PITANJA ZA PRVI KOLOKVIJ IZ DEMOGRAFIJE

1. POGLAVLJE
1. imbenici koji djeluju na veliinu stanovnitva;
a) demografski (promjena broja lanova domainstva)
b) ekonomski (potrebe za radnom snagom)
c) politiki (utjecaj rata)
d) ostali (utjecaj religije, kulture i sl.)
2. Uloga stanovnitva u privredi;
Ukupan obujam drutvene proizvodnje u jednoj zemlji ovisi o veliini i zajednikom
djelovanju radne snage i sredstava za proizvodnju.
Radna snaga kao ekonomski aktivni dio stanovnitva najznaajniji je imbenik procesa
proizvodnje - odreena je ukupnim brojem stanovnika jedne zemlje.
Stanovnitvo i njegove strukture imaju veliko znaenje za obujam, strukturu i tempo odvijanja
procesa proizvodnje i potronje
PROIZVODNJA - samo ekonomski aktivni dio stanovnitva (radna snaga)
POTRONJA - ukupno stanovnitvo
3. Stanovnitvo kao proizvoa/potroa;
(PROIZVOA)
Stanovnitvo u funkciji proizvoaa ulazi u proces proizvodnje preko ukupnog broja radne
snage i njezinih strukturnih obljeja
17.st. W. Petty.- " Malobrojnost ljudi znai stvarno stanovnitvo. Drava s 8 milijuna ljudi
vie je nego dvostruko bogatija od zemlje istog prostranstva sa samo 4 milijuna"
Broj stanovnika i njegova stopa porasta mogu imati :
STIMULATIVAN i DESTIMULATIVAN uinak na gospodarski razvoj zemlje
- brojnije stanovnitvo znai veu proizvodnu snagu i pridonosi poveanju ukupne
proizvodnje, ali isto tako ono predstavlja vei broj osoba na koje treba raspodijeliti ostvareni
drutveni proizvod
- Teorija optimuma stanovnitva - bavi se odnosom izmeu broja stanovnika i dohotka per
capita
Za ocjenu radnog potencijala jedne zemlje, od posebnog je znaenja dobna struktura koja
odreuje broj osoba u radno-sposobnoj dobi

Funkcija stanovnitva kao proizvoaa podvrgnuta je u procesu gospodarskog razvoja stalnim

promjenama. Ljudski rad postaje sve kreativniji, sredstva za rad tehniki sve savrenija, ta kao
takva zahtijevaju novu kvalitetu ljudskog roda.
(POTROA)
Broj stanovnika jedne zemlje = ukupan fond potronje (osobna i javna potronja) ili
demografski okvir njezina unutarnjeg trita
Takoer bitna odrednica je dobna struktura (npr. vei broj djece-vea potronja proizvoda za
djecu)
- utjee na obujam i strukturu potronje
Stanovnitvo u funkciji potroaa postavlja pred proizvodnju jedne zemlje sljedee zahtjeve:
1. odreujui demografske okvire okvire trita u danim uvjetima gospodarskog razvoja,
stanovnitvo odreuje ukupan potreban obujam osobne i zajednike (javne) potronje,
2. indirektno odreuje i obujam tzv. proizvodne potronje, nune za proizvodnju dobara
namijenjenih osobnoj i zajednikoj potronji,
3. stanovnitvo svojim ukupnim brojem i strukturnim obiljejima odreuje potrebnu strukturu
ukupnog fonda potronje i oblike zadovoljenja tih potreba
4. Demografske investicije.
Razmatranje odnosa izmeu stope rasta ukupne proizvodnje i stope porasta stanovnitva
dovodi nas do pojma demografskih investicija
Pojam uvodi A. Sauvy 1952. godine
DEMOGRAFSKE INVESTICIJE - predstavljaju onaj dio drutvenog proizvoda koji treba
investirati kako bi se zbog postojeeg porasta stanovnitva nacionalni dohodak per capita
zadrao na istoj, ve prije postignutoj razini
d' = f (k'm r)
d' - stopa demografskih investicija
k'm - marginalni kapitalni koeficijent (pokazuje koliko jedinica nacionalnog dohotka treba
investirati da bi se isti poveao za jedinicu)
r - stopa rasta stanovnitva

2. POGLAVLJE
1. Demografija - pojam
- DEMOGRAFIJA- drutvena znanost koja prouava stanovnitvo s kvantitativnog i
kvalitativnog aspekta
- Stanovnitvo - specifian skup osoba u kojemu svaka od njih sudjeluje sa svojim posebnim
obiljejima
Stanovnitvo = populacija (sinonimi)
Demografija je disciplina, interdisciplina i poddisciplina, najee se predaje na ekonomiji,
sociologiji i geografiji
Demografija je znanost o stanovnitvu
prouava njegovu veliinu, prostorni razmjetaj, strukture stanovnitva te prirodno i
mehaniko kretanje stanovnitva, kao i uzroke i posljedice promjena navedenih faktora
bavi s agregatima (grupama ljudi, ne pojedinim ljudima)
grka rije demos = ljudi
2. Osnovne jedinice prouavanja u demografiji;
OSOBA - OBITELJ - KUANSTVO - NASELJE
- Osoba (stanovnik) - osoba nastanjena na odreenom podruju
- Kuanstvo - skup osoba koje ive u istom stanu i koje se zajedniki hrane
- Obitelj - za razliku od kuanstva temelji se na srodstvu
- Naselje - svaki kompaktni skup zgrada (bez obzira na njihov broj)
3. Podjela demografije (ui/iri pojam, materijalna/formalna);
A)
- u uem smislu
- u irem smislu
Demografija u uem smislu obuhvaa brojnost i prostorni raspored stanovnitva, prirodno
kretanje (natalitet, mortalitet), mehaniko (migracijsko) kretanje, te starosno-spolnu strukturu
stanovnitva.
- teite je na prouavanju prirodnog kretanja stanovnitva, odnosno njegovih komponenti
(natalitet i mortalitet)
- NEDOSTATAK (ueg smisla): onemoguuje spoznaju uzajamne povezanosti i interakcije
izmeu dinamike stanovnitva, strukturnih promjena i drutveno-gospodarskih promjena

Demografija u irem smislu jest prouavanje brojnog stanja i prostornog razmjetaja

stanovnitva, prirodnog i mehanikog kretanja stanovnitva i promjena u demografskim,
socioekonomskim i ostalim strukturama stanovnitva - bit ini tzv. demografski razvoj.
B) Podjela demografije na:
I. materijalnu (sadrajnu) demografiju
II. formalnu demografiju - poistovjeuje se s demografskom statistikom

materijalna

demografija

(sinonim

prouavanje

stanovnitva)

osim

mjerenja

demografskih procesa
- ukljuuje i prouavanje njihove povezanosti sa nedemografskim faktorima, gospodarskim,
drutvenim, kulturolokim i drugim procesima
formalna demografija (sinonimi demografske metode, demografska analiza) se esto
poistovjeuje sa demografskom statistikom, a prouava kvantitativne metode istraivanja
stanovnitva
C) Podjela na:
o kvantitativnu demografiju
o kvalitativnu demografiju
o demografske teorije ili doktrine
4. Demografski razvoj i razvoj stanovnitva;
Demografski razvoj - oznaava sloeni proces razvoja stanovnitva koji obuhvaa prirodno i
mehaniko kretanja stanovnitva u meusobnoj interakciji s promjenama u svim njegovim
strukturama, a sve to u okviru djelovanja gospodarskih, drutvenih, socio-psiholokih,
biolokih i drugih imbenika.
Demografski razvoj implicira istraivanje:
a) meuovisnosti kretanja stanovnitva i promjene struktura
b) meuutjecaje pojedinih komponenti kretanja stanovnitva i promjene njegovih struktura, s
jedne strane, te promjene u gospodarskim, socijalnim, politikim i ostalim imbenicima, s
druge strane.
Razvoj stanovnitva je pojam koji podrazumijeva kvantifikaciju pojedinih demografskih
pojava, procesa i veza koje sadri pojam demografski razvoj, ali za odreeno, konkretno
stanovnitvo
Implicira konkretnu, za odreenu zemlju/podruje, specifinu demografsku analizu

Prema tome, demografiju definiramo kao drutvenu znanost koja istrauje zakone razvoja
stanovnitva u njihovoj povijesnoj, drutveno-gospodarskoj uvjetovanosti
- Sauvy, Hauser, Lorimer, Pavlik, i dr.
Osnovni cilj: spoznaja osnovnih zakonitosti razvoja stanovnitva, pronalaenje osnovnih
tendencija toga razvoja u odreenim drutveno-gospodarskim razvojnim uvjetima
5. Demografska istraivanja;
Demografija se u svojim istraivanjima oslanja na:
1) filozofiju - preko logikih metoda i filozofije znanosti
2) povijest - u vezi s utvrivanjem povijesnih injenica razvoja populacije
3) statistiku i matematike metode - kao osnovni tehniki instrumentarij
Demografska istraivanja imaju tri etape istraivanja:
1) prikupljanje i sreivanje podataka
2) analiza dobivenih podataka
3) istraivanje uzrono-posljedinih odnosa i veza
Zadatak demografa je da "sirove" podatke iz statistike grae primjenom metoda demografske
analize, "prevede" u demografski relevantne pokazatelje
6. Izvori podataka o stanovnitvu
imaju sredinje znaenje u demografskoj analizi
svaka zemlja obino ima neku dravnu agenciju gdje se demografski podaci
prikupljaju, obrauju, a esto i prouavaju.
kod nas je to Dravni zavod za statistiku (DZS)
Razlikujemo pet grupa izvora:
I. Popisi stanovnitva (knjiga popisa)
II. Vitalna statistika
III. Statistike publikacije
IV. Ankete o stanovnitvu
V. Registri

7. Popisi stanovnitva (povijest, obiljeja suvremenih popisa, koncepcije);

- najee i najvie koriteni izvori demografskih podataka
popisivanje stanovnitva poelo je ve 3800. godine prije Krista u Babiloniji
jo neki rani popisi bili su u Egiptu, Kini, Palestini i Rimu
raeni da odrede fiskalnu, radnu i vojnu obvezu i obino su bili ogranieni na glavu
kuanstva, mukarce vojno obvezne dobi, poreznog obveznika ili odraslog graanina
prva zemlja koja je provela kompletni popis itavog stanovnitva bila je vedska 1749.
godine
SAD 1790. panjolska 1798. Engleska i Francuska 1801. Norveka 1815. Grka 1836.
vicarska 1860. Italija 1861.
popis u Belgiji 1846. koji se povezuje uz belgijskog statistiara Adolphe-a Quetelet-a - uveo
znanstvena naela i metodologiju modernog popisa
POPISI U HRVATSKOJ
- popis iz 1857. g. se smatra prvim pravim popisom u nas
Taj popis imao je slijedee bitne karakteristike:
nije imao posebnu svrhu ve utvrivanje odnosa stanja stanovnitva zemlje koji su bitni
za dravnu upravu
popis je obuhvatio cjelokupno puanstvo
popisni rezultati se odnose na odreeni, tzv. kritini trenutak
OBILJEJA SUVREMENIH POPISA
obuhvaaju cjelokupno stanovnitvo jednog teritorija
podaci se dobivaju neposredno od stanovnitva
podaci se odnose na odreeni, tzv. kritini trenutak (a daju iscrpan pregled podataka o
stanovnitvu)
utvruje se tzv. vrijeme popisivanja (jer je nemogue popisati stanovnitvo u tom
odreenom trenutku)
popisi su periodini (provode se npr. svakih 10 godina)

tzv. METODOLOKA OBJANJENJA

Tri su vane injenice na koje ona upuuju:
na postojeu administrativno teritorijalnu podjelu u vrijeme popisa (teritorijalna
usporedivost)
na primijenjenu koncepciju popisivanja
na primijenjene definicije pojedinih kategorija stanovnitva i klasifikacije pojedinih popisnih
obiljeja
KONCEPCIJE POPISA STANOVNITVA
stalno stanovnitvo, tzv. de iure ljudi se popisuju kao stanovnici mjesta gdje imaju
prebivalite
prisutno stanovnitvo, tzv. de facto ljudi se popisuju tamo gdje se zateknu za
vrijeme popisa
stanovnitvo u zemlji i osobe na radu u inozemstvu
8. Vitalna statistika;
osnovni izvor podataka o vitalnim dogaajima (roenje, smrt, vjenanje, razvod)
podaci o vitalnim dogaajima se kontinuirano prate na bazi podataka iz tzv. matinih knjiga
vitalna statistika je dobro razvijena u razvijenim zemljama, slabo u zemljama u razvoju
danas se vitalna statistika vodi i kontrolira od strane civilnih vlasti
njihovo podrijetlo se kroz povijest moe povezati sa crkvenim (upnim) zapisima knjiga
krtenih, vjenanih i umrlih
obvezna civilna registracija vitalnih dogaaja najprije je poela u skandinavskim zemljama u
17. stoljeu
kod nas u 19. stoljeu

9. registri (vrste i vanost).

- registar stanovnitva (ili kontinuirani registar stanovnitva, centralni registar st., sistem
osoba - broj) u njemu se vodi evidencija o pojedinim dogaajima u ivotu stanovnitva
osnovna ideja registara stanovnitva je da vlada ima kontinuirani, najnoviji podatak o svakoj
osobi u unutar dotinog stanovnitva
vedski registar primjer
registri mogu biti univerzalni i parcijalni
univerzalni registri su oni koji pokrivaju itavo stanovnitvo, no oni su i najrjei.
parcijalni registri su registri pojedinih skupina stanovnitva (najraniji takvi registri su bili
matine knjige), a tu spadaju registri zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenika, registar vojnih
obveznika, registar glasaa
najraniji registar kuanstava i osoba voen je u drugom stoljeu prije Krista u Kini, za
vrijeme dinastije Han.
registre stanovnitva je najlake uvesti tamo gdje je stanovnitvo relativno malo i stabilno i
gdje je veina ljudi pismena
najvea vrijednost registara stanovnitva se najjasnije moe pokazati u istraivanju migracija
negativna strana je prijetnja privatnosti, to to se podaci mogu zloupotrijebiti, a posebno su
osjetljivi podaci o religiji
zemlje sa najefikasnijim sustavom registara su skandinavske zemlje, Danska, Finska, Island,
Norveka i vedska, zatim Francuska, Izrael, Nizozemska, Japan, Singapur, Bahrein i Kuvajt

3. POGLAVLJE
1. Rane rasprave o stanovnitvu - grki filozofi (Platon, Aristotel idealna drava, vanost za
daljnji razvoj demografije);
ljudi su oduvijek bili zainteresirani za stanovnitvo
dva naina u povijesti izuavanja stanovnitva:
kako stanovnitvo utjee na blagostanje ili preivljavanje drutva?
kako i zato stanovnitvo raste ili opada?
- rane rasprave o stanovnitvu prvo nalazimo u radovima drutvenih i politikih filozofa koje
je prvenstveno zanimalo:
Kakav je utjecaj broja stanovnika (veliine stanovnitva) na politike i ekonomske procese?
GRKI FILOZOFI
Sokrat (koji nije ostavio pisane radove iza sebe, ali je ostavio najboljeg uenika Platona)
Platon
Aristotel
- obojica su bili zainteresirani na koji to nain broj stanovnika moe utjecati na politike
dogaaje u gradu-dravi
- obojica su pridavali panju idealnoj ili optimalnoj veliini grada-drave idealne drave
PLATON
dijeli graanstvo na dvije osnovne klase: aristokratsku i radniku
posebno izdvaja aristokratsku klasu (uvare drutva), dok za radniku klasu kae da uope
nije sposobna misliti, to je masa za koju misle vodea klasa, a pokree vojnika klasa
zalae se za eugeniku selekciju uvara drutva
Platon je bio odreeniji oko veliine stanovnitva drei da je optimalan broj stanovnika
5040 graana
ene, djeca i robovi nisu raunati kao graani (stvarni broj st. vei)
odravanje preciznog broja graana preko sistema nasljeivanja
ako neke obitelji imaju premalo ili previe djece, Platon je smatrao da je razumno da vlada
(drava) utjee (djeluje) da odri broj potomaka (djece) na eljenoj razini.
takve mjere prema Platonu ukljuuju nagrade, drutvenu stigmu, savjete i javne opomene

ARISTOTEL
Aristotel naputa Platonov idealizam
dok je kod Platona idealan graanin ovjek od uma (ideje) filozof, kod Aristotela je to
ovjek od rada (tehniar)
Aristotel je bio manje eksplicitan od Platona o preciznom broju graana koji bi trebali ivjeti
u gradu-dravi
on se takoer bavio i idejama o kontroliranju broja stanovnika i upozoravao o opasnostima
da stanovnitvo bude preveliko za svoje resurse i normalan ivot
opravdavao je dravnu kontrolu broja djece po obitelji, opravdavao pobaaj pod odreenim
okolnostima, pa i edomorstvo za deformirano roenu djecu
Usporedba: ARISTOTEL vs. PLATON
obojica su se zanimali za:
broj stanovnika zato jer su vjerovali da broj stanovnika utjee na blagostanje drutva i
efikasnost vladinih procesa
za drutvene metode kojima se utjecalo na broj djece i kojima se stanovnitvo moglo
kontrolirati (sistem nasljeivanja, nagrade i stigme, pobaaj, edomorstvo)
obojici je drava ispred pojedinaca koje je sainjavaju a dravni interesi ispred pojedinanih
interesa
razlika izmeu njih to se tie pogleda na stanovnitvo je ta to se Platon vie bavio
kvalitetom stanovnitva, a Aristotel sa kvantitetom tj. ukupnim brojem stanovnika.
2. Ibn Khaldun srednjovjekovni teoretiar
Ibn Khaldun, arapski filozof, razradio je teoriju ciklikog kretanja stanovnitva u ovisnosti o
privrednim fluktuacijama
razdoblje privrednog napretka jedne zemlje smjenjuje razdoblje opadanja privredne
aktivnosti i obratno
takve promjene prati i kretanje broja stanovnika, uz gospodarski napredak idu vea gustoa i
porast stanovnitva
u razdoblju prosperiteta dolazi do luksuznog ivota i sl. te time s vremenom dolazi do
propadanja takve zajednice, a s njom pada i broj stanovnika (zbog velike smrtnosti i smanjena
nataliteta)

3. Politiki aritmetiari;
- su bili istraivai koji su tako zvani jer su koristili aritmetike metode u prouavanju broja
ljudi u razliitim politikim jedinicama
primjena znanstvenih metoda da se utvrde injenice o stanovnitvu bila je samo jedan dio
motivacije politikih aritmetiara
drugi motiv se odnosio na ciljeve merkantilizma (mnogi politiki aritmetiari su mjerili
resurse drave ili kraljevstva u terminima zemlje, kapitala, bogatstva i stanovnitva
dvije strane politike aritmetike:
1) znanstveno prouavanje
2) politike usluge
- politiki aritmetiari su se razlikovali od ranijih pisaca o stanovnitvu zato jer su se oslanjali
na empirijske podatke da naprave svoja opaanja
njihovi radovi nisu pridonijeli napretku znanstvene teorije, ali su se zato koncentrirali na
injenice i podatke
oni su bili prvi znanstvenici koji su utvrdili jednu od dvije kljune sastavnice moderne
demografije (metode)
4. John Graunt (procjenjivanje stanovnitva);
- objavio knjigu u kojoj je dao svoja sistematizirana opaanja o stanovnitvu u i oko grada
Londona
rauni mortaliteta u njegovoj knjizi su bili tjedna izvjea o smrti (sprovodima) u svim
londonskim upama
na temelju informacija naenih u raunima mortaliteta, proirenim sa podacima o krtenjima
iz engleskih upa, Graunt je napisao knjigu
njegov rad ima vanost time to se u njegovo vrijeme nije skoro nita znalo o stanovnitvu,
niti se znalo koliko Engleska i vei gradovi imaju stanovnika
Kako je on procjenjivao broj stanovnika?
prvo, uzimajui prosjean godinji broj krtenja procijenio je broj ena koje raaju djecu i iz
toga procijenio ukupan broj obitelji koji ive u gradu
procijenio je da prosjena obitelj (ili kuanstvo) ima 8 lanova (mu, ena, troje djece i troje
dodatnih lanova - sluge i podstanari)
doao do broja od 460.000 stanovnika

 druga procedura: koristio podatke o broju umrlih u jednoj godini da procjeni broj obitelji
vjerovao je da je vjerojatno bilo 3 smrti na svakih 11 obitelji
kako je znao da je bilo oko 13.000 umiranja godinje, bio je u mogunosti izraunati koliko
je ljudi (8 po obitelji) ivjelo u Londonu
trea procedura, koristei mapu Londona procijenio je koliko obitelji ivi po km2
doao je do istog broja od 48.000 obitelji i do 460.000 stanovnika
koristei tri razliita pristupa zakljuio da je ukupno stanovnitvo u zemlji u njegovo doba
brojilo 6,5 milijuna ljudi
govorio i o vanosti migracija iz ruralnih upa kao primarni faktor poveanja broja
stanovnika Londona
migracija iz ruralnih u urbana mjesta, to je prvo primijetio Graunt, trend je koji se nastavio
do dananjih dana
bio u mogunosti pokazati ak i bez preciznih podataka o godinama umrlih (po dobi), da
oko 1/3 sve djece umre do 5te godine ivota
zasluan za stvaranje prvih krutih (sirovih) tablica mortaliteta
glavni doprinos (zovu ga i osnivaem ocem demografije) je nain na koji je on procijenio
kvalitetu svojih podataka i precizno interpretirao sve statistike raunice, dakle primjena
znanstvene metode u prouavanju stanovnitva
on je postavio znanstvene standarde koji su oblikovali razvoj demografije
5. William Petty
Petty je skovao termin politika aritmetika
jedan od njegovih radova o politikoj aritmetici bio napisan da obavijesti kralja o resursima
u njegovoj zemlji, trgovini i njegovim ljudima
premda je Petty u svojim radovima stavio naglasak na politiku i ekonomsku dimenziju
stanovnitva, on je takoer objavio i neke radove koji su bili isto
demografski
koristei zapise o porezima procijenio je stanovnitvo Irske sredinom 17. stoljea
6. Edmond Halley
Edmond Halley, najvie je poznat kao astronom. Njegovo glavno otkrie iz demografskih
istraivanja bile su tablice mortaliteta, koje su danas neophodan alat u demografskoj
analizi.

7. Populacionisti (predstavnici, Richard Cantillon)

teoretiari tog doba su bili u funkciji Velike drave, a njene tenje su bile da drava bude to
vea, to jaa i to bogatija
za to je bio potreban brojan narod
Sir William Temple branio je stav da se snaga i bogatsvosvake zemlje sastoji uglavnom u
broju i bogatstvu njezinih stanovnika i ak je predlagao nagrade za velike obitelji i specijalne
poreze za neenje
Sir Josiah Child jedan od vodeih ekonomista druge polovice 17. stoljea, izraziti je pobornik
poveanja stanovnitva, jer u stanovnitvu vidi osnovni izvor bogatstva zemlje
depopulacija zemlje uvijek dovodi do njezina osiromaenja
Richard Cantillon
- dao je najznaajniji doprinos teoriji stanovnitva u 18. stoljeu
- znaenje Cantilliona nije samo u njegovim demografskim razmatranjima ve povezivanju
svog uenja o razvoju stanovnitva sa drutveno-gospodarskim razvojem
- prvi put u demografskoj teoriji se stanovnitvo ne razmatra kao vanjski (poticajni ili
ograniavajui) imbenik drutvenog razvoja ve kao endogena varijabla
- on isto polazi od injenice da se svaka iva vrsta, pa tako i ovjek, razmnoava do granice
sredstava za njezino uzdravanje
meu prvima postavlja temelje teoriji fertiliteta
on tvrdi da svaki ovjek nastoji da njegovo potomstvo ne padne u bijedu i siromatvo, nego
da mu eli osigurati barem onu razinu potronje i socijalni status koji on sam uiva
ljudi razliitog statusa i razine potronje imaju razliite ocjene o tome, pa tako siromani
ljudi imaju znatno nie aspiracije u pogledu svog potomstva nego bogatiji
otuda i injenica da meu plemstvom, u vojsci ili sveenstvu, ima toliko neenja, premda bi
bilo za oekivati da oni mogu lake uzdravati svoje obitelji
to dovodi do toga da se raa manje djece nego to bi se prema broju ena u fertilnoj dobi
moglo roditi
8. pesimisti (Botero)
pesimistini stav o razvoju stanovnitva nije nastupio nakon populacionistikog, niti je
populacionistiko shvaanje razvoja stanovnitva prestalo pojavom pesimistikih stavova
populacionistiki stav je odgovarao ranoj fazi razvoja kapitalizma kad je bila potrebna broja
radna snaga, vie vojnika, vie poreznih obveznika

Giovanni Botero,
u biti populacionist (brojnije stanovnitvo je prvi izvor radne snage neke drave), ipak
pesimistiki gleda na mogunost brojanog razvoja stanovnitva
- on je zapravo pretea pesimista na podruju demografskih teorija
- njegovo uenje o stanovnitvu je kasnije preuzeo Malthus
- Botero tvrdi da stanovnitvo tei rastu do krajnjih granica ljudske plodnosti (nelimitirajue
generacije), dok su sredstva za njegovo uzdravanje (ivotna sredstva) i mogunosti
njihova poveanja striktno ograniena i predstavljaju jasnu granicu porasta stanovnitva
Sir Mattthew Hale nagovjetava pesimistiko gledanje na kretanje stanovnitva, tvrdei da
brojnost ljudi ide usporedno sa siromatvom, boleu i ratovima
Franois Quesnay, najpoznatiji fiziokrat i osniva fiziokratskog uenja, takoer je vrlo
skeptian u pogledu mogunosti i poeljnosti poveanja stanovnitva
- po njemu razvoj stanovnitva determinira priroda
- bogatstvo dolazi iz poljoprivrede tj. bogatstvo nije brojno puanstvo, ve naprotiv potrebna
su vea sredstva uzdravanja da bi se odreena brojnost stanovnitva odrala
Sir James Stuart
- smatra da je ogranienost sredstava prehrane glavna konica brojanom razvoju stanovnitva
Adam Smith
- smatra kako se siromano stanovnitvo bre razmnoava nego to proizvodnja hrane to
omoguuje
9. Malthus- Esej o stanovnitvu, Malthusov zakon o stanovnitvu;
Thomas Robert Malthus 1766-1834
- svoje stavove iznosi u Eseju o stanovnitvu (1798.)
- pesimistiko gledanje na porast stanovnitva
- takav pogled u suprotnosti je s tadanjim tehnolokim napretkom
- strah od porasta stanovnitva posebno je prisutan u Engleskoj i Francuskoj, koje su tada bile
gospodarski najrazvijenije

Malthusov zakon o stanovnitvu

- Malthus polazi od, za njega, najbitnije injenice (aksioma) sve ivo ima konstantnu
tendenciju rasta, u prostoru u kojem, ivi iznad sredstava za svoje uzdravanje
Svoje uenje temelji na dvije osnovne postavke za koje je temeljan odnos stanovnitva i
koliine hrane
Malthusov zakon temelji se na dva zakona:
1) Prirodnom zakonu stanovnitva (sve to je ivo tei rastu iznad sredstava za odravanje)
2) Zakonu opadajuih prinosa u poljoprivredi
Ako se niim ne bi ograniio rast stanovnitva, stanovnitvo bi raslo geometrijskom
progresijom. Nasuprot tome, proizvodnja hrane raste aritmetikom progresijom (zbog
opadajuih prinosa). Zbog nesklada izmeu porasta stanovnitva i proizvodnje hrane javlja se
bijeda.
Svoj zakon stanovnitva Malthus primjenjuje na ponudu i potranju radne snage. Izlae
mehanizam uravnoteenja ponude i potranje radne snage. Kapital predstavlja fond sredstava
iz kojeg se uzdrava radna snaga. Nagon za razmnoavanjem dovodi do breg porasta radne
snage od porasta fonda iz kojega se ona uzdrava (zemlja ne moe prehraniti sve ljude). Tako
ponuda rada premauje potranju za radom, pa cijena rada (nadnica) pada, ali cijena
ivotnih potreptina raste i dolazi do rasta bijede i smrtnosti. Tada je cijena hrane visoka, a
radna snaga brojna u takvim uvjetima jeftin rad potie na koritenje vie rada i obrauju se
nova zemljita pa raste poljoprivredna proizvodnja u odnosu na stanovnitvo. To dovodi do
pada cijene hrane i porasta najamnina, te tako prepreke porastu stanovnitva slabe. Ponovno
se bre poveava stanovnitvo od fonda sredstava iz kojeg se uzdrava radna snaga
Ali, je li ovaj model odriv?
Ne, jer su demografski trendovi dugoroni. Radna snaga pritjee na trite rada tek za
10 godina, a ono ima godinje ili mjesene oscilacije.
No, usprkos brojnim proturjenostima Malthus ostaje bitan i njegovo uenje je bitno jer on
posredno doprinosi razvoju teorijske misli o stanovnitvu i to vrijedi znatno vie nego njegovo
uenje o razvoju stanovnitva samo po sebi

10. Prepreke porastu stanovnitva;

Porast stanovnitva ima 2 grupe prepreka:
1. Preventivne zapreke (dobrovoljne) smanjuju natalitet, npr.moralno suzdravanje,
odustajanje od braka
2. Pozitivne zapreke (sigurne) poveavaju smrtnost (mortalitet) i skrauju ivotni vijek,
npr.epidemije, ratovi, teki rad, bijeda, glad
11. Neomaltuzijanstvo
- razvija se u drugoj polovici 19. stoljea, a osobito u drugoj polovici 20. stoljea
- snaan zamah u drugoj polovici 20. stoljea uvjetovan je tzv. demografskom eksplozijom u
zemljama u razvoju
Rano neomaltuzijanstvo 19. i 20. st, do 1930ih
- u razvoju neomaltuzijanskih naela kroz populacijsku politiku razlikujemo dva razdoblja :
rano i suvremeno neomaltuzijanstvo
Rano neomaltuzijanstvo pojavljuje se u uvjetima kada je natalitet u mnogim zemljama u
jakom smanjenju, istovremeno su cijene hrane takoer poele opadati, istiu se humani i
prosvjetiteljski motivi;
- bijeda nizih slojeva uvjetovana je prevelikim brojem djece
- neomaltuzijanska shvaanja nisu imala potporu javnosti
- pobornici su bili: ateisti, anarhisti i kvazisocijalisti
- oponenti: socijalisti i (katolika) crkva
Suvremeno neomaltuzijanstvo
- razvija se nakon 2. svjetskog rata
- u prvim desetljeima 20. stoljea: pad nataliteta i poveanje poljoprivredne proizvodnje
- osobito nakon 2. svjetskog rata situacija se mijenja:
1. demografska ekspanzija u zemljama u razvoju
2. nakon 2. svjetskog rata pogoranje prehrane u svijetu
3. sve vei jaz izmeu zemalja u razvoju i razvijenih zemalja

- prva svjetska konferencija UN-a o stanovnitvu u Rimu 1954. godine

- dva pristupa:
demografsko-tranzicijski: razmatra razvoj stanovnitva u sklopu drutveno-gospodarskog
razvoja - OPTIMISTINI PRISTUP
neomaltuzijanski: rjeavanje drutvenog i gospodarskog razvoja trai u sprjeavanju daljnjeg
porasta stanovnitva tzv. KONTROLOM RAANJA PESIMISTINI PRISTUP
- pozornost neomaltuzijanaca je usmjerena na zemlje u razvoju: osnovni uzrok siromatvu je
visok prirodni prirast
- od 1970ih neomaltuzijanska se shvaanja javljaju u novim varijantama:
stavljaju u odnos porast stanovnitva, iscrpljenost resursa i ogranienost prostora
ue varijante neomaltuzijanstva: teze o presudnom utjecaju porasta stanovnitva na
zagaivanje prostora, ekoloka kriza, iskoritavanje sirovina (i ostalih prirodnih resursa) itd.
- prema neomaltuzijancima osnovni uzrok tekog gospodarskog i socijalnog stanja u
zemljama u razvoju su visoke stope porasta stanovnitva i stoga:
- prema njima je osnovno rjeenje u politici ograniavanja raanja (djelotvorna sredstva
kontracepcije, kadrovi za obuavanje o njihovoj primjeni, koji e struno obavljati
sterilizaciju, pobaaje)
- zanemaruju poveanje proizvodnosti u poljoprivredi primjenom suvremene tehnologije
- politika ograniavanja raanja nije dala nikakve rezultate ili blae reeno uz obilnu pomo
raznih meunarodnih organizacija i fondova, rezultati su bili vrlo slabi (Indija je provodi od
1951. godine)
2. konferencija UN-a o stanovnitvu u Bukuretu (1974.)
- najpoznatiji pobornik kontrole raanja John Rockefeller (trei)
- izrazio je razoaranje u neuspjeh programa kontrole raanja i zaloio se za integriranje
populacijske politike u planove drutveno-gospodarskog razvoja
- neomaltuzijanci rjeenje trae u masovnim programima kontrole raanja zaobilazei
postojeu drutvenogospodarsku razvijenost, socio-kulturne, politike i druge imbenike
- kritiari neomaltuzijanaca kau: primarno znaenje u procesu sniavanja nataliteta i
mortaliteta ima drutveno-gospodarski razvoj kojim se mijenjaju i uvjeti ivota (dokaz da je u
zapadnoeuropskim zemljama natalitet padao i prije poetka primjene modernih sredstava
kontracepcije)

- prema tome, pristalice teorije demografske tranzicije vide rjeenje u drutvenogospodarskom razvoju.
- na konferenciji u Bukuretu (1974.) prevladalo je miljenje da su promjene i procesi
odreeni drutvenogospodarskim razvojem
- svjetska konferencija UN-a o stanovnitvu u Kairu (1994.) - snano je aktualiziran problem
smanjivanja nataliteta pri emu se navodi da je glavno sredstvo smanjivanja program
edukacije ena i sveobuhvatni programi, kontrole raanja, uz to se inzistira na uklopljenosti
programa u programe drutvenog razvoja.
12. Usporedba maltuzijanstva i neomaltuzijanstva.
- neomaltuzijanstvo je doktrina identina s maltuzijanstvom jer inzistira na ograniavanju
raanja kao bitnom preduvjetu poboljanja blagostanja i drutvenog napretka, primjenom
suvremenijih metoda ograniavanja raanja
- temeljna je razlika izmeu maltuzijanstva i neomaltuzijanstva u praktinoj primjeni
- zajedniko je maltuzijanstvu i neomaltuzijanstvu:
stanovnitvo ima tendenciju breg rasta u odnosu na sredstva za uzdravanje
brzi porast stanovnitva proizlazi iz tzv. prirodnog zakona o stanovnitvu. Uslijed toga
nastaje siromatvo, bijeda i socijalni problemi
problem siromatva rjeava se ograniavanjem raanja
- razlika je:
u nainu ograniavanja raanja - Malthus je inzistirao na primjeni tzv. moralnog
suzdravanja, dok su neomaltuzijanci pobornici primjene umjetnih sredstava ograniavanja
raanja

4. POGLAVLJE
1. Povijesni razvoj broja stanovnika;
prema podacima UN-a, moderni Homo sapiens se pojavio otprilike 50.000 godina prije
Krista
procjene su da je od tada do 2002. godine na zemlji roeno (ivjelo) oko 106 milijardi ljudi
prve procjene svjetskog stanovnitva se odnose tek na 1650. godinu, koja se smatra
poetnom godinom moderne ere prouavanja razvoja stanovnitva
podaci za dugo razdoblje prije 1650. godine su oskudni i parcijalni te je praenje razvoja
stanovnitva u tom dugom razdoblju vrlo oteano
broj stanovnika u tom dugom razdoblju je bio gotovo stagnantan
Nekoliko razvojnih etapa koje se razlikuju po karakteristinim odnosima nataliteta i
mortaliteta. Etape u razvoju stanovnitva smjetaju se u drutveno-gospodarski okvir koji je
povezan uz drutvene, gospodarske, kulturne i druge promjene. Analizira se demografski
sadraj. Uopavaju, generaliziraju kretanja stanovnitva na temelju zemalja koje su prole
kroz te etape. Dominantna teorija koja razvoj stanovnitva prikazuje kao proces etapnog
razvoja, jest teorija demografske tranzicije ili teorija demografskog prijelaza.
Adolphe Landry prvi je 1909. obrazloio ideju o demografskoj tranziciji, koju naziva
demografska revolucija
Landry 1934. tri etape, natalitet, mortalitet, prirodni prirast, povezano s drutvenogospodarskim razvojem i proizvodnosti rada. Smatra se tvorcem teorije demografske
tranzicije. Meutim, u suvremenoj opoj koncepciji, teoriju demografske tranzicije,
odnosno apstraktno formuliranje temeljnih postulata razradili su W.S.Thompson (1929.,
1944.) i F.W.Notestein (1945., 1950., 1953.) prvi upotrijebio naziv demografska
tranzicija. Empirijski ustanovljene etape razvoja stanovnitva temelje se na povijesnom
iskustvu:
rane etape, iskustvo razvijenih i nerazvijenih
kasnije etape (podetape) razvoja - razvijeni

2. Bitne karakteristike porasta svjetskog stanovnitva tijekom 20.stoljea

1. ukupan broj stanovnika je u prvih tisuu godina praktiki stagnirao da bi blai porast poeo
ulaskom u drugo tisuljee (oko 1000. godine) pa uz odreene fluktuacije (kuga i druge
epidemije) raste posebno od 1650. godine, da bi jai porast poeo posebno od 1930.-ih
2. u razdoblju nakon 1950. godine poinje nova etapa u razvoju svjetskog stanovnitva:
zapoeo je njegov dotada nezabiljeen porast
3. broj stanovnika svijeta se poveava za isti brojani iznos (za 1 milijardu) u sve kraem
razdoblju
4. u ukupnom porastu stanovnitva svijeta ne sudjeluju sve zemlje podjednako
5. u gotovo svim navedenim razdobljima do godine 1920. razvijene zemlje su u odnosu na
zemlje u razvoju zabiljeile VEU prosjenu godinju stopu porasta stanovnitva, ali nakon
1920. dolazi do radikalnog obrata, jer stanovnitvo zemalja u razvoju poinje rasti po znatno
veim stopama nego razvijene zemlje, to je osobito izraeno nakon 1950. godine.
6. u razdoblju nakon 1950. godine i sve dalje do 2050. godine prema projekcijama UN-a,
bitna je odrednica porasta svjetskog stanovnitva brzi populacijski porast u zemljama u
razvoju.
7. raspodjela svjetskog stanovnitva i njegovog ukupnog porasta u navedenim razdobljima
izmeu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju pokazuje da se JAZ izmeu njih nakon 1950.
poveava
8. prosjena godinja stopa porasta stanovnitva u svijetu pokazuje nakon 1960.-1970. godine
smanjenje koje je izraeno u obje navedene grupe zemalja, ali su te stope i dalje signifikantno
vee u zemljama u razvoju u odnosu na iste u razvijenim zemljama
9. ali unato iskazanoj tendenciji smanjivanja te stope u svijetu, u razdoblju nakon 1950-1960.
stalno se poveava apsolutni iznos porasta ukupnog broja stanovnika u svijetu i to pod
iskljuivim utjecajem brojanog porasta stanovnitva u zemljama u razvoju
10. postoji takoer jasna razlika u smjeru promjene udjela stanovnitva ovih dviju grupa
zemalja u ukupnom svjetskom stanovnitvu, naime, udjel se stanovnitva razvijenih zemalja
smanjuje, a udjel zemalja u razvoju poveava
3. Broj stanovnika u svijetu kroz povijest i danas

4. Svjetsko stanovnitvo-regionalna obiljeja;

- oekuje se da e se stanovnitvo svijeta do 2050. porasti za 2,5 milijarde, sa sadanjih 6,7
mlrd na 9,3 mlrd 2050. (srednja varijantna)
svjetsko stanovnitvo raste po stopi od 1,17% godinje (2005.-2010.), to je poveanje od
oko 78 milijuna stanovnika godinje
razvijene zemlje rastu po stopi od 0,28%, a zemlje u razvoju pet puta bre, 1,37%
najslabije razvijene zemlje rastu po stopi od 2,37%
oekuje se da e se do 2050. usporiti rast stanovnitva i u zemljama u razvoju
danas (2008.) 82% svjetskog stanovnitva ivi u zemljama u razvoju, a u razvijenim
svega18%
5. Demografska tranzicija (definicije, tvorci, etape)
Ua definicija
Etapa demografske tranzicije oznaava razvojni proces koji obiljeava smanjivanje
mortaliteta i nataliteta, pa prema tome i prirodnog prirasta stanovnitva s visoke
predtranzicijske razine na nisku posttranzicijsku razinu.
ira definicija
Demografska tranzicija oznaava razdoblje prijelaza s tradicionalnog, primitivnog reima
reprodukcije koji se odvija uz visoke stope nataliteta i mortaliteta na moderni reim
reprodukcije stanovnitva koji se odvija uz niske stope nataliteta i mortaliteta.
Empirijski ustanovljene etape razvoja stanovnitva temelje se na povijesnom iskustvu:
rane etape, iskustvo razvijenih i nerazvijenih
kasnije etape (podetape) razvoja - razvijeni
Kriterij podjele na etape i podetape je stopa prirodnog prirasta.
1) Predtranzicijska etapa ili etapa prije demografske tranzicije
2) Etapa demografske tranzicije dijeli se na tri podetape:
- podetapa rane tranzicije
- podetapa centralne tranzicije
- podetapa kasne tranzicije
3) Posttranzicijska etapa ili etapa nakon demografske tranzicije

6. Temeljne postavke teorije demografske tranzicije;

Temeljne postavke teorije demografske tranzicije:
1) Tijekom procesa razvoja nastaju promjene u natalitetu, mortalitetu, prirodnom prirastu
(apstrahira se utjecaj migracije)
2) Povijesni proces pod utjecajem drutvenogospodarskog i kulturnog razvoja
3) Odvija se pod utjecajem brojnih imbenika procesa razvoja (ukupnog procesa
modernizacije); demografska tranzicija na razvoj djeluje povratno
4) Utjecaj brojnih imbenika na natalitet, mortalitet, dogaa se posredno, jer ti imbenici
primarno djeluju na ekonomskosocijalnu strukturu
7. Spontana i inducirana tranzicija
Spontana tranzicija
Odnosi se preteno na dananje razvijene zemlje i oznaava procese tranzicije u podruju
mortaliteta i nataliteta koji su se odvijali postupno i u okviru drutvenogospodarskog razvoja
tih zemalja
Inducirana tranzicija
Odnosi se prvenstveno na zemlje u razvoju i oznaava tranziciju mortaliteta i nataliteta koja
nastaje prije nego to je dolo do drutvenogospodarskog razvoja
8. Karakteristike predtranzicijske etape
- Stope nataliteta bliske biolokom maksimumu oko 40 ivoroenih na 1000 stanovnika
- Mortalitet oscilirao oko te razine, vrlo visoki mortalitet oko 40
- Stacionarno stanovnitvo jer nema stabilne stope rasta
- Razina fertiliteta je bila ispod razine fizioloki maksimalnog broja roenja
9. Etapa demografske tranzicije - obiljeja i podetape;
esto se naziva i etapa demografske revolucije, demografsko prijelazno razdoblje, etapa
demografskog preobraaja. Pod utjecajem drutveno-gospodarskog razdoblja i prateih
uinaka u tranzicijskoj etapi razvoja dolazi do prijelaza iz predtranzicijske u posttranzicijsku
etapu razvoja.
Tranzicija mortaliteta sa visokih na nisku (visok mortalitet dojenadi, ali i u ostalim dobnim
skupinama je visok mortalitet) stopu kada veina umire u starijoj dobi. Kod nataliteta prijelaz
sa biolokog na ekonomski model fertiliteta.

10. Tipovi demografske tranzicije

Razlikuju se po veliini prirodnog prirasta koji se uspostavlja tijekom demografske tranzicije
Vinjevskij razlikuje tri tipa:
Tip demografske tranzicije u Francuskoj (natalitet i mortalitet opadaju paralelno, pa nema
poveanja pp)
Tip demografske tranzicije kao u ostalim europskim zemljama, osobito u Engleskoj i
vedskoj (pad mortaliteta je prethodio padu nataliteta i ostvaren je pp)
Tip tranzicije kao u dananjim zemljama u razvoju (velik broj mladih ljudi)
11. Demografska tranzicija u zemljama u razvoju
- zemlje u razvoju su ule u proces demografske tranzicije u 1950-im godinama u daleko
teim gospodarskim, socijalnim i demografskim uvjetima nego razvijene zemlje u 19. stoljeu
- mogunost uvoza medicinskih inovacija iz razvijenih zemalja, odrazila se na njihovoj
relativno znatno nioj stopi mortaliteta, koja je bila glavna odrednica jake demografske
eksplozije u njima tijekom 1950-ih i 1960-ih godina
Demografska tranzicija u zemljama u razvoju
1. nastupila je u drugaijim poetnim uvjetima unutarnjeg gospodarskog i drutvenog razvoja
2. utjecaj eksternih imbenika (razine svjetskog ekonomskog razvoja, zdravstvene zatite i sl.)
bio je od vrlo velike vanosti
3. demografska ekspanzija znatno jaa u ovim zemljama
4. cjelokupni proces demografske tranzicije odvijao se u zemljama u razvoju znatno bre
12. Kriterij usporedbe po Kuznetsu
- kao kriterij usporedbe gospodarskog razvoja u dananjim razvijenim zemljama i zemljama u
razvoju uzeo udjel radne snage u poljoprivredi
- analizirajui uvjete predindustrijske etape u dananjim razvijenim zemljama i zemljama u
razvoju doao je do slijedeih rezultata:
1. vrijeme kad su imale 60% radne snage u poljoprivredi
2. dohodak per capita
3. brojnost stanovnitva
4. stopa porasta stanovnitva
5. stopa nataliteta
6. emigracija

Razvijene zemlje
1. 1800. - 1850.
2. 150 - 300$
3. malobrojno
4. oko 1%
5. izmeu 30 i 35 promila
6. iseljavanje u prekomorske zemlje (19. stoljee)
Zemlje u razvoju
1. 1950.
2. 30 - 60$
3. brojno
4. izmeu 2 i 3%
5. iznad 40 promila
6. mali odljev u odnosu na broj stanovnika
13. imbenici smanjivanja mortaliteta u zemljama u razvoju;
Uvjeti u kojima se odvijala tranzicija na podruju mortaliteta:
Jak gospodarski napredak
Rast industrijske i poljoprivredne proizvodnje
Razvoj transporta i komunikacija
Razvoj obrazovnog sustava
irenje zdravstvene zatite
Robna razmjena sa prekomorskim zemljama, poboljanje higijensko-sanitarnih uvjeta ivota,
1796. cjepivo protiv velikih boginja, tkrie o infektivnoj prirodi babinje groznice- upotreba
klorne vode, 1882. pronalazak Kochove vakcine
Prema H.F. Dornu etiri su skupine initelja utjecale na sniavanje mortaliteta:
- Otkrie novih kontinenata
- Ekspanzivan razvoj trgovine i transporta
- Tehnoloke promjene u poljoprivredi
- Poveanje kontrole nad bolestima (cjepiva,insekticidi, antibiotici)

Porast oekivanog trajanja ivota na dan roenja sa 33 godine (1700.) na 75 godina poetkom
1990-ih
Pad mortaliteta, a zadravanje istih stopa nataliteta Europska demografska ekspanzija
Smanjivanje stope mortaliteta s visoke razine od oko 35 do 40, na razinu ispod 20
U Engleskoj i Wales-u trebalo je oko 170 godina da se stopa mortaliteta snizi sa 35 na 20
Tranzicija mortaliteta u ovim zemljama odvijala se spontano, paralelno sa drutveno
gospodarskim razvojem spontana tranzicija.
14. Epidemioloka tranzicija
Pojam epidemioloke tranzicije
Razumijeva se promjena uzroka smrtnosti od dominacije infektivnih (crijevnih i inih)
zaraznih bolesti u predtranzicijskoj etapi, koje su zahvaale preteno mlae stanovnitvo, na
dominaciju kroninih i degenerativnih bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti starog
stanovnitva.
15. Postranzicijska etapa razvoja stanovnitva;
u toj etapi stope nataliteta i mortaliteta su niske i uravnoteene na niskoj razini rezultat:
- vrlo niski ili nulti prirodni prirast (ili ak prirodno smanjenje)
- pretpostavka tvoraca teorije demografske tranzicije: dugorona ravnotea vitalnih stopa
- ravnotea se ipak nije dogodila: natalitet pao na niske ak i vrlo niske razine
- mortalitet: nerijetko vii od nataliteta; stanovnitvo je u ovoj etapi intenzivno zahvaeno
procesom starenja (produenje ivotnog vijeka stanovnitva
Jedan od bitnih preduvjeta za tu etapu jest postojanje stacionarnog tipa starosne strukture i
dostizanje takve razine stope mortaliteta, za koju se ne moe oekivati daljnje smanjivanje
U toj etapi razvoja stanovnitvo je intenzivno zahvaeno procesom starenja
Demografska je tranzicija u veini zapadnoeuropskih zemalja (osim Irske) zavrila krajem
1970-ih

16. Bitne demografske karakteristike razvijenih zemalja;

Bitne karakteristike stanovnitva razvijenih, osobito zapadnoeuropskih zemalja
- nizak i opadajui natalitet
- nizak opi mortalitet s tendencijom blagog porasta
- rastui broj djece roene izvan braka
- rastui broj izvanbranih zajednica (kohabitacije)
- porast broja razvedenih brakova
- porast trokova kolovanja djece, a osobito uzdravanja starakog stanovnitva
- ubrzano starenje stanovnitva
17. imbenici pada nataliteta u posttranzicijskoj etapi
Razlikujemo dvije grupe imbenika:
1. imbenici modernizacije (gospodarski i drutveni) - opi imbenici
- promijenjena funkcija obitelji
- kohabitacija
- zaposlenost ena (porast zapoljavanja u nepoljoprivrednim djelatnostima)
- obrazovanje ena
- poveanje zarada i ivotnih aspiracija ena
- promjena ukupnog statusa ene u obitelji i drutvu
- kasniji ulazak u brak
- kasnije raanje
2. Socio-psiholoki i kulturni imbenici specifini imbenici
- jaanje individualizma
- sekularizacija
- hedonizam
- potroaki mentalitet
- elja za samopotvrivanjem i koritenjem vlastitog potencijala
- jaanje emancipacije ena
- visoko vrednovanje slobodnog vremena
- visok oportunitetni troak imanja djece...

18. Druga demografska tranzicija (tvorci, inicijalni koncept nastanka, osnovna obiljeja i
uzrok pada nataliteta);
- nizozemski demograf Dirk van de Kaa promijenjene imbenike izraava kroz pojam druga
demografska tranzicija (zajedno s Ron Lesthaeghe 1986. napisao rad na tu tematiku)
- europska druga demografska tranzicija
- teite njegova razmatranja je na utvrivanju socio-psiholokih promjena nastalih u
postindustrijskom drutvu kao temeljnog uzroka europske druge demografske tranzicije
- taj pojam on upotrebljava kao sinonim pojmu posttranzicijska etapa s tim da ga reducira
samo na natalitet (smatra da mortalitet i migracija imaju slab utjecaj na tu tranziciju: kasnije i
njih dodao)
Inicijalni koncept druge demografske tranzicije
- simultani pad fertiliteta
- tranzicija nije zavrila, ispodzamjenski fertilitet (<2,1)
- promjene u formiranju obitelji
- promjene kontracepcijske prakse
- irenje u Europi (od sjevera prema jugu)
- promjena sustava vrednota kao glavni pokreta druge demografske tranzicije
- glavna demografska karakteristika druge demografske tranzicije jest smanjenje nataliteta,
odnosno totalne stope fertiliteta s razine neto iznad tj. one koja omoguuje generacijsko
obnavljanje stanovnitva na razinu znatno ispod navede razine zamjene (TFR=2,1).
- prema van de Kaau, osnovni uzrok opadanja nataliteta u Europi (u etapi druge demografske
tranzicije) je pomak vrijednosne orijentacije s obitelji na pojedinca
- individualizam, temeljni uzrok dananjeg niskog nataliteta
- drugi temeljni imbenici koji su doveli do niske reprodukcije u postindustrijskom drutvu:
promjena sustava vrednota, potroaki mentalitet, visoko vrednovanje slobode izbora u
ivotu, modernizacija i sekularizacija, moderna sredstva kontracepcije itd.

19. Razlika prva i druga demografska tranzicija;

PRVA DEMOGRAFSKA TRANZICIJA
- raniji ulazak u brak
- niska stopa kohabitacije
- mali broj (udio) razvoda
- visoka stopa ponovnog ulaska u brak
- kontrola fertiliteta u starijoj dobi
- neuspjela i oskudna kontracepcija
- opadanje udjela izvanbrano roene djece
- niska stopa steriliteta (neraanja)
DRUGA DEMOGRAFSKA TRANZICIJA
- kasniji ulazak u brak
- porast kohabitacije i samakog ivota
- porast stope razvoda
- niska stopa ponovnog ulaska u brak
- odgoda raanja
- efikasna kontracepcija
- porast udjela izvanbrano roene djece
- via stopa steriliteta (neraanja)
20. Druga demografska tranzicija - (brak; razvodi, raanje i izvanbrana djeca)
- kasniji ulazak u brak ili neulazak uope
- kasnije raanje prvog djeteta
- porast udjela izvanbrano roene djece
- porast stope razvoda
- utjecaj na kuanstva porast broja samakih i dvolanih kuanstava
- opadajue stope branosti: niske stope u veini europskih zemalja; pad u srednjoj i istonoj
Europi nakon 1990.-te
- sve kasniji ulazak ena u brak u 28 g. i kasnije; kontrast: istok - zapad
- porast stope razvoda od 1970. u sjevernoj Europi - kontrast: sjever-jug
- kasnije raanje prvog djeteta - posebno na sjeveru i zapadu Europe; panjolke najstarije
majke (30.g)

- izvanbrana djeca - Skandinavske zemlje vie od 50%, kod nas tek svako 10. dijete roeno
izvan braka
Zakljuak
- pad nataliteta ispod oekivane razine
- promjene u obitelji
- individualizam zamijenio altruizam
- promjene sustava vrednota (postmaterijalizam)
- vie koncept nego teorija nije (jo) univerzalno primjenjiva
5. POGLAVLJE
1. Tendencije kretanja broja stanovnika u Hrvatskoj nakon drugog svjetskog rata (po
popisima)
2. Pokazatelji promjena u ukupnom broju stanovnika;
Razlikujemo dvije grupe pokazatelja:
- APSOLUTNI POKAZATELJI
- RELATIVNI POKAZATELJI

3. Jednadba demografskog knjigovodstva;

Porast stanovnitva (P) u razdoblju t moemo dobiti iz slijedee formule:
Pt = (N-M)t + (I-E)t = Pr,t + Ms,t
N - M = Pr,t - prirodni prirast
I - E = Ms,t - migracijski saldo
4. Porast i prirast stanovnitva;
- Porast stanovnitva: implicira utjecaj svih etiriju komponenti kretanja stanovnitva
- Prirast stanovnitva: odnosi se samo na prirodni prirast (razliku izmeu nataliteta i
mortaliteta

5. Pokazatelji nataliteta (prirodni prirast, vitalni indeks, stopa nataliteta, stopa fertilitetanjihove prednosti i nedostaci te okvirne vrijednost u Hrvatskoj za 2007. godinu);
1. STOPA PRIRODNOG PRIRASTA
pr'= N M

*1000

P
Stopa prirodnog prirasta je (gruba) najdirektnija indikacija kako brzo neko stanovnitvo
raste tijekom godine kao rezultat vitalnih procesa.
Nedostatak: Ne uzima u obzir dobnu strukturu stanovnitva
2. VITALNI INDEKS (Vi)
Pokazuje broj ivoroenih (N) na 100 umrlih osoba (M)
Vei od nule = prirodni prirast
Manji od nule = prirodni pad
Jednak nuli = prirodna stagnacija
Nedostatak: Nije pogodan za usporedne analize jer se iz nazivnika tog pokazatelja ne vidi
dobna struktura umrlih osoba
Vi = N

* 100

M
3. OPA STOPA NATALITETA
- broj ivoroenih na 1000 stanovnika (stanovnitvo sredinom godine)
- prednost: jednostavnost izraunavanja
- nedostatak: pod jakim je utjecajem dobne strukture stanovnitva
n= N *1000
P

4. OPA STOPA FERTILITETA

- broj ivoroenih kroz ukupno ensko stanovnitvo u fertilnom razdoblju (15-49)
- stopa enskog fertiliteta (sinonim)
- ona je isto pod utjecajem dobne strukture
f =N
P f (15-49)

*1000

6. Specifina stopa fertiliteta;

- po dobi
stope fertiliteta za pojedine dobne grupe (npr. za grupu od 15-19 godine, od 20-24 godine
itd.)
mogu se izraunavati za jednogodinje ili petogodinje dobne grupe (to je u praksi sluaj)
fx = Nx
P f ,x

*1000

f x, x+ t = Nx, x+t
Pf,x,x+t

f = 20

*1000

f = 20-24

7. Odrednice nataliteta;
- pozitivna i najdinaminija sastavnica prirodnog kretanja
- POJAM Natalitet Fertilitet
Ue znaenje
- NATALITET- broj ivoroenih u odnosu na ukupno stanovnitvo
- FERTILITET- broj ivoroenih u odnosu na ensko stanovnitvo u fertilnoj dobi (15-49)
U ranim etapama razvoja stanovnitva, reprodukciju stanovnitva primarno odreuju bioloki
faktori. S razvojem stanovnitva njihovo djelovanje slabi, a jaa utjecaj gospodarskih,
drutvenih i psiholokih imbenika

8. Pojmovi fertilitet i fekonditet;

FEKONDITET FERTILITET
Fekonditet - potencijalna fizioloka plodnost ili fizioloka sposobnost sudjelovanja u
reprodukciji stanovnitva - ene, mukaraca ili branog para (suprotan pojam sterilitet)
Fertilitet - ostvarenje te fizioloke sposobnosti ili efektivna plodnost izraena kroz stvarni broj
potomaka
- imbenici koji odreuju razinu fertiliteta:
Bioloki
Gospodarski i drutveni
Psiholoki
- Bioloki odreuju fizioloki mogui (maksimalni) okvir reprodukcije stanovnitva
- bioloke odrednice fertiliteta: fekonditet, dobna struktura, prosjena dob stupanja u brak,
sterilitet, razdoblje laktacije, ostali bioloko - medicinski imbenici koji djeluju na zaee
- Gospodarski i drutveni - povezani s biolokim i psiholokim imbenicima fertiliteta
- osnovni:
1) gospodarska razvijenost,
2) gospodarske funkcije obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih obitelji,
3) uloga djece u obitelji i trokovi njihova uzdravanja,
4) drutvenoekonomski poloaj ene u drutvu,
5) razina obrazovanja (ena),
6) razina mortaliteta stanovnitva, posebno djejeg,
7) tzv. kontrola raanja
- Psiholoki - snaan utjecaj na fertilitet jer je njihovo djelovanje neposredno i obiljeeno
brojnim specifinim osobnim karakteristikama pojedinca
- Dvije grupe:
1) Socio-psiholoki povezani uz procese to odreuju norme reprodukcije u jednoj
zajednici
2) Osobne psiholoke odlike i htijenja pojedinaca (osjeaj sposobnosti za raanje, strah od
poroaja, osobne ivotne aspiracije, neuroza, jaina elje za potomstvom i sl.)

Prema tome:
- sve tri grupe odrednica fertiliteta zajedniki djeluju na tzv. diferencijalni fertilitet , tj. razlike
u fertilitetu izmeu pojedinih socio-ekonomskih i ostalih skupina stanovnitva
npr. razlike izmeu skupina koje se razlikuju prema razini dohotka, zanimanju, religiji, ...
NII fertilitet u pravilu ima:
gradsko stanovnitvo u odnosu na selo
obitelji s visokim dohotkom u odnosu na siromanije
nepoljoprivredno stanovnitvo u odnosu na poljoprivredno
Dvije vrste stopa:
1) Periodske stope - izraunavaju se za odreeno vremensko razdoblje (najee jednu
kalendarsku godinu)
2) Kohortne stope - odreene stope (nat., fertiliteta) izraunavaju se na osnovi
reprodukcijskog ponaanja odreene generacije ili stanovnika u odreenoj dobnoj grupi
tijekom fertilnog razdoblja njihova ivota
9. Totalna stopa fertiliteta (definicija; razina obnove; vrijednost u Hrvatskoj i Europi);
TOTALNA STOPA FERTILITETA (TFR)
- oznaava prosjean broj ivoroene djece koji bi rodila jedna "prosjena" ena promatrane
generacije uz svom fertilnom razdoblju (15-49), pod uvjetom djelovanja sadanjih specifinih
stopa fertiliteta prema dobi i uz apstrahiranje od utjecaja mortaliteta
- to je prosjean broj djece koji bi rodila ena tijekom svog reprodukcijskog razdoblja (15-49),
uz uvjet da raa po sadanjim specifinim stopama fertiliteta i uz apstrahiranje utjecaja
mortaliteta (da e sve ene odreene generacije doivjeti 50-tu)
radi se o jednoj hipotetikoj mjeri po kojoj se ne mora ponaati nijedna grupa ena
- najbolji pokazatelj razine plodnosti
- kritina vrijednost

2,1 - jednostavna reprodukcija

> 2,1 - proirena reprodukcija

pogodna je za usporedne analize meu zemljama

kritina razina TFR= 2,1 djece
tad se stanovnitvo obnavlja u istom broju (jednostavna reprodukcija)
najee koritena mjera fertiliteta

10. Odrednice mortaliteta;

11. Opa stopa mortaliteta i diferencijalni mortalitet;
12. Mortalitet dojenadi;
13. Oekivano trajanje ivota;
14. Reprodukcija stanovnitva;
15. Bruto i neto stopa reprodukcije;
16. Depopulacija (definicija i vrste) prirodna depopulacija u Hrvatskoj od 1991. do 2007.