Sadraj :

2 . VELIK PAD NATALITETA U ZEMLJAMA U RAZVOJU..............................................4 4. NATALITET U BIH................................................................................................7 4.1 Odlazak iz zemlje..........................................................................................9 4.2. Crna statistika i u HB-u..............................................................................9 4.3. Teorije za smanjenje pada nataliteta u Bosni i Hercegovini.......................11 4.4. Kratak osvrt na opinu iroki Brijeg...........................................................12 5. Literatura..........................................................................................................13

1. UVOD

Natalitet (franc. natalit broj roenih, hrv. rodnost) je struni izraz kojim se koristi demografija a oznaava ukupno raanje na odreenom podruju u odreenom vremenu. Njegova visina se mjeri stavljanjem u omjer broja roene djece obino samo ivoroene prema ukupnom broju stanovnitva. Najee se u razne svrhe razmatranja nataliteta i problematike uz to vezane koristi stopa nataliteta. Stopa nataliteta se obino rauna na 1.000 stanovnika i to uz pomo matematike formule

gdje n oznaava traenu stopu, N broj ivoroene djece , a S ukupan broj stanovnika na odreenom podruju u razdoblju za koje se izraunava stopa, najee u godini dana. Pored stope nataliteta za odreenu zemlju, mogua su i razna drugaija raunanja, za odreenu regiju, za odreene skupine stanovnitva i slino. Natalitet je vii u zemljama u razvoju od onog u razvijenim zemljama.

Slika 1.

2 . VELIK PAD NATALITETA U ZEMLJAMA U RAZVOJU

Prema izvjeu Ujedinjenih naroda objavljenom u New Yorku, zemlje u razvoju slijede trend razvijenih zemalja, barem to se tie smanjenja nataliteta. Podaci UN-ova odjela za ekonomske i socijalne poslove (DESA) pokazuju da je u 192 zemlje svijeta u razdoblju od 1970. godine do 2000. godine svjetsko stanovnitvo zabiljeilo znaajan pad nataliteta. Glavni razlog tome je veliko smanjenje nataliteta u zemljama u razvoju. S prosjenih 5,4 djece po jednoj eni izmeu 1970-tih i 1990-tih, natalitet ena u svim zemljama pao je na prosjenih 2,9 djece po jednoj eni. Ovo opadanje rezultat je ponajvie pada u zemljama u razvoju s 5,9 djece na 3,9 djece po eni. U razvijenim zemljama biljei se slian trend sa padom s 2,3 na 1,4 djece po eni. U izvjeu se kao glavni uzrok smanjenja nataliteta u zemljama u razvoju navodi porast politike planiranja obitelji. Kao bitni uzroci pada navode se i promjene ponaanja ljudi vezanih za stvaranje zajednice, braka i kontracepcije. Uz znaajni porast politike planiranja obitelji mukarci i ene u zemljama u razvoju slijede trend razvijenih zemalja i kasnije se vjenaju i potom imaju manje djece, pokazalo je izvjee Ujedinjenih naroda objavljeno u New Yorku. Podaci koje je objavio UN-ov Odjel za ekonomske i socijalne poslove (DESA) u studiji Izvjee o natalitetu u svijetu 2003. pokazuju da je u 192 zemlje svijeta izmeu 1970. i 2000. svjetsko stanovnitvo zabiljeilo nevieno smanjenje stope nataliteta,uglavnom zahvaljujui padu nataliteta u zemljama u razvoju. Natalitet ena u svim zemljama pao je na prosjenih 2,9 djece po jednoj eni, s 5,4 djece izmeu 1970-ih i 1990-ih. Ovo opadanje rezultat je ponajvie pada u zemljama u razvoju s 5,9 djece na 3,9 djece po eni, dok je u bogatim zemljama zabiljeen slian trend sa znaajnim mada manjim padom s 2,3 na 1,4 djece po eni, kae izvjee. Uzimajui da 2,1 djece po eni predstavlja razinu nataliteta koja omoguuje obnovu stanovnitva kada je smrtnost niska, izvjee pokazuje da je do 1990-ih broj razvijenih zemalja koje imaju natalitet ispod razine obnove stanovnitva porastao na 41, s 12 iz 1970-ih, dok je takvih zemalja u razvoju 1990-ih bilo 19. Duboke promjene nataliteta u svijetu dolaze kao rezultat izmjena ponaanja ljudi vezanih za stvaranje zajednica, brak i uporabu kontracepcije, kae izvjee.

Podaci pokazuju da je u svijetu postotak jo uvijek neudanih ena u dobi izmeu 25 i 29 godina porastao na 24 posto u devedesetima s 15 posto u sedamdesetima, a meu mukarcima na 44 posto s 32 posto u istom razdoblju. No, podaci su jo dramatiniji za razvijene zemlje gdje je taj postotak u istom razdoblju za ene porastao s 15 posto na 38 posto, a za mukarce na 57 posto s 26 posto. Ne samo da postoji tendencija da se ljudi vjenaju kasnije nego je u porastu i nestabilnost branih zajednica, a oba trenda imaju znaajne posljedice na reproduktivno ponaanje ocjenjuje izvjee. U svih zemalja izmeu 1970. i 1990-ih porastao je postotak razvoda, a u polovici njih porast se kree na razini 6 ili 7 na 100 brakova. Vlasti u 72 posto zemalja podravaju planiranje obitelji izravno dijelei kontracepcijska sredstva, a 17 posto preko nevladinih organizacija.

Izmeu 1970-tih i 1990-tih upotreba kontracepcije meu enama koje su udane ili ive u zajednici porasla je u 90 posto zemalja svijeta, a postotak udanih ena koje koriste kontracepciju je porastao s 38 posto na 52 posto. Koritenje kontracepcije meu enama poraslo je u razvijenim zemljama s 54 na 61 posto, a u zemljama u razvoju s 27 na 40 posto.

Slika 2. Natalitet po dravama 2008.

3. PAD NATALITETA POTPOMAE EKONOMSKI RAST

The Economist pie kako zapanjujui pad stope novoroenih mnogim dravama donosi koristi. Kako je industrijalizacija u zemljama razvijenog svijeta poela uzimati maha, broj novoroenih znatno je poeo padati, prvo u Francuskoj, pa u Velikoj Britaniji, a potom i u ostalim dijelovima Europe i Amerike. Kako ljudi postaju bogatiji, obitelji postaju sve manje; a kako obitelji postaju sve manje, ljudi postaju sve bogatiji. Sada se neto slino dogaa u zemljama u razvoju. Broj novoroenih je u padu, a obitelji su se poele smanjivati i u Brazilu, Indoneziji, pa ak i u dijelovima Indije. Stopa nataliteta polovine svijeta sada iznosi 2,1 ili manje magian broj koji je u skladu sa stabilnom populacijom i obino se naziva zamjenskom stopom nataliteta. Negdje izmeu 2020. i 2050. svjetska stopa netaliteta past e ispod globalne zamjenske stope nataliteta. U vrijeme kada se mnogi brinu da globalan rast stanovnitva ne nadmai svjetske zalihe hrane i kada ljudi strahuju od posljedica za prenapueni planet, pad stope nataliteta iznenauje i pomalo umiruje. To znai da zabrinutost zbog eksplozije stanovnitva i sama puca. Dananji pad stope nataliteta je vrlo velik i brz. Siromane zemlje prolaze kroz iste demografske promjene kao i bogate, samo to su poele na ranijem stupnju razvoja i kreu se puno bre. Prijelaz sa stope petero djece na dvoje, za to je Britaniji trebalo 130 godina, od 1800. do 1930. godine, Junoj je Koreji trebalo samo 20 godina, od 1965. do 1985. godine. Majke u zemljama u razvoju danas mogu oekivati da e imati troje djece. Njihove majke imale su ih estoro. Pad stope nataliteta u drutvima s niskim i srednjim prihodima je blagodat sam po sebi. To znai da e prvi put veina majki moi imati onoliko djece koliko bi eljele, to je prema svemu sudei dvoje. Pad stope nataliteta takoer predstavlja veu sigurnost za milijarde ranjivih ljudi. Naturalni poljoprivrednici, koji ive od svog uroda i riskiraju da postanu rtve pljaki i sua, mogu ovisiti samo o sebi i svojoj djeci. Za njih osmero djece su jedino osiguranje protiv katastrofa. No za novu srednju klasu u Kini, Indiji ili Brazilu, s tvornikim poslovima, automobilima i bankovnim raunima, problemi ekstremne nesigurnosti sada su prolost. Za njih dijete predstavlja radost, obvezu ili nesreu, ali ne i politiku osiguranja. Pad nataliteta je blagodat za ekonomski rast. Demografiju se smatralo neutralnom u odnosu na rast. No to je bilo zbog toga to je do devedesetih bilo samo nekoliko zemalja u razvoju koje su imale pad nataliteta i rast prihoda. Sada ih ima na desetke te pokazuju kako se drave kreu od velikih obitelji i siromatva u bogatstvo i starenje prolaze kroz razdoblje ekonomskog rasta. Za zemlje u demokratskoj tranziciji pad zamjenske stope nataliteta je jedinstvena i skupocjena prilika.
6

4. NATALITET U BIH
Natalitet i broj sklopljenih brakova je opao, a povean je broj razvoda. Negativan trend da se u BiH raa sve manje djece nastavljen je i prole godine. U usporedbi sa 2009. Natalitet nam je opao za 2,99 posto. Interesantno je da je u istom periodu zabiljeeno manje sklopljenih brakova za 4,05 posto i poveanje broja razvoda za ak 20,44 posto.1 Komentirajui navedene podatke, sociolog Jusuf iga kae da bijela kuga u BiH traje najmanje deset godina. Prisutna je u svim krajevima nae drave, iako se u pojedinim podrujima biljei poveanje nataliteta. iga istie da je to ustvari lana slika odnosno rezultat mehanikog priliva stanovnitva zbog atraktivnosti nekog mjesta poput Sarajeva, Banja Luke i jo nekoliko gradova. Vie je razloga to danas imamo takvu demografsku situaciju. Jedan od njih je i taj to je BiH prije rata ula u demografsku tranziciju koja podrazumijeva smanjenje nataliteta, a poveanje broja starijih osoba. Strunjaci su predvidjeli da e se takav trend okonati do 2025. Godine, ali rat i njegove posljedice zakomplicirali su situaciju i dovele do okantno tekog stanja u bh. drutvu. Veliki broj ljudi je nastradao, a fertilno sposobna populacija otila iz BiH. Imamo dramatinu promjenu demografske slike naeg drutva, ono vie ne slii na sebe. Nema demografskog mixa koji je nekad bio oaravajui na svakom pedlju nae zemlje-istie profesor iga. Dalje naglaava da nam je socijalna situacija teka i da se ne moe od nekoga oekivati da raa djecu ako nema zaposlenje ili nije u mogunosti rijeiti stambeno pitanje. Demograf Stevo Paali takoer potvruje da se nalazimo u takozvanom procesu depopulacije, odnosno smanjivanja broja stanovnika na osnovu broja roenih i umrlih. Uz to , naglaava da su podaci jo i drastiniji jer imamo i negativan migracijski saldo, odnosno vie ljudi odlazi iz BiH nego to se vraa. Sve u svemu, demografska slika nam nije nimalo povoljna, populacija sve vie stari, imamo poveanu stopu mortaliteta nad natalitetom- rekao je Paali uz objanjenj da je za popravljanje demografske slike potreban dui vremenski period i financije kojima e se stimulirati raanje treeg i etvrtog djeteta. Komentirajui znatno poveanje razvoda i smanjenj broja sklopljenih brakova, Paali konstatira da graani sve kasnije ulaze u brak zbog kolovanja, rjeavanja stambenih pitanja, nemogunosti zaposlenja, a samim tim, kasnije se odluuju i na potomstvo.
1

"Stanovnitvo Federacije Bosne i Hercegovine 1996-2006", Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, Svibanj 2008

Prirodno kretanje stanovnitva

2009. Razvedenih brakova Sklopljenih brakova Umrla dojenad Prirodni prirataj Umrli ivoroeni 949 20 563 186 48 34 772 34 820 2010. 1 143 19 731 200 -854 34 633 33 779

Nestabilna politika situacija i besparica smanjuju natalitet Ni u Hercegovako-neretvanskoj upaniji nije mnogo bolje, tamo su roene 132 osobe, a umrlih je 170. Ve mjesecima u Posavskoj, Hercegbosanskoj, Hercegovako-neretvanskoj i

Srednjobosanskoj upaniji vie osoba umire nego se raa. Ni u ostalim dijelovima BiH ne moe se govoriti o nekom velikom natalitetu. Tijekom 2009. godine na prostorima cijele Bosne i Hercegovine roeno je 48 beba vie nego to je umrlo ljudi; ni dva cijela odjela osnovne kole.

4.1 Odlazak iz zemlje Zbog osjetnog pada nataliteta, BiH sve vie prijeti bijela kuga, koja je due vrijeme prisutna u veem broju zemalja u okruenju: Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj, kao i veem broju europskih zemalja, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Tako je u BiH u 2009. godini bilo 34.820 ivoroene djece, to je poveanje za 0,59 posto u odnosu na 2008. godinu, a umrlo su 34.772 osobe, to je u odnosu na 2008. godinu poveanje za ak 2,32 posto. -Razlozi za osjetan pad nataliteta i prirodnog prirasta su mnogostruki, ali su najizraeniji loa ekonomska situacija i politika nestabilnost u zemlji. Zbog velike nezaposlenosti sve manji broj mladih se odluuje stupiti u brak i raati djecu, a istodobno razmiljaju kako otii iz zemlje, navode iz zavoda. Takoer tvrde kako je pad nataliteta i prirodnog prirasta u BiH bio oekivan.

4.2. Crna statistika i u HB-u Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, tijekom veljae najgore stanje bilo je u Posavini. U toj upaniji roeno je 17, a umrla 41 osoba (vitalni indeks 0,41). Nakon Posavine najcrnje je stanje u Hercegbosanskoj upaniji, gdje je roeno 40, a umrlo 58 osoba (vitalni indeks 0,69). Ni u Hercegovako-neretvanskoj upaniji nije mnogo bolje. Tamo su roene 132 osobe, a umrlo ih je 170 (vitalni indeks 0,78).2 Vie umrlih nego roenih jo je bilo u Srednjobosanskoj upaniji, gdje je roena 141, a umrle 162 osobe (vitalni indeks 0.87. Rekorder u prirastu tijekom veljae je i Zapadnohercegovaka upanija gdje je vitalni indeks iznosio 1,35, roeno je 70, a umrle su 52 osobe. Inae, u Federaciji je u veljai 2010. godine ukupno roeno 1687 beba, umrlo 1599 osoba. Tako je ukupno 88 osoba vie roeno nego to je umrlo, a vitalni indeks je 1,06 U BiH je tijekom prvih est mjeseci 2010. roeno 16 231 dijete, to u odnosu na isto razdoblje prole godine pokazuje rast broja novoroenih za 0,58 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

"Zapadno-hercegovaki kanton u brojkama", Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010

U istom razdoblju umrlo je 17 157 lica, to u odnosu na isto razdoblje 2009. godine pokazuje pad broja umrlih za 2,35 posto. U prvoj polovini 2010. godine, prirodni prirataj je bio negativan za 926 lica, dok je u istom razdoblju 2009. godine bio negativan za 1 432 lica. U BiH je u prvom polugoditu sklopljeno 8 173 braka, to u odnosu na isto razdoblje lani pokazuje smanjenje broja sklopljenih brakova za 7,67 posto. Tijekom prvih est mjeseci razvedeno je 468 brakova, to predstavlja smanjenje od 10,17 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Natalitet je ve dui niz godina u silaznoj putanji, dok je istodobno broj umrlih u blagom porastu, pa se mortalitet zadnjih godina skoro pa izjednaio sa natalitetom. Tome u prilog govore i podaci Agencije za statistiku BiH. Kako u ovoj institituciji kau za San, u Bosni i Hercegovini je 2010. godini bilo 33.779 ivoroene djece, to u odnosu na 2009. Godinu pokazuje pad za 2,99 posto, a umrlo je 34.633 osoba. Dodue, broj umrlih u 2010. Godini u odnosu na 2009. Godinu pokazuje neznatan pad od 0,40 posto. Istraivanja su pokazala da je ova demografska promjena, prilino osjetna u manjim mjestima i selima, iz kojih mladi odlaze u vee gradove obino na kolovanje, gdje i ostaju. Samo na podruju optina Tomislavgrad i Livno, broj umrlih je u proloj godini za vie od 50 posto vei od novoroenih. S druge strane, najbolje stanje je u Sarajevskom kantonu. Kako za "San" objanjava Jadranka Dizdarevi, ef Klinike za ginekologiju i akuerstvo na Klinikom centru Univeziteta u Sarajevu, pad nataliteta poslije rata, bar u Kantonu Sarajevo, nije dramatian nego samo tako izgleda zbog projekcije malog prostora.

"Na primjer neki ljudi ne ele da imaju djecu, ili vei broj djece zbog odreenih ekonomskih razloga, neki opet zbog karijere, trei zbog hedonizma... To nije nita novo i danas prema tablicama Meunarodne zdravstvene organizacije pokazuje se, a ona tretira negdje oko 210 zemalja u svijetu, da su na posljednjem mjestu, odnosno s najmanjom stopom nataliteta najrazvijenije zemlje Njemaka, Austrija, Italija i Japan. to se vie ide ka razvoju drutva i razvojnim momentima stopa nataliteta e sve vie padati", miljenja su ovi strunjaci.

10

4.3. Teorije za smanjenje pada nataliteta u Bosni i Hercegovini Po porodici trebamo imati po etiri dijeteta kae prof. Zoli, navodei da je BiH ne samo izgubila stanovnitvo u toku agresije, nego gubi stanovnitvo i nakon nje, jer je jednaka stopa nataliteta sa stopom mortaliteta. Kako je natalitet i u Bosni i Hercegovini u opadanju profesor Zoli objanjava situaciju na tom polju: - Kada gledamo u cjelini, od 1948.godine pa naovamo do nedavnog rata 1992-1995.g., BiH je imala dosta visoku stopu nataliteta. Znai dosta svijeta se raalo. U odnosu na druge republike bive Jugoslavije - BiH je imala dosta visoku stopu nataliteta. Stopa mortaliteta bila je neto nia od stope nataliteta tako da je stopa prirodnog prirataja bila dosta visoka. Rast stanovnitva je time bio povoljan. Meutim, sada od 2000.godine pa do danas ta stopa nataliteta je naglo poela da opada.

Zatim objanjava zato ba od 2000. godine: - Otuda to smo odmah po zavretku rata 1996.godine poeli da kao statistiari pratimo stope nataliteta. Ta stopa je mogu rei bila dosta visoka. tavie, stopa nataliteta je bila negdje na nivou 1991.godine kada je iznosila skoro 17%. Ona se zadrava sve do 2000.godine kada poinje naglo da opada sve do 2010.godine. Naroito je to karakteristino za entitet RS. Ovaj entitet je poeo da iskazuje negativnu stopu prirodnog prirataja. To znai da je stopa nataliteta dosta nia u odnosu na stopu mortaliteta tako da se u RS pojavila tzv. "bijelu kuga", odnosno negativna stopa prirodnog prirataja. to se tie Federacije BiH podaci su varirali. Federacija BiH je 2006/7 godine iskazivala negativnu stopu prirodnog prirataja - stopa nataliteta je bila nia od stope mortaliteta.
Meutim, 2008., 2009. i 2010.godine stopa nataliteta je neto vea u odnosu na stopu mortaliteta tako da Federacija kao dio BiH iskazuje pozitivnu stopu prirodnog prirataja. Istina to je minimalno od 0,1% do 0,3% , ali je ipak pozitivno. No, ako gledamo BiH u cjelini, oba entiteta i distrikt Brko, onda je to stopa oko 0 %- nema prirodnog prirataja. Na taj nain BiH ne samo da je izgubila stanovnitvo u toku rata nego gubi stanovnitvo i poslije rata, jer je jednaka stopa nataliteta sa stopom mortaliteta.

11

4.4. Kratak osvrt na opinu iroki Brijeg Prosjena stopa rasta stanovnitva iznosila je skromnih 3,7% u tom razdoblju. Najvei rast zabiljeen je 1971. godine, da bi opet 1981. godine dolo do naglog smanjenja. Nakon 1991. godine dolazi do laganog oporavka, kojim ipak nije dosegnuta ranija brojnost stanovnitva.Na socio-ekonomsku uvjetovanost ovakvih demografskih procesa upuuju razlike u dinamici dviju kategorija stanovnitva; stanovnitva opinskog sredita iroki Brijeg, na jednoj strani, i ostalih seoskih naselja, na drugoj strani. Po posljednjem popisu iz 1991. godine opina iroki Brijeg svrstana je meu 18 bosanskohercegovakih opina iz kojih je u Hrvatsku doselio najvei broj njezinih stanovnika. Bitne demografske promjene dogodile su se u drugoj polovici 20. stoljea kada su poele privremene vanjske migracije, odnosno privremeni odlazak u inozemstvo.

12

5. Literatura
1. Baleti,Alisa : "Demografija Stanovnitvo i ekonomski razvitak", Informator, Zagreb 1973. 2. Nejami, Ivica : Demografija, kolska Knjiga, Zagreb ,2005 3. "Stanovnitvo Federacije Bosne i Hercegovine 1996-2006", Federalni zavod za statistiku, Sarajevo,
Svibanj 2008 4. "Zapadno-hercegovaki kanton u brojkama", Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2010

5. www.hr. wikipedia. org

13