Agronomski i prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilite u Mostaru Bosna i Hercegovina

SEMINARSKI RAD

Predmet: Agrarna politika BiH u EU

PROIZVODNJA HRANE I PROBLEM GLADI U SVIJETU

Aldy kegro 1024/R Marko Bulaja Mostar, Svibanj,2012

prof.dr.sc. Marko Ivankovi

SADRAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. UVOD ............................................................................................................................................... 1 GLAD U SVIJETU I GLOBALNA STABILNOST ..................................................................................... 2 BROJ GLADNIH U SVIJETU U PORASTU ............................................................................................ 4 GLAD I SIROMATVO ....................................................................................................................... 6 RAZVOJNI PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ................................................................................. 7 NE ELI SE RIJEITI PROBLEM GLADI U SVIJETU .............................................................................. 8 GLAD U SVIJETU ............................................................................................................................. 10 7.1. 7.2. 8. 9. 10. 11. Kako rijeiti glad u svijetu? .................................................................................................... 10 Vegetarijanstvo i glad u svijetu ............................................................................................. 10

FINANCIJSKA KRIZA, GMO I GLAD U SVIJETU ................................................................................ 13 PROIZVODNJA HRANE I PROBLEM GLADI U SVIJETU .................................................................... 16 ZAKLJUAK................................................................................................................................. 18 LITERATURA ............................................................................................................................... 19

1. UVOD
"uj, draga majko, krik mojega oaja. uj, dragi oe, krik mojega oaja. Glad je dola: Djeca i odrasli popadali su poput jesenskog lia. Svu tu patnju smo vidjeli, Ja i moj tap, nakon to smo napustili svoj dom. Pomislila sam: Ako umrem, kako e svijet saznati za to?"

Kada je Missaye Hassan napisala ovu tunu pjesmu, bila je stara 10 godina. Ona je etiopska djevojica koja je u gladi 1984. godine izgubila itavu obitelj. S tradicionalnim etiopskim tapom za hodanje u ruci otputila se od doma. Putem je prosila za hranu te je naposljetku u zadnji as stigla do kampa Meunarodnog crvenog kria. Dok se ona borila s glau, europski i ameriki politiari su samo nekoliko tisua kilometara dalje pokuavali rijeiti gorui problem: kako zaustaviti pretjeranu proizvodnju hrane...

To je jo uvijek slika dananjeg svijeta. Svake godine zbog pomanjkanja hrane, koja drugdje lei i kvari se u prenatrpanim silosima, umiru milijuni ljudi. Prema podacima FAO-a (Agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu), kada bi hranu jednakomjerno razdijelili po svijetu, bilo bi je dovoljno za sve stanovnike planeta. Zapravo, neto bi i preostalo. Trenutno u svijetu proizvodimo 10 posto vie hrane nego to je potrebno da se nahrane svi ljudi.

2. GLAD U SVIJETU I GLOBALNA STABILNOST

Rast cijena hrane uzrokovao je proteste u pet afrikih zemalja, kao i u jo niz zemalja irom svijeta. Dunosnici Ujedinjenih naroda upozoravaju da e cijene hrane nastaviti rasti. Humanitarne organizacije izraavaju zabrinutost glede posljedica koje e taj porast imati na ivote ljudi, dok neki strunjaci za terorizam upozoravaju o moguem porastu nasilja i stvaranju klime koja e pogodovati regrutiranju od strane teroristikih mrea. Direktorica World Food Programa pri Ujedinjenim narodima Josette Sheeran kae da je najmanje 850 miliona ljudi irom svijeta gladno. "Siromatvo i oskudica u porastu su irom svijeta. Moemo to nazvati nijemim tsunamiem, koji ne priznaje dravne granice, i veina ljudi koji su pogoeni nisu ni svjesni to ih je snalo". U Somaliji, na primjer, cijena osnovnog prehrambenog proizvoda udvostruila se od februara ove godine. Petar Smerdon iz World Food Programa predvia da e rast cijena hrane dovesti do oskudice, pa ak i smrti. "Zbog porasta cijena hrane u Somaliji morati emo smanjiti ili koliinu hrane koju dobiva svaka osoba, ili broj osoba koje moramo nahraniti."

Svjetska banka kae da su se cijene brana poveale za 120 posto u prolih godinu dana. Ministar odbrane Perua kae da se zbog porasta cijena brana u ovoj zemlji sve vie pravi kruh od krumpira. "Mi ne proizvodimo brano, nego ga uvozimo, a ono svakodnevno kota sve vie. Mijeanjem krumpira s branom, pokuavamo kontrolirati cijenu kruha." Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick dodaje: "Siromano stanovnitvo Jemena sada mora izdvojiti jednu etvrtinu svojih primanja samo na kruh, prije nego osigura ostale osnovne ivene namjernice za svoju djecu, a da ne spominjemo trokove stanovanja i zdravstvene skrbi." U dijelovima Azije, vojska mora uvati vree rie. Cijena rie, osnovne ivene namjernice u Aziji, poveala se trostruko od januara, u Tajlandu cijena je dostigla rekordno visoku razinu. Glad je navela ljude na oajnike postupke. Profesorica Vanda Felbab Brown sa Georgetown University, u Washingtonu kae da glad predstavlja prijetnju globalnoj sigurnosti, te dodaje da upravo glad omoguuje teroristikim organizacijama poput Al-Quaide da mobiliziraju frustrirane i marginalizirane mase ljudi koje su najgore pogoene ovom krizom. Neki strunjaci za pitanja terorizma istiu da e Al2

Quaida okriviti zapadne zemlje za nedostatak hrane, i iskoristiti tehnologiju za regrutiranje novih pristaa. Jan Lane, dunosnik Ministarstva domovinske sigurnosti kae da se Sjedinjene Drave i njihovi saveznici moraju stvoriti dugorona rjeenja kao odgovor na radikalne ideje ovih grupa. "Rjeenje nije amerika promidbena kampanja. Mi moramo ponuditi i podrati alternativne ideje i nadu za ove mlade ljude pokazati im alternativnu viziju budunosti, drugaiju od one prema kojoj ih vuku ekstremne grupe". Jan Lane dodaje da takva protu-akcija mora poeti odmah, prije nego se kriza produbi. Ujedinjeni narodi ve predviaju da bi dodatnih 100 miliona ljudi moglo biti zahvaeno glau i neuhranjenou kao rezultat ove krize.

3. BROJ GLADNIH U SVIJETU U PORASTU

BROJ gladnih u svijetu ponovno je u porastu nakon to je padao poetkom 1990tih dosegnuvi brojku od 842 miliona ljudi, izvijestila je u utorak UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). U godinjem izvjetaju o gladi FAO je rekao kako je nakon to je broj gladnih u zemljama u razvoju u prvoj polovini 1990-tih smanjen za 37 taj broj opet povean za 18 miliona u drugoj polovini prologa desetljea. FAO u izvjetaju "Stanje prehrambene nesigurnosti u svijetu 2003." procjenjuje da je 842 milijuna ljudi u svijetu bilo pothranjeno 1999-2001., najblie razdoblje za koje postoje podaci. U tu brojku ukljueno je 10 miliona gladnih u industrijaliziranim zemljama, 34 miliona u zemljama u tranziciji i 798 miliona u zemljama u razvoju. Ako se trend ne obrne i znaajno svake godine smanji broj kronino gladnih, nee moi biti postignut meunarodno dogovoren cilj da se do 2015. znaajno smanji glad u svijetu. Taj cilj prihvaen je 2002. u Rimu na Svjetskom summitu o hrani. "Taj se cilj moe dosegnuti ako se nedavni trend poveanja broja obrne. Godinje smanjenje mora se ubrzati na 26 miliona svake godine, vie od 12 puta vie nego to je bila stopa od 1,2 miliona tijekom 1990-tih", rekla je pomonica direktora FAO-a Hartwig de Haen. Regionalno gledajui, samo su Latinska Amerika i Karibi zabiljeili smanjenje broja gladnih nakon sredine 1990-tih. Samo 19 zemalja, ukljuujui Kinu, uspjelo je tokom 1990tih smanjiti broj gladnih za ukupno 80 milijuna. Nasuprot tomu 26 drugih zemalja je povealo broj gladnih za 60 miliona u istom razdoblju ukljuujui i zemlje u tranziciji gdje je broj gladnih skoio s 25 miliona sredinom 1990-tih na 34 milijuna poetkom ovoga stoljea. Samo 22 zemlje, meu kojima Banglade, Haiti i Mozambik, uspjele su smanjiti glad u drugoj polovici 1990-tih, nakon to je rasla u prvoj polovici dok se obrnuto dogodilo u 17 zemalja, ukljuujui Indiju, Indoneziju, Nigeriju, Pakistan i Sudan, izvijestio je FAO. Izvjetaj navodi kako se glad uporno odrava u zemljama koje takoer pate od visokog broja zaraenih ili oboljelih od HIV/AIDS-a. Ono kae kako poveanje produktivnosti poljoprivrede u siromanim zemljama moe imati odluujui utjecaj na smanjenje broja gladnih u svijetu.
4

FAO je predloio Program protiv gladi kao pomo zemljama u njihovom nastojanju da reduciraju broj gladnih. Program bi udruio vlade, nevladine organizacije i privatni sektor kako bi se "mobilizirala politika volja, tehnika strunost i financijski resursi za smanjenje broja gladnih u svijetu najmanje za pola do 2015

4. GLAD I SIROMATVO
Najvie graana svijeta (26%) izdvojilo je siromatvo, odnosno razliku izmeu bogatih i siromanih kao glavni svjetski problem. Siromatvo je izdvojeno kao najvei problem u 56 od 68 zemalja koje su sudjelovale u ovom istraivanju. I graani Hrvatske takoer su najee naveli siromatvo kao najvei problem s kojim se svijet suoava. U pojedinim svjetskim regijama je problem siromatva ipak vie izraen, pa je siromatvo kao najvei problem izdvojilo 39% ispitanika iz Latinske Amerike, a 37% iz Afrike. S druge strane u Sjevernoj Americi je taj problem kao najvei svjetski problem izdvojilo 20% ispitanika. U svijetu je drugi najei spominjani svjetski problem terorizam, dok je za graane Hrvatske to nezaposlenost. 16. listopad se u svijetu slavi kao Svjetski dan hrane. U proteklih godinu dana 18% ispitanika iz cijelog svijeta esto ili ponekad nije imala dovoljno za jesti. Tako da glad,kao jedan od najstarijih neprijatelja ovjeanstva, jo uvijek nije poraena. Situacija je najkritinija u Africi, gdje 43% ispitanika navelo da u proteklih godinu dana cesto ili ponekad nisu imali dovoljno za jesti. Najbolja situacija je u Zapadnoj Europi, gdje je svega 4% ispitanika navelo da u proteklih godinu dana nije esto ili ponekad imala dovoljno za jesti. Pomalo je zabrinjavajue da je sljedea regija iza Afrike po udjelu gladnih Istona i Sredinja Europa. U Hrvatskoj je 17% ispitanika navelo da u proteklih godinu dana ponekad ili esto nisu imali dovoljno za jesti, to je nie nego u naoj regiji.

5. RAZVOJNI PROGRAM UJEDINJENIH NARODA

Danas u svijetu vie od 830 milijuna ljudi ivi u konstantnoj gladi; najvie u Africi i Aziji. Naime, od gladi svakog dana umire 25 000 ljudi, a svakih 5 sekundi umre jedno dijete... a najtunije je od svega da se kroz to isto vrijeme u svijetu baci oko 12 tona hrane. Razvojni program Ujedinjenih Naroda tvrdi da bi osnovne potrebe najsiromanijih za lijekovima i hranom bile pribavljene za oko $13 bilijuna. A apsurdna injenica je da ljubitelji ivotinja u SAD-u i Europi potroe i vie od tih $13 bilijuna na svoje kune ljubimce. Provedeno je i zanimljivo istraivanje o europskim kravama kojim se pokazalo da su one zdravije od gotovo pola svjetske populacije. U prosjeku svaka evropska krava prima $2,20 kroz pomoi i subvencije dok 2,8 bilijuna ljudi ivi s manje od $2 na dan, a od njih 1,2 bilijuna ivi s manje od $1 na dan. World Food Program Organization je program Ujedinjenih Naroda i ujedno je i najvea humanitarna agencija. Istraivanja su pokazala da je ulaganje u edukaciju jedna od najboljih investicija za unapreenje ekonomskih prilika te stvaranje pismenog i zdravijeg drutva. Naime, 170 miliona djece uope nema dnevne obroke za vrijeme nastave, a 130 miliona uope ne pohaa kolu, a poznato je da tako gladna djeca ne mogu postizati zadovoljavajue rezultate na ispitima te da imaju problema sa koncentracijom. Kroz gotovo 40 godina djelovanja WFO je postao najvei organizator programa za uvoenje dnevnih obroka u kole. Suraujui sa vladama drava, lokalnim vlastima, donatorima i internacionalnim te lokalnim organizacijama za pomo, WFP koristi hranu da privue to vie djece u kole te da ih tamo i zadri. Jer za neishranjenu djecu odlazak u kolu nije vaan koliko i dovoljno hrane za obrok. Postavlja se pitanje zato je na milijune ljudi gladno u svijetu koji proizvodi i vie nego dovoljno hrane. Problem oito nije u nedostatku hrane nego u nedostatku volje, koliko one politike toliko i nae vlastite, jer ponekad zaboravljamo da svatko od nas ima mo da ovaj, sve odvratniji svijet, pokua uiniti ljepim mjestom. Zato uinimo neto, bilo to!

6. NE ELI SE RIJEITI PROBLEM GLADI U SVIJETU

Svijet zanemaruje krik gladnih, tako je poluslubeni vatikanski dnevnik 'L'Osservatore Romano' komentirao izvjetaj Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), prema kojemu najmanje 854 milijuna ljudi trpi zbog pothranjenosti. Taj podatak jo vie zabrinjava ako se ima na umu da se u posljednjih deset godina broj gladnih nije smanjio. Dokument Ujedinjenih naroda, objavljen prolih dana, istie koliko je daleko ostvarenje milenijskih ciljeva, medu kojima je prepolovljivanje broja gladnih do 2015. godine. U takvom je kontekstu Talijanski odbor za prehrambenu suverenost 3. studenoga odrao u Rimu meunarodni seminar na temu Treba pobijediti glad. U razgovoru za nau radio postaju, Sergio Marelli, kazao je kako je bez daljnjega odgovornost na nacionalnim vladama. Cesto se krivnja svaljuje na meunarodne agencije i one Ujedinjenih naroda, ali ne treba zaboraviti da one ovise i o dravama i sredstvima koja dobiju od nacionalnih vlada. Osim bogatih zemalja krivnja je i na takozvanim zemljama u razvoju kazao je i dodao kako ne treba zaboraviti da sukobi, nestabilnost, terorizam i nasilje nalaze plodno tlo tamo gdje se osnovna prava, poevi od prava na pristup hrani, kre. To nas, poglavito to je blia etrdeseta obljetnica enciklike Populorum progressio podsjea na geslo pape Pavla VI. razvoj je novo ime mira, ono je i danas veoma aktualno. Na primjedbu kako upozorenja Crkve i papa, poglavito nakon drugoga svjetskog rata, istiu kako osoba treba biti u sreditu razvojne politike, kazao je kako je velika dosljednost i kontinuitet unutar poruke i smjernica crkvenog socijalnog nauka i danas veoma aktualna jer veliki odabiri i politika nacionalnih vlada, a i openito na meunarodnoj razini, naalost rtvuju ljudsku osobu, nastavljaju pojedince rtvovati logici profita, umjesto da polaze od ovjeka, ljudske osobe, koja je cilj i subjekt, koji uistinu moe promijeniti sudbinu planeta. Staviti u sredite ljudska prava, dostojanstvo ivota svakoga pojedinca i svih osoba ostaje klju kako bi se postigli ciljevi i uspjesi u iskorjenjivanju bijede, siromatva i nasilja u svijetu zakljuio je Marelli. U poruci za Svjetski dan prehrane, 16. listopada, papa Benedikt XVI. istaknuo je da treba postojati suradnja i solidarnost izmeu drava, svaka drava bi trebala biti pozorna na potrebe svojih potrebitijih graana, koji najvie trpe zbog siromatva. Ve je prije petnaest godina Ivan Pavao II. u enciklici 'Centesimus annus' upozorio kako se glad ne moe pobijediti crpei iz vika koji na svijet proizvodi u izobilju, nego treba promijeniti nacine ivljenja. Komentirajui Papino upozorenje u razgovoru za na Radio, otac Fabrizio Colombo, dugogodinji misionar u Cadu, kazao je kako velika potronja nosi i veliko rasipanje.
8

Istraivanje londonskoga i bolonjskog sveuilita oituje kako u Italiji svaka obitelj godinje baca hranu u vrijednosti od 600 eura. To bi se moglo podijeliti stanovnitvu gdje nema hrane. elio bih jo upozoriti na neto: ako promatramo stvarnost u kojoj sam brojne godine ivio u Cadu, primijetit emo kako glad nije samo nedostatak hrane, nego je nemogunost zemalja iskoristiti vlastite izvore, koje ponekad pokradu vienacionalne kompanije, gospodarski i trgovinski sustav, a to Afriku dri u nerazvijenosti. Osim toga, tu je i problem nesigurnosti mira i pravde, te krenje prava. Nedjeljom sam slavio sv. Misu za veliku zajednicu oboljelih od side, svaki bolesnik treba deset eura za mjesenu terapiju, koja mu odrava ivot. Lijekovi bez dobre prehrane ne postiu svoju svrhu. Uz to treba upozoriti na jedan drugi skandal: zamijetili smo kako naftne kompanije dovode strance za crpljenje nafte. Dakle, ljudi u Cadu nemaju priliku zaraditi za ivot. Stoga istiem kako s promjenom mentaliteta i ponaanja bogatoga svijeta usporedo ide promjena u nerazvijenim zemljama, u korist vee pravde, mira i veeg razvoja nerazvijenih zemalja. Govorei o promjeni mentaliteta, kazao je kako je rije o promjeni srca, o obraenju, a to je promjena naega mentaliteta, trebamo promijeniti svoj nain potronje. Istina je da postoji pravina i solidarna trgovina, bojkoti protiv vienacionalnih kompanija koje iskoritavaju osobe, ali vie od svega toga valja upoznati stvarno stanje i ono to se uistinu dogaa na jugu svijeta. Slijedom toga poduzeti akcije na svim podrujima, od gospodarskoga do solidarnog. Sve to spada u obraenje srca.

7. GLAD U SVIJETU
7.1. Kako rijeiti glad u svijetu?

Novac, Ukidanje moi, Fair - Share, Pravilna raspodjela, Humanitarne akcije, Reorganizacija svjetske poljoprivrede, Socijalna politika, Prava na dostojan ivot, Bogate drave vie pomagati siromanima, Vea pomo u davanju hrane, posteri i leci koji e pobuditi svijest za glad u svijetu, Bolje obrazovanje gladnih ljudi, manje bacanja hrane, Amerikanci bi trebali na dijetu, obraditi vie tla, neka multinacionalne tvrtke otvore vie radnih mjesta u siromanim krajevima...

7.2.

Vegetarijanstvo i glad u svijetu

Da vam netko kae da ljudi na zapadu mogu jesti meso zato jer djeca u Africi i Aziji gladuju, biste li mu povjerovali? Jedna aljiva pitalica glasi: Koja je to hrana koju to vie proizvodimo, to vie ljudi umire od gladi? Odgovor je: meso! Razlog tome jest taj to je meso nevjerojatno rastroan nain proizvodnje hrane i prosjeno se za 1 kg mesa upotrijebi 10 kg proteina iz povra. Do izgladnjivanja dolazi zato to ljudi na bogatom Zapadu koriste veinu svjetskih usjeva itarica kako bi nahranili svoje ivotinje na farmama. tovie, Zapad koristi svoju mo inzistirajui na tome da manje bogate zemlje uzgajaju hranu za ivotinje zapada umjesto da tu hranu uzgajaju za vlastiti narod. "Oko skoro 6 milijardi ljudi dijeli ovoj planeti, priblino 1/3 njih ivi na bogatom Sjeveru a 2/3 na siromanijem Jugu. Da bismo preivjeli, svi koristimo zemaljske usjeve i prirodne proizvode - ali ne koristimo ih svi u istom iznosu. Npr. dijete roeno u SAD e tokom svoga ivota upotrijebiti 12 puta vie dodatnih izvora od djeteta roenog u Bangladeu-12 puta vie drveta, bakra, eljeza, vode, zemlje, itd." "Prosjean dnevni unos kalorija za ovjeka u Bangladeu iznosi 1.930 kalorija, dok je kod Amerikanaca 3.650 kalorija. Procijenjeno je da minimalni iznos hrane koja je potrebna za normalno zdravlje iznosi 2.360 kalorija dnevno. Pa tako moete vidjeti da prosjeno osoba u Bangladeu ima premalo hrane dok prosjeni Amerikanac previe jede. A oko 1/3 hrane prosjenog Amerikanca je meso." "Naravno da nisu samo Amerikanci oni koji jedu velike
10

koliine mesa, nego je tako sa svim populacijama u bogatom Sjeveru. U Britaniji je prosjean iznos mesa kojeg jedan ovjek pojede tokom godine 71 kg. S druge strane, u Indiji ovjek pojede oko 2 kg mesa godinje. Prosjeni Amerikanac pojede 112 kg mesa svake godine, a veina od toga je govedina. U SAD-u djeca starosti izmeu 7 i 13 godina pojedu skoro 6 i pol hamburgera svaki tjedan: a samo fast food restorani svake godine prodaju 6,7 milijardi hamburgera."* U nerazvijenim zemljama, jedna osoba konzumira u prosjeku 200 kilograma itarica godinje, uglavnom se hranei direktno njima. Za usporedbu, Lester Brown, svjetski autoritet za pitanje hrane, tvrdi da prosjean europljanin ili amerikanac potroi 1000 kilograma godinje, tako da prvo potroi skoro 90% itarica za prehranu ivotinja koje kasnije pojede. Prosjean europski ili ameriki mesojed, tvrdi Brown, koristi 5 puta vie hranidbenih resursa nego prosjean Kolumbijac, Indijac ili Nigerijac. "Vjerovali ili ne, u svijetu ima 3 puta vie ivotinjskih farmi nego to ima ljudi. 16,8 milijardi farmi. ivotinje imaju velike apetite i mogu provakati brdo hrane. Ali veina onoga to ue na jednom kraju izae na drugom te je izgubljeno. Sve ivotinje koje se uzgajaju za meso jedu vie proteina nego to ih proizvode ak i one najproduktivnije svinje pojedu 9 kg proteina iz povra da bi proizvele 1 kg mesa, tok pilii pojedu oko 5 kg za jedan kg mesa. Preostali kilogrami se uglavnom izgube kao gnojivo (u gnojivu)." "Samo ivotinje u SAD-u pojedu onoliko penice i soje koliko bi moglo nahraniti 2 milijarde ljudi, to iznosi 1/3 svih ljudi na svijetu ili pak itavu populaciju Kine i Indije (kad se zbroje). Ali ima toliko krava da ak ni ova koliina nije dovoljna pa da bi ove maine za preivanje mogle i dalje 'raditi', potrebno je uvesti jo vie stone hrane izvana. SAD ak kupuje govedinu od siromanih zemalja Centralne i June Afrike, a sva ta stoka treba biti hranjena na slian nain." "Moda je najgori primjer gubitka na Haitiju, slubeno jednoj od najsiromanijih zemalja na svijetu, gdje veina ljudi za opstanak ima na raspolaganju 1.900 kalorija dnevno. Veina najboljeg poljoprivrednog zemljita upotrebljava se za uzgoj jedne vrste trave koja se zove alfa-alfa a velike internacionalne kompanije dovode avionom svoju stoku na Haiti iz SAD, kako bi pasle alfa-alfu i dobile na teini. Nakon toga ivotinje ubijaju a leine voze natrag u SAD da bi pripremili jo vie mesa za hamburgere." "Da bi napravili prostor za ameriku stoku, obini ljudi s Haitija su potisnuti u planine gdje moraju gospodariti na manje plodnoj zemlji. Da bi ovdje uzgojili dovoljno hrane za opstanak oni koriste istu zemlju ponovo i ponovo, sve dok ona ne postane siromana hranjivima i beskorisna te ju konano ne odnese vjetar. To je zaarani krug koji pokazuje kako ljudi na Haitiju postaju sve siromaniji."* Na istom komadu zemljita potrebnom za proizvodnju 1 kg mesa moe se
11

proizvesti npr. 200 kg krumpira ili 160 kg rajica i to uzimajui u obzir isti vremenski period. Isto tako, umjesto 50 kg govedine moemo dobiti 1000 kg treanja ili 6000 kg mrkve ili 4000 kg jabuka. No, nije samo amerika stoka ona koja konzumira svu svjetsku hranu. Isto je sluaj i sa stokom iz Europske zajednice za iju hranu 60% tog najveeg pojedinanog uvoznika ivotinjske hrane na svijetu dolazi iz zemalja na jugu. Prema izvjetaju Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) iz 1995., stotine milijuna ljudi na Jugu provode cijeli ivot u ekstremnom siromatvu i 11 milijuna djece umire svake godine od bolesti uzrokovanih izgladnjivanjem. Koliko bi samo zemljita bilo sauvano i koliko bi se ljudi moglo nahraniti kada bi sve proteine iz povra potroenih na ishranu ivotinja dali ljudima!

12

8. FINANCIJSKA KRIZA, GMO I GLAD U SVIJETU

Prema podacima svjetske organizacije world food program, milijardu ljudi u svijetu je kronino pothranjeno. 18 000 ljudi umre od gladi svakog dana. Svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete, velika veina od tog u Africi i Aziji. U isto vrijeme preko 30% Amerikanaca je pretilo, kao i slian broj europljana (po nekim studijama). Trenutna financijska kriza digla je trokove hrane/srezala financiranje u toj mjeri da se procjenjuje kako e te brojke samo rasti, a sve je ira pojava gladi i u razvijenim dravama poput SAD-a. Rjeavanje globalne financijske krize na nain na koji se rjeava, a to je pumpanje novih bilijardi eura i dolara sadanjih i buduih poreznih obveznika u svjetsku financijsku Ponzi shemu e vrlo vjerojatno rezultirati produbljivanjem recesije, pa i po nekim procjenama, depresijom. Dola ona u obliku deflacije ili hiperinflacije, a to ovisi samo o odlukama centralnih i ne centralnih bankara, te pridruenih financijskih ministara, ja i veina vas koji ovo itate emo dodatno osiromaiti, no vjerojatno emo nekako preivjeti. Za milione ne tako sretnih, to e znaiti smrt od gladi. Proizvodnja hrane u svijetu u zadnjih par godina ne prati porast stanovnitva iz nekoliko razloga. Do prije godinu dana, proizvoai hrane bili su pritisnuti rastuim cijenama energenata s jedne, te sve teim trinim uvjetima s druge strane (iskrivljenim sustavima poticaja, sve veim regulacijama i administrativnim preprekama) te je poljoprivreda bila prilino neprivlaan posao za prosjenog poduzetnika. S dolaskom financijske krize cijene poljoprivrednih proizvoda srozale su se, a uvjeti financiranja pogorali, tako da poljoprivrednici sve tee financiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju od sjetve do sjetve. U isto vrijeme sve je vea upotreba poljoprivrednih povrina za proizvodnju bio goriva, novog debelo subvencioniranog ekolokog hita. Zalihe itarica i rie u svijetu su na niskim razinama, i raznorazni strunjaci i investitori ve se klade na visoke cijene hrane u
13

budunosti i kupuju velike koliine tzv. agricultural commodities, tj. svjetskih robnih zaliha penice, jema, eera isl... kao to su prije par godina ulagali u naftu po cijeni od 50 dolara po barelu i prodavali je po 140 dolara, sada ulau u hranu. Kako sada vidimo, visoke cijene nafte bile su uzrokovane primarno financijskim pekulacijama na svjetskim tritima nafte, a tek sekundarno omjerom ponude i potranje u realnoj ekonomiji. Isto tako, nadolazei nedostatak hrane nee biti uzrokovan fizikom nemogunou proizvodnje, nego kao rezultat prelijevanja krize iz financijskog sektora u realnu ekonomiju. Usko grlo u proizvodnji dovesti e do rasta realnih cijena hrane, koji e biti multipliciran ulaganjem u hranu kao financijsku investiciju. Autor knjige: The end of oil (koja je izala poetkom 2007. godine, dok je cijena nafte bila oko 50 dolara) prole godine je objavio i novi uradak: The end of food (zanimljiv redoslijed). Zanimljiva je injenica kako su visoke cijene nafte bile katalizator (uz tzv. globalno zatopljenje) za politiki motivirano ulaganje u obnovljive izvore energije (meu njima i bio goriva), znaajan faktor u preorijentaciji mnogih poljoprivrednih proizvoaa sa uzgoja hrane na uzgoj goriva kao profitabilnije djelatnosti. Na slian nain moemo oekivati kako e rezultirajue usko grlo u proizvodnji hrane biti savren izgovor za pokuaj nasilnog uvoenja genetski modificiranih organizama (GMO) putem novih zakonskih normi i poticaja, a sve u plemenitu svrhu hranjenja gladnih u zemljama (zaustavljenim) u razvoju. O opasnostima iroke uporabe GMO-a i njihovog putanja u okoli da i ne govorimo. Monopol kao posljedica intelektualnih prava na hranu i apsolutna ovisnost seljaka o proizvoau takvog sjemena (i popratnih proizvoda) ne nudi nikakve prednosti niti za seljake. Detaljno su opisana negativna iskustva sa GMO proizvodima farmera u Argentini, Kanadi i Indiji. Sve to nudi je mogunost copyright-a na hranu, te obeava ogromne budue zarade na naplati intelektualnih prava na tako modificirane biljke i ivotinje, pa ak i na tradicionalne sorte (oko toga se trenutno vodi velika borba)!
14

A budui svi moramo jesti, trite je osigurano. Osigurano ne trinim mehanizmima, nego regulatornom protekcijom. Tako npr. prema vaeim EU zakonima nigdje nije obavezno naznaiti da li odreeni proizvod sadri GMO, niti izgleda da e to biti sluaj u blioj budunosti, iako ogromna veina potroaa eli i ima pravo na tu informaciju. Kao vrhunac farse ide se i toliko daleko da se EU parlamentu predlae zakonska regulativa po kojoj bi se hrana koja sadri do 5% GMO mogla certificirati kao organska, bio hrana. Zdravi razum govori da GMO nisu rjeenje za glad u svijetu, plauzibilniji je scenarij u kojem e nekoliko centara moi u budunosti kontrolirati svjetske tokove hrane, a kako e to izgledati sa stanovita stanovnitva slikovito se moglo vidjeti pred godinu dana na cijenama nafte, i trenutno na svjetskoj financijskoj krizi.

15

9. PROIZVODNJA HRANE I PROBLEM GLADI U SVIJETU

Smanjivanje proizvodnje hrane po stanovniku rezultat je, kako opadanja porasta ukupne proizvodnje hrane, tako i sve breg poveanja svjetske populacije. Osim toga, sve su vee razlike u proizvodnji, potronji i u raspodjeli poljodjelskih proizvoda u razvijenim i u nerazvijenim zemljama, pa je i jaz izmeu njih sve vei. Proizvodnja hrane po stanovniku u svijetu veoma je neravnomjerno rasporeena. Porast proizvodnje hrane po stanovniku u razvijenim je zemljama znatno vei od istoga u nerazvijenim zemljama. Isto je tako porast ukupne proizvodnje hrane u nerazvijenim zemljama nedovoljan po kvantiteti i po kvaliteti i ne moe pratiti brz porast nacionalnih populacija. Velike su razlike u opskrbljenosti prehrambenim proizvodima, odnosno u kvantiteti i kvaliteti ishrane meu pojedinim podrujima u svijetu. Zanimljivo je kako se podjela zemalja po opskrbljenosti hranom podudara s podjelom na ekonomski nerazvijene i razvijene zemlje. Prema koliinama kalorija koje dnevno troi populacija pojedinog podruja (regije) ili pojedinih zemalja u svijetu i prema kvaliteti ishrane, izdvajaju se tri skupine zemalja: - Prvu skupinu ine visokorazvijene zemlje sjeverne Amerike, sjeverne,srednje, dijelom istone i posebno zapadne Europe, Japan, Australija i Novi Zeland i Argentina, i sve zemlje svijeta u kojima se dnevno troi 3.000 i vie kalorija p.c.i ija struktura ishrane daje mogunost optimalnog koritenja umnih i fizikih sposobnosti ovjeka (oko 38% svjetske populacije). Te zemlje imaju veoma nizak prirodni prirataj populacije, ali i veoma razvijenu, visokomehaniziranu poljodjelsku proizvodnju i veoma visoke prinose po jedinici obradive povrine. Ne samo da nemaju problem gladi, nego su i najznaajniji izvoznici poljodjelskih proizvoda na svjetsko trite. - Druga skupina zemalja (oko 12% svjetske populacije) one su zemlje u kojima je potronja od 2.500 do 3.000 kalorija p.c. dnevno, odnosno zemlje u kojima je vei problem poboljanja strukture ishrane, nego koliina upotrjebljenih kalorija. To su, npr., Rusija, veina zemalja srednje i june Europe, Brazil, Urugvaj i dr. U veini tih zemalja prirodni su faktori relativno povoljni za agro-stoarske djelatnosti,ali je stupanj razvijenosti proizvodnih snaga jo uvijek nedovoljan. Osim toga je u veini tih zemalja prirodni prirataj znatno vei u odnosu na kategoriju visoko razvijenih zemalja, manji je nacionalni dohodak, znatno je nii opi i individualni standard, a znaajniji su i problemi u organizaciji agrarne proizvodnje (velika usitnjenost zemljita, mala upotreba mehanizacije i umjetnih gnojiva...).

16

- Treu skupinu zemalja (oko 60% svjetske populacije) predstavljaju ona podruja i zemlje, gdje je pojava gladi osnovni problem i svakodnevna prijetnja. To su zemlje koje karakterizira najvea stopa prirodnog prirataja, to su prostori s najniim stupnjem razvitka proizvodnih snaga. To su zemlje u kojima je poljodjelska proizvodnja na najniem stupnju obrade, uglavnom samoopskrba proizvodnja pa ak i skupljaka privreda, pa se moe zakljuiti da razvijene zemlje svijeta, koje nastanjuje neto vie od jedne etvrtine svjetske populacije i kojima pripada vie od tri etvrtine svjetskog dohotka, raspolau s vie od polovine od ukupne koliine ivotnih namirnica u svijetu, a nerazvijenim zemljama koje broje oko tri etvrtine svjetske populacije pripada manje od jedne etvrtine dohotka, tj. nepuna jedna polovina raspoloivih namirnica u svijetu.

17

10.

ZAKLJUAK

Svijet i civilizacija nali su se pred egzistencijalnim pitanjima opstanka. Dnevno u svijetu od gladi umire 16 000 djece. Uvia se potreba za hranom i to ne samo obinom, ve zdravom hranom i vodom. Hrvatska obiluje prostorom gdje se moe pronai i proizvoditi ista i nezagaena hrana te koristiti pitka odnosno ista voda. Na dananjem stupnju civilizacijskog napretka vjetina preivljavanja u prirodi nalik je avanturizmu namijenjenom udacima, neprilagoenima ili pak bolesnicima koji zadnju utjehu nalaze u prirodi ili prirodnom nainu lijeenja. Da je takvo gledite pogreno, govore najnovija istraivanja na svim podrujima povezanim s ovim temama. Suoene sa sve veim egzistencijalnim problemima globalnih razmjera kao to su glad u svijetu unato velikoj proizvodnji hrane, kriza identiteta mladih ljudi, moralna degradacija, ekoloki problemi poput globalnog zatopljenja ili poveano nasilje i terorizam, brojne su zemlje svijeta pokrenule razne edukativne programe s ciljem povratka ljudi prirodnijem nainu ivota. Hrvatska je jedna od najiih i najouvanijih dijelova Evrope. Njena mora, planine, rijeke i jezera te bogata flora i fauna predstavljaju idealan teren za obuku i edukaciju svih ljudi, posebice mladih, koji pokazuju sve vie interesa za teme opstanka ili sportova u prirodi. Nepostojanje istinskog suivota ljudi i prirode u mnogim dijelovima svijeta te reakcije na takvo djelovanje stvaraju nunu potrebu za pokretanje ovakvih edukativnih programa. Nedostatak i nedostupnost informacija irokom broju ljudi ini ovu problematiku tabu temom rezerviranom samo za neke znanstvenike, biologe ili alternativce.

18

11.

LITERATURA

1. DZS - Ljetopis Priopenj, mjeseni statistiki izvjetaj 2. FAO World food survey i The state of the food and agriculture 3. IFPRI - International Food Policy Research Institute Publications 4. Poljoprivreda i privredni razvoj Stipeti, Vladimir (Zagreb 1987) - odabrana poglavlja Knjinica 5. Problematika proizvodnje hrane i glad u svijetu (Branko Kovaevi (2003) Ekonomski pregled) 6. Internet:
http://www.worldhunger.org/articles/Learn/world%20hunger%20facts%202002.htm http://www.poverty.com/

19