promjene. Dobra upravljaka struktura e obezbijediti takvu fleksibilnost.

ta neko mjesto ini dobrim?

Dobri javni prostori su oni na kojima se odravaju razni dogaaji, gdje se odvija drutvena i ekonomska razmjena, srijeu prijatelji i mijeaju kulture. Oni su predvorja javnih institucija biblioteka, sportskih dvorana, lokalnih kola gdje se odvija interakcija izmeu samih graana, i graana i gradske uprave. Kad prostori dobro funkcioniu, oni slue kao scena za nae javne ivote.

25

ta ini neko mjesto uspjenim? Djelimino to to ima razliite elemente koncentrisane na jednom mjestu. Kad prostor pone da bude neto vie od zbira svojih djelova, on postaje mjesto. Na primjer, dio parka u kome se nalazi fontana, igralite, mjesto gdje roditelji mogu sjesti u hladu, mjesto gdje se moe neto popiti ili pojesti privlaie ljude da se tu zadravaju due od nekoliko minuta i da ponovo dolaze. Kad bi preko puta parka postojala biblioteka, sa spoljanjim prostorom u kome bi se u odreenim terminima priale prie djeci ili postavljale izlobe o lokalnoj istoriji, ljudi bi stalno dolazili i u biblioteku i u park. Lak pristup do autobuskog stajalita ili biciklistike staze i blizina stambenih blokova su dodatne komponente koje bi, zajedno, doprinijele da mjesto bude uspjeno. Kad ljudi opisuju mjesto koje naroito vole, esto se ponavljaju rijei kao to su: bezbjedno, zabavno, prelijepo i privlano. Ovakvi pridjevi opisuju nematerijalne kvalitete kvalitativne aspekte odreenog prostora. Nematerijalni kvaliteti se mogu kvantitativno izmjeriti na vie naina uz pomo statistike ili istraivanje. Zajedno, pozitivni nematerijalni kvaliteti dovode do opipljivog uspjeha javnih prostora.

Dijagram mjesta
Vrei evaluaciju stotine javnih prostora irom svijeta, PPS je doao do zakljuka da uspjena mjesta imaju etiri zajednika kljuna kvaliteta: 1) dostupna su; 2) ljudi na njima neto rade; 3) prostor je prijatan i lijepo izgleda; 4) slue za druenje i zajednike aktivnosti to su mjesta gdje se ljudi susrijeu i dovode svoje goste. PPS je razvio dijagram mjesta kao alatku koja moe pomoi ljudima da ocijene neko mjesto, bilo dobro ili loe (grafik desno). Zamislite da je sredinji (bijeli) krug dijagrama neko odreeno mjesto koje znate: oak ulice, igralite ili mali trg ispred neke zgrade. To mjesto moete ocijeniti na osnovu etiri kriterijuma u crvenom krugu. U svijetlo sivom krugu se nalazi odreeni broj intuitivnih ili kvalitativnih aspekata, na osnovu kojih moete procijeniti mjesto; tamno sive povrine pokazuju kvantitativne aspekte koji se mogu izmjeriti uz pomo statistika ili istraivanja.

26

27

etiri kljuna kvaliteta uspjenog mjesta

[1] Pristup i povezanost
Pristup se odnosi na to koliko je mjesto dobro povezano sa svojim okruenjem, kako vizuelno tako i fiziki. Dobar javni prostor je vidljiv, do njega se lako dolazi i po njemu lako kree. Fiziki elementi mogu uticati na pristupanost (na primjer, mnogo je zanimljivije i, generalno, bezbjednije hodati pored prodavnica koje se pruaju du ulice, nego pored zida ili prostora du koga se nita ne nalazi), a isto tako mogu uticati na i percepciju (mogunost da se javni prostor vidi iz daljine). Pristupana javna mjesta imaju veliki promet parkiranja i, u idealnim uslovima, pogodan javni transport. pitanjima, kao npr. o postojanju udobnog mjesta za sjedanje. injenica da je ljudima vano da imaju izbor da sjednu gdje ele, obino se ne razmatra dovoljno.

[3] Naini korienja i aktivnosti

Aktivnosti na nekom mjestu prijateljska drutvena interakcija, besplatni javni koncerti, umjetniki dogaaji i mnoge druge aktivnosti ine mjesto takvim kakvo jeste. One su prvenstveno razlog zato ljudi tu dolaze i zato se vraaju. Aktivnosti takoe ine mjesto posebnim ili jedinstvenim, to moe pomoi da se razvije osjeaj ponosa u zajednici.

[2] Udobnost i izgled

Udobnost i izgled su presudni za to da li e se neko mjesto koristiti. Bezbjednost i istoa, okolne zgrade i karakter ili privlanost mjesta esto su ono na ta ljudi prvo pomisle. Ljudi razmiljaju i o nekim oiglednijim

[4] Drutveni karakter

Ovo je teko dostian ali nepogreivo prepoznatljiv kvalitet koji neko mjesto moe postii. Kada se ljudi drue sa svojim prijateljima, kada se susreu i pozdravljaju s komijama, i kada se osjeaju prijatno u interakciji sa nepoznatima, oni obino imaju jai osjeaj

28

za mjesto ili osjeaj vezanosti za svoju zajednicu i za prostore koji podstiu ovakve aktivnosti. Vee grupisanje ljudi Prisustvo ljudi u grupama moe biti odrednica jednog javnog prostora. Projekat Ulini ivot Vilijama H. Vajta (Street Life Project William H. Whyte) pokazao je da ljudi unaprijed odluuju da odlaze na trg udvoje ili utroje i da se tamo sastaju. Vee prisustvo ena ene su obino zahtjevnije kada se radi o prostorima koje koriste. Njihova opredjeljenja zavise npr. od raspoloivih naina za sjedjenje pa sve do percepcije bezbjednosti mjesta. Razliita starosna stuktura Prisustvo ljudi razliitih godina obino znai da razliite grupe korisnika/ca koriste mjesto u razliito doba dana. Na primjer, djeca predkolskog uzrasta i njihovi staratelji mogu koristiti oblinji park dok ostali rade, kao i stariji ljudi i penzioneri/ke.

Raznovrsnost aktivnosti Popularna mjesta obino imaju vie sadraja nego manje uspjena mjesta. Jedno od najboljih javnih mjesta koje je PPS ocjenjivao, jeste gradsko pristanite u Kold Springu, u Njujorku. Na ovom mjestu se moe odvijati ak 20 razliitih aktivnosti istovremeno, poev od ribolova i hranjenja patki, do organizovanja malog piknika, veslanja i plivanja. Mnoge od ovih aktivnosti ne zahtijevanju posebnu opremu ili sadraje. Osjeanja Generalno, ljudi se vie osmjehuju, ljube, grle, dre za ruke, rukuju itd. na dobrim javnim mjestima nego na onima koja su problematina.

Placemaking je dinamina ljudska funkcija: to je in oslobaanja, iznoenja stava i uljepavanja; to je istinsko ljudsko osnaivanje. (lan PPS-a)

29

Uticaji i koristi od placemakinga

Ljudima je stalo do prostora u podrujima u kojima ive. Na osnovu svog meunarodnog iskustva PPS je doao do zakljuka da institucionalizacija placemakinga donosi koristi koje su daleko vee od samog stvaranja boljih prostora za ljude.

Neki od pozitivnih rezultata placemakinga

Povezivanje Mjesta privlae raznovrsnu populaciju - ene i mukarce, starije osobe i djecu, pripadnike/ce razliitih etnikih grupa i kultura. Ona podstiu ljude da se ukljuuju i da budu ponosni na svoju zajednicu. Javni prostori su zaista zajednika teritorija/zajedniki interes. Razvoj zajednice i ekonomski razvoj Javni prostor se moe unaprijediti sa ciljem da se podstaknu privatna ulaganja i preduzetnike aktivnosti manjeg obima, kao to su javne pijace. Identitet zajednice Mjesta kreiraju i definiu identitet zajednice kroz stvaranje veeg osjeaja posveenosti, volonterizam, ouvanje identiteta i vrijednosti, kao i kroz proces kreiranja zajednike vizije. Izgradnja demokratije Javni prostori su zajedniki cilj na ijem ostvarenju mogu saraivati razliite grupe u demokratskom procesu.

Zajednika mjesta doprinose stvaranju narativa jedne zajednice. Kad javni prostori postanu dio svakodnevnog ivota, oni ostaju zauvijek povezani sa znaajnim linim i kolektivnim dogaajima kao to su na primjer: upoznavanje novih prijatelja, prvi koraci koje djeca naprave, slavljenje lokalne kulture i preduzetnitva. Placemaking stvara emocionalnu povezanost s mjestima, a zajednika povezanost doprinosi jaanju zajednice.

30

Ukljuivanje mladih Mladi su esto zapostavljeni, ime gube priliku ne samo da izgrade vjetine vostva, ve i da smanje apatiju ili cinizam meu svojom starosnom grupom.

Evaluacija podruja
Korak 4: Prikupljanje informacija. Izrada plana za odabrani prostor. Korak 5: Organizovanje radionice za evaluaciju odabranog prostora. Korak 6: Sprovoenje ideja u djelo, u saradnji sa radnom grupom. Korak 7: Razvijanje vizuelnog koncepta. Korak 8: Izrada izvjetaja i prezentacije.

Vodi Korak-po-korak (step-by-step)

U nastavku su navedeni koraci koje PPS preporuuje ukoliko elite da ocijenite, a zatim preduzmete neke konkretne aktivnosti vezane za unapreenje javnih prostora u svom podruju. Ovi koraci sadre preporuke ne samo kako da ponete, ve i kako da sprovedete proces placemakinga kako biste realizovali planirano unapreenje.

Implementacija plana za odabrani prostor

Korak 9: Implementacija kratkoronih akcija. Korak 10: Izrada dugoronih planova ureenja i upravljanja. Korak 11: Procjena rezultata i ponovna primjena.

Priprema
Korak 1: Procjena izazova sa kojima se javni prostor suoava. Korak 2: Izbor mjesta intervencije. Korak 3: Identifikovanje kljunih aktera.

31

[III] Placemaking kroz angaovanje umjetnika/ca

Kreativno stvaranje mjesta
Ann Markusen i Anne Gadwa Nacionalna zadubina za umjetnost Kreativno stvaranje mjesta (creative placemaking) podrazumijeva da partneri iz javnog, privatnog, neprofitnog i civilnog sektora strateki oblikuju fiziki i drutveni karakter podruja, mjesta, grada ili regiona uz pomo umjetnosti i kulturnih aktivnosti. Kreativni placemaking je pristup koji se primjenjuje za oivljavanje javnih i privatnih prostora, obnavljanje graevina i gradskih podruja, unapreenje odrivosti lokalnog biznisa i javne bezbjednosti. Placemaking okuplja razliite ljude kako bi slavili, inspirisali druge i sami bili inspirisani.

Ukljuivanje umjetnika/ca u proces oivljavanja gradskih trgova u Sjedinjenim Amerikim Dravama pokazalo se kao dobar pristup koji aktivira graane/ke, umjetniku scenu, ali i kompanije, preduzetnike, filantrope. Iako je sljedei tekst dio studije sprovedene u SAD-u i, samim tim, najvei broj navedenih akcija i primjera specifian za to podneblje, principi uspjenih akcija primjenljivi su i na druge zemlje i gradove i mogu posluiti kao izvor inspiracije.

33

Izazovi kreativnog placemakinga

o o o o o o o Izgradnja partnerstva Savladavanje skepticizma zajednice Prikupljanje adekvatnih finansijskih sredstava Prevazilaenje zakonskih prepreka Obezbjeivanje odravanja i odrivosti Izbjegavanje raseljavanja i gentrifikacije4 Razvijanje alatki za mjerenje postignua.

Izgrauje partnerstva u okviru razliitih sektora, nadlenosti i nivoa vlasti.

Uspjeni kreativni placemaking

o o o o o Pokree ga neko s inovativnom vizijom i impulsom Prilagoava strategiju osobenim karakteristikama mjesta Mobilie javnu podrku Privlai privatni sektor Uiva podrku lokalnih umjetnikih i kulturnih aktera

Kreativna vizija grada ima za cilj da grad uini pogodnijim za ivot, da doprinese bogatstvu razlika i ekonomskom razvoju. Ona se bavi pitanjima bezbjednosti, estetskim i ekolokim pitanjima ljudi koji u gradu ive, rade ili ga posjeuju. Umjetnici/ce na rezidencijalnom boravku ine gradske ulice ivljim i bezbjednijim. Na isti nain na grad utiu i kulturne mecene, kao i dobro arhitektonsko ureenje.

Pokretai kreativnog placemakinga

Obino jedna osoba ili manji tim stvara viziju kreativnog placemakinga. Osobe koje su najodgovornije za podsticanje umjetnikog razvoja i revitalizacije, mogu imati razliitu profesionalnu orijentaciju i iskustva. Ponekad akteri iz privatnog sektora zapoinju proces. Umjetnici/ce, sami ili udrueni s drugima, esto vode proces kreativnog placemakinga. Pokretai se mogu nai i u javnom sektoru, a ne samo u ustanovama koje se bave kulturom.

34

4 Gentrifikacija (iji naziv dolazi od engleske rijei gentry, odnosno dentrija), tanije urbana gentrifikacija, je proces u kome se stare jeftine zgrade ili itavi djelovi grada, najee radnika naselja, pretvaraju u skupe zgrade za dobrostojee pripadnike srednje klase, koji se doseljavaju umjesto originalnog stanovnitva, koje sebi ne moe da priuti poveanje dabina i trokova ivota. (WIKIPEDIA, http://sh.wikipedia.org/wiki/Gentrifikacija)

Inicijative koje se temelje na posebnostima

Tokom 20. vijeka mnogi gradovi su nastojali da postignu ono to ekonomisti nazivaju urbanom hijerarhijom da preu s ruralnog nivoa na nivo mjesta, grada ili metropole. Na umjetnikoj areni, kao u sluajevima stadiona i kongresnih centara, to je esto podrazumijevalo nadmetanje da bi se izgradili ili proirili veliki umjetniki muzeji, pozorita s vlastitim repertoarom, i centri za izvoake umjetnosti. Iako veoma skupe, samo neke od ovih investicija su se pokazale uspjenim, dok mnoge nijesu. Tokom posljednje dvije decenije lokalne uprave gradova i mjesta pokuavale su da pronau u mnotvu aktivnosti neki osoben brend koji bi privukao i zadrao stanovnike/ce i posjetioce/teljke. U istraivanju teme revitalizacije bazirane na umjetnosti, pokazalo se da najuspjeniji projekti uzimaju u obzir ovaj kvalitet osobenosti. Oni se nadovezuju na postojeu strunost i znanje i karakteristike mjesta.

Kao to se moe vidjeti iz urbanistikog plana i arhitekture grada, neke zajednice su temeljile svoje inicijative na jedinstvenoj lokalnoj ekonomiji i istoriji. Ameriki gradovi Bufalo, Klivlend, Providens i Paduka su stari industrijski gradovi koji su doivjeli procvat u vrijeme kad je trgovina koja se odvijala vodenim putem, bila dominantna. Izgraeni na obalama rijeka ili jezera oni imaju poslovne, industrijske i stambene zgrade od arhitektonskog i privrednog znaaja. U svakom od ovih gradova formirane su koalicije sastavljene od umjetnika/ ca, predstavnika/ca gradskih vlasti, preduzetnika, banaka i filantropa, koje su radile na stvaranju privlanih radnih prostora i prostora za ivot u praznim naputenim zgradama, koristei pogodnosti polaaja uz obalu i uvajui pojedinani karakter svake zgrade. Neki gradovi su temeljili svoje umjetnike inicijative na karakteristinim praksama ili industrijama svoje lokalne kulture. Pokretai umjetnikih inicijativa u gradu Arnodvilu okrenuli su se nasljeu Kajuna5. Prilikom obnove Holivud bulevara, obnovljen je istorijski centar filmske industrije. Posjetioci/teljke ponovo mogu etati Stazom slavnih (Walk of Fame) s bronzanim zvijezdama
5 Kajuni /Cajuns/, potomci Francuza, odnosno Franko-Kanaana iz kanadske Akadije, (WIKIPEDIA, http://sh.wikipedia.org/wiki/Francuzi)

35

utisnutim u ploniku. Centar Min No Aya Win u gradu Fond du Lac, drava Viskonsin, poveao je vidljivost (i prihode) umjetnika/ca zajednice Ojibwe6, naruujui i kupujui njihova djela, transformiui pri tome zgrade Band u mjesta za lijeenje i mjesta identiteta zajednice. Nijesu sve ove kulturne inicijative okrenute prema prolosti. Projekat Sijetl grad muzike poao je od prepoznavanja injenice da je zahvaljujui grand muzici grad postao poznata destinacija za mlade. Mrea ZERO1 (Mrea za umjetnost i tehnologiju) u gradu San Hozeu, zbog velikog broja naunika inovatora i inenjera u Silikonskoj dolini7 i nedovoljne zastupljenosti umjetnika/ ca, nastoji da povee ova kreativna zanimanja u cilju podsticanja novih ideja i oivljavanja grada. Neki gradovi su razvili svoje umjetnike inicijative nastojei da rijee vane probleme. Feniks, jedna od najbre rastuih i najnezavisnijih metropola u dravi,
6 Ojibwe (Ojibwa ili Ojibway) ili Chippewa (Chippeway) su jedna od najveih grupa prvobitnih naseljenika Amerike, sjeverno od Meksika. Podijeljeni su izmeu Kanade i Sjedinjenih amerikih drava. (WIKIPEDIA, http:// en.wikipedia.org/wiki/Ojibwe_people) 7 Silikonska dolina u Sjevernoj Kaliforniji nekada je bila poznata kao dom korporacija koje su se bavile dizajniranjem i proizvodnjom silikonskih ipova, odnosno visoko-tehnolokih biznisa iz San Franciska i okoline, (preuzeto sa: http://www.glasamerike.net/content/a-34-2007-08-20-voa887090442/765029.html)

pokrenuo je veliki program koji je podrazumijevao angaovanje vizuelnih umjetnosti kako bi se ukrasili kilometrima dugi autoputevi oivieni zvunim barijerama. Program oslikavanja murala u Filadelfiji pokuao je da rijei problem grafita u pojedinim djelovima grada tako to su mladi ljudi obueni da kroz umjetnost prikau ljepotu svog naselja.

Mobilisanje javne podrke

Dobre ideje placemakinga obino se ne mogu sprovesti u djelo bez snane podrke javnog sektora. U nekim sluajevima su gradonaelnici, lanovi/ce gradskog vijea i osoblje odgovornih agencija s oduevljavanjem prihvatali inicijative. U drugim su predloeni projekti nailazili na nezainteresovanost, odbijanje i/ili budetsku krizu u lokalnoj upravi. U nekim sluajevima, mobilisani graani/ ke mogu puno da doprinesu da se umjetnike i kulturne agende ukljue u izborne programe kroz javno zastupanje i razliite akcije. esto su gradonaelnici, naroito u gradovima s jakim predsjednikim sistemom, s puno entuzijazma i efikasnosti podravali projekte.

36

Pridobijanje podrke privatnog sektora

Privatni sektor, ukljuujui preduzimae, zajmodavce, sponzore, filantrope i lokalna umjetnika preduzea, u mnogim sluajevima je u znatnoj mjeri podravao urbanu revitalizaciju baziranu na umjetnosti i kulturi. Kada se radi o ulaganju u umjetnike prostore, lokalni preduzimai i banke su vani partneri. S obzirom da posjeduju znanje o tritu nekretnina i lokalnoj ekonomiji, oni imaju sredstva za ulaganje i mogu zaraditi od povraaja na uloena sredstva. Kulturne industrije esto sponzoriu ili doprinose kreativnim inicijativama irom grada jer vide budue koristi od njih, npr. poveanje produktivnosti i zadravanje radne snage. Filantropi iz privatnog sektora, ukljuujui korporacije i porodine fondacije i pojedinke/ ce, esto podravaju revitalizaciju koja se bazira na umjetnosti, jer vide potencijal za ostvarivanje znaajnih koristi za zajednice, kulturne industrije i cijele regije.

Obezbjeivanje uea umjetnika/ca

Revitalizacija koja se bazira na umjetnosti, ne moe se ostvariti bez znaajnog ulaganja vremena, talenta i finansijske podrke umjetnicima/cama Ponekad veliki novi ili rehabilitovani umjetniki objekti mogu podstai obnovu grada, kao npr. umjetniki centar Yerba Buena8 u San Francisku ili Empire pozorite u Grand Forksu u Sjevernoj Dakoti. Meutim, kod kreativnog placemakinga obino manji i neobini umjetniki poduhvati vode proces.

Izgradnja partnerstava
Akteri u uspjenim inicijativama revitalizacije bazirane na umjetnosti obino su pokretai inicijative, politiari, slubenici u gradskoj upravi, privatni preduzetnici, filantropi i umjetnike organizacije Meutim, partnerstvo uspostavljeno izmeu ovih aktera, kao i partnerstvo s dravnim agencijama, jeste presudno za uspjean ishod. Partnerstvo moe biti izazov, ali
8 www.ybca.org (prim. prev.)

37

njegovo postojanje u skoro svim uspjenim primjerima revitalizacije potvruje da je ono sutinska komponenta kreativnog placemakinga. Partneri unose razliita znanja i sposobnosti u proces kreativnog placemakinga. Umjetnike i kulturne organizacije posjeduju znanja i vjetine u oblasti vizuelnih umjetnosti, muzike, prostornog ureenja i dizajna, i nude inovativna rjeenja za probleme vezene za prostor. Umjetnici/ce unose u proces svoj preduzetniki talenat, motivaciju, hrabrost za preuzimanje rizika i znaajno formalno obrazovanje. Organizacije koje se bave pitanjima razvoja zajednice, posjeduju znanje o lokalnoj sredini, o zoniranju i drugim praksama lokalne uprave, imaju iskustvo u finansiranju, mreu lokalnih aktera i znanje ta funkcionie na lokalnom

nivou. Preduzetnici i graevinari su dobro upoznati s funkcionisanjem lokalnog trita, i oni nude zemljite, kao i struno znanje o gradnji i razvoju. Gradonaelnici, guverneri, lanovi/ce gradskih savjeta i zakonodavci znaju koji su javni prioriteti, imaju vjetine za rjeavanje problema i pregovaranje, imaju mo da donose odluke, utvruju planove rada i vre raspodjelu javnih sredstava. Banke i finansijske institucije kontroliu finansijska sredstva i imaju praktino znanje o funkcionisanju regionalnog trita. Fondacije takoe preuzimaju finansijske obaveze i one znaajno uestvuju u oblikovanju kulturne politike i ekonomskog razvoja. Rukovodioci i slubenici iz javnog sektora imaju pravna znanja i znanja u oblasti svojih nadlenosti, kao i vjetine planiranja, voenja procesa i evaluacije u okviru razliitih sektora i nivoa vlasti.

38

[IV] Male akcije velikog uticaja

Taktiki urbanizam
NEXTGEN Nova generacija urbanista

Taktiki urbanizam je pristup urbanom planiranju po principu uradi sam. Bazira se na ideji da svako moe uraditi neto znaajno za gradski prostor ne ekajui na odluke odozgo.

Izazov
Urbani planeri i gradske vlasti su esto preokupirani stvaranjem velikih, transformativnih promjena u izgraenom okruenju. Iako su stadioni, muzeji, veliki parkovi, i kongresni centri vani objekti, esto privlane spoljanjosti takvi projekti zahtijevaju znaajno ulaganje vremena, kao i politikog, drutvenog i finansijskog kapitala. Osim toga, ne moe se garantovati njihova dugorona ekonomska ili drutvena korist. Prilikom realizacije razliitih planova, graane/ke obino pozivaju da se ukljue u proces koji je u osnovi neprimjeren: umjesto da ih pozovu da doprinesu malim promjenama na nivou svog naselja ili stambenog bloka, od graana/ki se trai da daju komentare na predloge koji esto nijesu povezani s njihovim interesima, ili na te predloge imaju veoma mali uticaj. U nastojanju da

39

se stvore rezilijentna9 naselja, gradovi i gradske zone, savladavanje izazova koji su svojstveni ovom javnom procesu i dalje je teko. Sreom, postoje alternativne taktike koje se mogu koristiti.

esto se koristi i naziv taktiki urbanizam, pristup kome je svojstveno sljedeih pet karakteristika: Promiljen, fazni pristup za podsticanje promjena; Pruanje lokalnih rjeenja za izazove u planiranju; Kratkorona posveenost i realna oekivanja; Nizak stepen rizika, a mogu veliki efekat; Razvijanje drutvenog kapitala graana/ki i izgradnja organizacionih kapaciteta privatnojavnih institucija, nevladinih organizacija i njihovih lanova/ca.

Taktiki urbanizam
Unapreenje gradova, kako bi bili kvalitetniji za ivot, obino poinje na nivou ulica, blokova ili zgrada. Iako intervencije veih razmjera svakako imaju svoje mjesto, sve vie se praktikuju manja unapreenja kao nain ulaganja. Ovaj pristup omoguava lokalnim akterima da testiraju nove koncepte prije nego to preuzmu znaajnije politike i finansijske obaveze. Nekad sankcionisane, a nekada ne, ove akcije se esto nazivaju gerilski urbanizam, pop-up urbanizam, popravka grada ili uradi sam urbanizam.

40

9 Urbana rezilijentnost je sposobnost gradskog sistema da sa ekonomskog, socijalnog, politikog i aspekta fizike infrastrukture podnese okantne situacije, ali da ipak zadri osnovne funkcije i strukturu. (www.resilientcity.org)

[V] Jednostavna pravila

Smjernice za odrivo kreiranje prostora u Sitonu
Partnerstvo za planiranje u saradnji sa planerskim studiom Sorensen Grejvli Louz (Sorensen Gravely Lowes)

Pet jednostavnih pravila za oblikovanje javnih prostora kreiranih za gradsku oblast Siton u gradu Pikeringu u Kanadi, moemo primjeniti i na gradske trgove kod nas.

3) Povrine za parkiranje treba da budu organizovane kao parking mjesta du ulice ili iza/sa strane/trga. Na taj nain bi, uz pomo pejzanog ureenja, parking povrine bile zaklonjene od pogleda. 4) Poploanje gradskog trga treba da bude karakteristino i dobrog kvaliteta, a treba razmisliti i o tome da se isti plonik prenese i na ulicu ispred trga, kako bi se prostor dodatno istakao. Ova dodatna povrina proirila bi prostor pa bi se povremeno mogao koristiti za velike dogaaje kako to su sajmovi/pijace poljoprivrednika ili festivali. 5) Na trgove bi trebalo postaviti umjetnika djela, otvorene povrine za sjedanje i elemente pejzanog ureenja, kako bi se vizuelno unaprijedili i povezali s drugim otvorenim prostorima.

Gradski trgovi
1) Gradske trgove treba kreirati tako da budu otvoreni i pristupani za javnost u bilo koje doba, bez fizikih barijera ili kapija. 2) Da bi se obezbijedilo korienje trga i prisustvo ljudi, na prednjoj strani trga trebalo bi postaviti raznovrsne sadraje koji bi animirali korisnike/ce, dok bi u pozadini bile razliite zgrade. Ti objekti bi mogli biti restorani i kafii, po mogunosti s povrinom za sjedanje na otvorenom. Pri tome je vano voditi rauna da se postigne visok stepen sagledivosti.

41

Publikacija je namijenjena strunjacima i predstavnicima/cama dravnih institucija i lokalnih samouprava koji/e djeluju u oblasti planiranja i ureenja prostora. Takoe, smjernice mogu biti izvor inspiracije i za ostale zainteresovane strane - predstavnike/ce biznis i civilnog sektora, kao i sve graane/ke koji/e ele da bolje i vie koriste prostor na trgovima i ostalim javnim povrinama u svom gradu.

www.expeditio.org