Sveuilite u Mostaru Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti Studij Zemljopis

Ivan Pulji

Glad u svijetu
Seminarski rad

Mentor: Dr. sc. eljka iljkovi, doc.

Mostar, oujak 2013.

Sadraj
Uvod ..................................................................................................................................... 3 1. 2. 3. 4. 5. 6. Siromatvo i glad u svijetu ............................................................................................. 4 Hrana postaje rijedak resurs ........................................................................................... 6 Proizvodnja hrane i problem gladi u svijetu................................................................... 8 Statistiki podatci o gladi u svijetu - FAO ................................................................... 10 Financijska kriza, GMO i glad u svijetu ...................................................................... 12 Afrika kao simbol gladi ................................................................................................ 14 6.1 Zato Afrike zemlje gladuju? ................................................................................... 14 6.2 Humanitarna pomo ................................................................................................... 15 Zakljuak ............................................................................................................................ 16 Popis kratica ....................................................................................................................... 17 Popis slika ........................................................................................................................... 18 Literatura i izvori ................................................................................................................ 19

Uvod
Glad je osjeaj u organizmu izazvan nedostatkom hrane praen osjeajem neugodnosti, grevima, muninom, malaksalou i psihikom slabou. To je esta pojava u nerazvijenim zemljama svijeta u kojima je zbog ratova, vremenskih neprilika i zaostalog naina obrade zemljita stanovnitvo izloeno gladovanju. Danas je to jedan od najveih problema suvremenog svijeta. Poeo se sustavno istraivati i postupno rjeavati osnivanjem i uspostavljanjem Ujedinjenih Naroda i njihove posebne organizacije za poljoprivredu i ishranu (FAO) u Rimu 1945. godine. Prema podatcima Organizacije Ujedinjenih Naroda za hranu iz kolovoza 2011. godine preko milijardu ljudi u svijetu gladuje, to znai da je svaki esti ovjek na Zemlji gladan. U svijetu se proizvodi dovoljno hrane, ali se gubi treina na putu od polja do potroaa. U siromanim zemljama Azije i Afrike, namirnice se, zbog vruine, kvare jo na poetku lanca, a mnogima su prijeko potrebne. Rog Afrike pogoen je najveom suom u posljednjih pola stoljea. Najgore je u Somaliji. Istraivanja pokazuju da svaki Europljanin u prosjeku godinje baci oko 100 kilograma hrane. Svjetska industrija najavljuje nove strojeve za pakiranje namirnica i pametnu ambalau koja bi produavala trajnost hrane. Dok se to ne dogodi, trebalo bi da nauimo da ne bacamo hranu koja je sve skuplja, i mnogima potpuno nedostupna.

1. Siromatvo i glad u svijetu

Od sredine devedesetih godina svjetska se politika na razliitim razinama viestruko obvezuje poraditi na smanjenju siromatva u svijetu,a do 2015. godine prepoloviti broj onih koji su u krajnjem siromatvu. Na prvom mjestu je to vie od 840 milijuna gladnih, od kojih svaki dan umire oko 25.000, ali je tu i oko 1,2 milijarde onih koji jedva preivljavaju s dnevnim prihodom manjim od jednog amerikog dolara, to se uzima kao mjera krajnjega siromatva. Razmjeri svjetskoga siromatva postaju jo drastiniji kad se zna da vie od 2,8 milijardi ljudi, od ukupno 6,4 milijardi, ivi s prihodima manjim od 2 amerika dolara po danu. (Knezovi, 2007.) Prvo poluvrijeme, s obzirom na Milenijsku deklaraciju (2000.) i njezin cilj o smanjenju siromatva i gladi u svijetu makar za polovicu do 2015.godine, upuuje na vrlo malo pokazatelja o napredovanju u tom nastojanju. Rije je o problemu na svjetskoj razini, pa se samo sustavnim planom razvoja i odgovornim sudjelovanjem svih zemalja, njihovih vlada, meunarodnih organizacija, privatnih tvrtki i civilnoga drutva mogu pokrenuti strategije za ostvarenje milenijskih ciljeva razvoja, na to upuuje i nedavna inicijativa za praenje toga napretka. S druge strane rije je i o hvale vrijednim, ali vjerojatno olako danim, obeanjima predsjednika drava i vlada na svjetskim konferencijama, s premalo konkretnih strategija na nacionalnim razinama, zbog ega se sve vie ljudi nezadovoljnih takvim stanjem, mahom u zapadnim zemljama udruuje i die svoj glas protiv takve politike globalnoga razvoja i rasipanja novca u neprimjerene i odve duge, esto stranake, rasprave s premalo uinka na stvarnom rjeavanju problema siromatva i gladi u svijetu, posebice u zemljama u razvoju. (Knezovi, 2007.) Upravo su zemlje u razvoju najvie pogoene siromatvom koje ve sad ivotno ugroava vie od 20% njihovih stanovnika, a s obzirom na to da se 99% prirasta svjetskoga stanovnitva dogaa upravo u tim podrujima, razmjeri se siromatva i gladi iz dana u dan poveavaju. Dvije treine gladnih u svijetu ivi u Aziji, od ega je gotovo polovica u Indiji. Prate ih zemlje podsaharske Afrike, ije dvije treine ukupnoga stanovnitva trpi od pothranjenosti i drugih oblika siromatva. Budui da tri etvrtine gladnih i siromanih u svijetu naseljavaju ruralna podruja, koja su inae proizvoai hrane, esto se dovodi u pitanje poljoprivredna proizvodnja i njezini sustavi, posebice u nepovoljnim klimatskim i drugim uvjetima zemalja u razvoju. Iako svjetska poljoprivreda doista stoji pred velikim
4

izazovima prehrane neprestano rastuega broja stanovnika, uz sve slabije uvjete proizvodnje i male mogunosti poveanja priroda, neopravdano je prozivati je za glad, neishranjenost i siromatvo vie od treine svjetskoga stanovnitva, jer ve dosegnuti poljoprivredni prirodi mogu hraniti i 12 milijardi stanovnika, a uz prikladnu promjenu stila ivota, koja bi ukljuivala, primjerice, smanjenu potronju mesa, moglo bi zadovoljiti i potrebe 20 milijardi stanovnika. Oito je da glad u svijetu nije uzrokovana pomanjkanjem prehrambenih proizvoda (biljnih i ivotinjskih), nego slabom kupovnom moi stanovnika, a njezine uzroke treba traiti negdje drugdje, a ponajprije u preraspodjeli dobara koja ovisi kako o svjetskoj politikoj volji tako i o gospodarstvenim, posebice trinim tijekovima. (Knezovi, 2007.)

2. Hrana postaje rijedak resurs

Danas se oko dvije treine ljudi u svijetu ne hrani niti pravilno niti dovoljno, a njihovo munjevito poveavanje predstavlja ozbiljan problem u budunosti, i ne samo sa stajalita ivotnoga prostora, nego i prehrane. Tako se godine 2050. oekuje porast svjetske populacije na 10 milijardi ljudi, pa e se pojaviti problem ishrane naglo rastueg broja ljudi, a to zbog specifinosti poljoprivredne proizvodnje i praktino neograniene industrijske tehniko- tehnoloke mogunosti proizvodnje hrane ipak moe dovesti do nestaice ovoga vitalnoga resursa, i to u svjetskim razmjerima. (Kovaevi, 2003.) Ve su danas loa i nedovoljna ishrana, odnosno glad i umiranje od gladi, rairena pojava koja ima ogromne razmjere u svijetu, a pojavljuje se kao jedan od najozbiljnijih i najteih problema s kojima se suoavaju, kako nerazvijene, tako i srednje i visokorazvijene zemlje. Taj problem postaje to tei, zato to u nerazvijenim zemljama biljeimo i biljeit emo sve veu demografsku eksploziju, pa se u uvjetima pada dohotka i fizike nestaice hrane, moraju oekivati veliki problemi. Nedostatak dovoljnih koliina hrane ima za posljedicu glad i lou strukturu kvalitete prehrane, a to se danas smatra najveim svjetskim problemom. Primjetan je proces iscrpljivanja svjetskih rezervi hrane pa se aktualiziraju pitanja poput: kako stvoriti hranu za sve vei broj ljudi na zemlji? Hoe li za to biti dovoljni dosadanji poznati i raspoloivi resursi? Postoje li druge mogunosti u proizvodnji hrane, zahvaljujui suvremenoj znanosti? (Kovaevi, 2003.) Nevolju u svim tim pitanjima ini poznati zakon o opadajuim prinosima. On se najee vee uz poznato ime Roberta Thomasa Malthusa i uz njegovu knjigu, kratko nazvanu Esej o populaciji, kojom je, osobito u zakljucima, utjecao i na Charlesa Darwina. Promatrajui ameriku populaciju svoga vremena, Malthus uoava jednu zanimljivu injenicu, a to je udvostruivanje amerikog puanstva svakih 25 godina. Iz tog se primjera izvodi zakljuak da se populacija poveava geometrijskom progresijom koja, kao to znamo, izgleda ovako: 1, 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128, 256, 512, 1024, 1.048.576 itd. Da je to priblino tono pokazuje i sljedei grafikon:

Slika 1. Porast Svjetske populacije u razdoblju od godine 1650 do 2000 (Priblini podaci) Izvor: Kovaevi, 2003.: Problematika proizvodnje hrane i glad u svijetu. (27.3.2013.) Promatramo li vrtoglavi porast populacije u Americi, ali i u svijetu, doi emo do zakljuka da je porast populacije, zapravo, varijabilni faktor u odnosu na fiksnu veliinu povrine zemaljske kugle. Drugim rijeima: proizlazi kao da se zemaljska kugla smanjuje, a znamo da u fizikom smislu to nije tono. Na osnovi zakona o opadajuim prinosima dolazi do porasta proizvodnje hrane, ali ona zaostaje za potrebama i prohtjevima bujajueg rasta populacije. Dodue, Malthus o tome fenomenu govori kao o moguoj tendenciji, jer uzima u obzir i faktore koji imaju suprotno djelovanje, odnosno koji tu tendenciju sputavaju a to su: ratovi, masovne epidemije poput kuge, i napredak medicine i mogunosti za uspostavljanje kontrole raanja. Kritiari Malthusovog pristupa populacijskom problemu istiu da je on u svojim analizama zanemario posljedice industrijske revolucije koja je dovela i do toga da krivulja proizvodnih mogunosti iskazuje relevantno poboljanje ivotnoga standarda. (Kovaevi, 2003.)

3. Proizvodnja hrane i problem gladi u svijetu

Smanjivanje proizvodnje hrane po stanovniku rezultat je, kako opadanja porasta ukupne proizvodnje hrane, tako i sve breg poveanja svjetske populacije. Osim toga, sve su vee razlike u proizvodnji, potronji i u raspodjeli poljodjelskih proizvoda u razvijenim i u nerazvijenim zemljama, pa je i jaz izmeu njih sve vei. Proizvodnja hrane po stanovniku u svijetu veoma je neravnomjerno rasporeena. Porast proizvodnje hrane po stanovniku u razvijenim je zemljama znatno vei od istoga u nerazvijenim zemljama. Isto je tako porast ukupne proizvodnje hrane u nerazvijenim zemljama nedovoljan po kvantiteti i po kvaliteti i ne moe pratiti brz porast nacionalnih populacija. Velike su razlike u opskrbljenosti prehrambenim proizvodima, odnosno u kvantiteti i kvaliteti ishrane meu pojedinim podrujima u svijetu. Zanimljivo je kako se podjela zemalja po opskrbljenosti hranom podudara s podjelom na ekonomski nerazvijene i razvijene zemlje. Prema koliinama kalorija koje dnevno troi populacija pojedinog podruja (regije) ili pojedinih zemalja u svijetu i prema kvaliteti ishrane, izdvajaju se tri skupine zemalja: (Kovaevi, 2003.) - Prvu skupinu ine visokorazvijene zemlje sjeverne Amerike, sjeverne,srednje, dijelom istone i posebno zapadne Europe, Japan, Australija i Novi Zeland i Argentina, i sve zemlje svijeta u kojima se dnevno troi 3.000 i vie kalorija p.c.i ija struktura ishrane daje mogunost optimalnog koritenja umnih i fizikih sposobnosti ovjeka (oko 38% svjetske populacije). Te zemlje imaju veoma nizak prirodni prirataj populacije, ali i veoma razvijenu, visokomehaniziranu poljodjelsku proizvodnju i veoma visoke prinose po jedinici obradive povrine. Ne samo da nemaju problem gladi, nego su i najznaajniji izvoznici poljodjelskih proizvoda na svjetsko trite. (Kovaevi, 2003.) - Druga skupina zemalja (oko 12% svjetske populacije) one su zemlje u kojima je potronja od 2.500 do 3.000 kalorija po glavi stanovnika dnevno, odnosno zemlje u kojima je vei problem poboljanja strukture ishrane, nego koliina upotrjebljenih kalorija. To su: Rusija, veina zemalja srednje i june Europe, Brazil, Urugvaj. U veini tih zemalja prirodni su faktori relativno povoljni za stoarske djelatnosti,ali je stupanj razvijenosti proizvodnih snaga jo uvijek nedovoljan. Osim toga je u veini tih zemalja prirodni prirataj znatno vei u odnosu na kategoriju visoko razvijenih zemalja, manji je nacionalni dohodak, znatno je nii opi standard, a znaajniji su i problemi u organizaciji agrarne
8

proizvodnje (velika usitnjenost zemljita, mala upotreba mehanizacije i umjetnih gnojiva). (Kovaevi, 2003.) - Treu skupinu zemalja (oko 60% svjetske populacije) predstavljaju ona podruja i zemlje, gdje je pojava gladi osnovni problem i svakodnevna prijetnja. To su zemlje koje karakterizira najvea stopa prirodnog prirataja, to su prostori s najniim stupnjem razvitka proizvodnih snaga. U tim zemljama je poljodjelska proizvodnja na najniem stupnju obrade, uglavnom samoopskrba proizvodnja pa ak i skupljaka privreda, pa se moe zakljuiti da razvijene zemlje svijeta, koje nastanjuje neto vie od jedne etvrtine svjetske populacije i kojima pripada vie od tri etvrtine svjetskog dohotka, raspolau s vie od polovine od ukupne koliine ivotnih namirnica u svijetu, a nerazvijenim zemljama koje broje oko tri etvrtine svjetske populacije pripada manje od jedne etvrtine dohotka, to jest, nepuna jedna polovina raspoloivih namirnica u svijetu. (Kovaevi, 2003.)

Slika 2. U nekim zemljama svijeta, glad je svakodnevna prijetnja Izvor: http://www.24sata.hr/svijet/africka-kriza-pola-milijuna-djece-je-u-zivotnojopasnosti-228048 (27.3.2013.)

4. Statistiki podatci o gladi u svijetu FAO

U Africi, Aziji i Latinskoj Americi, oko 500 milijuna ljudi ivi u potpunom siromatvu, kako to svjetska banka naziva. Svake godine 15 miliona djece u svijetu umire od gladi. Za cijenu jedne raketne bombe bi oko 1500 gladne djece moglo jesti svakodnevno u razdoblju od 5 godina. Tijekom 90-ih je u svijetu od gladi umrlo vie od 100 miliona djece. Tih 100 miliona smrtnih sluajeva se moglo sprijeiti za cijenu od samo 10 radarski nevidljivih minobacaa ili za vrijednost koju sve svjetske vojske zajedno potroe u 2 dana. (FAO) Prema statistici svjetske zdravstvene organizacije jedna treina svijeta je uhranjena, jedna treina pothranjena, a jedna treina svijeta skapava od gladi. Samo indijski potkontinent sadri 50% gladnog, svjetskog puanstva, Afrika i ostatak Azije sadri oko 40%, a Latinska Amerika i ostatak svijeta sadre 10% gladnog svjetskog stanovnitva. 3 bilijuna ljudi u svijetu se bori da preivi sa samo dva dolara na dan. (WTO) U SAD-u rasa i hrana imaju veze jedno s drugim. 46% Afroamerike djece u SADu je pothranjeno i 40% Latinoamerike djece u SAD-u je takoer pothranjeno, a ta je injenica jo stranija ako se to usporedi sa samo 16% pothranjene bjelake djece u SAD. Jedno od dvanaestero djece u SAD ide gladno u krevet, svake noi. Polovica od sve djece ispod 5 godina u junoj Aziji i Podsaharskoj Africi je pothranjeno. 1997. je 300 000 ivota mladih ljudi spaeno u zemljama u razvoju, dodavanjem vitamina A u hranu. Oko 183 milijuna djece u svijetu ima mnogo manju teinu od normalne. Sve higijenskoprehrambene potrebe cijelog svijeta kotale bi samo 1,3 milion dolara, toliko Europljani i stanovnici SAD-a potroe godinje na parfeme. (FAO) Da bi se u budue stanovnitvo nahranilo, poljoprivrednici e do 2050. god. morati proizvoditi milijardu tona itarica vie, 3 milijarde umjesto 2,1 milijarde danas. Do 2050. godine svijet e morati proizvoditi 70 posto vie hrane kako bi nahranio novih 2,3 milijardi ljudi kojih e tada, prema UN-ovim predvianjima, biti 9,1 milijardu, ocijenila je svjetska organizacija za hranu. (FAO)

10

Slika 3. FAO logo. Izvor: http://www.fao.org/ (27.3.2013) "FAO je oprezno optimistian o potencijalu svijeta da nahrani stanovnitvo do 2050.", rekao je Hafez Ghanem, zamjenik generalnog direktora FAO-a, prenijela je agencija AFP. Organizacija sa sjeditem u Rimu sazvala je za 12. i 13. listopada Forum strunjaka koji trebaju razmotriti strategije za budunost. Predvia se da e do 2050. broj stanovnika sa sadanjih 6,8 milijardi narasti na 9,1 milijardi, preteito u zemljama u razvoju, to je velik porast u odnosu na sadanju brojku. Najvei rast strunjaci predviaju u subsaharskoj Africi i to 108 posto, odnosno 910 milijuna ljudi. Najslabiji rast bio bi u istonoj i jugoistonoj Aziji: 11 posto ili 228 milijuna ljudi. (FAO) Da bi se to budue stanovnitvo nahranilo, poljoprivrednici e do 2050. morati proizvoditi milijardu tona itarica vie, 3 milijarde umjesto 2,1 milijarde danas. Proizvodnja mesa morat e porasti vie od 200 milijuna tona i dosei 470 milijuna tona, navodi FAO. Rast e i potranja za biogorivom, ovisno napose o cijeni energije i politikama pojedinih vlada. Proizvodnja hrane poveat e kroz 90-postotno poveanje prinosa. No za veu proizvodnju hrane trebat e poveati obradive povrine za 120 milijuna hektara u zemljama u razvoju, napose u subsaharskoj Africi i Latinskoj Americi. U svijetu ima dovoljno zemlje da se prehrani budue stanovnitvo, no velik dio te budue obradive zemlje neupotrebljiv je zbog kemijskih i fizikih zapreka, endemskih bolesti, nepostojanja infrastrukture i drugih tekoa. Globalni izvori svjee vode dostatni su, ali nisu ravnomjerno rasporeeni. (FAO)

11

5. Financijska kriza, GMO i glad u svijetu

Prema podacima svjetske organizacije world food program milijardu ljudi u svijetu je kronino pothranjeno. 18 000 ljudi umre od gladi svakog dana. Svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete, velika veina od tog u Africi i Aziji. U isto vrijeme preko 30% Amerikanaca je pretilo, kao i slian broj Europljana. Trenutna financijska kriza digla je trokove hrane/srezala financiranje u toj mjeri da se procjenjuje kako e te brojke samo rasti, a sve je ira pojava gladi i u razvijenim dravama poput SAD-a. (Blaevi, 2010.) Proizvodnja hrane u svijetu u zadnjih par godina ne prati porast stanovnitva iz nekoliko razloga. Do prije godinu dana, proizvoai hrane bili su pritisnuti rastuim cijenama energenata s jedne, te sve teim trinim uvjetima s druge strane (iskrivljenim sustavima poticaja, sve veim regulacijama i administrativnim preprekama) te je poljoprivreda bila prilino neprivlaan posao za prosjenog poduzetnika. S dolaskom financijske krize cijene poljoprivrednih proizvoda pale su, a uvjeti financiranja pogorali, tako da poljoprivrednici sve tee financiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju. Zalihe itarica i rie u svijetu su na niskim razinama, i raznorazni strunjaci i investitori ve oekuju visoke cijene hrane u budunosti i kupuju velike koliine svjetskih robnih zaliha penice, jema, eera i druge itarice. (Blaevi, 2010.) Danas se u svijetu mogu kupiti i koristiti mnogobrojni GMO proizvodi, poput soje, rajice, graha, krumpira, kukuruza, tikvica, penice, rie, pamuka, repice, kao i njihovih derivata: kroba, sirupa, stone hrane. Prema odredbama zakona Europske unije, GMO hranu bi trebalo ispitivati pet godina prije izdavanja dozvole za uporabu. U stvarnosti se te dozvole dobivaju nakon dvije godine. Takoer, proizvodi koji sadre genetski modificirane sastojke u veem postotku od 0,5 posto moraju biti vidno oznaeni. Meutim, to se rijetko radi, iz straha da bi potroai te proizvode mogli bojkotirati. (Blaevi, 2010.) Najvea njena prednost je u skraivanju procesa selekcije. Za klasinu selekciju sorti i hibrida potrebno je najmanje 10 godina, a genetskim modifikacijama to vrijeme se znatno skrauje. Zatim, uzgojene GMO biljke otpornije su na insekte, parazite i korov, pa se time smanjuje uporaba pesticida. Osim toga, GMO biljke stvaraju vlastite toksine i supstance, koje unitavaju viruse. Spomenimo i injenicu da su pojedine GMO biljke, vane za ljudsku prehranu, obogaene korisnim tvarima i vitaminima. I naposljetku,

12

prinosi GMO uzgojenih kultura su vei, s duim razdobljem sazrijevanja i produenom svjeinom. (Blaevi, 2010.) Najvei problem s GMO hranom je potencijalna opasnost da se izazovu alergije, da GMO biljke budu alergeni. Takoer, vano je da se ne proizvode biljke otporne na antibiotike, jer to bi znailo da bi i ljudi koji ih koriste postali otporni na antibiotike. Potencijalna opasnost postoji i u lancu prehrane da se gen za otpornost ne ubaci u neku divlju vrstu, neki korov, koji e postati otporan na herbicide i insekticide i tako zauzeti prostor na tetu uzgajanih biljaka. (Blaevi, 2010.)

Slika 4. Simbolian prikaz GMO hrane Izvor: http://doznajemo.com/2012/05/22/hrvatski-strucnjak-tvrdi-genetski-modificiranahrana-izaziva-neplodnost-i-niz-anomalija/ (27.3.2013)

13

6. Afrika kao simbol gladi

Subsaharska Afrika jedan je od najsiromanijih dijelova svijeta; za razliku od ostalih dijelova Svijeta gdje se raspravlja o razvoju i napretku, ovdje je glavni cilj preivjeti. (Cvitanovi, 2004.) Subsaharska Afrika podruje je koje obuhvaa veinu afrikog kontinenta, tj. sve afrike drave osim Alira, Maroka, Tunisa, Libije, Egipta i Junoafrike republike, a broji oko pola milijarde ljudi. esto se naziva 'prava' ili 'crna Afrika' podruje romantine mistinosti iz doba velikih istraivaa Livingstonea i Stanleya, kolonijalne potlaenosti i izrabljivanja, pozornica uzbudljivog postkolonijalnog razdoblja stvaranja novih zemalja i novih nacija, ali i pravi Gordijev vor poljoprivredne, socijalne i humanitarne krize dananjeg vremena. Sloenost faktora koji su uzrokovali mnoge krize Subsaharske Afrike moe se mjeriti samo jednostavnou tragedije koja je nastala kao posljedica naslijeenih problema, ali i kao posljedica neuspjeha 'novih voa' koji su ranih 60-ih naslijedili svoje bijele vladare. (Cvitanovi, 2004.) "Zelena revolucija" 60'ih i 70'ih godina prolog stoljea pomogla je mnogim dravama Azije i Latinske Amerike u njihovoj borbi protiv gladi, ali nije uspjela u Africi. Milijuni ljudi u 23 afrike sub-saharske drave na rubu su gladi ovoga ljeta. (UN, 6. srpanj 2004.) Tragino, ali ovakve i sline vijesti navikli smo sluati kada god se spomene Afrika. Veliki dio Afrike upravo sada gladuje, bilo kao posljedica nepovoljnih klimatskih uvjeta (nedovoljna koliina padalina, sua u sub-saharskoj i Istonoj Africi posljednjih godina) ili ratnih sukoba i nasilja (u Sudanu gdje je usprkos uspjenoj etvi nastupila humanitarna kriza izazvana progonom 1.2 milijuna ljudi iz njihovih domova). (Luki, 2004.) 6.1 Zato Afrike zemlje gladuju? Nema jednoznanog odgovora na pitanje zato Afrika na poetku 21.st., u vrijeme razvijene znanosti i tehnologije, gladuje. Splet okolnosti povijesno-geografskog razvoja pretvorio je kolijevku ovjeanstva i nekad prostor razvijenih kultura, pjesme i plesa, u neka od najtunijih mjesta na Zemlji. Granice koje su na karti Afrike povukli kolonijalizatori u pravednoj podjeli prirodnih bogatstava su ponitile stare plemenske mee izazivajui sukobe i ratove i dan danas. Iscrpljivanje rudnih blaga, zakanjeli procesi stvaranja neovisnih drava, demografska eksplozija, ovisnost o meunarodnoj humanitarnoj pomoi, epidemija HIV-a/AIDS-a, samo su neki od procesa koji su pridonijeli osiromaivanju Afrike. (Luki, 2004.)
14

Glad i neishranjenost zasigurno su neki od najveih problema Afrike danas. Iako je posljednjih godina dolo do porasta proizvodnje hrane, broj stanovnika rastao je jo bre tako da u usporedbi s npr. Azijom i Latinskom Amerikom, gdje je dostupnost hrane po stanovniku porasla izmeu 20 i 30 %, u Africi je od 1990. zabiljeen pad od 3 %. Vie od 60 % nedovoljno ishranjenih ivi u Istonoj Africi, a u tekoj situaciji nalaze se i Kamerun, Angola i Demokratska Republika Kongo. Koffi Annan, generalni tajnik UN-a prije, dvije godine postavio je znanstvenicima pitanje: Kako Afriku osloboditi gladi? (Luki, 2004.) 6.2 Humanitarna pomo Humanitarna pomo o kojoj su neka podruja Subsaharske Afrike postala ovisna takoer su izvor problema. Iako su mnoge drave uputile zahtjev za humanitarnom pomoi u obliku nekakvih ulaganja, pomo u hrani sluila je kao vatrogasna mjera u razdobljima velikih kriza. Uz manipulacije donacijama hranom i vercom za oruje, humanitarna pomo imala je i uinak dampinga na domae poljoprivredne proizvode to je jo vie unazadilo poljoprivredu. (Cvitanovi, 2004.) Osim toga, WTO dozvoljava subvencioniranje poljoprivrednih proizvoda to bogatim zemljama izuzetno pogoduje. Tako su SAD subvencijama god 2001. stimulirale proizvodnju domaeg pamuka da bi vikove po dampinkim cijenama izvezle na svjetsko trite. Afriki proizvoai pamuka (inae vaan afriki izvozni proizvod) pretrpili su udarac od 300 milijuna dolara. Na isti su nain europski proizvoai eera unitili mozambiku eernu industriju. (Cvitanovi, 2004.)

15

Zakljuak
Mi danas ivimo u svijetu beinog interneta, svemirskih putovanja, automobila sa satelitskom navigacijom... U istom tom svijetu sa problemom gladi danas se suoava preko 850 milijuna ljudi. Iako nema potrebe da itko na svijetu gladuje, kada hrane ima dovoljno za sve. Mi ljudi, kao civilizacija, jo smo jako primitivni, po mnogim pokazatelj ima. Najbolji pokazatelj jeste problem gladi u svijetu. Razmiljamo li dok bacamo hranu, koliko je danas gladne djece u svijetu? Koliko ljudi svaki dan umre od gladi? Problem oito nije u nedostatku hrane nego u nedostatku volje, koliko politike toliko i vlastite, jer ponekad zaboravljamo da svatko od nas ima mo da ovaj, sve gori svijet, pokua uiniti ljepim mjestom. Svijet se bori protiv gladi raznim humanitarnim akcijama, ali i dalje u siromanim dijelovima od gladi umiru mnogi ljudi, a posebno djeca. Mnoge zemlje imaju hrane na bacanje dok neke zemlje nemaju za vlastite potrebe. Dakle, na svijetu ima dovoljno hrane, te nema potrebe da itko gladuje. Na svijetu sigurno ima rie, penice i ostalih itarica dovoljno da svakog ovjeka opskrbe s 3.500 kalorija dnevno. Najvei problem je to to si mnogi ljudi ne mogu priutiti dovoljno hrane za ivot. Ukratko, ako najsiromaniji nemaju novaca da kupe hranu, poveana proizvodnja im doista nita nee znaiti. Uvoenje novih tehnologija doprinosit e sve veoj koncentraciji i jaanju moi, te novca u razvijenim i bogatim zemljama, a samim time i negativnim posljedicama za zemlje u razvoju i siromatvo u njima. Tragina posljedica svega e biti jo vie proizvedene hrane u svijetu i jo vie gladnih!

16

Popis kratica
1. FAO Food and Agriculture Organization (Organizacija za hranu i poljoprivredu) 2. GMO Genetski modificirani organizmi 3. SAD Sjedinjene Amerike Drave 4. UN Ujedninjeni Narodi 5. WTO - World Trade Organization (Svijetska trgovinska organizacija) 6. itd. i tako dalje 7. god. - godina

17

Popis slika
Slika 1. Porast Svjetske populacije u razdoblju od godine 1650. do 2000. ...........................7 Slika 2. U nekim zemljama svijeta, glad je svakodnevna prijetnja........................................9 Slika 3. FAO logo.................................................................................................................11 Slika 4. Simbolian prikaz GMO hrane...............................................................................13

18

Literatura i izvori
1. Blaevi, 2. Cvitanovi, D., M., 2010.: 2004.: Financijska kriza, GMO kriza u i glad u svijetu

http://www.hrsvijet.net/ (28.03.2013.) Poljoprivredna Subsaharskoj Africi

www.geografija.hr/ (28.03.2013.) 3. Knezovi, K., 2007.: Agrogenetiki inenjering u suzbijanju siromatva i gladi u svijetu., Nova prisutnost: asopis za intelektualna i duhovna pitanja, Zagreb., str. 271-286. 4. Kovaevi, B., 2003.: Problematika proizvodnje hrane i glad u svijetu., Ekonomski pregled, Mjesenik Hrvatskog drutva ekonomista, Zagreb, br. 3-4/2003., UDK 330, str. 299-324. 5. Luki, A., 2004.: Dugine revolucije za spas Afrike od gladi? www.geografija.hr/ (27.03.2013.) 6. FAO: Food and Agriculture Organization of the United Nations, for a world without hunger http://www.fao.org/ (27.03.2013.)

19