PITANJA ZA PRVI KOLOKVIJ IZ DEMOGRAFIJE

1. Demografija u užem i širem smislu

Predmet demografije u užem smislu obuhvaća brojnost i prostorni raspored stanovništva,
prirodno kretanje (natalitet, mortalitet), mehaničko (migracijsko) kretanje, kao i starosno-
spolnu strukturu stanovništva. Težište je predmeta demografije u užem smislu na proučavanju
prirodnog kretanja stanovništva, odnosno njegovih komponenti (nataliteta i mortaliteta). U
širem smislu jest proučavanje brojnog stanja i prostornog razmještaja stanovništva, prirodnog
i mehaničkog kretanja stanovništva i promjena u demografskim, socio-ekonomskim i ostalim
strukturama stanovništva. Tu također ulazi i proučavanje obitelji, kućanstva i naselja u onoj
mjeri u kojoj oni djeluju na razvoj danog stanovništva kao i proučavanje politike
„usmjeravanja“ razvoja stanovništva, u demografiji poznato pod nazivom populacijska
politika.

2. Demografski razvoj i razvoj stanovništva

Demografski razvoj, svojim sadržajem, indicira opću povezanost među demografskim i
gospodarsko-društvenim uvjetima i čimbenicima, a pojam razvoj stanovništva implicira
konkretnu, za određenu zemlju/područje specifičnu demografsku analizu, odnosno razumijeva
respektiranje specifičnog lokalnog društvenog ambijenta u kojemu se događa određena opća
međuovisnost demografskih pojava i procesa s brojnim gospodarsko-društvenim i drugim
čimbenicima koji djeluju u određenoj u zemlji.

3. Izvori podataka o stanovništvu

Razlikujemo 5 grupa izvora podataka, a to su: a) Popisi stanovništva (knjige popisa), b)
knjige, tzv. demografske (vitalne) statistike, c) posebne statistićke publikacije o pojedinim
relevantnim skupinama stanovništva, d) aneke o stanovništvu, e) razni upravni i drugi
„registri“ pri pojedinim državnim i društvenim službama.

4. Prvi moderni popis u RH i njegova obilježja

Održan je 1857. godine, nakon njega su do 1918. godine provođeni svakih 10-ak godina.
Karakteristike: popisi u pravilu obuhvaćaju cjelokupno stanovništvo jednog teritorija,
popisom se dobivaju podaci neposredno od stanovništva, popisi daju iscrpan pregled podataka
o stanovništvu i njegovim obilježjima, a odnose se na određeni trenutak, tzv. kritični trenutak,
iako se rezultati popisa odnose na određeni trenutak, razumljivo je da je nemoguće sve
stanovništvo popisati u tom trenutku, pa se u Uputama o provođenju popisa određuje tzv.
vrijeme popisivanja, popisi se provode svakih 10-ak god u čemu se izražava periodičnost
popisa.

6. Vitalna statistika
To su knjige, demografske vitalne statistike, koji su osnovni izvor podataka o vitalnim
događajima (rođenje, smrt, vjenčanje). Predstavljaju sustav tekuće statistike, tj. kontinuiranog
praćenja podataka o navedenim vitalnim događajima za ukupno stanovništvo na bazi podataka
iz, tzv. matičnih knjiga.

7. Demografija i ekonomija-područje susreta

Prvo područje na kojem je nužna suradnja ekonomista i demografa, jest problematika radne
snage kao osnovnog proizvodnog čimbenika. Obujam radne snage izravno ovisi o ranijim
demografskih trendovima, konkretno, o odnosu između razine nataliteta i mortaliteta. Drugo
područje je problematika potrošnje i potražnje, tj. istraživanja demografskih odrednica
obujma i strukture potrošnje (osobne i zajedničke). Obujam i struktura potrošnje u velikoj su
mjeri funkcija veličine i strukture stanovništva. Treće područje je porezna politika i
investicijska politika. Ono je usko povezano uz postojeći kvantum štednje. Četvrto područje
koje zahtjeva suradnju između ekonomista i demografa, te stručnjaka iz nekih drugih
znanosti, na kojem dolazi do izražaja sinteza rezultata istraživanja ekonomskih, tehničkih i
drugih znanosti jest formuliranje politike ekonomskog i socijalnog razvoja. Mnoge mjere
ekonomske politike direktno tangiraju dugoročni razvoj stanovništva na jednom području.

8. Klasifikacija demografije
Podjela: a) materijalna demografija, koja se još naziva sadržajna demografija ili proučavanje
stanovništva i b) formalna demografija, koja se poistovjećuje s demografskom statistikom, a
proučava kvantitativne metode istraživanja stanovništva.

9. Rane rasprave o stanovništvu

U tradicionalnim, pretežno agrarnim društvima, usklađivanje veličine stanovništva prema
mogućnostima njihove prehrane nametalo se kao temeljni čimbenik ograničavanja veličine
stanovništva, poljoprivredna proizvodnja, koja je sporo ili nikako rasla, nije dopuštala veći
porast stanovništva. Već i Konfucije te ostali stari kineski filozofi razmatraju o stanovništvu i
odnosu broja stanovnika i raspoložive zemlje, i o preprekama koje porastu stanovništva
postavljaju raspoložive količine hrane. Uz gospodarski napredak idu veća gustića i porast
stanovništva koji omogućuju širenje društvene podjele rada i efikasniju upotrebu resursa, veću
vojnu i političku moć države.

10. Khaldun
U razdoblju prosperiteta, ističe Khaldun, dolazi do velike luksuzne potrošnje, porasta
poreznih stopa, i sličnog, što općenito pogoršava gospodarstvo i političko stanje i dovodi do
opadanja privredne aktivnosti i opadanja stanovništva.

11. Giovanni Botero

Tvrdi da stanovništvo teži rastu do krajnjih granica ljudske plodnosti, dok su sredstva za
njegovo uzdržavanje i mogućnosti njihova povećanja striktno ograničena i predstavljaju jasnu
granicu porasta stanovništva. Te granice dolaze do izražaja kroz apstinenciju od ženidbi ili
kroz povremene ratove, razne epidemije.

12. Politička aritmetika

U drugoj polovici 17.st dolazi do snažnog razvoja kako empirijskih istraživanja kretanja
stanovništva tako i njihove ekonomske analize u obliku, tzv. Političke aritmetike. U njima se
kasnije na temelju izvještaja o pokopima i krštenjima na području Londona, analizira stope
nataliteta i mortaliteta, stopa fertiliteta, spolna struktura i uzrok smrti.

13. Cantilon
Teorijski najznačajniji doprinos teoriji stanovništva u 18.st dao je Richard Cantilon u svojoj
znamenitoj „Općoj raspravi o prirodi trgovine“ gdje je njegov doprinos ne samo u uskom
demografskom razmatranju, nego i u povezivanju učenja o razvoju stanovništva s općim,
osobito gospodarskim razvojem i u tom smislu njegova utjecaja na kasnije pisce. Od tada se
prvi puta u demografskoj teoriji stanovništvo se ne razmatra kao vanjski čimbenik društvenog
razvoja, nego kao endogena varijabla, određena cjelinom sklopa procesa razvoja društva.
Cantilon polazi od činjenice da se svaka živa vrsta, pa tako i čovjek, razmnožava do granice
sredstava za njezin održavanje.
14. Malthus-zakon o stanovništvu
Malthus svoj zakon (načelo) o stanovništvu primjenjuje na ponudu i potražnju radne snage.
Bijeda, kojoj su podvrgnuti niži slojevi društva iz kojih se regrutira radna snaga, tvrdi
Malthus, proizlazi iz kao nužna prirodna posljedica ljudske sklonosti množenju. Ali, on ne
objašnjava zašto se i viši slojevi, s višim dohotkom, i većom mogućnošću prehrane ne množe
na isti način, do granica mogućnosti koje pružaju njihova sredstva uzdržavanja. Ako je načelo
stanovništva prirodni zakon, on bi se morao podjednako izražavati kod svih slojeva
stanovništva, a ne samo kod najnižih, a to bi množenje moralo dovesti sve slojeve na razinu
golog fizičkog održavanja, pa bi prema tome, moralo doći do potpunog ujednačavanja
bogatstva, nemogućnosti trajnog održavanja razlika u podjeli bogatstva. Ako viši slojevi žive
iznad razine minimalne razine potrošnje, znači da krajnje granice porasta stanovništva nisu
dostignute, jer bi se preraspodjelom bogatstva mogao prehraniti veći broj ljudi nego uz
1održavanje neravnomjerne podjele bogatstva.

15. Kritike Malthusa – samo Marx

Marx inzistira na tome da „svaki posebni način proizvodnje ima svoje posebne zakone o
stanovništvu čija je vrijednost historijska. On nastoji pokazati kako institucije i način
funkcioniranja kapitalističkog sustava djeluju na kretanje stanovništva kao radne snage, te
ističe povijesno značenje zakona stanovništva, što posebno predstavlja kritiku Malthusova
„prirodnog“ zakona stanovništva. On prvenstveno analizira kretanje radne snage, a tek
posredno i kretanje ukupnog stanovništva. Prema njemu odnos rada i kapitala temeljni je
faktor za razumijevanje razvoja stanovništva u kapitalizmu.

16. Neomaltuzijanstvo
To je doktrina proizašla iz područja pokušaja praktiče primjene osnovnih zaključaka koji
proizlaze iz Malthusova načela stanovništvu. Pojavilo se već tijekom prve polovice 19.st,
razvilo se u drugoj polovici 19.st, a osobito je izraženo u drugoj polovici 20.st, vezano uz, tzv.
demografsku ekspanziju koja je u tom razdoblju zahvatila zemlje u razvoju. Tu razumijevamo
doktrinu identičnu s maltuzijanstvom, koja inzistira na ograničavanju rađanja kao bitnom
sredstvu poboljšanja blagostanja ljudi i općenito društvenog napretka, primjenom
suvremenijih metoda ograničavanja rađanja. Dakle, u pitanju je isto načelo stanovništva, a
odstupanje se javlja samo u području praktične primjene sredstva za ograničavanje rađanja.

17. Povijesni razvoj broja stanovnika

Vrste Homo sapiensa postoji na zemlji više desetaka tisuća godina, a prve se procjene
svjetskog stanovništva odnose tek na 1650. godinu, koja se smatra početnom godinom
moderne ere proučavanja razvoja stanovništva. Oskudnost podataka od prije, onemogućuje
praćenje karakteristika razvoja stanovništva u tom dugom periodu. Polazeći od broja
svjetskog stanovništva procijenjenog za 1650. godinu, n.e., i na osnovi nekih studija, može se
posredno zaključivati o broju stanovnika u pojedinim zemljama stare civilizacije (Kina,
Indija, Egipat). Međutim, sama činjenica tolikog broja stanovnika za 1650. godinu od oko 550
mil ljudi, govori o tome da je broj stanovnika u tom dugom razdoblju bio gotovo stagnantan.
Iz toga slijedi da u to vrijeme nije kontinuirano postojao čak ni tako nizak prirodni prirast
stanovništva, odnosno ako je i postojao, onda je postojao povremeno, nije bio kontinuiran.
18. Bitne karakteristike rasta svjetskog stanovništva kroz 20.st
Kretanje stanovništva, prema UN-u, prikazuje nekoliko bitnih karakteristika porasta svjetskog
stanovništva tijekom 20.st naše ere: 1) ukupan broj stanovnika u prvih osam stoljeća praktički
je stagnirao da bi porast blagog tempa počeo oko 800-te god. Nakon te godine pa do otprilike
1650., porast postaje nešto veći, a između 1650. i 1850. počinje uspon, koji je nakon 1930.
godine bio još izrazitiji. 2) U razdoblju nakon 1950. godine počinje nova etapa u razvoju
svjetskog stanovništva, započeo je njegov dotada nezabilježen porast. Broj stanovnika se
udvostručio (između 1950. i 1992.), porastao je sa 2,5 mlrd na 5,5 mlrd. 3) Broj stanovnika
povećava se za isti brojčani iznos (za 1 mlrd) u sve kraćem razdoblju. 4) U ukupnom porastu
stanovništva svijeta ne sudjeluju podjednako sve zemlje svijeta. 5) Raspodjela svjetskog
stanovništva i njegova ukupna porasta u navedenim razdobljima između razvijenih i zemalja u
razvoju pokazuje jaz između njih, koji se nakon 1950. godine povećava. 6) Prosječna godišnja
stopa porasta stanovništva u svijetu pokazuje nakon 1960 -1970 godine smanjenje, koje je
izraženo u obje navedene grupe zemalja, ali pri tome treba imati na umu da su te stope i dalje
signifikantno veće u zemljama u razvoju, u odnosu na iste razvijene zemlje. 7) Ali, unatoč
iskazanoj tendenciji smanjivanja te stope u svijetu, u razdoblju nakon 1950-1960 godine,
stalno se povećava apsolutni iznos porasta ukupnog broja stanovnika u svijetu i to pod
isključivim utjecajem brojčanog porasta stanovništva u zemljama u razvoju. 8) Postoji također
jasna razlika u smjeru promjene udjela stanovništva ovih dviju grupa zemalja u ukupnom
svjetskom stanovništvu. Naime, udjel se stanovništva razvijenih zemalja smanjuje, a udjel se
zemalja u razvoju povećava.

19. Svjetsko stanovništvo – regionalna obilježja

U petogodištu 1985-1990 sve glavne regije u grupi zemalja u razvoju, osim Afrike, imale su u
odnosu na stanje 1950-1955 nižu prosječnu stopu porasta stanovništva. Činjenica je da je
sadašnja godišnja stopa porasta stanovništva u Africi, s prosječno 2,9%, a u mnogim
zemljama Crne Afrike između 3% i 3,5% godišnje, veća negoli u bilo kojemu području svijeta
tijekom proteklih četrdeset godina. Nadalje, porast pučanstva u Aziji, Latinskoj Americi i
Oceaniji kretati će se oko 0,9%, a u Sjevernoj Americi i u bivšim SSSR-u oko 0,5% prosječno
godišnje. Europa će predvidivo nastaviti svoj dugotrajni opadajući trend stope porasta, tako da
će godišnja stopa populacijskog rasta 2020-2050. godine pasti na nultu razinu, a u nekim
zemljama i ispod nje. Nasuprot tome, u grupi najslabije razvijenih zemalja, među kojima
većinu zemalja čine zemlje Crne Afrike, predviđa se nastavak rastućeg trenda stope porasta
stanovništva do 1990-1995, kad ona doseže prosječno godišnje 2,9%, a nakon 2000 godine
polagano se smanjuje da bi 2000-2025 iznosila predvidivo 2,1%.

20. Demografska slika svijeta

Demografska slika svijeta je kontrastna, to je osobito vidljivo u demografsko-gospodarskim
odnosima u svijetu. Dok se primjerice Vlada Indije brine zbog veoma poraslih troškova
zdravstvene zaštite i osnovnog obrazovanja djece, Vladu Njemačke posebno brine znatan
porast troškova za uzdržavanje staračkog stanovništva, ili u isto vrijeme dok Vlada Kine
zahtjeva da se obitelj pridržava norme jednog djeteta, Vlada Francuske novčano i drugim
mjerama potiče rađanje trećeeg djeteta. Kod zemalja u razvoju stopa porasta žiteljstva je
najveća, a ekonomski su najzaostalije, pa je ovdje karakterističan nizak društveni proizvod,
kako agregatno tako i per capita.

21. Demografska tranzicija- sve – vrste faze obilježja

Demografska tranzicija je dominantna suvremena teorija, koja razvoj stanovništva prikazuje
kao proces etapnog razvoja, uvjetovanog ukupnim procesom društveno-gospodarskog i
kulturnog razvoja. Prvi taj termin koristi Notestein, pa se često ova teorija zove i Noteisteina
teorija. Tri karakteristične etape: Predtranzicijska etapa ili etapa prije demografske tranzicije
(obilježavaju je visoke stope nataliteta i mortaliteta, iz kojih proizlazi vrlo niska ili nulta stopa
prirodnog prirasta stanovništva), Etapa demografske tranzicije ili etapa demografskog
prijelaza (ovdje dolazi do dubokih promjena kako u kretanju mortaliteta, tako i u kretanju
nataliteta, iz kojih rezultiraju stope prirodnog prirasta različite veličine), koja se dijeli na 3
podetape: podetapa rane (ovdje su stope nataliteta visoke i stagnantne, stope mortaliteta u
jakom padu), centralne (započinje pad nataliteta koji je u odnosu na smanjivanje stope
mortaliteta brži, pa stopa prirasta počinje lagano opadati) i kasne tranzicije (mortalitet stagnira
na niskoj razini, stopa nataliteta lagano pada, i dalje smanjivanje stope prirodng prirasta), te
treća Posttranzicijska etapa ili etapa nakon demografske tranzicije (niske stope mortaliteta, i
niske stope nataliteta, nulti prirodni prirast).

22. Bitne pretpostavke demografske tranzicije

1)Demografska tranzicija sadrži promjene koje tijekom procesa razvoja nastaju u
sastavnicama prirodnog kretanja stanovništva, u natalitetu, mortalitetu i prirodnom prirastu, 2)
demografska tranzicija kao povijesni proces događa se kao sastavnica ukupnog društveno-
gospodarskog i kulturnog razvoja na određenom području, 3) demografska tranzicija odvija se
pod utjecajem brojnih čimbenika ukupnog procesa razvoja, 4) da se utjecaj navedenih
čimbenika na natalitet i mortalitet, dakle na reprodukciju, stanovništva, događa posredno, tj
preko primarnih utjecaja tih čimbenika na ekonomsko-socijalnu strukturu stanovništva.

23. Prirodna - parcijalna , spontana i inducirana tranzicija

Parcijalna tranzicija se može odnositi na svaku od sastavnica kretanja stanovništva.
Demografska tranzicija se razmatra često djelomično, u svom obuhvatu samo jedne
komponente kretanja stanovništva. Spontana tranzicija se odnosi pretežno na današnje
razvijene zemlje i označava procese tranzicije u području mortaliteta i nataliteta koji su se
odvijali postupno i zajedno u okviru vlastitog društveno-gospodarskog razvoja tih zemalja.
Inducirana se odnosi prvenstveno na zemlje u razvoju i označava tranziciju u području
mortaliteta, tako i nataliteta. Nastala je u tim zemljama prije negoli je došlo do znatnijeg
društveno-gospodarskog razvoja.

24. Karakteristike predtranzicijske etape

Odnosi se na vremenski dugo razdoblje, obuhvaća stotine godina sve do početka etape
europske demografske trazicije (kraj 17, početak 18-og st). Ove zajednice (lovno-skupljačke,
zemljoradničke, nomadske) su osnovnu demografsku značajku činile visoke stope nataliteta
bliske biološkom maksimumu. Gotovo nulta stopa prirodnog prirasta. Visoka smrtnost kao
funkcija nepovoljnih uvjeta života i zdravstvenih prilika, odnosila je velik broj ljudi.

25. Tip demografske tranzicije – karakteristike

Podrazumijeva se rezultanta danog u konkrentnim uvjetima formiranog odnosa između općih
stopa nataliteta i mortaliteta, koja se izražava u veličini prirodnog prirasta stanovništva u
danom razdbolju. Imamo 3 karakteristična tipa demografske tranzicije: Tip demografske
tranzicije u Francuskoj – natalitet i mortalitet opadali uglavnom usporedno, povećanja
prirodnog prirasta nije bilo, Tip demografske tranzicije u ostalim zapadnoeuropskim
zemljama, pad mortaliteta prethodio padu nataliteta, pa je prirodni prirast stanovništva bio
veći, i Tip tranzicije današnjih zemalja u razvoju – gdje također pad mortaliteta prethodi padu
nataliteta, ali je pad mortaliteta mnogo brži i veći nego u zemljama tipa b), pa je raspon
između nataliteta i mortaliteta, tj prirodni prirast, znatno veći nego svojedobno u razvijenim
zemljama.
26. Tranzicija mortaliteta u razvijenim zemljama- u kakvim se prilikama odvijala
U 18.st, a osobito u 19.st zemlje zapadne Europe doživljavale su gospodarski procvat, to je
razdoblje razvoja kapitalizma i robne proizvodnje koja prodire u sve sfere privređivanja, to je
doba snažnog industrijskog napretka, zatim urbanizacije, povećanja poljoprivredne
proizvodnje, razvoja transporta i komunikacija, razvoja obrazovnog sustava. Povećanje
budžeta u strukturi prehrane, ali i poboljšanje higijensko-sanitarnih uvjeta život, razvoj
lijekova. Tu se javljaju 4 grupe faktora, koje su uvjetovale smanjivanje mortaliteta: a) otkriće
novih kontinenata koje je za Europu značilo novi izvor hrane i sirovina, b)ekspanzivan rast i
razvoj trgovine i transporta, c) tehnološke promjene u poljoprivredi, d) povećanje kontrole
nad bolestima. Tako je počeo rasti i prosječan ljudski vijek.

27. Tranzicija nataliteta

Ovdje se obje sastavnice prirodnog kretanja stanovništva nalaze u prijelazu s visoke na nisku
razinu. Međutim, tendencija smanjivanja stope nataliteta u ovoj podetapi ne znači istodobno
smanjivanje stope prirodnog prirasta.

28. Teorija Kingsley Davis

Prema njemu snižavanje fertiliteta je primaran i direktan odraz smanjivanja smrtnosti.
Tendencija smanjivanja smrtnosti koja ide zajedno s industrijalizacijom, uz održavanje visoke
razine nataliteta, postavlja pred svaku obitelj problem porasta broja djece koji počinju činiti
rastuću prepreku poboljšanja ekonomskog, odnosno dohodovnog statusa obiitelji. „Multifazni
odgovor“ – on se izražava promjenom reprodukcijskog ponašanja u širem i užem smislu i to
putem kasnijeg ulaska u brak, primjenom kontracepcije u braku i migracijom.

29. Teorija tijeka bogatstva

Teorija od Caldwella, on prilazi reinterpretaciji teorije demografske tranzicije oslanjajući se
na razmatranje karakteristika tradicionalnog afričkog društva u kojemu dominira proizvodnja
što se temelji na obitelji kao bitnoj jedinici proizvodnje. Dokazuje da društva sa stajališta
organizacije proizvodnje mogu biti klasificirana u dvije grupe: 1. Društva u kojima se
proizvodnja temelji na tradicionalnoj obitelji s visokim fertilitetom i 2. Društva koja se
temelje na kapitalističkoj proizvodnji.

30. Teorija intermedijarnog okvira

Naglašava važnost neposrednih varijabli, bioloških i socio-bioloških, odnosno onih preko
kojih drugi čimbenici djeluju na smanjivanje nataliteta.

31. Epidemiološka tranzicija

Taj proces se dogodio u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, a kasnije i u zemljama u
razvoju, kao integralni dio tranzicije mortaliteta između njegove predtranzicijske visoke i
postranzicijske niske razine. To je redovita, zakonita sastavnica tranzicije mortaliteta. Pod
njom se podrazumijeva promjena uzroka smrtnosti od dominacije infektivnih i zaraznih
bolesti u predtranzicijskoj etapi, koje su zahvaćale pretežno mlađe stanovništvo, na
dominaciju kroničnih i degerativnih bolesti koje su glavni uzrok smrtnosti starog
stanovništva.

32. Specifičnosti demografske tranzicije u zemljama u razvoju

Nastupila je u drugačijim inicijalnim uvjetima unutarnjeg gospodarskog i društvenog razvoja,
ekonomski razvoj, razina razvoja, medicinska dostignuća, zdravstvena zaštita su bile od
velike važnosti za tijek demografske tranzicije u zemljama u razvoju, demografska
ekspanzija, bilo je, vezano uz gornje ćimbenike, u zemljama u razvoju znatno jače, cjelokupni
proces demografske tranzicije odvijao se u zemljama u razvoju znatno brže.

33. Usporedba uvjeta demografske tranzicije zemalja u razvoju i razvijenih zemalja

Pokazalo se da su zemlje u razvoju početkom 50ih godina našeg st imale 60 i više posto radne
snage u poljoprivredi. Tražeći vrijeme u kojemu se razvijene zemlje imale otprilike isti udjel
radnika u poljoprivredi, Kuznets konstatira da je komparativna predindustrijska faza razvoja
u njima obuhvaćala razdoblje 1800-1850 godine, s iznimkom Engleske i Nizozemske u
kojima se odvijala ranije. Prema tome, razvijene su zemlje predindustrijsku fazu proživjele
oko sto godina ranije nego zemlje u razvoju. Stupanj gospodarskog razvoja i povijesno
naslijeđe današnjih razvijenih zemalja osjetno se razlikuje od ekonomske situacije i
povijesnog naslijeđa zemalja u razvoju u njihovoj predindustrijskoj etapi. Razlike u razini i
obilježljima razvoja privrede, uz razlike u tradicijama i običajima između tih dviju grupa
zemalja, rezultirale su različitim karakteristikama demografskog razvoja. Stope porasta
stanovništva razvijenih europskih zemalja u prvoj polovici 19.st bile su znatno niže nego u
„paralelnoj“ fazi razvoja današnjih zemalja u razvoju.

34. Tranzicija mortaliteta zemalja u razvoju

U području mortaliteta inducirana je tranzicija u zemljama u razvoju bila znatno brža nego
kod nataliteta, isto kao što je prije, u razvijenim europskim zemljama, spontana tranzicija
mortaliteta prethodila spontanoj tranziciji nataliteta.

35. Čimbenici snažnog pada mortaliteta u zemljama u razvoju nakon drugog svjetskog
rata
Čimbenici vezani uz primjenu efikasne osobite preventive, zdravstvene zaštite, čimbenici
vezani uz povećanje raspoloživih količina hrane i drugih proizvoda za osobnu potrošnju i
mlada starosna struktura stanovništva.

36. Demografska ekspanzija/eksplozija

Buran porast stope prirodnog prirasta stanovništva. Upotrebljava se danas uglavnom za
zemlje u razvoju.

37. Tranzicija nataliteta zemalja u razvoju

Pokazalo se da je razina i struktura društveno-gospodarskog razvoja bitan, ali ne i jedini uvjet
za tranziciju nataliteta.

38. Postranzicijska etapa u razvoju stanovništva

U njoj su stope nataliteta i mortaliteta niske i uravnotežene na podjednakoj razini. Rezultat je
vrlo nisi ili nulti prirodni prirast ili prirodno smanjenje stanovništva.

39. Druga demografska tranzicija

Tu podrazumijevamo novi stadij u europskoj demografskoj povijesti koji obilježava nizak i
opadajući natalitet. Glavna karakteristika smanjenje nataliteta, odnosno totalne stope
fertiliteta.
40. Koncepti popisa stanovništva
Prva koncepcija je, tzv stalno rezidencijalno stanovništvo, a druga, tzv prisutno stanovništvo.
Stalno stanovništvo jednog područja su sve one osobe koje su na tom području imale mjesto
stalnog boravišta, bez obzira na to jesu li u trenutku popisa bile prisutne ili ne. Prisutnim
stanovništvom nazivaju se sve one osobe koje se u kritičnom trenutku popisa bile prisutne na
tom području, bez obzira na stalan boravak.

41. Pokazatelji promjena ukupnog kretanja stanovništva

Najjednostavniji pokazatelj jest Međupopisna promjena u broju stanovnika koja izražava
ukupni apsolutni iznos promjene nastale u broju stanovnika između dvaju popisa. Drugi
pokazatelj je relativni pokazatelj promjene nastale u broju stanovnika ili stopa ukupne
promjene broja stanovnika između dvaju popisa.

42. Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva

Prirodno i mehaničko kretanje su dva osnovna oblika ukupnog broja stanovništva jedne
zemlje. Njihova podjela je važna zbog potrebe razlikovanja dva, u biti različita procesa, koji
određuju promjene u broju stanovnika, u njegovim strukturama, različito kako s obzirom na
njihove odrednice, tako i s obzirom na posljedice za sveukupni razvoj stanovništva određene
zemlje.

43. Sustav ukupnog kretanja stanovništva – jednadžba demografskog knjigovodstva

Δ Pt=(N-M)t+(I-E)t = P r,t +M s,t pri čemu je N-M = Pt prirodni prirast, a I-E =M s migracijski
saldo (mehanički prirast)

44. Porast i prirast stanovnika – razlike

Porast stanovništva, kao pojam, implicira utjecaj svih četiriju komponenti kretanja
stanovništva, dok se pojam prirast stanovništva, odnosi samo na prirodni prirast (razlika
između nataliteta i mortaliteta).

45. Prirodno kretanje stanovnika – vitalni indeks

Vitalni indeks je dobar pokazatelj smjera reprodukcije stanovništva. Ako je veći od 100 onda
je to proširena reprodukcija stanovništva, a ako je manji od 100 to je opadajuća reprodukcija
stanovništva.

46. Zatvoreno i otvoreno stanovništvo

Zatvoreno stanovništvo smatramo stanovništvo one zemlje ili područja, čiji porast ili
smanjenje, zavisi isključivo od visine prirodnog prirasta ili prirodnog smanjenja. Otvorenim
stanovništvom smatramo međutim, stanovništvo one zemlje ili područja čiji porast ili
smanjenje zavisi ne samo od prirodnog već i mehaničkog kretanja, dakle, od njihove
zajedničke rezultante.

47. Pojmovi natalitet, fekonditet, sterilitet

Natalitet (fertilitet) je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovništva, koja uz ostale iste
uvjete, djeluje na porast stanovništva jednog područja. Fekunditet podrazumijeva potencijalna
fiziološka plodnost ili fiziološka sposobnost sudjelovanja u reprodukciji stanovništva – žene,
muškarca ili bračnog para. Suprotnost fekonditetu je sterilitet, označava fiziološku neplodnost
ili nesposobnost sudjelovanja u reprodukciji, tj da imaju potomka.

48. Odrednice nataliteta / fertiliteta

Razina nataliteta u svakom stanovništvu rezultanta je fekonditeta s jedne strane i svih onih
čimbenika koji neposredno ili posredno smanjuju taj fekonditet ispod razine maksimalnog
fekonditeta s druge strane. Fertilitet kao stvarna plodnost stanovništva izražena kroz broj
rođenja u danom razdoblju rezultanta je fekonditeta te populacije i utjecaja svih onih
čimbenika koji djeluju da je stvarna plodnost manja od fiziološke (fekonditeta).

49. Kontrola rađanja

Pod kontrolom rađanja razumijevamo sva sredstva i metode koje su usmjerene na
smanjivanje, odnosno ograničavanje fertiliteta. Najpoznatije su kontracepcija, sterilizacija,
celibat, apstinencija, odlaganje dobi ulaska u brak, artificijelni pobačaj.

50. Diferencijalni fertilitet

Razlika u fertilitetu između pojedinih socio – ekonomskih i ostalih skupina stanovništva.

51. Periodske i kohortne stope

Periodske stope se izračunavaju za određeno vremensko razdoblje, najčešće za jednu
kalendarsku godinu. Kohortna stopa upotrebljava se da označi metodu analize demografskih
podataka u kojoj se proučava reprodukcijsko iskustvo pojedine kohorte rođenih tijekom
njihova života, ili u drugom određenom razdoblju njihova života.

52. Stope nataliteta i fertiliteta-opće i specifične

Stopa nataliteta – najgrublji pokazatelj frekvencije rođenja u jednom stanovništvu.
Opća stopa nataliteta – odnosi se na ukupan broj živorođenih u jednoj godini.
Opća stopa fertiliteta – preciznija mjera fertiliteta stanovništva, daje realniji sliku o visini
fertiliteta.
Specifične stope fertiliteta – s obzirom na dob, za pojedine dobne grupe.

53. Totalna stopa fertiliteta

Označava vjerojatan prosječan broj živorođene djece koji bi rodila jedna prosječna žena
promatrane generacije u svom fertilnom razdoblju, pod uvjetom djelovanja sadašnjih
specifičnih stopa fertiliteta prema dobi i uz apstrahiranje od utjecaja mortaliteta.

54. Mortalitet-grupe odrednica

Dok je fertilitet rezultanta djelovanja mnogobrojnih gospodarskih, društvenih i psiholoških
čimbenika, koji u suvremenim društvima imaju u odnosu na biološke čimbenike dominantno
značenje, utjecaj bioloških čimbenika u području mortaliteta znatno je jači.

55. Pokazatelji mortaliteta-opće i specijalne odrednice

Pod pojmom mortaliteta (smrtnost) razumijevam općenito učestalost umiranja u jednom
stanovništvu, pri čemu se pojam mortaliteta često poistovjećuje s općom stopom mortaliteta.
Opća stopa mortatliteta je učestalost umiranja u jednom stanovništvu, pri čemu obuhvaćamo
sve smrtne slučajeve ukupno.
Specijalne stope mortaliteta – stopa mortaliteta ukupnog stanovništva s obzirom na obilježje
spol ili dob

56. Očekivano trajanje života – definicija

Podrazumijeva prosječan broj godina života, odnosno prosječna duljina života jednog
hipotetičkog stanovništva, koje će tijekom svoga života biti pod utjecajem specifičnih stopa
mortaliteta prema dobi iz godine rođenja.
57. Mortalitet dojenčadi
To je jedna od temeljnih pokazatelja prilika smrtnosti u jednom stanovništvu kao i dostignute
razine životnog i zdravstvenog standarda jest mortalitet dojenčadi. Označava jačinu umiranja
djece u prvoj godini života, tako da se radi o jednoj vrsti specifičnog mortaliteta prema dobi.

58. Reprodukcija stanovništva-uži i širi pojam-pokazatelji neto i bruto reprodukcije

Uže poimanje reprodukcije stanovništva odnosi se samo na žensko stanovništvo, a širi pojam
podrazumijeva proces obnavljanja stanovništva ili proces obnavljanja generacija unutar
stanovništva u kojemu zajednički sudjeluju fertilitet i mortalitet.

59. Proces depopulacije-pojam,faze,vrste

Ukupna depopulacija podrazumijeva smanjenje ukupnog broja stanovnika koje nastaje
između dvaju susljednih popisa, ili između dviju odabranih godina.
Faze: kad smanjenje ukupnog broja stanovnika rezultira primarno iz negativnog migracijskog
salda, dok je prirodno kretanje još uvijek pozitivno uza znatan prirodni prirast stanovništva,
b) kad smanjenje ukupnog broja stanovništva nastaje još uvijek, kao i u prvom slučaju, pod
primarnim utjecajem negativnog migracijskog salda, ali se prirodni prirast postupno smanjuje,
tendirajući prema nultom prirastu, prema još uvijek ima pozitivan predznak, c)kad se
smanjenje ukupnog broja stanovnika pojačava pod primarnim utjecajem nastalog prirodnog
smanjenja stanovništva, koje se pridružuje djelovanju postojeće emigracijske depopulacije, d)
kad se smanjenje ukupnog broja stanovnika, ukupna depopulacija, nastavlja pod zajedničkim
djelovanjem emigracijske depopulacije i prirodne depopulacije, uz istodobno pojačavanje
procesa starenja stanovništva. Time se rezerve za iseljavanje koje čini mlađe stanovništvo sve
više iscrpljuju, pa se veličina negativnog migracijskog salda postupno smanjuje, a relativno
povećava utjecaj prirodne depopulacije na ukupnu depopulaciju.

Demografska perspektiva
Doktrina i teorija – što su
Razlika malthus i neomaltuzijanstvo – u kontroli rađanja
Demografska tranzicija s čim se povezana – s modernizacijom
Difuzija i sekularizacija-što su
Otac demografije – Achille Guillard (nisam ziher)
Razlika natalitet i morbiditet – mortalitet – odnosi se na smrt, morbiditet – učestalost pojave
neke bolesti u populaciji.
Točka prekretnica u padu mortaliteta – drugi svjetski rat
Stope smrtnosti najizraženije kod najmlađih i najstarijih
Očekivano trajanje života u antici – 20-30god
Da bi očekivani životni vijek bio 20g, koliko djece treba umrijeti – više od pola
Najdulji životni vijek – 122 godine žena u francuskoj
Najčešći uzroci smrtnosti – duhan, seks, dijeta, zarazne bolesti, motorna vozila, oružje,
droga
Kad je kuga nestala – industrijska revolucija
Tri demografska procesa : rađanje ili fertilitet, umiranje ili mortalitet, selidba ili migracije
Baby boom- generacija iza II svjetskog rata
Baby bust – udubina u generaciji – manje živorođene djece kroz određeno razdoblje
Grupe prepreka: dobrovoljne( pad nataliteta) i sigurne(rast mortaliteta)
Hoće li se stanovništvo udvostručiti u periodu od 50 godina? Zašto da-zašto ne?
Projekcije do 2050 u kojim ce se zemljama desit razvoj stanovništva – u zemljama u razvoju
Pravilo 69
Teorija demografske tranzicije temelji se na iskustvu razvijenih zemalja i izvedena je iz
teorije modernizacije
Nacrtati osnovni model demografske tranzicije
Opadajući mortalitet ključ je rasta stanovništva – navest mjere mortaliteta