Interpretativni kolski esej

Albert Camus: Stranac

Albert Camus je, uz JeanPaula Sartrea, najapsurdniji predstavnik kasnog

modernizma u knjievnosti. Inspiriran uasima Drugoga svjetskog rata, Camus prikazuje
otuenost,

besmisao

gorku

ironiju

degradiranog

ovjeka,

koje

su

svojstvene

egzistencijalizmu, u romanu simbolina naslova Stranac.

Camusov glavni junak Mersault eka presudu u zatvoru. Meutim, za njega je
ivot na slobodi i ivot u zatvoru sasvim jednak. Njegova osoba jednako je reducirana i
rezignirana na slobodi kao i u suanjstvu. On postoji tek toliko da ivi i preivi. U skladu s
Camusovom idejom otuenog ovjeka Mersault je opisan turim, gotovo jednostavnim,
saetim reenicama: Rekoh da sam ubio jednog Arapa. Tad su uutjeli. Uskoro je pala
no. Ishod presude ne uzbuuje ga previe nego ga ini ravnodunim, nemonim i
smirenim. Apsurdnu situaciju u kojoj se nalazi takoer potvruje i apsurdna smrtna
presuda koja e uslijediti, a njegova neuklopljenost u drutvo osigurat e mu titulu
oholog i bezobzirnog ubojice. Camus je elio tehnikom redukcije svesti junakov ivot na
minimum. Od beskrajnih, proustovskih reenica ostalo je tek turo opisivanje nimalo
atraktivne

svakodnevice,

psihoanaliza

svedena

je

na

tek

obian

podraaj

nemogunost verbalizacije. Mersault je otuen od drutva, ne zanima ga ljubav i prilikom

posjeta svoje takozvane djevojke Marie on zamjeuje i gotovo realistino opisuje sasvim
nebitne osobe: () sitne starice, stisnutih usana, u crnini i krupne gologlave ene ()
fokusirajui se na njihov govor i postupke (kljuar sjedi, galama), a na kraju zakljuuje
da je Marie vrlo lijepa, ali da joj on to nije znao rei. Kao da se civilizacija vratila u
svoje prirodno, nagonsko stanje, Mersault, koji je ujedno i pripovjeda, poput nekakve
ivotinje zatvoren eka u beskrajnoj sadanjosti krepku smrt kao mogue rjeenje, a
zapravo nikakvo smirenje. Cijeli njegov ivot se poput kakva kruga opet i iznova okree,
a zapravo stoji: () onoga sam dana osjetio da mi je elija dom i da mi se ivot
zaustavio., zatvoren u apsurd egzistencijalizma. ovjeanstvo vjerojatno nikada nee
saznati zato je Mersault poinio ubojstvo jer je pripovjeda lukavo distancirao junakove
razloge te oito uvukao egzistencijalizam u njegovu svijest. Rezultat apsurda je
oekivani apsurd.
Smrtna kazna nije rjeenje ako je donesena na temelju neijeg karaktera
(oholosti, bezobzirnosti), a ne djela. Albert Camus pokazao je da svijet nije spreman za
ljude izvan konvencija dananjeg drutva i stoga e Stranac zauvijek ostati stranac:
neprimjetan, kriv ili nevin, ravnoduan i nezainteresiran za sve ono to mu ivot moda
donese.
(398 rijei)

Lucija Baki, 4. d

Mentorica: A. Sikavica Joler, prof.