LEIPZIKA POVELJA o odrivim europskim gradovima

Prihvaena na neformalnom ministarskom sastanku o urbanom razvoju i teritorijalnoj koheziji u

Leipzigu 24. i 25. svibnja 2007.

PREAMBULA

LEIPZIKA POVELJA o odrivim europskim gradovima dokument je drava lanica sastavljen uz
iroko i transparentno sudjelovanje europskih dionika. Imajui saznanja o izazovima i mogunostima
kao i o razliitoj povijesnoj, gospodarskoj, socijalnoj i okolinoj podlozi europskih gradova, ministri u
dravama lanicama nadleni za urbani razvoj suglasni su o zajednikim naelima i strategijama
politike urbanog razvoja. Ministri se obvezuju

da e u svojim dravama zapoeti politiku raspravu o tome kako integrirati naela i strategija
Lepzike povelje o odrivim europskim gradovima u nacionalne, regionalne i lokalne razvojne
politike,

da e koristiti alat integriranog urbanog razvoja i odgovarajueg upravljanja u cilju njegove
provedbe, te da e u tu svrhu uspostaviti sve potrebne okvire na nacionalnoj razini, i

da e promicati uspostavu uravnoteene teritorijalne organizacije temeljene na europskoj
policentrinoj urbanoj strukturi.

Ministri zahvaljuju njemakom predsjednitvu na izradi izvjea Integrirani urbani razvoj kao
preduvjet uspjene urbane odrivosti i studija Strategije za unapreivanje prostornog okruenja u
osiromaenim urbanim podrujima, Jaanje lokalnog gospodarstva i politike lokalnog trita rada u
osiromaenim urbanim podrujima, Proaktivne politike obrazovanja i usavravanja za djecu i mlade
osobe u osiromaenim urbanim podrujima i Odrivi gradski promet i osiromaena urbana
podruja s primjerima dobre prakse u Europi. Ove e studije pomoi gradovima svih veliina u
uinkovitoj provedbi naela i strategija navedenih u Lepzikoj povelji o odrivim europskim
gradovima.


Ministri izjavljuju:

Mi, ministri nadleni za urbani razvoj u dravama lanicama Europske Unije, smatramo da su
europski gradovi svih veliina koji su se tijekom povijesti razvili u vrijedno i nezamjenjivo
gospodarsko, drutveno i kulturno dobro.

U cilju zatite, jaanja i daljnjeg razvijanja naih gradova, snano podupiremo EU Strategiju odrivog
razvoja, izraenu na temelju Akcijskog programa iz Lillea, Urbanog acquisa iz Rotterdama i
Sporazuma iz Bristola. Pritom bi istovremeno i jednakovrijedno trebalo uzeti u obzir sve dimenzije
odrivog razvoja, a to su gospodarski prosperitet, socijalna ravnotea i zdrav okoli. Istovremeno bi
panju trebalo posvetiti kulturnim i zdravstvenim aspektima. Pritom bi dunu panju trebalo posvetiti
institucionalnom kapacitetu u dravama lanicama.

Nai gradovi posjeduju jedinstvene kulturne i arhitektonske kvalitete, snane silnice socijalnog
ukljuivanja i izvanredne mogunosti za gospodarski razvoj. Oni su centri znanja i izvori rasta i
inovacija. Istovremeno meutim u naim gradovima postoje takoer i demografski problemi, socijalna
nejednakost i iskljuenost specifinih skupina stanovnitva, manjak dostupnog i prikladnog
stanovanja te problemi vezani uz okoli. Dugorono gradovi ne mogu ispunitit svoju funkciju
pokretaa drutvenog napretka i gospodarskog rasta na nain kako je to opisano u Lisabonskoj
strategiji, ukoliko ne uspijemo odrati socijalnu ravnoteu unutar i izmeu gradova, titei njihovu
kulturnu raznolikost i uspostavljajui visoku kakvou na podruju urbanog oblikovanja, arhitekture i
okolia.
Sve su nam potrebnije holistike strategije i koordinirano djelovanje od strane svih osoba i institucija
ukljuenih u proces urbanog razvoja, koje see preko granica pojedinanih gradova. Sve razine vlasti
lokalna, regionalna, nacionalna i europska odgovorne su za budunost naih gradova. Da bi ova
uprava na vie razina bila doista uinkovita, moramo poboljati koordinaciju podruja sektorskih
politika i razviti novi osjeaj odgovornosti za integriranu politiku urbanog razvoja. Moramo takoer
osigurati da oni koji rade na izradi ovih politika na svim razinama stjeu generike i interdisciplinarne
vjetine i znanja potrebna da bi se gradovi razvili kao odrive zajednice.

Snano pozdravljamo izjave i preporuke iznesene u Teritorijalnog agendi Europske Unije i rad
europskih institucija kojim se promie integrirano vienje urbanih pitanja. Prepoznajemo Aalborgke
obveze kao vrijedan doprinos stratekom i koordiniranom djelovanju na lokalnoj razini i zakljuke
Europskog foruma za arhitektonske politike kulture gradnje od 27. travnja 2007. Primamo na znanje
Europsku povelju Umreeni vitalni gradovi.


Preporuamo:

I. Bolje koritenje pristupa politike integriranog urbanog razvoja

Politika integriranog urbanog razvoja za nas znai istovremeno i pravedno razmatranje pitanja i
interesa koji su relevantni za urbani razvoj. Politika integriranog urbanog razvoja je proces u kojem
se koordiniraju prostorni, sektorski i vremenski aspekti kljunih podruja urbane politike. Od kljune je
vanosti sudjelovanje gospodarskih aktera, dionika i iroke javnosti. Politika integriranog urbanog
razvoja kljuni je preduvjet za provedbu Strategije odrivog razvoja EU. Provedba ove Strategije
zadaa je europskih razmjera, no pritom treba voditi rauna o lokalnim uvjetima i potrebama kao i o
supsidijarnosti.

Pomirenje interesa potpomognuto integriranom politikom urbanog razvoja tvori odrivi temelj za
konsenzus izmeu drave, regija, gradova, graana i gospodarskih aktera. Ujedinjavanjem znanja i
financijskih resursa poveati e se uinkovitost nedovoljnih javnih sredstava. Javne i privatne
investicije biti e na ovaj nain meusobno bolje usklaene. Politika integriranog urbanog razvoja
ukljuuje aktere van uprave i omoguuje graanima aktivnu ulogu u oblikovanju njihovog
neposrednog ivotnog okruenja. Istovremeno, ove e mjere osigurati veu sigurnost planiranja i
ulaganja.

Preporuamo da europski gradovi uzmu u obzir izradu programa integriranog urbanog razvoja za
gradove kao cjeline. Ovi alati za planiranje usmjereni na provedbu trebali bi
opisati jake strane i slabosti gradova i susjedstava na temelju analize trenutanog stanja,
definirati dosljedne ciljeve razvoja za urbana podruja i razviti viziju za grad,
meusobno koordinirati razliita susjedstva, sektorske i tehnike planove i politike i osigurati
da planirane investicije pomognu promicanju dobro uravnoteenog razvoja urbanih podruja,
koordinirati i prostorno usmjeriti koritenje fondova od strane aktera iz javnog i privatnog
sektora,
biti usklaeni na lokalnoj i razini gradova-regija i ukljuivati graane i ostale partnere koji
mogu bitno pridonijeti oblikovanju budue gospodarske, socijalne, kulturne i okoline kakvoe
svakog podruja.

Trebalo bi osnaiti koordinaciju na lokalnoj razini i razini gradova-regija. Svrha je postii ravnopravno
partnerstvo izmeu gradova i ruralnih podruja, kao i izmeu malih, srednje velikih i velikih gradova
unutar gradova-regija te metropolitanskih regija. Trebamo prestati sagledavati pitanja i odluke politike
urbanog razvoja na razini svakog grada zasebno. Nai bi gradovi trebali biti sredinja mjesta razvoja
gradova-regija i preuzeti odgovornost za teritorijalnu koheziju. Bilo bi stoga korisno kada bi se nai
gradovi meusobno tjenje povezivali u mreu na europskoj razini.

Politika integriranog urbanog razvoja prua nam skup instrumenata koji su ve sada dokazali svoju
vrijednost u brojnim europskim gradovima, razvijajui suvremene, kooperativne i uinkovite strukture
upravljanja. Ove su strukture neophodne za poboljanje konkurentnosti europskih gradova. One
olakavaju ranu korisnu koordinaciju razvoja stanovanja, gospodarski, infrastrukturni razvoj i razvoj
usluga, vodei meu ostalim rauna o utjecaju postojeih trendova starenja i migracijskim trendovima
i uvjetima energetske politike.

U sklopu politike integriranog urbanog razvoja, smatramo da su slijedee strategije djelovanja od
kljune vanosti za jaanje konkurentnosti europskih gradova:

Stvaranje i osiguravanje visokokvalitetnih javnih prostora

Kvaliteta javnih prostora, urbanih umjetnih krajobraza i arhitekture, kao i urbani razvoj igraju
znaajnu ulogu za ivotne uvjete gradskog stanovnitva. Kao meki lokacijski faktori, oni su
znaajni za privlaenje poduzea iz industrije znanja, kvalificirane i kreativne radne snage i za
turizam. Stoga treba intenzivirati interakciju arhitekture, infrastrukturnog i urbanistikog planiranja,
kako bi se stvorila atraktivna javna podruja namijenjena korisnicima i postigao visoki standard u
smislu ivotnog okruenja odn. kulture graenja. Kulturu graenja u najirem smislu rijei treba
shvaati kao zbir svih kulturnih, gospodarskih, tehnolokih, socijalnih i ekolokih aspekata koji
utjeu na kakvou i proces planiranja i gradnje. Ovaj pristup ne treba meutim ograniiti na javne
prostore. Ovakva kultura graenja potrebna je gradu kao cjelini i njegovom okruenju. Gradovi i
uprava trebaju postii da se njihov utjecaj zamjeuje. Ovo je posebno vano za ouvanje
graditeljske batine. Potrebno je ouvati povijesne graevine, javne prostore i njihovu urbanu i
arhitektonsku vrijednost.

Stvaranje i osiguravanje fukcionalnih i dobro oblikovanih urbanih prostora, infrastrukture i usluga
je zadaa kojom se zajedniki moraju baviti drava, regionalne i lokalne vlasti, kao i graani i
poduzea.

Moderniziranje infrastrukturnih mrea i poboljanje energetske uinkovitosti

Odrivi, pristupani i dostupan urbani prijevoz s koordiniranim vezama s prometnim mreama
gradova-regija moe znaajno pridonijeti kakvoi ivota kao i lokacijskoj i okolinoj kakvoi.
Posebnu panju treba posvetiti upravljanju prometom i meusobnom povezivanju naina
prijevoza, ukljuujui biciklistiku i pjeaku infrastrukturu. Gradski prijevoz takoer se mora
uskladiti s razliitim zahtjevima stanovanja, podruja za rad, okolia i javnih povrina.

Tehnika infrastruktura, posebno vodoopskrba, proiavanje otpadnih voda i ostale opskrbne
mree moraju se unaprijediti u ranoj fazi te prilagoditi promjenjivim potrebama kako bi udovoljile
buduim zahtjevima urbanog ivota visoke kakvoe.

Energetska uinkovitost i ekonomino koritenje prirodnih resursa i operativna gospodarska
uinkovitost kljuni su preduvjeti za odrive javne infrastrukturne usluge. Potrebno je poboljati
energetsku uinkovitost zgrada. Ovo se odnosi kako na postojee tako i na nove zgrade. Obnova
stambenog fonda moe znaajno utjecati na energetsku uinkovitost i na poboljanje kakvoe
ivota stanovnika. Posebnu panju treba posvetiti montanim i starim zgradama te zgradama
loe kakvoe. Optimizirane i uinkovite infrastrukturne mree i energetski uinkovite zgrade
smanjit e lokacijske trokove za gospodarstvo i stanovanje.

Vaan temelj za uinkovito i odrivo koritenje resursa ini kompaktna struktura naselja. Ovo se
moe postii prostornim i urbanistikim planiranjem koje sprjeava nekontrolirano urbano irenje
kroz snanu kontrolu koritenja zemljita i spekulativnog razvoja. Strategija mijeanog koritenja
za stanovanje, zaposlenje, obrazovanje, opskrbu i rekreaciju dokazala se kao posebno odriva u
urbanom okruenju.

Gradovi trebaju pridonositi osiguranju i poboljanju kakvoe ivota svojih stanovnika te svoje
privlanosti kao poslovne lokacije kroz koritenje usavrenih informacijskih i komunikacijskih
tehnologija u podrujima obrazovanja, zapoljavanja, socijalnih slubi, zdravstva i sigurnosti te
sredstava za poboljanje urbanog upravljanja.

Nai gradovi takoer moraju biti sposobni prilagoditi se opasnosti koju predstavlja promjena
klime. Dobro osmiljen i planiran urbani razvoj moe pruiti nain, uz nisku razinu ugljika, za
udovoljavanje rastu, poboljanje kakvoe okolia i smanjenje emisija ugljika. Gradovi ove ciljeve
mogu postii putem inovativnih mjera sprjeavanja, ublaavanja i prilagodbe, a ove mjere onda
mogu pomoi razvoju nove industrije i poslovanja s niskom razinom ugljika.

Proaktivne inovacijske i obrazovne politike

Gradovi su mjesta na kojima se stvara i prenosi puno znanja. Potpuno iskoritavanje gradskog
potencijala znanja ovisi o kvaliteti njegovog predkolskog i kolskog obrazovanja, o
mogunostima prenoenja unutar sustava obrazovanja i obuke, kao i putem socijalnih i kulturnih
mrea, o mogunostima cjeloivotnog obrazovanja, izvrsnosti njegovih sveuilinih i ne-
sveuilinih istraivakih instituta i o mrei za prijenos uspostavljenoj izmeu industrije, poduzea
i znanstvene zajednice.

Politika integriranog urbanog razvoja moe doprinjeti poboljanju tih faktora, na primjer kroz
okupljanje dionika, podupiranje mrea i optimiziranje lokacijskih struktura. Integrirani urbani razvoj
promie drutveni i interkulturalni dijalog.

Strategije integriranog urbanog razvoja, kooperativno upravljanje urbanim razvojem i dobro
upravljanje mogu pridonijeti svrsishodnom koritenju potencijala europskih gradova, posebno u
vezi konkurentnosti i rasta, kao i smanjenju nejednakosti unutar i izmeu etvrti. Oni graanima
otvaraju mogunost socijalnog i demokratinog sudjelovanja.


II. Posebnu pozornost treba posvetiti zapostavljenim etvrtima u kontekstu grada kao
cjeline.

Gradovi su suoeni s velikim izazovima, posebno u vezi s promjenom gospodarskih i socijalnih
struktura i globalizacijom. Specifini problemi su meu ostalim posebno visoka nezaposlenost i
socijalno iskljuenje. Unutar jednoga grada mogu postojati znatne razlike u pogledu gospodarskih i
socijalnih mogunosti pojedinih gradski podruja, ali isto tako i u pogledu razliite kakvoe okolia.
Pored toga, socijalne razlike kao i razlike unutar gospodarskog razvoja esto nastavljaju rasti, to
doprinosi destabilizaciji u gradovima. Politika socijalne integracije koja pridonosi smanjivanju
nejednakosti i sprjeavanju socijalnog iskljuenja bit e najbolje jamstvo za odravanje sigurnosti u
naim gradovima.

Dobro osmiljene socijalne stambene politike mogu biti uinkoviti alati za postizanje ciljeva socijalne
kohezije i integracije u gradovima i urbanim podrujima. Zdravo, prikladno i dostupno stanovanje ove
etvrti moe uiniti privlanijima za mlade i stare ljude. Ovo je doprinos stabilnosti u etvrtima.

Bolje je uoiti rane signale upozorenja i na vrijeme i uinkovito djelovati u cilju sanacije. Ovime se
tede resursi. Kad jednom neko podruje pone propadati, trokovi i potekoe pri preokretanju ovog
procesa mogu biti mnogo puta vei. Drava stanovnicima pogoenih podruja mora ponuditi izglede i
poticaje za poboljanje. Aktivno sudjelovanje stanovnika i bolji dijalog izmeu politikih predstavnika,
stanovnika i gospodarskih subjekata od kljune je vanosti za pronalaenje najboljeg rjeenja za
svako zapostavljeno urbano podruje.

U ovom kontekstu smatramo da su slijedee strategije djelovanja, ugraene u politiku integriranog
urbanog razvoja, od kljune vanosti za zapostavljene urbane etvrti:

Praenje strategija za unapreenje prostornog okolia

Gospodarska aktivnost i ulaganja s jedne strane, i visokokvalitetne urbane strukture, zdrav
izgraeni okoli te moderna i uinkovita infrastruktura i postrojenja s druge strane, meusobno su
blisko povezani. Iz toga je razloga takoer neophodno poboljati oblikovanje, fizike preduvjete i
energetsku uinkovitost postojeeg fonda zgrada koje se nalaze u zapostavljenim etvrtima.
Najvei potencijal za poveanje energetske uinkovitosti unutar EU te na taj nain i borbe protiv
promjene klime lei u unapreenju standarda stanovanja u novim zgradama kao i u postojeim
velikim montanim, starim i zgradama loe kakvoe.

Kako bi se poveala odrivost ulaganja u unapreenje prostornog okolia, strategije moraju biti
utkane u dugoronu strategiju razvoja koja, meu ostalim, takoer obuhvaa javna i privatna
ulaganja koje iz toga proizlaze.

Jaanje lokalnog gospodarstva i lokalne politike trita radne snage

Mjere za osiguravanje gospodarske stabilizacije zapostavljenih etvrti moraju takoer iskoristiti
gospodarske snage koje su inherentne samim etvrtima. U tom kontekstu, trite rada i
gospodarske politike koje su skrojene u skladu s potrebama individualnih etvrti, smatrat e se
prikladnim instrumentima. Cilj je stvoriti i osigurati radna mjesta i olakati pokretanje novih
poduzea. Posebno se moraju poboljati mogunosti pristupa lokalnim tritima rada, tako to e
se ponuditi obuka koja odgovara potranji. Takoer se vie moraju koristiti mogunosti
zapoljavanja i obuke u etnikom gospodarstvu.

Zadaa je Europske Unije, drava lanica i gradova stvoriti bolje uvjete i instrumente za jaanje
lokalnih gospodarstava, i na taj nain za jaanje lokalnih trita rada, i to posebno promicanjem
socijalnog gospodarstva i pruanjem usluga po mjeri graana.

Proaktivne politike obrazovanja i obuke za djecu i mlade

Temeljno je ishodite za poboljanje stanja u zapostavljenim etvrtima bolja mogunost
obrazovanja i obuke u lokalnoj zajednici, povezana s proaktivnim politikama usmjerenim na djecu
i mlade.

Potrebno je osigurati vie i poboljati mogunosti za obrazovanje i obuku u zapostavljenim
etvrtima, koje e biti usklaene s potrebama djece i mladih koji u njima ive te rjeavati
nedostatke u pruanju tih slubi. Kroz politike usmjerene na djecu i mlade usklaene sa
socijalnim podrujem u kojem oni ive, moramo pridonijeti poboljanju mogunosti za djecu i
mlade koji ive u zapostavljenim etvrtima, kako bi oni mogli sudjelovati i ostvariti svoje ambicije, i
kako bi se dugorono osigurale jednake mogunosti.

Promicanje uinkovitog i dostupnog gradskog prijevoza

Mnoge zapostavljene etvrti moraju nositi dodatni teret loe prometne povezanosti i utjecaja na
okoli, to dodatno umanjuje njihovu privlanost. Razvijanje uinkovitog i dostupnog sustava
javnog prijevoza pruit e stanovnicima ovih etvrti jednake mogunosti u pogledu mobilnosti i
dostupnosti kakve imaju ostali graani a koje imaju pravo oekivati.

Da bi se postigao ovaj cilj, prometno planiranje i upravljanje prometom u ovim podrujima sve
vie treba imati za cilj smanjenje negativnih uinaka prometa na okoli i organiziranje prometa na
nain koji e te etvrti bolje integrirati u grad i regiju u cjelini. To e isto tako zahtijevati primjerene
mree za pjeaki i biciklistiki promet.

to bolje uspijemo gospodarski stabilizirati zapostavljene etvrti, drutveno ih integrirati i poboljati
njihovo fiziko okruenje i prometnu infrastrukturu, tim e bolji biti izgledi da nai gradovi dugorono
ostanu mjesta drutvenog napretka, rasta i inovacija.

Naglaavamo da:

Politiku urbanog razvoja trebalo bi utvrditi na nacionalnoj razini, a i poticaje za inovativna rjeenja
trebalo bi takoer stvarati na nacionalnoj kao i na ostalim razinama.

Naim je gradovima potreban dostatan djelokrug za djelovanje, kako bi lokalne zadae obavljali
odgovorno, te zdrava financijska osnova koja e osigurati dugoronu stabilnost. Stoga je takoer
vano da drave lanice imaju mogunost koristiti europske strukturne fondove za znaajne
programe integriranog urbanog razvoja. Koritenje ovih fondova treba se usredotoiti na specifine
potekoe i potencijale kao i uzeti u obzir mogunosti, potekoe i specifine okolnosti u dravama
lanicama. Ako to ve do sada nije uinjeno, lokalne vlasti trebaju razviti neophodne vjetine i
uinkovitost za provedbu politika integriranog urbanog razvoja, takoer i u cilju postizanja ukupne
kakvoe i odrivosti u izgraenom okoliu.

Nove inicijative EU, JESSICA i JEREMIE, koje podupiru uspostavu fondova za urbani razvoj i
fondova za malo i srednje poduzetnitvo, koritenje instrumenata financijskog inenjeringa za
poticanje ulaganja privatnog kapitala u provedbu strategija integriranog urbanog razvoja, nude
obeavajue mogunosti za poveanje uinkovitosti uobiajenih nacionalnih i europskih izvora
financiranja.

Na nacionalnoj razini vladini odjeli trebaju jasnije prepoznati vanost da gradovi izraavaju
nacionalne, regionalne i lokalne ambicije te utjecaj kojeg njihove politike imaju na to. Nastojanja
raznih sektorskih vladinih odjela koji rade na urbanim pitanjima ili imaju utjecaja na ta pitanja trebaju
biti bolje usklaena i integrirana kako bi se meusobno dopunjavala, a ne bila u sukobu.

Naglaavamo vanost sustavne i strukturirane razmjene iskustava i znanja na podruju odrivog
urbanog razvoja. Molimo Europsku komisiju da rezultat razmjene dobrih prakse na temelju smjernica
iz Leipzike povelje predstavi na nekoj buduoj konferenciji pod okriljem inicijative Regije za
gospodarsku promjenu. Uz to nam je potrebna europska platforma kako bismo okupili i razvijali
najbolje postupke, statistiku, studije o referentnim vrijednostima, ocjene, istorazinske recenzije i
ostalo urbano istraivanje kao potporu akterima koji su ukljueni u urbani razvoj na svim razinama i u
svim sektorima. Nastavit emo u budunosti promicati i intenzivirati razmjenu znanja i iskustava
izmeu kreatora politika, strunjaka iz prakse i istraivaa na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
europskoj razini, kako bismo osnaili urbanu dimenziju Strategije odrivog razvoja EU, Lisabonske
strategije i Europske strategije zapoljavanja.

Europi su potrebni snani gradovi i regije u kojima se dobro ivi.