POTENCIJALNA PITANJA ZA 1. PARCIJALNI ISPIT URBANIZAM I PROMET/SAOBRAĆAJ školska 2016/2017.

1. Objasniti što je urbanizam.

2. Objasniti što proučava urbana geografija, ekonomija, sociologija, ekologija.

3. Objasniti što je urbanizacija

4. Navesti uzroke i posljedice urbanizacije.

5. Objasniti pojam sela.

6. Objasniti pojam naselja i naseljeno mjesto (ZOSCSBiH).

7. Objasniti što je grad

8. Navesti karakteristike gradova budućnosti.

9. Navesti dobre i loše primjere gradova budućnosti

10. Navesti statističke kriterije za definiranje grada.

11. Navesti specifične oblike naselja

12. Navesti funkcije koje danas gradovi mogu imati?

13. Objasniti kategorije i funkcije gradove u BiH.

14. Objasniti pravila u suvremenom urbanom planiranju.

15. Navesti i objasniti važne stavke projektnog plana.

16. Navesti funkcionalne zone grada.

17. Navesti principe razvoja gradova i jedan objasniti.

18. Objasniti principe lociranja funkcija grada.

19. Navesti faktore koji utječu na razmještaj funkcionalnih zona grada.

20. Navesti osnovne skupine prirodnih faktora.

21. Navesti osnovne skupine stvorenih faktora.

22. Navesti faktore okruženja i jedan objasniti.

23. Objasniti SWOT analizu.

24. Navesti osnovna gradska područja i objasniti ih.

25. Navesti prigradska područja i objasniti ih.

26. Objasniti pojam ulica (ZOSCSBiH).

27. Objasniti ulice i avenije.

28. Objasniti što je održivi razvoj?

29. Objasniti što je održivost?

30. Objasniti odnos urbanizma i održivog razvoja.

31. Navesti kriterije održivog grada i lokacije.

32. Objasniti što je prostor?

33. Objasniti što je urbana mobilnost?

34. Objasniti što je plan urbane mobilnosti u gradovima (POMG

35. Navesti koji je cilj i svrha POMG-a?

36. Objasniti zašto je POMG potreban?

37. Objasniti koristi POMG-a.

38. Navesti ključne izazove u planiranju.

39. Navesti prometne/saobraćajne probleme u gradovima.

40. Objasniti način rješavanja prometnog/saobraćajnog problema u gradovima.

41. Navesti nove trendove u području pametne urbane mobilnosti.

42. Kako se definira pametan grad?

43. Objasniti prednosti i koristi pametnog grada.

44. Navesti najmanje četiri aplikacije pomoći korisnicima i jednu objasniti.

1. Objasniti što je urbanizam?

Urbanizam je znanstvena disciplina i djelatnost koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i planiranjem
njihova razvoja (urbanističko planiranje).
Urbanizmu su srodne djelatnosti regionalno planiranje, urbani dizajn, urbana geografija, arhitektura ali i mnoge
druge.

2. Objasniti što proučava urbana geografija, ekonomija, sociologija, ekologija.

Urbana geografija proučava:

geografski i topografski položaj naselja, uvjete nastanka, razvoja, stagnacije i odumiranja naselja, fizička
strukturu naselja, morfologiju naselja odnos naselja i njegove neposredne okoline i sl.

Urbana ekonomija proučava:

ekonomske aspekte razvoja, obnove i rekonstrukcije naselja, lokacije naselja i njegovih funkcionalnih zona,
uređenje građevinskog zemljišta, zemljišne rente, ekonomiku stambene izgradnje i sl. Predstavlja spoj
Urbanizma i Ekonomije.

Urbana sociologija proučava:

strukturu stanovništva u naselju, odnose između pojedinih grupa i pojedinaca u naselju, socijalnu segregaciju,
patološke pojave u naselju (kriminal, prostituciju, agresivna i depresivna stanja) i sl. Primjer – Grad Travnik ima
površinu 529 km2 Stanovništvo: 1991. - 19.042 2009. - 55.000 Gustoća: 104/km2

Urbana ekologija proučava

stanje naselja kao životne sredine u odnosu na tri osnovna ekološka faktora: tlo, vodu, zrak. Proučava i
poremećaje prirodnih procesa u naseljima i mogućnost njihove sanacije. Predstavlja spoj Urbanizma i Ekologije.

3. Objasniti što je urbanizacija.

Pod ovim pojmom podrazumijeva se jedan složeni proces koji se sastoji iz više procesa koji su međusobno
povezani i uvjetovani. Tu spadaju: • pretvaranje seoskog stanovništva u gradsko stanovništvo pod utjecajem
industrijalizacije • pretvaranje seljaka u industrijskog radnika • pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko
zemljište • transformacija seoskih naselja u gradska • nastajanje novih mješovitih ili gradskih naselja i sl.

Urbanizacija se može definirati kao proces širenja gradskog načina života.

4. Navesti uzroke i posljedice urbanizacije.

Uzrok urbanizacije

Industrijska revolucija sredinom 18. Stoljeća

Kroz cijelu povijest gradova sve do industrijske revolucije, podjela između grada i sela bila jako naglašena, a
očitovala se u: - izgledu grada odnosno sela - statusu grada prema selu - razlikama u načinima života i razinama
života.

Posljedice urbanizacije su višestruke i uzrok su dubokih promjena na privrednom, socijalnom i demografskom

planu.

Mijenja se: • struktura obitelji • odnos između spolova • sanitarno-higijenske navike • stupanj obrazovanja •
zdravstvena zaštita • općenito bolji uvjeti života.mografskom planu.
5. Objasniti pojam sela.

Selo ili naselje seoskog karaktera, definira se kao manje naselje čiji se stanovnici pretežno bave poljoprivredom.
Većinom imaju: • mali broj stanovnika, • malu gustoću izgrađenosti i • rijetko su prisutne političke,
gospodarske, kulturne, obrazovne i zdravstvene institucije. Postoje i drugi kriteriji kojima se selo definira kao
grupacija od najmanje 25 stambenih i privrednih zgrada čijim stanovnicima je osnovna djelatnost poljoprivreda.
Ako je broj zgrada manji od 25, naselje se naziva zaseok.

6. Objasniti pojam naselja i naseljeno mjesto (ZOSCSBiH).

Naselje je manja ili veća grupacija zgrada koje pretežno služe za stanovanje. Dijele se na • seoska, • mješovita i
• gradska naselja.

Naselje - ZOSPC • naselje je izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta u
kojem su javne ceste izgrađene s uređenim pločnikom i rubnjakom pokraj kojega se nalazi najmanje s jedne
strane red kuća ili skupina zgrada i čije su granice obilježene prometnim znakom za obilježavanje naselja

7. Objasniti što je grad?

Grad ili naselje gradskog karaktera je složeni društveni fenomen koji se prostorno, a posebno vremenski
manifestira u različitim oblicima i s različitim funkcijama.

GRAD je kompaktno izgrađeno veće naselje u kojem veći dio stanovništva radi u: • industriji, • administraciji, •
upravi, • uslužnim djelatnostima, • kulturi, • obrazovanju, • trgovini i sl

8. Navesti karakteristike gradova budućnosti.

Gradovi budućnosti: Urbana središta smišljena na papiru! Megalopolisi koji niču ni iz čega!

9. Navesti dobre i loše primjere gradova budućnosti.

10. Navesti statističke kriterije za definiranje grada.

STATISTIČKI KRITERIJI ZA DEFINIRANJE GRADA

Danas se u svijetu neko naselje definira kao selo ili grad pretežno na osnovu broja stanovnika. • Ovaj
demografsko-statistički kriterij određuje limitirajući broj stanovnika za grad, uzimajući u obzir: gustoću
naseljenosti stupanj urbanizacije privredna razvijenost zemlje.

U većini zemalja taj limit se kreće od 2000 do 5000 stanovnika.

ovaj kriterij kojim se grad definira pretežno na osnovu broja stanovnika ima čitav niz nedostataka • prije svega
time se ne određuje karakter jednog grada • postoje naselja koja imaju veliki broj stanovnika, oko 10.000, a
koja su izrazito seoskog karaktera i obrnuto

11. Navesti specifične oblike naselja.

Naselja obitavališta ljudi određena brojem stanovnika, veličinom,, oblikom te funkcijama koje pružaju
stanovništvu
- podjela:
1.seoska naselja 2. gradska naselja 3.mješovita naselja (naselja prijelaznih obilježja
12. Navesti funkcije koje danas gradovi mogu imati?

Gradovi danas mogu imati sljedeće funkcije: • Industrijsku, • Rudarsku, • Trgovačku, • Prometnu, • Političku, •
Administrativnu, • Kulturnu, • Obrazovnu, • Lječilišnu, • Rekreacionu, • Turističku i sl.

13. O bjasniti kategorije i funkcije gradove u BiH.

KATEGORIJE I FUNKCIJE GRADOVA U BIH Na osnovu proučavanja mreža, funkcija i hijerarhije gradova u BiH
(1969) došlo se do zaključka da u našoj zemlji postoje 4 funkcionalne kategorije gradova: • Industrijski gradovi •
Trgovinsko-komercijalni gradovi • Društveno-upravni gradovi • Mješoviti gradovi.

14. Objasniti pravila u suvremenom urbanom planiranju.

FOKUS U SUVREMENOM URBANOM PLANIRANJU • Graditi za potrebe ljudi, za ljude, a ne za pompu • Grad
ugodan za život, prilagođen čovjeku • Knjiga „Cities for People” – Jan Gehl, prof. • Kritički osvrt na pojedine
gradove (Brazilija, Canberra, Dubai, …) – promašeni gradovi, napravljeni su preformalno, naglasak je na
impresivnosti • Važno planirati javni prostor • dobro građeni gradovi Barcelona, Pariz,…

15. Navesti i objasniti važne stavke projektnog plana.

• Kako osigurati pouzdan dotok novca? • Kako privući i zadržati stanovništvo? • Kako osigurati radna mjesta i
privući ljude?

16. Navesti funkcionalne zone grada.

• Stambena zona • Industrijska zona • Komunalno - skladišna zona • Zona rekreacija • Zona zelenila

• Zone specijaliziranih funkcija - znanstvenoobrazovne ustanove, klinički centri, … • Zone vanjskog prometa
(željeznički čvorovi, aerodromi, luke, pristaništa,....) • Zone kulturno-povijesnog značaja • Povezivanje zona –
prometa.

17. Navesti principe razvoja gradova i jedan objasniti.

PRINCIP RAZVOJA GRADOVA: 1. zona stanovanja 2. zona rada 3. zona odmora i rekreacije 4. mješovita zona
rada i rekreacije 5. mješovita zona rada i stanovanja 6. mješovita zona stanovanja i rekreacije 7. zona gradskog
centra

• Uspostavljanje funkcionalnih veza među elementima gradskog sistema ostvaruje se preko infrastrukturne
mreže Promet – osnovni element povezivanja

18. Objasniti principe lociranja funkcija grada.

19. Navesti faktore koji utječu na razmještaj funkcionalnih zona grada.

• Prirodni položaj, mikroklimatski prirodni uvjeti

• stvoreni uvjeti veličina i karakter grada postojeći, naslijeđeni sadržaji i struktura grada prometne veze u
gradu i na zemljištu koje dolazi u obzir za proširenje grada mogućnost ekonomične izgradnje komunalne
infrastrukture itd.
20. Navesti osnovne skupine prirodnih faktora.

• Prirodne faktore karakterizira veoma visok stupanj međusobne uvjetovanosti i međuovisnosti • U okviru
promjena i izmjena prirodnih uvjeta, što karakterizira skoro svaku urbanu sredinu, postoje razlike u kvaliteti i
kvantiteti ovih izmjena • S obzirom na ekološke posljedice, izmijenjeni prirodni faktori tretiraju se kao faktori
smanjenja kvalitete životnih i radnih uvjeta u urbanom prostoru.

OSNOVNE SKUPINE PRIRODNIH FAKTORA

Diferencijalne karakteristike

Inženjerskogeomorfološke Hidrogeološke Mikroklimatske Vegetacija Pejzaž

Hidrografske
Nagib terena Podzemne vode Osunčanost

Konfiguracija Ocjeditost zemljišta Relativna vlažnost Magla

Devastiranost zemljišta Plavno zemljište Magla

Diseciranost terena Stojeće vode Padavine

Visina terena Vodeni tokovi Temperatura zraka

Geološki sastav tla Vjetrovi

Fizička stabilnost tla

21. Navesti osnovne skupine stvorenih faktora.

• Dvije osnovne grupe faktora : PrirodnI faktori

Stvoreni faktori

22. Navesti faktore okruženja i jedan objasniti.

OSNOVNI FAKTORI OKRUŽENJA

23. Objasniti SWOT analizu.

SWOT analiza predstavlja analitičku metodu na osnovi koje se mogu definirati utjecajni faktori za unaprjeđenje
sustava sigurnosti prometa i razumjeti trenutno stanje te definirati strategije djelovanja za postizanje željenog
ishoda. - Snaga (Strenghts), - Slabosti (Weakness), - Mogućnosti (Oportunities), - Prijetnji (Threats). Snage i
slabosti predstavljaju interne (unutarnje) faktore, odnosno internu analizu koja treba da ukaže na to šta su
prednosti a šta nedostaci općine/grada. Prijetnje i mogućnosti predstavljaju eksterne (spoljne) faktore,
odnosno eksternu analizu koja treba da indentificira potencijalne prijetnje razvoju kao i da ukaže na to šta su
šanse, odnosno mogućnosti općine/grada.
24. Navesti osnovna gradska područja i objasniti ih.

UŽE GRADSKO PODRUČJE (gradska jezgra, ‘’centar’’ grada) To je područje pretežno poslovnih zona s objektima
za: • administraciju • kulturu • obrazovanje • opskrbu • i trgovinu.

ŠIRE GRADSKO PODRUČJE (gradsko predgrađe, okolica) Unutar ovog područja postoje dva izrazita područja: •
urbani pojas i • urbano-ruralni pojas

25. Navesti prigradska područja i objasniti ih.

Izvan užeg i šireg gradskog područja, odnosno izvan administrativnih granica grada; postoji okolni prostor koji
zajedno s gradom čini jednu funkcionalnu cjelinu. Taj prostor naziva se prigradska područja.

26. Objasniti pojam ulica (ZOSCSBiH)

Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu. Današnje ulice izglađene
su asfaltom, ili u starijim vremenima nekim drugim materijalom, kao što je kamen, a njezini dijelovi mogu imati
ugrađene tračnice željeznicu ili tramvaje, ili na drugi način pripremljene za ne-pješački promet, kao što su
ugibališta za autobuse.

27. Objasniti ulice i avenije.

Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.

Avenija je naziv za široku velegradsku ulicu koja obično ima drveće s obje strane, obično ovaj naziv koristimo za
velike, široke ulice i reprezentivne ulice.

28. Objasniti što je održivi razvoj?

ODRŽIVI RAZVOJ Razvoj koji zadovoljava današnje potrebe, bez ugrožavanja mogućnosti da i buduće generacije
ostvare svoje potrebe. Izvješće “Naša zajednička budućnost” Gro Harlem Brundtland, bivša premijerka
Norveške Na ovoj definiciji počivaju sva nastojanja međunarodne politike u vezi zaštite okoliša koja su
formulirana na Konferenciji u Rio de Janeiru 1992.

29. Objasniti što je održivost?

30. Objasniti odnos urbanizma i održivog razvoja.

Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez
štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.
On se oslanja na ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem
neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Riječ je o modelu održivosti koji stavlja
naglasak na vođenje razvojne politike uz maksimalnu primjenu znanstvenih dostignuća i novih tehnologija u
cilju zaštite prirode i očuvanja okoliša.
Drugim riječima, održivi razvoj jest način proizvodnje i potrošnje koji vodi računa o prirodnim resursima eko-
sustava unutar kojeg se ti procesi odvijaju. Pitanje je društvene odgovornosti da procesi proizvodnje i potrošnje
ne ugrožavaju sposobnost obnavljanja prirodnih resursa.
31. Navesti kriterije održivog grada i lokacije.

• Projektiranje prostora koji kreiraju urbano područje i povezuju se na javni prostor znači promišljanje u
kontekstu održivog razvoja grada,

• odnosno razvoja koji ne šteti okolišu već ga uključuje u proces promjene, uključivo političke, društvene i
kulturne dimenzije grada.

Tehnički detalji utjecaja na okoliš: - kvaliteta zraka i vode, buka, mikroklima, …. - kvalitativni prostorni zahtjevi -
mobilnost i prometna mreža - gustoća i otvoreni prostor - mobilnost i raznolikost prijevoza - intenzitet, kvaliteta
i upravljanje javnom domenom.

32. Objasniti što je prostor?

. Pod pojmom prostor podrazumjeva se realni okvir življenja. Prostor može biti: • prirodni i • stvoreni
(izgrađeni). Prema klasičnoj definiciji (Euklid) prostor je određen s tri dimenzije: 1.širinom 2. visinom 3.
Dužinom

Prostor je složeni dinamički sistem sastavljen iz niza elemenata međusobno povezanih (uslovljenih), gdje vlada
niz zakonitosti i gdje se odvijaju procesi koji često imaju globalni značaj. • Nova shvaćanja prostora razlikuju
razne kategorije prostora, kao: - ekonomski prostor - socijalni (društveni) prostor - fizički prostor - urbani -
ekološki - itd. Matematički rečeno prostor je ustvari ‘’n’’ dimenzionalan. • Varijabla prostora koja danas ima
posebno značenje jeste vrijeme, pa se često govori o prostorno-vremenskim distancama (udaljenostima),
odnosno vrši se mjerenje prostora vremenom ili vremena prostorom. Iz kojeg razloga se korištenje (namjena) i
organizacija korištenja prostora sagledava u okviru prostornih planova? • Razlog je taj što prostor predstavlja
apsolutno ograničen resurs!

33. Objasniti što je urbana mobilnost?

Mobilnost je jedna od osnovnih ljudskih osobina i potreba. Planiranje mobilnosti zadaća je prometa, koji je
poluga gospodarskih i društvenih aktivnosti u svakoj zajednici. Važnost planskog pristupa raste zajedno s
povećanjem potrebe za mobilnošću.

34. Objasniti što je plan urbane mobilnosti u gradovima (POMG)?

Strateški plan koji se nadovezuje na postoje ću praksu u planiranju i uzima u obzir integracijske, participacijske i
evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe stanovnika gradova za mobilnoš ću, u budu ćnosti, te osigurao
bolju kvalitetu života u gradovima i njihovoj okolini.

35. Navesti koji je cilj i svrha POMG-a?

Svrha POMG (SUMP) ? • Uspostaviti dijalog na temu svladavanja izazova u planiranju održive mobilnosti, •
stvoriti preduvjete za izradu Plana održive mobilnosti u gradovima, • te aktivno olakšati provedbu toga plana.

Cilj POMG-aCilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje stanovnicima održivog prijevoznog sustava u
gradovima pomoću: • osiguravanja dostupnosti • pove ćanja mobilnosti • poboljšanja prometne sigurnosti •
smanjenja zaga đenja, emisije stakleni čkih plinova i potrošnje energije • pove ćanja u činkovitosti i ekonomi
čnosti u prijevozu osoba i roba • pove ćanja atraktivnosti javnog gradskog prijevoza i nemotoriziranih na čina
putovanja.
36. Objasniti zašto je POMG potreban?

Planiranje prometa u gradovima s POMG-a ima sljede će zna čajke: • brže je i "jeftinije“ • produktivnije je za
investitore • donositelji odluka dobivaju imidž u činkovitih voditelja projekata

Bez POMG-a: • politi čari uglavnom žele privu ći investitore • lobiji imaju ve ći utjecaj pri odlu čivanju •
alternativna rješenja problema nisu transparentna • neke kategorije stanovništva su marginalizirane • izgra
đena infrastruktura nije kompatibilna

37. Objasniti koristi POMG-a.

Koristi POMG-a • poboljšana mobilnost i pristupa čnost • ve ća kvaliteta življenja • nova politi čka vizija •
integracija potencijala • poboljšana konkurentnost i pristup fondovima EU • ekološke i zdravstvene koristi •
poboljšana slika grada • odluke podržava javnost • u činkovito postizanje zakonskih odredbi

38. Navesti ključne izazove u planiranju.

Četiri klju čna izazova u planiranju:

1. Participacija
2. Institucionalna suradnja
3. Identifikacija naju činkovitijih mjera
4. Monitoring i evaluacija

39. Navesti prometne/saobraćajne probleme u gradovima.

40. Objasniti način rješavanja prometnog/saobraćajnog problema u gradovima.

41. Navesti nove trendove u području pametne urbane mobilnosti.

1. Masovna povezanost Povezuju se razni tipovi sredstava i ostali relevantni sudionici pri čemu se u stvarnom
vremenu dobivaju relevantne informacije poput onih kako najbrže i najjednostavnije do ći do mjesta na koje
smo se zaputili i kakvo je stanje na trasi.

2. Dinami čko kreiranje cijena U stvarnom vremenu upravlja se cijenama prijevoza, a na temelju varijabli kao što
su: • vrijeme u danu, • trenuta čna gužva, • brzina, • zauzetost sredstva, • kreiranje emisija stakleni čkih
plinova, • ruta kojom se putuje i sl.

3. Usredoto čenost na putnika Dolaskom novih tehnologija potrebe putnika stavljaju se u prvi plan, a gradovi im
i putem aplikacija pružaju relevantne informacije u stvarnom vremenu.

4. Integriranost Svi na čini prijevoza koje upotrebljava putnik trebali bi biti maksimalno integrirani i u realnom
se vremenu prilago đavati situaciji.

5. Internet automobil Koncept nastaje zbog razvoja vozila bez voza ča, što bi moglo napraviti revoluciju u
pametnoj mobilnosti.
6. Dinami čko pla ćanje usluge prijevoza Zasniva se na izvješ ćivanju putnika u stvarnom vremenu o
parametrima koji su presudni u donošenju odluka vezanih uz putovanje.

7. Socijalno umreženi prijevoz Temelji se na kombiniranju razli čitih tipova sredstava povezanih sa socijalnim
mrežama i aplikacijama.

42. Kako se definira pametan grad?

• Pametni grad definira se kao grad koji zadovoljava sve potrebe svojih gra đana u potpunosti i efikasno, u
skladu sa ili iznad standarda i ciljeva koje postavljaju lokalni, nacionalni i me đunarodni standardi održivosti. I
uglavnom se temelji na upotrebi pametnih mreža (smart grid).

Pametni grad Kvalitetniji život

43. Objasniti prednosti i koristi pametnog grada.

44. Navesti najmanje četiri aplikacije pomoći korisnicima i jednu objasniti.

HERE Platforma: iOS, Android Cijena: besplatna Nokijina navigacija HERE ima u svojoj bazi digitalizirane karte za
196 svjetskih zemalja, čine ći najopsežniju bazu karata na svijetu. To omogu ćuje brzu navigaciju bez upotrebe
interneta na putovanju. Osim u automobilu možete ju koristiti i pješke, a HERE će vam pomo ći i ako
namjeravate koristi javni prijevoz.

HAK 2.0 Platforma: iOS, Android Cijena: besplatna Obavezna aplikacija za svakog hrvatskog voza ča. Osim
aktualnog izvješ ća o stanju prometa, pomo ć u nje možete gledati promet s HAKovih kamera, saznati aktualne
cijene goriva u nas i u Europi, visine cestarina, platiti parking, potražiti mjesto u garaži, informirati se o voznom
redu i cijeni trajekata. Uz to, nova verzija nudi popis i navigaciju 650 benzinskih postaja u Hrvatskoj.

GOOGLE MAPS Platforma: iOS, Android Cijena: besplatna Google Maps najpopularniji je mobilni servis za
snalaženje u prostoru kao i traženje idealnog puta. Google Maps će vam redovito ponuditi više ruta do vašeg
odredišta, a sada ima i funkciju Traffic koja vam pokazuje na kojem dijelu vaše rute je zastoj ili gužva na cesti. Za
to Google Maps koristi podatke drugih aktivnih telefona na pojedinom dijelu ceste.

. HR AUTOINFO Platforma: iOS, Android Cijena: besplatna Pomo ću doma će aplikacije HR AutoInfo možete
pomo ću Registarskog broja saznati sve o pojedinom automobilu - marki, tipu vozila, zemlji porijekla, godini
proizvodnje te osiguranju. Svi podaci dolaze iz javno dostupne baze podataka Hrvatskog ureda za osiguranje.
Može biti od koristi kada ho ćete saznati broj šasije rabljenog auta koji želite kupiti, te datum isteka police
osiguranja.
POTENCIJALNA PITANJA ZA 2. PARCIJALNI ISPIT URBANIZAM I PROMET/SAOBRAĆAJ školska 2016/2017.

Što je generalni urbanistički plan (GUP).

2. Navesti sadržaje koji se definiraju GUP-om?

3. Navesti planove koje sadrži GUP.

4. Navesti osnovne planske elemente ekonomske analize GUP-a prema dinamici realizacije.

5. Što je detaljni urbanistički plan (DUP).

6. Navesti potrebne elemente za izgradnju i uređenje koji se uređuju DUP-om.

7. Koja institucija donosi GUP?

8. Navesti ključne parametre za budući konkurentni održivi prometni/saobraćajni sustava.

9. Navesti mjere za čisti gradski promet i dnevne migracije.

10. Što je prostor?

11. Navesti karakteristike realnog prostora kao okvira življenja i jednu od njih objasniti.

12. Što je planiranje?

13. Kojim zakonom se uređuje planiranje korištenja zemljišta?

14. Navesti načela planiranja prostora.

15. Navedite načela koja bi ste koristili za planiranje izgradnje brze ceste Lašva - Donji Vakuf.

16. Što određuju planski dokumenti?

17. Navesti koji su planski dokumenti?

18. Navesti osnovna načela planskog uređenja prostora koja utvrđuje prostorni plan F BiH?

19. Navesti osnovna načela planskog uređenja prostora koja utvrđuje prostorni plan SBK?

20. Objasniti koja je posljedica razvoja postupaka prometnog planiranja?

21. Što predstavlja dobar temelj razvoja postupka prometnog/saobraćajnog planiranja?

22. Navesti najvažnije karakteristike prometa/saobraćaja na osnovu kojih su se razvile metode i postupci
planiranja i objasniti jednu od njih

23. Navesti faktore koji utječu na razmještaj prijevozne potražnje.

24. Koja su najvažnija obilježja društveno-privrednog razvoja koja utječu na veličinu i razmještaj prijevozne
potražnje.

25. Objasniti utjecaj veličine i sastava stanovništva na veličinu prijevozne potražnje.

26. Navesti pet osnovnih koraka općeg postupka planiranja.

27. Objasniti fazu definiranja problema u postupku planiranja.

28. Navesti šest faza općeg postupka prostorno-prometnog planiranja.

29. Navesti terenska istraživanja koja se obavljaju u okviru faze stvaranja statističkodokumentacijske
osnove.

30. Koji su novi trendovi u urbanizmu?

31. Objasniti primjenu digitalne tehnologije za razvoj pametnih gradova.

32. Objasniti primjenu metode dizajnerskog razmišljanja u urbanizmu.

33. Objasniti razloge nastanka, razvoja i izgradnje današnjih gradova

34. Navesti najmanje četiri primjera upotrebe tehnologija u gradovima za olakšavanje života.

35. Objasniti novi vizionarski model razvoja eko sela.

36. Što je javna cesta/put? ZOBS/ZOSP

37. Što je magistralna cesta/put? ZOBS/ZOSP

38. Što je naselje? ZOBS/ZOSP

39. Što je naseljeno mjesto? ZOBS/ZOSP

40. Što je pješačka zona? ZOBS/ZOSP

41. Što je raskrižje? ZOBS/ZOSP

42. Što je ulica? ZOBS/ZOSP

1. Što je generalni urbanistički plan (GUP).

Generalni urbanistički plan (GUP) određuje površine na kojima je moguće graditi, što se na njima može
graditi (namjena površina) te kolika je dopuštena veličina građevina. GUP je plan koji se donosi samo za
građevinsko područje grada, dok se cjelokupno administrativno područje grada određuje prostornim planom
grada

2. Navesti sadržaje koji se definiraju GUP-om?

3. Navesti planove koje sadrži GUP.

GUP sadrži: • Plan namjene površina (stanovanje, rad, rekreacija) • Plan stambene izgradnje (prostorna
dispozicija postojećih stambenih objekata i objekata planiranih za gradnju) • Plan mreže objekata javnih
sadržaja (objekti u kojima se pružaju opće, zajedničke i osobne usluge stanovništvu) • Plan razmještaja
proizvodnih kapaciteta (podjela privrednih zona) • Plan prometa/saobraćaja (analiza stanja i projekcija
prostorne distribucije putovanja) • Plan hidrotehničkih sustava • Plan toplifikacije • Plan elektro-energetskog
sistema • Plan evakuacije i tretiranja komunalnog otpada • Plan zelenila i zelenih površina • Plan zaštite
nepokretnih kulturnih dobara

4. Navesti osnovne planske elemente ekonomske analize GUP-a prema dinamici realizacije.

• Broj stanovnika • Broj domaćinstava • Broj stanova prema tipu stanovanja • Broj aktivnog stanovništva • Broj
zaposlenog stanovništva

• Broj zaposlenog stanovništva po sektorima • Financijski resursi • Društveni proizvod • Nacionalni dohodak •
Profit • Kapitalne investicije (bruto)

5. Što je detaljni urbanistički plan (DUP).

Uređuje pitanja planskog uređivanja i korištenja manjih prostornih cjelina u okviru veće cjeline za koju postoj
generalni urbanistički plan ili uređivanje i korištenje prostora u cjelini za manja naselja.

6. Navesti potrebne elemente za izgradnju i uređenje koji se uređuju DUP-om.

DUP-om se uređuju svi potrebni elementi za izgradnju, uređenje i korištenje manje prostorne cjeline, a
posebno: • detaljna nivelacijska i regulaciona rešenja • plan razmještaja objekata u prostoru • mreža
sekundarne infrastrukture i infrastrukturnih objekata • plan priključivanja sekundarne na primarnu mrežu
infrastrukture • plan parcelizacije građevinskog zemljišta • arhitektonsko oblikovanje prostora i građevina •
uvjeti korištenja i zaštite kulturnog i arhitektonskog naslijeđa, prirodne sredine i zaštite od elementarnih
nepogoda i drugih katastrofa.

7. Koja institucija donosi GUP?

GUP donosi gradska skupšita.

8. Navesti ključne parametre za budući konkurentni održivi prometni/saobraćajni sustava

9. Navesti mjere za čisti gradski promet i dnevne migracije.

10. Što je prostor?

Pod pojmom prostor podrazumjeva se realni okvir življenja. Prostor može biti: • prirodni i • stvoreni (izgrađeni).
Prema klasičnoj definiciji (Euklid) prostor je određen s tri dimenzije: 1.širinom 2. visinom 3. dužinom
11. Navesti karakteristike realnog prostora kao okvira življenja i jednu od njih objasniti.

12. Što je planiranje?

Planiranje je proces čiji je rezultat plan. Razni autori daju razne definicije pojma planiranja: • neki uzimaju kao
osnovnu karakteristiku planiranja proces odlučivanja o akcijama koje treba poduzeti u budućnosti • za druge je
to intencija da se kod odlučivanja o budućnosti u što većoj mjeri koristi inznanje odnosno razum • dok treći
smatraju da je bitna orijentacija na prosuđivanje općedruštvenih

• Slijedeće definicije daju stavove nekih autora: - Planiranje je proces odlučivanja o odgovarajućoj budućnosti
kroz vršenje niza izbora - Planiranje je proces putem kojeg planer izabire određeni pravac akcija (skup
sredstava) da bi postigao postavljene ciljeve. Planiranje je proces pripremanja skupa odluka o akcijama u
budućnosti koji je usmjeren na postizanje ciljeva preferiranim sredstvima.

Sažeta definicija - planiranje je racionalno organiziran, ka budućnosti usmjeren sistem djelovanja.

13. Kojim zakonom se uređuje planiranje korištenja zemljišta?

ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANU I KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

14. Navesti načela planiranja prostora.

1) zaštita prostora u skladu sa principima održivog razvoja

2) zaštita integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša
3) usuglašenost interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za Federaciju
4) usuglašenost planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i planskih dokumenata
kantona međusobno .
5) usaglašenosti planskih dokumenata entiteta
6) usaglašenosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih država
7) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa ovim Zakonom i
8) uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije u svrhu planiranja, korištenja
zemljišta i zaštite prostora Federacije.

15. Navedite načela koja bi ste koristili za planiranje izgradnje brze ceste Lašva - Donji Vakuf.

16. Što određuju planski dokumenti?

Planski dokumenti određuju svrsishodno organiziranje, korištenje i namjenu zemljišta, te mjere i smjernice za
zaštitu prostora..

17. Navesti koji su planski dokumenti?

Planski dokumenti su: 1) prostorni plan: - prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine - prostorni plan
kantona - prostorni plan područja posebnih obilježja - prostorni plan općine (osim za općine koje ulaze u sastav
gradova Sarajevo i Mostar) 2) urbanistički plan 3) detaljni planski dokumenti: - regulacioni planovi - urbanistički
projekti
18. Navesti osnovna načela planskog uređenja prostora koja utvrđuje prostorni plan F BiH?

Prostornim planom Federacije utvrđuju se područja od značaja za Federaciju a naročito: 1. objekti i trase
privredne (magistralne) infrastrukture od međunarodnog, državnog i federalnog značaja, kao i interes dvaju ili
više susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura sa
objektima); 2. prostori i područja od značaja za Federaciju 3. objekti i područja graditeljskog ili prirodnog
naslijeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 4. objekti i
prostori od značaja za odbranu.

19. Navesti osnovna načela planskog uređenja prostora koja utvrđuje prostorni plan SBK?

1) zaštita prostora u skladu sa principima održivog razvoja 2) zaštita integralnih vrijednosti prostora i zaštite i
unapređenja stanja okoliša 3) usuglašenost interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za
Federaciju 4) usuglašenost planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i planskih
dokumenata kantona međusobno 5) usaglašenosti planskih dokumenata entiteta 6) usaglašenosti planskih
dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih država 7) javnosti i slobodnog pristupa
podacima i dokumentima značajnim za planiranje u skladu sa ovim Zakonom i 8) uspostavljanja sistema
informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije u svrhu planiranja, korištenja zemljišta i zaštite prostora
Federacije.

20. Objasniti koja je posljedica razvoja postupaka prometnog planiranja?

21. Što predstavlja dobar temelj razvoja postupka prometnog/saobraćajnog planiranja?

22. Navesti najvažnije karakteristike prometa/saobraćaja na osnovu kojih su se razvile metode i postupci
planiranja i objasniti jednu od njih

23. Navesti faktore koji utječu na razmještaj prijevozne potražnje.

24. Koja su najvažnija obilježja društveno-privrednog razvoja koja utječu na veličinu i razmještaj prijevozne
potražnje.

25. Objasniti utjecaj veličine i sastava stanovništva na veličinu prijevozne potražnje.

26. Navesti pet osnovnih koraka općeg postupka planiranja.

27. Objasniti fazu definiranja problema u postupku planiranja.

28. Navesti šest faza općeg postupka prostorno-prometnog planiranja.

29. Navesti terenska istraživanja koja se obavljaju u okviru faze stvaranja statističko dokumentacijske
osnove.
30. Koji su novi trendovi u urbanizmu?

31. Objasniti primjenu digitalne tehnologije za razvoj pametnih gradova.

32. Objasniti primjenu metode dizajnerskog razmišljanja u urbanizmu.

33. Objasniti razloge nastanka, razvoja i izgradnje današnjih gradova

34. Navesti najmanje četiri primjera upotrebe tehnologija u gradovima za olakšavanje života.

35. Objasniti novi vizionarski model razvoja eko sela.

36. Što je javna cesta/put? ZOBS/ZOSP

javni put je površina od opšteg značaja za saobraćaj, koju svako može slobodno da koristi pod uslovima
određenim zakonom i koju je nadležni organ proglasio javnim putem, kao i ulica u naselju;

37. Što je magistralna cesta/put? ZOBS/ZOSP

magistralni put je javni put koji povezuje veće gradove i važnija privredna područja u Bosni i Hercegovini i koji
se nadovezuje na mrežu odgovarajuće kategorije puteva sa susjednim državama;

38. Što je naselje? ZOBS/ZOSP

naselje je prostor na kojem se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane puta dajući mu izgled ulice,
čije granice određuje nadležni organ saobraćajnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta;

39. Što je naseljeno mjesto? ZOBS/ZOSP

Naseljeno mjesto predstavlja prostornu antropogeografsku teritorijalnu jedinicu u Bosni i Hercegovini koja
obuhvata jedno ili više naselja sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Granice općina su definisane
granicama naseljenih mjesta koje pripadaju datoj općini. Dok je kanton definisan granicama njemu pripadajućih
općina.

40. Što je pješačka zona? ZOBS/ZOSP

pješačka zona je uređena saobraćajna površina namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj je dozvoljeno kretanje
motornih vozila s posebnim odobrenjem;

41. Što je raskrižje? ZOBS/ZOSP

raskrsnica je površina na kojoj se ukrštaju ili spajaju dva puta ili više puteva, kao i šira saobraćajna površina koja
nastaje ukrštanjem, odnosno spajanjem puteva;

42. Što je ulica? ZOBS/ZOSP

Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu. Današnje ulice izglađene su asfaltom,
ili u starijim vremenima nekim drugim materijalom, kao što je kamen, a njezini dijelovi mogu imati ugrađene
tračnice željeznicu ili tramvaje, ili na drugi način pripremljene za ne-pješački promet, kao što su ugibališta za autobuse.