ABCD PITALICE i TOČNO/NETOČNO

1. Uobičajena definicija trajnog migranta jest da je to osoba koja na novoj lokaciji živi

najmanje_____

a. 10 godina

b. 5 godina

c. 1 godinu

d. ne postoji takva definicija

2. Ako znamo da u neku zemlju godišnje useljava oko 10.000 stanovnika, imamo

informaciju o:

a. zalihi imigranata

b. toku imigranata

c. asimilaciji imigranata

d. karakteristikama imigranata

3. Kohortni tok podrazumijeva ideju da:

a. su kohortni efekti važniji nego periodski ili dobni efekti

b. povijesni događaji podjednako utječu na ljude iste dobi

c. ljudi rođeni u isto vrijeme umiru u isto vrijeme

d. su karakteristike populacije određene obilježjima njenih rodnih kohorti

4. Koja od navedenih zemalja ima najmlađu dobnu strukturu populacije?

a. Italija

b. Meksiko

c. Nigerija

d. SAD
5. Dugoročni učinak pada fertiliteta na dobnu strukturu čini populaciju:

a. mlađom

b. starijom

c. brojnijom u srednjoj dobi

d. ništa od navedenog

6. Zemlja sa najvećim udjelom stanovnika u dobi od 65 i više godina u ukupnoj

populaciji jest:

a. Kina

b. Italija

c. Japan

d. SAD

7. Demografska karakteristika koja je vjerojatno najviše doprinijela povećanju stope

razvoda jest:

a. pad fertiliteta

b. rast očekivanog trajanja života

c. povećanje kohabitacije

d. generacija samaca

8. Što od navedenog je najmanje karakteristika opisa položaja žena na tržištu rada u

svijetu?

a. stakleni strop

b. karijere, ne poslovi

c. ljepljivi pod

d. jaz u plaćama
9. Ako znamo da u nekoj zemlji živi 20% stanovnika koji nisu u njoj rođeni, imamo

informaciju o:

a. zalihi imigranata

b. toku imigranata

c. asimilaciji imigranata

d. karakteristikama imigranata

10. Migranti su češće:

a. starije osobe

b. žene

c. mlađe odrasle osobe

d. pripadnici etničke manjine

11. Mlada dobna struktura ima ___________; dok starija dobna struktura ima

__________

a. više žena nego muškaraca; više muškaraca nego žena

b. više muškaraca nego žena; više žena nego muškaraca

c. više žena nego muškaraca; više žena nego muškaraca

d. ništa od navedenoga

12. Dugoročni učinak pada fertiliteta na dobnu strukturu čini populaciju:

e. mlađom

f. starijom

g. brojnijom u srednjoj dobi

h. ništa od navedenog
13. Najveći utjecaj na postotak starije populacije ima:

a. stopa fertiliteta

b. stopa mortaliteta

c. stopa migracija

d. ništa od navedenog

14. Zemlja sa najvećim brojem stanovnika u dobi od 65 i više godina na svijetu je:

a. Kina

b. Italija

c. Japan

d. SAD

15. Što od navedenog nije jedan od glavnih pokretača tranzicije obitelji i kućanstava?

a. stope razvoda su se povećale

b. ljudi žive dulje

c. fertilitet opada

d. povećava se urbana populacija

16. Što od navedenog ne spada pod vrste populacijske politike?

a. ekspanzivna

b. nedistributivna

c. eugenička

d. ništa od navedenog

17. Trenutno više od _____ posto svjetskog stanovništva živi u urbanim mjestima.

a. 10

b. 20

c. 50

d. 75
18. Prema definiciji UN-a “mega-grad” je grad s najmanje ____ milijuna stanovnika.

a. 5

b. 10

c. 15

d. 20

PITANJA TOČNO/NETOČNO

1. Broj iseljenih iz Hrvatske u zadnjih 5 godina je veći od broja useljenih.

TOČNO

2. Broj umrlih u Hrvatskoj je manji od broja živorođenih od 1991. godine.

NETOČNO

3. Članovi obitelji razlikuju se od članova kućanstva jer posljednji uvijek žive skupa dok prvi ne
moraju.

TOČNO

4. Demografske determinante starenja u zatvorenoj populaciji su snižavanje fertiliteta i povećavanje

očekivanog trajanja života.

TOČNO

5. Druga demografska tranzicija i tranzicija obitelji i kućanstva su svojevrsni sinonimi.

TOČNO

6. Ekspanzivna populacijska politika ima dvije varijante, pronatalističku i emigracijsku.

TOČNO

7. Eksplicitna populacijska politika većinom je prisutna u zemljama u razvoju.

TOČNO

8. Fertilitet je najvažnija dugoročna odrednica izgleda demografske piramide.

TOČNO

9. Hrvatska dobno-spolna piramida ima pravi piramidalni oblik.

NETOČNO

10. Hrvatska populacija je među 15 najstarijih svjetskih populacija.

TOČNO
11. Kada bi svi ljudi u dobi od 65 i više godina živjeli u jednoj zemlji, ta zemlja bi bila najmnogoljudnija
zemlja na svijetu.

NETOČNO

12. Kada žena može kombinirati posao i imanje djece tada je manje vjerojatno da će fertilitet pasti na
vrlo niske razine.

TOČNO

13. Lokalne migracije su uglavnom vanjske migracije.

NETOČNO

14. Medijalna starost je u odnosu na prosječnu starost bolji pokazatelj srednje starosti populacije.

TOČNO

15. Među postignute karakteristike u demografiji spadaju obrazovanje i zanimanje.

TOČNO

16. Među pripisane karakteristike pojedinca spadaju spol, rasa i etnička pripadnost.

TOČNO

17. Među privlačne (pull) faktore migracije uključujemo višu plaću i bolji stan.

TOČNO

18. Migracija je selektivni proces povezan posebno s dobi i spolom.

TOČNO

19. Migracije imaju najveći kratkoročni učinak na dobno-spolnu strukturu.

TOČNO

20. Migracije mogu imati najveći kratkoročni učinak na dobno-spolnu strukturu.

TOČNO

21. Najprecizniji izvor podataka o migraciji jest registar stanovništva.

TOČNO

22. Od tri osnovna demografska procesa migracija je najjednostavnija za mjerenje.

NETOČNO

23. Od tri osnovna demografska procesa migracija je najkompleksnija za mjerenje.

TOČNO
24. Populacijska i obiteljska politika su sinonimi.

NETOČNO

25. Prema dostupnim pokazateljima očekuje se da se u Hrvatskoj razvede svaki četvrti bračni par.

TOČNO

26. Prosječna dob pri sklapanju prvog braka u Hrvatskoj danas je viša nego ista sredinom 20. stoljeća.

TOĆNO

27. Prosječna dob pri sklapanju prvog braka u Hrvatskoj veća je za muškarce nego za žene.

TOČNO

28. Rast očekivanog trajanja života pridonio je povećanju udjela samačkih kućanstva u Hrvatskoj.

TOČNO

29. Svaka migracija ima dva učinka, trenutačni i dugoročni učinak.

TOĆNO

30. Termin migracijske zalihe odnosi se na mjerenje broja useljenih i odseljenih na godišnjoj razini.

NETOČNO

31. Termin migracijski tok odnosi se na mjerenje broja useljenih i odseljenih na godišnjoj razini.

TOČNO

32. Termini mobilnost i migracija nisu sinonimi.

TOČNO

33. Termini mobilnost i migracija su sinonimi.

NETOČNO

34. Trenutno, u Hrvatskoj se razvodi gotovo svaki drugi vjenčani par.

NETOČNO

35. U Hrvatskoj se u novije vrijeme oko 30% živorođenih rađa izvan braka.

NETOČNO

36. U Hrvatskoj se u zadnjih nekoliko godina 15-20% živorođenih rađa unutar braka.

NETOČNO
37. U Hrvatskoj, broj djece mlađe od 15 godina manji je od broja osoba u dobi od 65 i više godina.

TOČNO

38. U Hrvatskoj, broj žena u dobi iznad 75 godina je tri puta veći od broja muškaraca u toj dobi.

NETOČNO

39. U Kini se rađa manje ženske nego muške djece.

TOČNO

40. U većini zemalja rađa se više ženske nego muške djece.

NETOČNO

41. U većini zemalja, više je žena u starijoj dobi nego muškaraca.

TOČNO

42. Udio mlađih od 15 godina prešao je udio starijih (65+) u Hrvatskoj od sredine 2000ih.

NETOČNO

43. Većina starijih osoba u svijetu žive u razvijenim zemljama.

NETOČNO

44. Većina starijih osoba u svijetu žive u zemljama u razvoju.

TOČNO

45. Većina žena u Hrvatskoj rodi prvo dijete iza 35. godine.

NETOČNO

46. Za žene je vjerojatnije da su zaposlene na menadžerskim pozicijama nego muškarci.

NETOČNO

47. Žene u Hrvatskoj ne žive dulje od muškaraca.

NETOČNO
DEMOGRAFSKI POJMOVI ZA DRUGI KOLOKVIJ (iz udžbenika)

1. Bruto migracija

Podrazumijeva ukupan broj migranata između dviju administrativno teritorijalnih jedinica (br.
Emigranata + br. Imigranata)

2. Definitivna migracija

Promjena stalnog mjesta boravka

3. Direktna metoda migracija

temelji se na postojanju tekuće migracijske statistike i pretpostavlja postojanje registara stanovništva

- to je ujedno najpreciznija metoda obuhvaćanja i praćenja migracija

- primjena neposredne metode ograničena je jer većina zemalja nema registra stanovništva

4. Neposredna (direktna) metoda migracija

temelji se na postojanju tekuće migracijske statistike i pretpostavlja postojanje registara stanovništva

- to je ujedno najpreciznija metoda obuhvaćanja i praćenja migracija

- primjena neposredne metode ograničena je jer većina zemalja nema registra stanovništva

5. Neto migracije

(Ms) je jednaka razlici između imigracije u određeno područje i emigracije iz dotičnog područja (br.
Imigranata – br. Emigranata)

6. Opća stopa bruto migracije

kvocijent apsolutnog iznosa bruto migracije (Yb) u danoj godini i broja stanovnika sredinom te godine
(P)

7. Opća stopa emigracije

Kvocijent emigracije (E) iz određenog područja i ukupnog broja stanovnika sredinom godine (P)
e=E/P*100

8. Opća stopa imigracije

Kvocijent imigracije (I) na dano područje i broja stanovnika sredinom godine (P) i=I/P*100

9. Opća stopa neto migracije (migracijskog salda)

kvocijent apsolutnog iznosa migracijskog salda (Yn) u danoj godini i broja stanovnika sredinom te
godine (P)
10. Posredna (indirektna) metoda migracija

omogućuje izračunavanje migracijskog salda između mjesta rođenja i mjesta stalnog boravka za
razdoblje između dvaju popisa

- ova se metoda temelji na podacima popisa o migrantskim obilježjima

- često se primjenjuje prilikom ocjene migracijskog salda u unutarnjim migracijama između dvaju
područja i pokazuje ukupan broj stanovnika koji su sudjelovali u migraciji u međupopisnom razdoblju

11. Specifične stope migracija

stavljaju u odnos pretežito podatke iz popisa stanovništva – strukturu migranata prema obilježjima
kao što su starost, spol, bračni status, zanimanje, obrazovanje itd. s podacima o strukturi ukupnog
stanovništva za ista obilježja. Možemo razlikovati npr. specifične stope bruto – migracija prema dobi,
specifične stope neto – migracije ili migracijskog salda po dobi, stope imigracije i emigracije prema
dobi (M. Strmota – Završni rad)

12. Unutarnja migracija

Migracija unutar nacionalnih granica (obično bez ograničenja, ali ne uvijek)

13. Vanjska migracija

Migracije izvan nacionalnih granica

14. Vitalno-statistička metoda migracija

- vrlo često se primjenjuje u praksi i temelji se na usporedbi podataka u ukupnom porastu

stanovništva i prirodnom prirastu stanovništva između dvaju popisa

- iz podataka dvaju popisa izračunavamo međupopisnu promjenu, a iz knjiga demografske statistike

ukupni prirodni prirast za dano međupopisno razdoblje

- ova metoda daje informacije odmah nakon popisa, ali samo agregatno, tj. o ukupnom migracijskom
saldu, a ne i o broju doseljenika i broju iseljenika

15. Demografski momentum

Prikaz trenutnog stanja kroz stopu reprodukcije radnog kontingenta i radne snage, kao i reprodukcije
ukupnog stanovništva i stanovništva u fertilnoj dobi (hrčak)

the tendency for a growing population to continue growing after a fertility decline because once
this happens a country moves to a different stage in the demographic transition model (wikipedia)

16. Indeks starenja

Ili indeks starost pokazuje broj starih „60 i više godina“ prema broju stanovnika starih 0-19;
izračunava se i kao kvocijent kontingenta „65 i više godina“ prema kontingentu 0-14 godina, ovisno o
tome koje se dobne granice uzimaju za kontingent mladih i za starački kontingent
17. Koeficijent maskuliniteta

(km) pokazuje broj muškaraca na 100 žena, vrijednost 2001. u RH 92,8

18. Koeficijent dobne ovisnosti mladih

Pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi života kontingentom u predradnoj dobi
(broj djece na stotinu „radnika“) RH 25,4

19. Koeficijent dobne ovisnosti starih

Pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi kontingentom u postradnoj dobi (starog
stanovništva); broj starih na sto“ radnika“; RH 23,4

20. Koeficijent feminiteta

Broj žena na 100 muškaraca (web)

21. Koeficijent ukupne dobne ovisnosti

Izračunavamo stavljanjem u odnos izvanrednih segmenata stanovništva prema radnom kontingentu

(RH 48,8); on pokazuje stupanj opterećenosti stanovništva u radnoj dobi mladima i starima

22. Medijalna starost

Ili medijalna životna dob označava onu vrijednost numeričkog obilježja, onu godinu starosti koja dijeli
ukupno stanovništvo na dva jednaka dijela.

23. Piramida starosti

Ili dobna piramida je prikaz dobno-spolne strukture u obliku dvostrukog histograma (na apscisi
frekvencije stanovništva, najčešće relativne, na lijevoj muško stanovništvo, na desnoj žensko st., a na
ordinati dobni razredi)

24. Prosječna starost

Ili prosječna životna dob stanovništva označava srednje godine života stanovništva u trenutku popisa;
izračunava se kao vagana (ponderirana) aritmetička sredina

25. Starenje stanovništva

Ili demografsko starenje je proces povećavanja stanovništva starog 60 godina i više ili 65 i više godina
u ukupnom stanovništvu

26. Ekspanzivna populacijska politika

Ili stimulativna popul. politika je usmjerena na porast stope kretanja stanovništva ili na njezino
držanje na istoj razini
27. Eksplicitna populacijska politika

Podrazumijeva mjere i akcije koje donosi i provodi država s ciljem djelovanja na određene sastavnice
ukupnog kretanja stanovništva (najčešće na natalitet/fertilitet i migraciju) i na smjer njihova kretanja

28. Eugenička populacijska politika

Provodi se s ciljem „oplemenjivanja stanovništva“ u biološkom smislu

29. Implicitna populacijska politika

Politika prema stanovništvu koja kao takva nije službeno obznanjena i koja podrazumijeva sustav
posrednih mjera i akcija, koje se provode u okviru pojedinačnih, posebnih politika (stambena politika,
politika zaposlenosti, fiskalna politika, kreditna politika,…) s ciljem da usmjeri razvoj stanovništva
(najčešće natalitet/fertilitet i migraciju) u društveno poželjnom smjeru

30. Populacijska politika (šira definicija)

sustav mjera i akcija pomoću kojih se djeluje na demografske procese, posebno na prirodno i
mehaničko kretanje stanovništva, radi postizanja određenog specifičnog kretanja stanovništva,
usklađenog s postojećim gospodarskim, zdravstvenim, socijalnim, političkim i drugim ciljevima.

31. Populacijska politika (uža definicija)

skup mjera ili akcija što ih provodi pojedina zemlja (država) s prvenstvenim ciljem da djeluje na
određenu karakteristiku stanovništva

32. Redistributivna populacijska politika

sustav mjera i akcija što se odnose na internu regionalnu preraspodjelu stanovništva sa svrhom da se
promijene odnosi postojećih stopa nataliteta i prirodnog prirasta među pojedinim regijama, kako bi
se stvorila određena ravnoteža među regijama.

33. Restriktivna populacijska politika

To je politika kojoj je cilj ograničavanja porasta, odnosno smanjenje postojeće stope porasta
stanovništva u određenoj zemlji