I POJAM GLOBALIZACIJE Pojmom globalizacija oznaava se integracija ekonomskih, kulturnih, politikih, religijskih i socijalnih sustava na razini cijelog svijeta

i ovjeanstva. Taj pojam posebno naglaava ekonomski aspekt, pritom prihvaajui parametre razvijenih zemalja, kao to su migracije, vanjska trgovina, protonost kapitala i integracija financijskih trita. Sam je pojam popularizirao Theo or !evitt, ameriki profesor sa sveuilita "arvar #$%&'.(. )nae, pojam globalizacije pojavio se $%**., a o $%&$. Poeli su ga koristiti ekonomisti. + masovnu je uporabu uao u rugoj polovici $%%,-ih go ina. .a a se pojam globalizacije pojavio sre inom /,. st., rani se oblici tog procesa opaaju ve u sre njem vijeku tijekom raz oblja islamske prevlasti i stvaranja velikog .ongolskog carstva. Tijekom 0elikih geografskih otkria #$1.-$2. st.( europske su pomorske sile #3ngleska, te kasnije +je injeno 4raljevstvo, 5panjolska, 6rancuska, 7izozemska i Portugal( nastavile taj proces. 7izozemska istonoin ijska kompanija #$2. st.( se smatra prvom multinacionalnom korporacijom na svijetu. 8ije je o po uzeu koje je vla alo ananjom )n onezijom, svoje obno najveom nizozemskom kolonijom, a koje je funkcioniralo kao ioniko rutvo koje je imalo svoju vojsku te je moglo autonomno objavljivati rat i sklapati mirovne sporazume. Prva je faza globalizacije poela u $%. st., a oznaava se pojmom liberalizacije. 4ao poslje ica inamine prekooceanske trgovine na relaciji europske kolonijalne sile 9 prekooceanske kolonije 9 S:;. +brzani se proces globalizacije moe smatrati je nim o uzronika Prvog svjetskog rata. Ta je prva faza globalizacije zavrila Prvim svjetskim ratom i 0elikom svjetskom ekonomskom krizom #$%/%.- $%''.(. +pravo su se tijekom Prvog svjetskog rata pojavile prve kritike globalizacije, a njih je ao !enjin #$%$1.( kritizirajui bogate zemlje koje eksploatiraju siromane. Ta je njegova postavka osnova ananjih kritika procesa globalizacije. 7akon ;rugog svjetskog rata proces globalizacije se ponovno nastavlja zbog tehnolokog napretka koji je smanjio cijene na novooblikovanom svjetskom tritu. Prema tome, moe se rei kako je globalizacija stoljetni proces koji je ubrzan u za njih <, go ina. 7akon ;rugog svjetskog rata poinje ubrzani tehnoloki napre ak i sklapanje trgovinskih sporazuma na globalnoj razini, kao to je =:TT #=eneral :greement on Tariffs an Tra e, sklopljen $%*2.(. =o ine $%%*. =:TT je prerastao u Svjetsku trgovinsku organizaciju #>T? 9 >orl Tra e ?rganization( kojoj je cilj stvaranje je instvenih trgovinskih propisa na globalnoj razini istovremeno efinirajui nain rjeavanja trgovinskih sporova. Sporazumom iz .aastrichta #$%%/.( stvorena je 3uropska unija, najvanija gospo arsko-politika integracija na planeti, a vije je go ine kasnije poela funkcionirati 7:6T: #7orth :merican 6ree Tra e :ssociation( koja uje injuje 4ana u, S:; i .eksiko. ;ananji je svijet optereen brojnim problemima koji prelaze granice nacionalnih rava@ zagaAenje zraka i vo e, izlov ribe, egra acija okolia, globalno zagrijavanje, satelitska komunikacije, terorizam, globalna trgovina i financije. Bbog toga postoji potreba sura nje i oblikovanja globalnih institucija. Cinjenica je kako je globalizacija neminovan i potreban proces na sa anjem stupnju razvoja ovjeanstva. .eAutim, zbog samom naina na koji se provo i, oblikovani su opreni stavovi prema njoj. =lobalisti su zagovornici i naglaavaju ekonomske koristi, posebno za nerazvijene zemlje, kao i porast graAanskih slobo a. Prema njihovim postavkama, globalizacija jaa

vanjsku trgovinu, smanjuje cijene, poveava zaposlenost i poveava ivotni stan ar #posebno u nerazvijenim zemljama(. Svoje tvr nje globalisti okazuju ekonomskim pokazateljima. Bagovaraju uki anje carina na globalnoj razini i poticaja za poljoprivre u u bogatim zemljama. TakoAer smatraju kako je sazrio trenutak za oblikovanje globalnih politikih institucija. Pripa nici globalista su uglavnom ekonomisti. :ntiglobalisti ukljuuju iroki pokret politiara, intelektualaca, umjetnika, ekonomista, poljoprivre nika, sveenika i r., a ijele se na tri struje. Reformisti zagovaraju humaniji oblik globalizacije, revolucionari zagovaraju humaniji pore ak o kapitalizma, ok reakcionari zauzimaju nacionalistiku poziciju i zatvaranje u nacionalne granice. )stovremeno naglaavaju negativne poslje ice ekonomske globalizacije@ egra aciju okolia, siromatvo, neje nakost, neprav u i unitenje tra icionalnih kultura. TakoAer ovo e u pitanje ekonomske pokazatelje i upozoravaju na irenje negativnih uinaka globalizacije. 4a a se anas govori o globalizaciji, u najee se misli na njen ekonomski aspekt koji se naziva ekonomskom globalizacijom. 3konomska se globalizacija se mjeri kroz trgovinu roba i usluga, meAunaro ne migracije #protok lju i(, protok kapitala #investicije( i tehnoloku razvijenost. =lobalizacije se, kao i rugi procesi, moe mjeriti. ?bino se izraava pomou in eksa globalizacije, koji uzima u obzir ekonomsku, socijalnu i politiku imenziju. Prema istraivanjima in eksa globalizacije zemlje na najviem stupnju globalizacije su Delgija, :ustrija, 5ve ska, +4 i 7izozemska, ok su na najniem stupnju "aiti, .Eanmar, Sre njoafrika 8epublika i Durun i. Prema rugo su istraivanje zemlje na najviem stupnju globalizacije Singapur, )rska, 5vicarska, S:;, 7izozemska, 4ana a i ;anska, a na najniem 3gipat, )n onezija, )n ija i )ran. +inci su globalizacije viestruki. + in ustrijskom je pogle u olo o pojave novih in ustrijskih sila i proizvo a na svjetskom tritu. 6inancijski je uinak oblikovanje svjetskog trita kapitala i kre itiranja. 7ajvaniji je ekonomski uinak formiranje svjetskog trita roba i usluga. ? politikih uinaka treba istaknuti kreiranje globalnih politikih institucija i mehanizama #kao to su meAunaro ni su ovi(. 4ulturni su uinci izraeni kroz jaanje kontakata izmeAu poje inih kultura i jaanje pojave multikulturalizma. =lavni je ekoloki uinak borba protiv egra acije okolia na svjetskoj razini. Socijalni su uinci izraeni kroz slobo no kretanje lju i, multietninost i razna meAunaro na natjecanja. Prometni su uinci pre stavljeni u obliku prometnog povezivanje svijeta u je nu veliku zaje nicu. II RAZVOJ =lobalizacija je popraena neospornim gospo arskim rastom koji prate sve izrazitija nepravilna raspo jela nagomilanog bogatstva. :ngus .a ison@ o $&/,.-$%%&. D;P po stanovniku je povean ', puta u Fapanu, $< puta u zapa noj 3uropi, ok je u ostalim ijelovima povean izmeAu ' i % puta 9 u :frici svega ',' puta. ;anas $ G najbogatijih lju i na svijetu ostvaruje je nak oho ak kao i <2 G najsiromanijih. Poslje ica tog razvoja #ponajprije in ustrijskog( je i poveanje emisije ugljinog ioksi a u atmosferu. Tako npr. je an ameriki graAanin go inje emitira < <,, kg ugljinog ioksi a u atmosferu, a je an 7epalac '< kg #kritian prag je <,, kg(.

;ananji je koncept napretka po reAen imperativnoj akumulaciji kapitala. ;ananji napre ak, baziran na gospo arskom rastu, ovo i o ograniavanja pristupa z ravstvu i obrazovanju #4ina, 0ijetnam(, u pristupu vo i i obra ivom tlu #!atinska :merika, :frika juno o Sahare(. ? $%%,.-/,,,. pokazatelj lju skog razvoja se smanjio u /$ nerazvijenoj zemlji, ok se o $%&,.-$%%,. smanjio svega etiri zemlje. 7eje nakosti unutar zemalja su se smanjivale o kraja ;rugog svjetskog rata o $%2,-ih, a bi se zatim poele poveavati. To vrije i za razvijene i za nerazvijene zemlje. + razvijenim zemljama o $%2%.-/,,$. priho i su se poveali & G za najsiromanije stanovnitvo #koje ini /, G ukupnog stanovnitva( i ak $'% G za najbogatije #koji ine $ G ukupnog stanovnitva(. ? $%&,.-/,,,. zabiljeen je porast siromanih obitelji@ u +4 za 1, G, a u 7izozemskoj za *, G. + nerazvijenim zemljama svijeta te su razlike jo naglaenije. Bacrtana su tri pravca izlaska iz sa anje situacije@ $( Prvi je usvojio +7 $%&2. i njim se pre lae trajni razvoj kako bi se Ho govorilo na sa anje potrebe bez ugroavanja mogunosti bu uih narataja a o govore na svoje potrebeH. Taj je program bio po loga za usvajanje protokola iz 4Eota #$%%2.(. !oa strana mu je to pogreno pretpostavlja mogunost pomirbe izmeAu trajnog rasta i rjeavanja socijalnih i ekolokih problema jer poboljanje tehnika proizvo nje omoguuje relativnu ute u resursa u uvjetima rasta proizvo nje. /( ;rugi o bacuje svaki razvoj i zalae se za smanjenje gospo arskog rasta. 7jegovi zagovornici poriu razliku izmeAu rasta i razvoja i tvr e a razvoj potie zapa nu ominaciju na ostatkom svijeta. ?vaj stav zanemaruje nunost poveanja materijalne proizvo nje u siromanim zemljama. '( Trei pravac se bazira na tri pretpostavke@ a( svi naro i svijeta imaju pravo na rast zbog za ovoljavanja osnovnih potreba b( rast ne moe biti vjean i treba razlikovati nunu proizvo nju o one u bogatim zemljama koje o mah trebaju zapoeti s njenim smanjivanjem c( treba izra iti novi koncept bogatstva koji bi potaknuo smanjivanje ra nog vremena u o nosu na poveranje proizvo nje i potronje, irenje javne sfere u o nosu na privatnu i zaje niko upravljanje svjetskim resursima u o nosu na privatizaciju. Strana ulaganja su je an o temelja globalizacije koji se glorificira o krajnosti. 8azlikujemo tri sastavnice stranih ulaganja@ bankovni krediti, izravna strana ulaganja #kupnja po uzea ili najmanje $, G ionica neke tvrtke( i plasmani portfelja #koji se satoje o obveznica i priznanica ravne riznice(. Sve o Prvog svjetskog rata glavnina kapitala je bila u privatnim rukama, a o $%2,-ih go ina glavnina je prela u javne # ravne( ruke. Tijekom $%2,-ih olazi o poveanja otoka novca u zapa ne banke iz petro olarskih zemalja, koji banke koriste za kre itiranje javnog sektora nerazvijenih zemalja. + $%&,-im olazi o preokreta zbog presuivanja otoka olara. Bbog toga se poveavaju kamatne stope i zapoinje unika kriza jer je iz nerazvijenih zemalja poelo izlaziti vie kapitala nego to je u njih investirano. Bbog toga je blokiran pristup kre itima osim u azijskim zemljama. ;otok novca iz banaka je smanjen s 11 G #koliko je iznosio o $%2'.-$%&$.( na $$,2 G #koliko je iznosio o $%%,.-$%%2.(. + rugoj polovici $%%,-ih poveavaju se izravna strana ulaganja u :ziju i !atinsku :meriku. Posebno je problematino ulaganje u portfelje koje potie financijske pekulacije i poveava financijsku osjetljivost zemalja primateljica 9 a u sluaju financijske krize visina kamatnih stopa raste. To na alje olakava po vrgavanje

'

zahtjevima ..6 jer on u pravilu zahtjeva strogu ekonomsku politiku baziranu na neoliberalizmu. Prema tome, finacnijska globalizacija iskretno poinje $%2,-ih, a tehnoloka revolucija je potaknula uki anje raznih zakonskih propisa #po vo stvom konzervativaca u S:; i +4(. ;ematerijalizacija transakcija i financijsko umreavanje promijenili su gospo arski i rutveni krajolik svijeta. Bbog toga je papirnati novac praktiki prestao kolati jer se razmjena provo i elektroniki, a te operacije provo e kompenzacijska tijela. 4apital ne kola #tj. vrlo malo kola( jer se u stvarnosti obraunavaju samo informatiki znakovi u raunovo stvenim ispisima banaka i financijskih ustanova. 7asuprot ustaljenom miljenju, globalizacija nije omoguila nekontrolirano kretanje kapitala jer njegov veliki io prolazi kroz financijski sustav. ?blikovani su financijski i porezni rajevi po zatitom bogatih zemalja. Te su HrupeH iskoristili kriminalci koji su povezani sa svijetom politike. III SLOBODNA TRGOVINA Bastupnici slobo ne trgovine, ekonomski liberalisti, smatraju kako se globalizacija temelji na slobo noj trgovini. 7jezino nepotivanje smatra se uzrokom svih gospo arskih neuspjeha i zaostajanja. :utarkinost se openito smatra simbolom skupe proizvo nje, ok se, nasuprot tome, gospo arsko otvaranje i primjena politike slobo ne trgovine smatra napretkom #primjer 4ine i Fune 4oreje(. Slobodna trgovina po razumijeva slobo no natjecanje meAu je nakima bez intervencije rave. .jeri se visokim postotkom izvoza kao pokazateljem proizvo nje. +pravo na tome se ne temelji ananji konecpt slobo ne trgovine. Primjer@ 4ina i Funa 4oreja svoj izvoz temelje na ravnim subvnecijama i zatitama, ba kao i razvijene zemlje. Koncept slobodne trgovine nastaje u +je injenom 4raljevstvu u $%. st. prema savjetu ;avi a 8icar a, njezina glavnog teoretiara. +4 je svoj gospo arski razvoj temeljila na politici merkantilizma, koju su o nje preuzele ostale razvijene zemlje Bapa a. Dit je u protekcionistikoj politici u sklopu saveza jakih zemalja i trgovaca na velike u aljenosti uz oslanjanje na vojsku za kolonijalna osvajanja i na zor trgovakih putova. +4 je ukinula protekcionistike zakone kojima je branila uvoz itarica #corn laIs( kako bi omoguila uvoz sirovina po nioj cijena i uspjeno konkurirala novim in ustrijskim silama. )n ustrijska revolucija u $%. st. #o Sjeverne :merike, preko 3urope o Fapana( temeljila se na protekcionizmu. Promotori slobo ne trgovine smatrali su je HuniverzalnomH i prav ali su je na slje ei nain@ svaka e zemlja biti na obitku jer Hslobo noH #bez pritiska( se specijalizira za onaj tip proizvo nje u kojem ima Hkomparativnu pre nostH. 4re iti i ulaganja bogatih zemalja omoguiti e siromanim zemljama kupovinu obara iz razvijenih zemalja, a kre ite e otplaivati poveanjem izvoza. 4oncept slobo ne trgovine su britanski konkurenti smatrali licemjernim jer uvruje svjetsku ominaciju +4. Stoga su se S:;, 7jemaka i Fapan u $%. st. zatitile o +4 i ostalih zapa noeuropskih zemalja, a u o nosu s rugim zemljama su primjenjivali koncept slobo ne trgovine. Cesto su prisiljivali poje ine zemlje na ekonomsko otvaranje.

+ /,. st. komunistike revolucije su nastojale prekinuti gospo arsku ovisnost i zaostajanje u razvoju. +ve ena je intervencionistika ravna politika koja je kontrolirala svjetsku trgovine i gospo arstvo u cjelini. + $%2,-im olazi o krize profita na Bapa u, pa se u S:; vraa na nevni re Hslobo na konkurencijaH. 4oncept slobo ne trgovine ponovno se pojavljuje poetkom $%&,-ih u S:; i to kao o govor na veliku krizu u stjecanju profita. Poetkm $%&,-ih svijet je potresala velika ekonomska kriza koja je usporeAivana s onom izmeAu va svjetska rata. Stoga velike multinacionalna po uzea, koja kontroliraju treinu svjetske trgovine, provo i premjetanje pogona ovisno o fiskalnim Hkomparativnim pre nostimaH i cijeni ra a. Princip ekonomskog neoliberalizma ubrzo su prihvatile zemlje lanice ?3J;. Slobo na trgovina provo i se po okriljem >T? u okviru kojeg su se poeli javljati otpori neprave nosti taog kocepta zasnovanog na dravnim subvencijama u razvijenim zemljama. .inistarska konferencija >T?@ JancKn #rujan /,,'.( ?snovane su tri skupine zemalja u razvoju koje su se o uprle pritiscima S:; i 3+ koje su eljele nametnuti ogovor o subvencijama u poljoprivedi. Prva skupina je G20 koja zapravo okuplja $% nerazvijenih i sre nje razvijenih zemalja po vo stvom Drazila #uz pomo 4ine, )n ije i F:8(. =/o je uspjela postati pre vo nik svih slabije razvijenih zemalja unutar >T?. ?kuplja zemlje koje ovise o izvozu poljoprivre no-prehrambenih proizvo a. ?buhvaa 1, G svjtskog stanovnitva, 2, G poljoprivre nika i /1 G poljoprivre ne trgovine. ;ruga skupina je ='' - obuhvaa */ slabo razvijene zemlje #o kojih su $, lanice =/,( i brani njihovo pravo za ravanja snane ravne zatite o uvoza. Trea skupina je =%, i okuplja 2% afrikih, latinskoamerikih, azijskih i pacifikih zemalja koje su trgovinski povezane s 3+, *% najsiromanijih zemalja svijeta i zemlje :frike unije. )ma iste ciljeve kao i = '' s tim to se protivi uki anju carinskih povlastica #za to se zalae =/,(. Te su tri skupine zaje niki sruile ominaciju 4va rilaterale #S:;, 3+, Fapan, 4ana a( i ovele o neuspjeha .inistarske konferencije. Baje niki zahtjev sve tri skupine je maksimalna liberalizacija u razvijenim zemljama@ uki anje izvoznih subvencija, znaajno smanjenje carinskih prava i ravne potpore #izravne i prikrivene(. 7a taj bi se nain koncept slobo ne trgovine pretovrio u natjecanje je nakih. 7a slje eoj konferenciji u "ong 4ongu #prosinac /,,<.( takoAer je olo o neuspjeha zbog traenja 4va rilaterale a zemlje tri = skupine, u zamjenu za poljoprivre ne ustupke, liberaliziraju svoje trite za uvoz nepoljoprivre nih roba i usluga. + meAuvremenu su S:; i 3+ sve ne ozvoljene ravne potpore zakonski pretvorile u ozvoljene. Ditno je naglasiti kako tri = skupine ne osporavaju >T? jer bilateralni sporazumi pojaavaju ominaciju razvijenih zemalja. ?sim toga, otvaranjem trita razvijenih zemalja profitirale bi samo zemlje =/,. Ditna je i tenja poje inih zemalja =/, a onemogue ='' i =%, zemlje a se bolje carinske zatite 9 primjer je Drazil koji <$ G svog poljoprivre nom izvoza ostvaruje s nerazvijenim zemljama. 4va rilaterala je ipak uspjela nametnuti Sporazum o poljoprivre i >T? kako bi smanjili njihovu cijenu. Svoje poljoprivre nike Bapa financijski po upire, ok nerazvijene zemlje moraju sniavati carinske stope i ne mogu po upirati svoje poljoprivre nike. 0anost je u tome to je poljoprivre a /,,$. tvorila ** G svjetskih priho a 9 u slabo

<

razvijenim zemljama inila je u io o << G, u 3+ *,< G, a u S:; / G. )pak o /,,,./,,'. razmijenjen je samo mali io poljoprive nih proizvo a@ $/,< G itarica, 2,* G mesa i svega 2,$ G mlijenih proizvo a. Poljoprivre no-prehrambeni proizvo i ine samo 1,$ G izvoza 3+, & G u S:;, ok u nerazvijenim zemljama ine glavnu izvoznu stavku. Problem je u tome to se broj gla nih u svijetu izmeAu $%%<. i /,,/. poveao s &'* na &</ milijuna #&$< milijuna ih je u nerazvijenim zemljama(. )ako je :frika juno o Sahare o $%%<.-/,,/. poveala izvoz tropskih poljoprivre nih biljaka, uvoz ita je povean za &% G, rie za *1 G, ok je uvoz pera i utrostruen. =lavni razlog lei u smanjenju uvoznih cijena za /<-*/ G. 8eakcija na takvu situaciju je osnovanje organizacije 0ia Jampesina koja okuplja organizacije sitnih seljaka Sjevera i Fuga i zalae se za pravo svake rave a efinira svoju poljoprivre nu politiku. 8azlog lei u tome to liberalizacija trgovine marginalizira male seoske proizvoAae na raun velikih zemljoposje nika. 7a taj se nain unitava se tra icionalni sustav zasnovan na malim obiteljskim gospo arstvima i potie se sustav in ustrijalizirane poljoprivre e, povezane s poljoprivre no-prehrambenim tvrtkama, kojim se eli osvojiti vanjsko trite. 4va rilaterala je spremna rtvovati svoju poljoprivre u koja ini manje o / G njihovog D;P, ako e im to omoguiti otvaranje trita uslugama i in ustrijskim proizvo ima u zemljama Fuga. ?gromni zloin e se ogo iti sporazumom koji 3+ /,,&. namjerava nametnuti afrikim, azijskim i latinskoamerikim ravama@ njime se ovo i u sraz francuski poljoprivre nik koji proizvo i $,,, t ita sa sjevernoafrikim poljoprivre nikom koji proizvo i svega $ t. Problem je i u tome to 6rancuz prima oko <1 ,,, 3+8 izravne ravne pomoi, a :frikanac nita. Privatizacija javnih obara takoAer je fenomen procesa globalizacije. Po javnim obrima po razumijeva se pristup stanovnitva obrazovanju, z ravstvu i socijalnoj zatiti, kao i na bioloku raznolikost, internet, infrastrukturu #vo oopskrbu( i sl. 7eki o njih su priro ni elementi koje treba sauvati, a ruga su lju ska tvorevina koje na alje traba razvijati. Tijekom globalizacije olo je o njihova stavljanja u eksploataciju bez gotovo ikakve zatite. Problem je i u nepostojanju meAunaro nog tijela koje bi ograniilo ugroavanje bioloke raznolikosti. Postoje i pozitivni primjeri@ internet i slobo ni kompjutorski programi su najbolji primjer, kao i razluivanje lju skog genoma. Trenutno se pojavljuje problem institucionalnog okvira unutar kojeg se trebaju onijeti propisi #+7 se namee kao najbolje rjeenje(. IV NEZAPOSLENOST +mjesto integriranja trite ra a u svijetu se sve vie raz vaja s poveanjem trgovinske razmjene i stranih investicija. Bamjetan je opi tren neje nakosti u zapoljavanju na relaciji razvijene 9 nerazvijene zemlje, kao i unutar svake poje ine zemlje. :ktivno stanovnitvo u svijetu je u stalnom porastu i anas prelazi ' mlr lju i #u taj broj ne ulaze omaice i ra nici na crno(. ?paaju se etiri vana znaajke@ $( Ba raz oblje globalizacije tipina je visoka razina nezaposlenosti koja je krajem /,,*. osegla broju o $&< mil lju i #po aci .eAunaro ne organizacije ra a(. + razvijenim zemljama nezaposlenost je s <,2 G #$%&,.( skoila na 1,% G #/,,<.(. Ti po aci nisu realni zbog brisanja mnogih nezaposlenih s popisa. Tako npr., u 6rancuskoj vie o polovice

nezaposlenih ne prima nakna u jer su izbrisani s popisa Bavo a za zapoljavanje, u +4 je io nezaposlenih svrstan meAu hen ikepirane osobe iji je broj u za njih $, go ina povean za etiri puta. Slino se ogaAa i u S:;, 7izozemskoj, ;anskoj, ba kao i u 4ini i )n iji. /( +mjesto welafarea pojavio se workfare 9 prisilno uvrtavanje u svijet ra a #tzv. Hpolitika aktivacijeH koja se $%%,-ih pojavila u S:;(. + skla u s tim nezaposleni je prisiljen prihvatiti svako pre loeno rjeenje bez obzira na obrazovanje i svoje elje. + ta rjeenja spa aju stairanje #koje poneka moe biti o atno obrazovanje, a estose svo i na neplaene ra ne sate(, sitna zaposlenja ili pravi posao u drugoj djelatnosti #u pravilu slabo plaen i jelomino potpomognut ravnim novcem(. 8ezultat toga je pa statiki registrirane nezaposlenosti i poveanje broja siromanih ra nika, pa oni ine 1-& G ukupnog broja zaposlenih u 3+ i preko $, G zaposlenih u S:;. Situacija u nerazvijenim zemljama je jo tea, a u njima oko <<, mil ra nika zaraAuje manje o olara nevno. '( 5iri se nesigurnost ra a i ra s nepunim ra nim vremenom. Tako se u razvijenim zemljama poveao broj tzv. HfleksibilnihH ra nika koji nemaju socijalnu zatitu i lako ih se moe otpustiti. 8a s nepunim ra nim vremenom je osegao vrtoglave razmjere #svaki esti ra nik u razvijenim zemljama( to je po uzeima omoguilo velike ute e. Cak L takvih zaposlenika ine ene, koje bi, prema anketama, najvie eljele stalan posao. *( 8airio se prisilan rad tj. ra po prijetnjom i pritiskom koji je sve raireniji i u razvijenim zemljama. Mrtve su $/,' mil ra nika u svijetu, a u &, G sluajeva eksploatiraju ih privatna po uzea #npr. poljoprivre ni sektor u !atinskoj :merici, proizvo ni pogoni u :ziji(, a /, G vojska #:frika(, ok su neki rtve trgovine robljem. :zija pre njai u tim statistikama, a one ne zaobilaze ni 3uropu i S:;. 7ajvee rtve su jeca@ gotovo N jece u svijetu je prisiljena ra iti bez obzira na eklarativno osuAivanje takve prakse. ?pa socijalna nesigurnost Smanjivanje javnih trokova postala je glavna preokupacija raznih politikih voAa irom svijeta. To rezultira uki anjem sustava socijalne zatite, a zbog ne ostupnosti z ravstvene zatite poele su se pojavljivati bolesti za koje se mislilo kako su sasvim iskorijenjene. Smanjivanje trokova z ravstva, pro uivanje ra nog vijeka i socijalna zatita nastoje se smanjiti posvu a. To se ogaAa u ravama koje imaju razliite sustava z ravstvenomirovinske i socijalne zatite. Sve je zapoelo $%%*. s izvjetajem Svjetske banke po nazivom verting t!e old age crisis, koji je upozorio na Hnepo noljive terete zatiteH. +slije ila su brojna ruga upozorenja, preporuke i izvjetaji sa zaje nikim nazivnikom@ smanjiti nakna e za nezaposlene. 8ezultat toga je bio a je o /,,'. u io D;P namijenjen nakna ama za nezaposlene u razvijenim zemljama smanjen za $, G, ok su nakna e kapital narasle za $, G. 0rije nost mirovina je takoAer smanjena to se oituje kroz smanjenje kupovne moi umirovljenika. Pro uen je i ra ni vijek - u razvijenim zemljama prosjek o laksa u mirovinu je 1' go ine@ u 7jemakoj je povien na 12, )taliji 1<, )rskoj 11, u +4 na 1< go ina. )sti se tren ovi opaaju i u 6rancuskoj i S:;. Smanjuje se i trokovi za z ravstvo koje se sve vie privatizira. To je rezultiralo poveanjem neje nakosti, pa ak i smanjenje prosjene ivotne obi #:frika juno o Sahare g je se smanjila s <, go ina u $%%/. na *<,1 go ina u /,,'.(. + 8usiji se ivotna ob smanjila s 1&,* #$%%$.( na 1<,2 #/,,'.(, ok je prosjena ivotna ob mukaraca pala

ispo 1, go ina. + razvijenim zemljama smanjuje se nakna e za z ravstvo@ u 7jemakoj su smanjene nakna e za stomatoloku i oftamoloku skrb, a slino se ogaAa i u 6rancuskoj. + +4 se svaki peti oboljeli o raka plua ne moe lijeiti zbog ugotrajnog ekanja. + S:;, g je je z ravstvo gotovo potpuno u privatnim rukama, ak $<,2 G graAna nema z ravstveno osiguranje, a isti u io ima samo jelomin osiguranje. : upravo su u S:; trokovi z ravstva bili najvei@ $< G D;P, prema $,,$ G u 6rancuskoj ili $$,$ G u 7jemakoj. Privatizacija z ravstva se i alje velia ma a je ve okazala svoju neuinkovitost. V PONOVNI USPON AZIJE Povratak :zije na svjetsku gospo arsku pozornicu na putu je preokretanja svjetske geopolitike scene. Pri tom glavnu ulogu imaju jugoistona i istona :zija. Tijekom za njih esetljea /,. st. veina azijskih zemalja oivjela je inamian razvoj i tehnoloku mo ernizaciju i u rasponu o nekoliko narataja prele su iz poljoprivre ne u in ustrijsku fazu. 7a taj su se nain neka anje marginalne zemlje pretvorile su se u kljune aktere svjetske ekonomije. Prva je zemlja bio Fapan, a zatim su uslije ile ruge zemlje koje su u manje o etr eset go ina izale u poljoprivre u u sre nje i visoko razvijenu fazu. 4ina i )n ija takoAer su im se pri ruile tijekom $%&,-ih i $%%,-ih go ina. 4ina ima prosjenu stopu gospo arskog rasta o & G i anas je treea trgovaka zemlja svijeta. ?na je glavno o re ite stranih investicija meAu novim gospo arskim silama #1/ mlr +S; /,,*.(., a slije i je )n ija. ;inamika razvoja nije rezultat samo uvoAenja mjera liberalizacije i otvaranja nego i ravne merkantilistike politike koja povezuje in ustrijalizaciju s izvozom i irigira integraciju u globalnu ekonomiju. Tranzicija u tim ravama je prilago ljiva preobrazbama na svjetskom tritu. Bbog te ubinske promjene :zija se vraa u sre ite svjetskog financijskog sustava koje je rala prije poetka in ustrijske revolucije u 3uropi. 7aime, sve o ta a :zija je bila glavno manufakturno sre ite u svijetu s ominacijom 4ine i )n ije. )n ije je ominirala u proizvo nji tekstila, posebno pamunih tkanina, ok je 4ina avala veliki io poljoprivre ne i manufakturne proizvo nje. +tjecaj tih viju zemalja osjetio se i u oblinjim ravama #Sijam i pokrajina Fava(. =o ine $2<,. 4ina je avala '/,& G svjetske manufakturne proizvo nje #3uropa /',/ G( 9 4ina je ta a brojila /,2, a )n ija $', mil stanovnika. )n ija i 4ina ta a su tvorile <2,' G svjetske manufakturne proizvo nje. :ko njima pri o amo zemlje jugoistone :zije, Perziju i ?smansko Jarstvo ta a je :zija avala oko 2, G svjetske manufakturne proizvo nje. ;ominacija je najizrazitija bila u proizvo nji tekstila, sektoru u kojem e 3uropa prvo preuzeti primat tijekom prve in ustrijske revolucije. D7P po stanovniku je $2<,. u 4ini iznosio //& +S;, ok je 3uropi osezao $<,-/,, +S;. Ta a su na :ziju otpa ale /O' svjetskog stanovnitva, a ostvarivala je oko &, G svjetskog D7P. Pe eset go ina kasnije D7P u 4ini i 3uropi su se poklapali ok je manufakturna proizvo nja u +4 i 6rancuskoj bila neto vea o kineske. 7a prijelazu iz /,. u /$. st. :zija ponovno ostie Bapa s teitem na konkurenciju izmeAu 4ine i S:; po pitanju energenata. Prema pre viAanjima /,',. kineski uvoz nafte osegnut e $, mil barela po anu, koliko je /,,,. iznosio u S:;. 4ina@ ;o prosinca $%<,. komunistike snage ovla ale su kontinentskim ijelom zemlje pre voAene iscipliniranom partijom .ao Be onga i uz po rku seljatva. +ve en je

&

sovjetski sustav uprave s je nopartijskom vla avinom i planskom ekonomijom. Bemlja je kolektivizirana, po uzea po ravljena, potronja racionalizirana, a investicije umnogostruene s ciljem razvoja teke in ustrije. S ruge strane, olo je o ubrzanog emografskog rasta i razvoja birokratskog aparata. Bbog toga je 4ina ostala siromana ruralna zemlja sa svega $O$, gra skog stanovnitva, a njezin u io u svjetskoj trgovini inio je svega $ G svjetske trgovine. Stoga .ao Be ong u va navrata pokuava pojaati razvojnu inamiku. Prvi pokuaj je bio kampanja Stotinu cvjetova #$%<2.( koja e slje ee go ine obiti naziv 0eliki skok unaprije . ?n je ove o gla i i smrti oko ', milijuna seljaka #$%<%.-$%1/.(. ;rugi pokuaj je bila 4ulturna revolucija #$%11.( koji je 4inu oveo o ruba graAanskog rata i vojne iktature. 8ezultat toga je bio nulti ekonomski rast koji je zabiljeen $%21. ka a umre .ao Be ong. ;eng Piaoping $%2&. zapoinje reforme i vie etapa. ;o $%&*. provo e se poljoprivre ne reforme. 0raaju se obiteljski posje i #umjesto ota anjih naro nih komuna( koji liberaliziraju proizvo nju i uvo e novane poticaje. ?ni se uvo e i u ostale sektore gospo arstva. Poboljava se ivotni stan ar seoskog stanovnitva i poveava se potronja. ? $%&*.-$%&%. provo i se ecentralizacija u korist regija. Poinje okretanje k trinom gospo arstvu to rezultira jaanjem trgovine, kao i pojavaom inflacije i korupcije. +pravo to je potaknulo emonstracije na Tiananmenu $%&%., zbog ega su sve o $%%$. reforme bile zamrznute. Trea faza poinje $%%,.-ih go ina i u okviru njih se provo e promjene u ravnom vlasnitvu, iri se privatni sektor, otvaraju se vrata svjetskoj trgovini i izravnim stranim ulaganjima i openito trinom gospo arstvu. 4rajem /,. st. gospo arska struktura je slje ea@ ;ravni sektor 4olektivna po uzea Privatna po uzea ;rutva sa stranim kapitalom *, G D;P ', G zaposlenih $/ G D;P 1 G zaposlenih #poljoprivre a $', mil ra nika( /2 G D;P $< G zaposlenih 1 G D;P ' G zaposlenih

.a a su reforme eklarativno liberalne, gospo arski protekcionizam je jo uvijek velik@ bankovnim kre itima po upiru se ravna po uzea, unutarnje trite je i alje zatieno, a izvoz se potie. +lazak 4ine u >T? /,,$. stvorio je pritisak na smjanjenje carina i otvaranje stranom kapitalu, a naglasak stavlja na glavnu kinesku Hkomparativnu pre nostH@ nisku cijenu ra ne snage #to je slino fazi H ivljeg kapitalizmaH(. )ako je o $%2&. olo o poveanja ivotnog stan ar a, raspa sustava socijalne sigurnosti u $%%,.-im go inama prouzroio je poveanje neje nakosti. "eizvjesnosti kineskog ekonomskog sustava# o kraja $%&,.-ih go ina 4ina je najzaposlenija ra ionica na svijetu, bu ui a je nakon +4 najvei svjetski primatelj

izravnih stranih investicija koje su o /,,*. narasle na 1$ mlr +S;. =lavne pre nosti 4ine su niska cijena ra ne snage #,,/, +S; na sat prema stu iji amerikoj 4ongresa(, ogroman broj strogo iscipliniranih ra nika i ponizni sin ikati. Porast D;P je osegao %,& G #/,,<.( i anas je na etvrtom mjestu na svijetu po D;P #iza S:;, Fapana i 7jemake(. Takva inaminost u obroj mjeri poiva na vanjskoj trgovini. 8ezultat toga je nemogunost kineske vla e a ri po kontrolom takav zamah sa svim poslje icama u potronji energije, neje nakostima i meAunaro nim napetostima. Favlja se problem uje naavanja razvoja ruralnih i urbanih po ruja@ prosjeni oho ak u gra ovima /,,<. iznosio je $$1< +S;, a na selima '2$ +S;. 8ezultat tih neje nakosti je poveanje sukoba u zemlji. Favljaju se i vanjske napetosti zbog inaminog izvoza koji pokree trgovinske sporove s rugim zemljama@ izvoz je /,,<. porastao za ', G, a uvoz za $& G #trgovinski suficit osegnuo je $,, mlr +S; i bio je tri puta vei nego pretho ne go ine(. 8ast izvoza nisu smanjile ni uvozne kvote koje su S:; i 3+ uvele za kineski tekstil, kao i promjena teaja kineske valute. 7ajnoviji izvjetaj +7JT:; ukazuje na neto to se previ jelo@ multinacionalne kompanije, osim tvornikih pogona, u 4inu poinju preseljavati pogone za istraivanje i razvoj. + raz oblju o $, go ina njihov broj se popeo s , na 2,,. :nketa koju je proveo +7JT:; meAu multinacionalnim kompanijama pokazuje kako njih 1% namjerava poveati trokove istraivanja u inozemstvu #ponajprije u 4ini(. To sve jako zabrinjava S:; i 3+ koje pripremaju mjere za spreevanje o ljeva tehnolokog sektora u 4inu. $roblemi na relaciji selo%grad# u urbanim po rujima, u kojima anas ivi treina 4ineza, javljaje se sve vei otpori uvoAenju kapitalizma. Fezgru otpora ine nezaposleni, povremeno zaposleni, umirovljenici s malim mirovinama, rtve uvoAenja nesigurnosti zaposlenja i uki anja sustava socijalne zatite. ?ni organiziraju prosvje e u gra ovima i upozoravaju na rastue socijalne probleme. ;rugi izvor sukoba proizlazi iz politike urbanizacije koja ostavlja veliki broj neza ovoljnika zbog politike izgra nje poslovnih prostora i eloacije stanara. Banimljivo je kako lokalne vlasti esto ne potuju zakone pri emu je centralna vlast nemona. Dune se i migranti zbog ivotnih uvjeta, a su ski sporovi su pokazali kako vlasnici nisu uni plaati zaposlenike i kako ne postoji sustav socijalne zatite. 7a stranu migranata otvoreno su stale poje ine slubene osobe. + ruralnim po rujima jaaju seljaki pokreti koji se bune protiv prevelikih avanja lokalnim vlastima i konfiskacije zemlje bez o govarajue novane nakna e. 7jihove pobune lokalna vlast nemilosr no gui bez obzira na kritike iz Pekinga na raun njihove pohlepe. 4oncentracijom lokalne elite u tijelima lokalne uprave stvara se konzervativna jezgra. )n ija@ stjecanjem nezavisnosti $%*2. )n ija poinje provo iti politiku razvoja kojom nastoji smanjiti uvoz. Premijer FaIaharlal 7ehru provo i takvu politiku o kraja svog man ata $%1*. uz pomo centraliziranog planiranja, poticanja in ustrijskog sektora, velikom javnog sektora, sustava ozvola za proizvo nju u privatnom sektoru i uz zatitu carinskim barijerama. Takvi zakoni omoguili su kontrolu socijalnih razlika, razvoj sre nje klase i vrste ekonomske baze. .eAutim, uskoro su se pojavili problemi niske pro uktivnosti i potrebe ukljuivanja u svjetsku trgovinu. Problem je pre stavljao i birokratiziran javni sektor kojim je rava na zirala nezaposlenost, ok in ijska po uzea #po ravnom

$,

kontrolom i zatiena o vanjske konkurencije( nisu ostvarivala gotovo nikakvu znaajniju obit. S ruge strane, izvozne mogunosti su bile vrlo slabe, a rava je morala financirati uvoz, posebno u energetskom sektoru. Tako je u io in ijskog u ukupnom svjetskom izvozu pao s $,% G #$%<,.( na svega ,,1 G #$%2'.(. Bbog uvoza na kre it vanjski ug je $%%$. osegao 2/ mlr +S;. Suoena s krizom plaanja prihvatila je Hplan strukturne prilago beH ..6 kojim se trailo gospo arsko otvaranje. +kinute su uvozne kvote i carinske pristojbe koje su $%%$. inile '& G fiskalnih priho a rave. Prosjena carinska tarifa je sa 2% G #$%%$.( pala na ',,/ G #/,,,.(. )n ija je anas otvorena kao najrazvijenije latinskoamerike zemlje, meAutim, jo uvijek manje o zemalja jugoistone i istone :zije. + io stranih ulaganja takoAer je manji nego u zemljama jugoistone i istone :zije. Strana po uzea mogu posje ovati in ijska u mnogim sektorima osim automobilskog #maksimalno <$ G( i osiguravajueg #/2 G(. ? $%%$.-/,,/. )n ija je privukla *2 mlr +S; ulaganja 9 $, puta manje o 4ine. )pak, za nih go ina se ubrzava ritam promjena zbog navale multinacionalnih kompanija u informatikom, automobilskom i ostalim sektorima. ? $%%,.-/,,,. in ijski izvoz se poveavao prosjeno % G go inje #izvoz 2 G(, posebno u tekstilnoj i farmaceutskoj in ustriji. ;anas )n ija aje petinu svjetskog izvoza raunalnih programa, ok je u io u izvozu usluga #',% G( vei o kineskog #/,% G(. 7ajsjajniji je uspjeh in ijskih multinacionalnih kompanija u inozemstvu, pa ak i na Bapa u. Fapan@ 4rajem $%&,-ih japanska su po uzea kupovala na Bapa u to je potaknulo groznicu antijapanskog raspoloenja. 7eobian uspjeh je potaknuo Bapa na izuavanje japanskog gospo arskog i rutvenom sustava, mislei kako je pronaAena arobna formula uspjeha. To je o uevljavanje prestalo ulaskom japanskog gospo arstva u uboku krizu iz koje jo uvijek nije izalo. Fapan je razvoj temeljio na amerikoj zatiti koja mu je omoguila bezbrian gospo arski rast. Poetkom $%%,-ih naao se u potpuno novoj situaciji@ ispuhan financijski balon, korumpirani vlasto rci i ponovni vojni angaman u inozemstvu #na ameriki nagovor(. Potres u 4obeu i napa sarinom na tokijsku po zemnu eljeznicu #$%%<.( pre stavljali su ogroman psiholoki ok u takvoj situaciji. Bbog toga su Fapanci trebali preuzeti stvari u svoje ruke i vratiti zemlju na pravi kolosijek. 0elike tvrtke su o ustale o sustava oivotnog zaposlenja i smanjile su ra nike plae prav avi to za ravanjem konkurencije na meAunaro nom tritu. S ruge strane rava se suoila s pritiskom neoliberalnih ekonomista kojima nije uspjela o oljeti. + krizu je upao i kolski sustav bu ui a je politika formiranja H obrih malih vojnikaH za nacionalno gospo arstvo izgubila smisao. + takvoj situaciji ulogu rave preuzele su mnoge neprofitne rutvene organizacije koje su pokazale iznimno uinkovite nakon razornog potresa u 4obeu. 5irenje mobitela i interneta takoAer su oveli o stvaranja novih po uzea u gospo arskom sustavu. Fugoistona i istona :zija@ Fapanska ekonomije pre stavljala je lokomotivu, a uslije ili su mali vagoni kao to su Funa 4oreja, "ong 4ong i Singapur, a zatim i .alezija, Tajlan , )n onezija i 6ilipini. 8egionalna financijska kriza $%%2.-$%%&. izbrisala je brojne iluzije, posebno u jugoistonoj :ziji. Funa 4oreja je iz krize izala ojaana, a neke zemlje #Tajlan , )n onezija( su trebale vie vremena. Singapur je naroito isticao Hazijske vrije nostiH@ neokonfucijsku politiku ra a, iscipline i vla avine znanja, umotani u kinesku inaminost. + za nja etiri esetljea ivotni stan ar je u regiji povean uz

$$

izuzetak poje inih Hoaza siromatvaH@ .Eanmara, 4ambo e i !aosa. 7agli razvoj je imao i svoju cijenu@ ekoloko unitavanje, pljaku priro nih resursa, razlike u primanjima. Pokreta ekspanzije je i alje izvoz. ;va najvea trgovinska partnera eset zemalja lanica :S3:7 su S:; i Fapan. Problem je u tome to se :S3:7 mora sve vie prilagoAavati kineskoj konkurenciji. 4ina je postala najvei primatelj izravnih stranih ulaganja, meAutim, ona nu i i svoje ogromno trite. Trgovinska razmjena 4ine i :S3:7 polako jaa. )pak, cijela jugoistona :zija jo uvijek ovisi o amerikom tritu, pa tako i :S3:7 proizvo i po niskoj cijeni za razvijene zemlje. Stoga cijela regija ve raspolae s polovicom svjetskih eviznih rezervi. )pak, :S3:7 ne funkcionira kao je na gospo arska cjelina jer se unutar bloka o vija svega /, G ukupne trgovinske razmjene. VI SIROMATVO U SVIJETU Ba uenost@ Potkraj /,,'. ukupni vanjski ug nerazvijenih zemalja popeo se na /<', mlr +S; s tim a su najza uenije bile latinskoamerike zemlje@ Drazil #/<* mlr +S;(, :rgentina #$&1 mlr +S;( i .eksiko #$<2 mlr +S;(. )pak ug tih zemalja nije znatan u o nosu na nacionalno bogatstvo kojim raspolau. 7ajvei su problem siromane zemlje u kojima vanjski ug prelazi vrije nost D;P. + :frici juno o Sahare $1 zemalja ima vanjski ug vei o njhova D;P 9 pre njae Sao Tome i Principe, !iberija i =vineja Disao, g je ak ',, G vei o D;P. ? amerikih zemalja pre njai 7ikaragva vanjskim ug koje je $2/ G veim o D;P. Ba uenost tih zemalja je toliko velika a je sve aktualnije pitanje mogunosti vraanja uga. Stoga su meAunaro ne financijske institucije priznale kako je nuno otpisati io uga i tako pruiti priliku za uenima a oAu o aha. Po uzetim mjerama smanjeni su go inji iznosi otplate uga, meAutim to ipak nije ovoljno s obzirom na njihovu ukupnu za uenost. Jilj meAunaro nih financijskih institucija nije rasteretiti za uene zemlje, nego im uiniti preostali ug Hpo noljivimH kako bi ga mogli platiti. +vjeti koji prate to smanjenje tako su strogi a za uene zemlje nisu u stanju osoviti na noge svoju ekonomiju i stra ale socijalne sektore. S ruge strane, iako razvijene zemlje takoAer imaju ogromne ugove, znatno vee o nerazvijenih zemalja, ..6 nema nikakvih prigovora. 7aime, na razvijene zemlje otpa a preko %, G svjetskog uga koji iznosi oko '< ,,, mlr +S;. Sam ug S:; iznosi 21,, mlr +S; i trostruko je vei o ukupnog uga nerazvijenih zemalja. )za S:; olaze +4, 7jemaka i 6rancuska. Dez obzira na to, nerazvijene zemlje su une vraati ugove i zbog toga moraju uvo iti stroge mjere te nje koje nika a ne bi prihvatilo stanovnitvo bogatih zemalja. 4roz otplaivanje uga nerazvijene zemlje financiraju eficit razvijenih zemalja, a njihov otok novca je vei o otoka novca iz razvijenih u nerazvijene zemlje. + prosjeku o $%&<.-/,,<. svake go ine je $1 mlr +S; otilo iz nerazvijenih zemalja na ime servisiranja uga. To znai kako nerazvijene zemlje svake go ine otplauju $' G svog ukupnog uga. ? $%%<. :frika juno o Sahare, koja se smatra najsiromanijim ijelom svijeta, plaa razvijenim zemljama $,< mlr +S; vie nego to prima. 8jeenje tog problema pokualo se isho iti u okviru +7 koji je usvojio mjere za pomo nerazvijenim zemljama. Batraeno je a razvijene zemlje iz voje ,,2 svog D;P koji bi plasirali kao pomo nerazvijenim zemljama. 8ezultat tog konsenzusa iz $%1%. bio

$/

je a je /,,'. samo pet razvijenih zemalja osegnulo taj u io, a meAu njima nije nije na iz skupine =2. 7ajbogatije zemlje iz vajaju svega ,,* G D;P. 7a sastanku =& u srpnju /,,<. razvijene zemlje su o luile otpisati ug $& siromanih zemalja u ukupnom iznosu o *& mlr +S; po o reAenim uvjetima. Ta o luka je samo kap u moru unike krize. 7ain otplate uga@ 7erazvijene zemlje otplauju ug kroz izvoz sirovina i poljoprivre nih proizvo a. )pak, struktura njihova izvoza se u za nja va esetljea znatno promijenila, posebno u azijskim zemljama. Tako anas oko 2, G njihova izvoza otpa a na in ustrijske proizvo e, ok su prije etvrt stoljea L otpa ale na sirovine. S ruge u :frici je u io in ustrijskih proizvo a u ukupnom izvozu povean s /, G na svega ', G. ?sim in ustrijskog razvoja razlog pa a u ijela sirovina treba traiti i u pa u njihove cijene na svjetskog tritu, a to je rezultat zasienosti. 7aime, zbog naglog rasta za uenosti $%1,-ih i $%2,-ih go ina nerazvijene rave su morale poveati svoj izvoz. Pri tom su se specijalizirale za va ili tri osnovna proizvo a ime su je na rugoj pravile konkurenciju, a to je ovelo o pa a cijena. Taj je ogaAaj o igrao klunu u logu u za uenosti, to je omoguilo multinacionalnim kompanijama uspostavu hegemonije na svjetskom ekonomijom. Ba poljoprivre ne proizvo e tipine su oscilacije cijena koje se objanjavaju priro nim uvjetima #sue, poplave, priro ne katastrofe(, politikim prilikama #porast cijene kakaa /,,/. porasla je nakon krize u ?bali Djelokosti( ili pojavom novih proizvoAaa #0ijetnam kao novi izvoznik kave(. 0eliki problem su i subvencije koje razvijene zemlje isplauju svojim poljoprivre nicima. Tako je npr. proizvo na cijena funte pamuka ,,/$ +S; u Durkini 6aso, a ,,2' +S; u S:; i to zbog ogromnih amerikih subvencija #* mlr +S; /,,*.(. Bbog toga su afrike zemlje morale sniziti cijenu pamuka, kao to je ura io Denin #smanjenje za '< G /,,$.( u kojem je zbog toga porastao u io siromanih #za * G(. S ruge strane, carine na sirovine su u razvijenim zemljama iznimno male to obeshrabruje ulaganja u izvoznu in ustriju u nerazvijenim zemljama. Sirovine su na svjetskom tritu poskupile /,,*. i to zbog razvoja 4ine, poveanih financijskih pekulacija i zbog politike situacije #nafta 9 kriza u )raku(. .ilenijski ciljevi@ + rujnu /,,,. .ilenijski samit +7 je usvojio popis ciljeva s namjerom a o /,$<. smanji siromatvo na polovicu. Tom planu se nisu priklonile S:;. ?n pre viAa osam razvojnih ciljeva@ $( prepoloviti broj stanovnika koji zaraAuju manje o olara nevno i broj gla nih /( svoj jeci pruiti uvjete za zavretak osnovnog obrazovanja '( ukloniti spolnu neravnoteu u osnovnom i sre njem obrazovanju o /,$<. *( smanjiti za /O' stopu smrtnosti jece mlaAe o < go ina <( smanjiti za L stopu smrtnosti ro ilja 1( zaustaviti irenje ")0 i si e, malarije i ostalih tekih bolesti 2( osigurati trajan okoli &( uvesti svjetsko partnerstvo za razvoj Prema izvjetaju +7 iz /,,*. olo je o Hubrzanog napretka za neke, ali i o golemog naza ovanja u mnogim zemljamaH. Trenutno se :zija pokree u obrom smjeru, meAutim izgle a kako e se samo $. i 2. cilj ostvariti i to zbog ubrzanog razvoja 4ine i )n ije.

$'

0e je oigle no kako je u rugim ijelovima svijeta, ponajprije u :frici, utakmica ve izgubljena@ za ravanjem sa aAnjeg ritma cilj o opem osnovnom obrazovanju bit e ostvaren tek /$/%., a cilj o smrtnosti jece tek /$,1. #za $,, umjesto za $$ go ina(. + ostalim se ciljevima situacija ak pogorava. Pogoranje je zapoelo $%%,-ih go ina, tako a su *1 zemalja lju i anas siromaniji, a u /< zemalja su gla niji. Banimljivo je kako .ilenijski ciljevi ne oputaju nerazvijenim zemljama biranje ciljeva na koji ih nain ostvariti. )skljuivo se propisuje HuvoAenje multilateralnog trgovinskog i financijskog sustavaH to je politika ekonomskog neoliberalizma. Prema tome, .ilenijski ciljevi propisuju uvoAenje ekonomskog sustava koji se ve pokazao pogubnim u pitanju smanjivanja siromatva tamo g je su primjenjivani. =eneralno gle ajui, .ilenijski ciljevi pozivaju na jaanje temelja neprave nog ekonomskog sustava. Mrtvovanje obrazovanja u nerazvijenim zemljama@ )ako je obrazovanje poslje njih esetljea oivjelo oigle an napre ak, razlike izmeAu razvijenih i nerazvijenih zemalja nika a nisu bile tako velike. ?brazovanje je ugo vremena bilo povlastica, geografski i socijalno vrlo neuje naena, a poslje njih esetljea je postignut vi ljiv napre ak. Stopa pismenih o raslih u svijetu je poveana s *& G #$%2,.( na &/ G #/,,*.(. )pak uoava se kako se u io nepismenih o $%<,.-/,,,. poveao za /* G - sa 2,< na &2< milijuna, o ega je 1* G ena. 7a nerazvijene zemlje %&,* G nepismenih u svijetu, o ega /O' otpa aju na evet najnaseljenijih zemalja. ;uboki jaz postoji izmeAu gra a i sela, regija i okruga, etnikih i jezinih skupina i rutvenih slojeva. + .aroku je stopa nepismenosti vaput vea u ruralnim nego u urbanim sre inama. Cak je i u razvijenim zemljama kao to su S:;, +4 i )rska svaki peti stanovnik nepismen. 7a poetku /$. st. svijet se nalazi na spektakularnom stupnju znanstvenog razvoja, a javni trokovi za obrazovanje i kolovanje stagniraju na oko < G svjetskog D;P. Ba mnoge vla e i po uzea obrazovanje je i alje nuni troak, a ne nuno korisno ulaganje. Pri tom opu neimatinu najvie koriste razvijene zemlje o emnu svje oi tzv. Ho ljev mozgovaH. + :frici juno o Sahare i u jugozapa noj :ziji pojavilo se masovno o ustajanje o kolovanja zbog uruavanja socijalnog sustava. Bbog toga pristup znanju i obrazovanju, je no o temljnih ovjekovih prava #prema +7 i +73SJ?( ostaje ne osean cilj. .eAunaro ni program iz /,,,., kojim se pre viAa smanjenje broja nepismenih za <, G o /,$<., ve je oivio neuspjeh. =lavni razlog je ne ostatak sre stava, ponajprije lju skih, bu ui a zahtjeva zapoljavanje $< o '< milijuna nastavnika i preuzimanje <,1 mlr +S; go inje za meAunaro nu pomo #,,2 G svjetskih vojnih trokova(. ;anas na razvijene zemlje otpa a $& G svjetskog stanovnitva i &* G svjetskih trokova za obrazovanje. Bbog takve raspo jele anas je $'2 milijuna mla ih izmeAu $< i /* go ina starosti ostalo nepismeno, o ega <, G u junoj i jugozapa noj :ziji i ', G u :frici juno o Sahare. 7a zor na znanstvenim spoznajama i patentima. ;anas su multinacionalne kompanije razvijenih zemalja vlasnici %, G tehnolokih patenata i izuma. Bnanje i spoznaja postaju proizvo i i roba koji pre stavljaju golemo trite, pa se stoga na njima pokuava uspostaviti kontrola. .jerenje siromatva@ .jerenje siromatva je proizvoljno jer ne postoje tono utvrAeni pokazatelji koji se primjenjuju. 8azvijene zemlje, osim S:;, koriste pokazatelj tzv. relativnog siroma&tva 9 uzima se u obzir iskljuivo raspo jela ohotka #tko ima manje o <,-1, G prosjenog ohotka smatra se siromanim(. 7erazvijene zemlje i S:; koriste pokazatelj tzv. aspolutnog siromatva 9 prema potro&akoj ko&arici.

$*

+ nerazvijenim zemljama apsolutno siromatvo je vrlo raireno. Cak i u in ustrijski razvijenim zemljama !atinske :merike obuhvaa ',-*, G stanovnitva. ?bino se smatra kako se rastom D;P smanjuje broj siromanih, meAutim bitna je i raspo jela bogatstva. Sluaj 4ine je znakovit@ zahvaljujui ubrzanom razvoju u io siromanih je o $%&,. o $%%1. pao s <, G na $, G, o ta a o anas stagnira. 8airena je i pojava uskraivanja novane nakna e nezaposlenima@ $%2<. u S:; je nakna u za nezaposlene obivalo &$ G onih koji su ostali bez posla, a $%%<. svega njih '' G. TakoAer u S:; broj samohranih majki koje su obivale financijsku pomo je prepolovljen. VII PRODUBLJIVANJE SOCIJALNIH RAZLIKA .irovinski fon ovi@ .irovinski fon ovi su za ueni za prikupljanje, osiguravanje i plasiranje oprinosa svojih lanova i po uzea s ciljem osiguranja plaanja bu uih mirovina svojim lanovima. ;anas su oni, zbog ogromne koncentracije kapitala, postali vani akteri u meAunaro nim financijskim kretanjima. )mpuls razvoju mirovinskih fon ova ala su amerika i britanska po uzea koja su na taj nain eljela osigurati o anost kvalificirane ra ne snage. Taj se sustav pojavio $%/%. u privatnim po uzeima, a $%<<. se proirio i na zaposlenike javnog sektora. Du ui a se ra ilo o iznimno malim iznosima mirovina izmeAu $%<,. i $%2,. zaposlenici su poticani a sami sebi uplauju oprinose u posebne fon ove po uzea. + S:; mirovinski fon ovi se ijela na one s efiniranim avanjima i one s efiniranim priho ima@ - fon ovi s efiniranim avanjima financiraju zaposlenici koji unaprije znaju na kolika e avanja imati pravo #financijske rizike, u sluaju loeg plasmana, snosi po uzee( - fon ovi s efiniranim oprinosima nemaju osigurana avanja nego je poznata samo visina uplaenih sre stava #financijske rizike snose sami zaposlenici, a visina mirovina ovisi o burzovnim uspjesima( ? $%&,-ih go ina sve se vie zatvaraju fon ovi s efiniranim avanjima, pa je u io zapolsenika u njima smanjen s *' G #$%2<.( na /, G #/,,,.(Q s s ruge strane fon ovi s efiniranim oprinosima obuhvaali su /2 G zaposlenih #/,,,.(. 7a taj nain po uzea vie ne su jeluju u financiranju mirovina i prebacuju financijski rizik na zaposlenike. Durzovni pa koji je zapoeo /,,,. izazavao je krizu mirovinskih fon ova. .noga velika po uzea #npr. =eneral motors, 6or , JhrEsler i )D.( vie ne mogu ispunjavati svoje obveze i pokuavaju postii smanjenje mirovina koje trebaju isplatiti. ;anas mirovinski fon ovi <,, najveih amerikih po uzea imaju eficit o /'% mlr +S;. 7eka o njih ve razmiljaju o proglaenju bankrota kako bi se rijeila obveze plaanja svojih obveza. + rugim po uzeima, g je postoje fon ovi s efiniranim oprinosima, mnoge sa anje i bu ue umirovljenike teko je pogo ila burzovna kriza. .ilijuni umirovljenika primorani su o go iti o lazak u mirovinu jer im se uteAena mirovina istopila. ?sim toga, mnogi su umirovljenici primorani ra iti sitne poslove kako bi preivljavali. Tren je promjene smisla mirovinskih fon ova, pa oni o socijalne kategorije sve vie postaju financijske institucije koje prebacuju rizik na svoje klijente. Prikupljene uplate ulau se u ionice, obveznice, vrije onosne papire, nekretnine it . ? $%%'.-/,,$. rast njhove financijske aktive iznosio je & G go inje. Tako su mirovinski fon ovi postali

$<

moni financijski akteri na meAunaro noj razini@ /,,$. njihova je financijska aktiva u uspore bi s ravnim D;P iznosila $$',< G #5vicarska(, $,< G #7izozemska(, 11,* G #+4( i 1' G #S:;(. =le ano na svjetskoj razini S:; raspolau sa 2, G sveukupne aktive, +4 s $, G, 7izozemska * G i 5vicarska ' G. +voAenje trinih principa u javni sektor@ + okviru >T? potpisan je sporazum o trgovini i uslugama koji je obvezujui za sve lanice. Taj sporazum po vrgava ekonomskoj liberalizaciji uslene jelatnosti vane za svako nevni ivot. ;o iznimke moe oi je ino ka a usluge prua besplatno je an pruatelj # ravna a ministracija, vojska, pravosuAe i sl.(. 7a taj se nain uki aju razlike izmeAu javnog i privatnog sektora. +ve eni su trina naela u pruanju internetskih usluga, opskrbi elektrinom energijom, lijeenju, stu iranju, o vjetnikim uslugama, organizaciji obrazovanja it . Trina naela se mogu izbjegavati, meAutim i ta a vrije e slje ei uvjeti@ - transparentnost #koja se u pravilu izigrava na razliite naine( - Ho re be o najpovlatenijoj nacijiH smije trajati najvie $, go ina - svaka rava mora pruiti je nake uvjete stranim pruateljima usluga kao i omaim rave ne smiju nametati ogranienja pristupu tritu 7a taj su nain trina naela ula u javni sektor. .eAutim, mnoge su nerazvijene zemlje o bile primjenivati taj sporazum. Stoga su na ministarskoj konferencijoj u ;ohi /,,$. sve rave pozvane napraviti Hpopis ponu aH #tj. popis onih usluga koje je na zemlja eli a bu u liberalizirane u rugoj( u Hpopisu potranjeH #tj. popisu usluga koje je neka zemlja voljna liberalizirati(. Batim treba pristupiti bilateralnim pregovorima izmeAu poje inih zemalja. :ntiglobalisti trae iznoenje u javnost tih popisa i proglaenje moratorija na neke o njih. Socijalne poslje ice preseljavanja pogona@ )zmjetanja su zahvatila in ustrijske i uslune jelatnosti i izazvala u uznemirenost u razvijenim zemljama. Premjetanjem in ustrije roba se proizvo i u izvan matine zemlje, a plasira se na ve postojeem tritu. 7a tja nain se pogaAa proizvo na i trgovinska jelatnost razvijenih zemalja. + me ijima se generalno govori o premjetanju iz razvijenih u nerazvijene zemlje, ime se oblikuje upitna formulacija o konkurenciji zemalja s jeftinom ra nom snagom. Poslje ice premjetanja za sa a je teko o re iti. Sigurno je kako one trenutno imaju ogranieni uinak. +tvrAeno je kako je u S:; i 6rancuskoj taj omet slab po pitanju gospo arske inamike i razvoja trita ra a. Premjetanje utjee na /,, ,,,-<,, ,,, ra nih mjesta go inje, to ini ,,$< G-,,/ G aktivnog stanovnitva. Premjetanje je prvo zahvatilo ra no intenzivnu in ustriju 9 tekstilnu, o jevnu, konu, rvnu, in ustriju igraaka i malih kuanskih aparata. ;anas se fenomen premjetanja primjeuje i u rugim in ustrijskim granama, kao i u uslunim jelatnostima. 7jime je zahvaena i automobilska, aeronautika i informatika revolucija, sektor istraivanja i ostali. +pravo je premjetanje u suprotnosti s globalistikoj teoriji o meAunaro noj po jeli ra a koja treba osigurati skla an razvoj na globalnoj razini kroz specijalizaciju i iskoritavanje vlastitih Hkomparativnih pre nostiH. 7asuprot tome, irenje meAunaro ne konkurenciju unutar istih sektora ovo i o suprotnih rezultata. + nerazvijenim zemljama se premjetanje smatra obrom gospo arskom prilikom. 4ao primjer moe posluiti kinesko gospo arstvo koje je profitiralo o prisutnosti multinacionalni, posebno amerikih, po uzea. 7pr. samo >al-.art svake go ine uveze u S:; robu u vrije nosti o $< mlr +S; koju u 4ini proizve u amerika po uzea #to

$1

je $O< kineskog izvoza(. 7a alje, razvoj informatikih tehnologija otvara nove perspektive za poje ine azijske zemlje #)n ija( i istonoeuropske rave. Takav tren ima i negativne poslje ice za najnerazvijenije zemlje koje imaju sve marginalniji poloaj u svjetskom gospo arstvu. =lavni akteri u premjetanju su multinacionalna po uzea. ?na kroz premjetanje nastoje popraviti svoju financijsku rentabilnost uvo ei trina naela u socijalno-proizvo ne sustave i na taj se nain nastoje okoristiti razlikama u visini plaa, razini pro uktivnosti, socijalnim i ekolokim normama it . ;rave su se stoga upustile u estoku konkurenciju nastojei privui multinacionalni kapital igrajui na kartu Hkomparativnih pre nostiH@ slabog ili nikakvog potivanja socijalnih i ekolokih normi, krenjem temljenih ra nih prava it . Takva konkurencija stavlja po pitanje svaku mogunost pravog ekonomskog i socijalnog razvoja. 4oncentracija bogatstva u privatnim rukama@ + za nja va esetljea poveava se koncentracija svjetskog bogatstva u rukama malog broja superbogatih poje inaca, to je izravan rezultat financijske globalizacije. To bogatstvo raste bre o rasta D;P po stanovniku. ;anas u svijetu ima oko ', mil kuanstava s privatnim bogatstvom veim o milijun +S;. =eografski gle anao ona su koncentrirana u Sjevernoj :merici, 3+ i Fapanu. Ta elita, zaje no s onom iz slabije razvijenih zemalja !atinske :merike, jugozapa ne :zije i :frike, koncentrira se u poreznim utoitima. 8ezultat toga je ekspanzija trita luksuznim proizvo ima. + luksuzne proizvo e ubrajaju se izvanserijski automobili, elitni turizam, raskoni hoteli, visoka mo a, nakit, parfemi i kozmetika, skupi kuanski pre meti, vina i alkoholna pia i sl. ;anas oko /O' amerikih kuanstava ima barem je nog psa, a sve je rairenija pojava arovanja psu nekog luksuznog artikla #npr. polo majice, ogrlice i uzice za pse s izajnerskim potpisom(. 7a S:; i 3+ je /,,'. otpa alo 2$ G svjetskg trita luksuznim proizvo ima. 3lita se pojavljuje i u poje inim azijskim zemljama inaminog gospo arstva, ponajprije u 4ini, g je trite luksuznom robom obuhvaa $,-$' mil klijenata. To ini oko $, G svjetkog luksuznog trita s go injim rastom o ak /, G. Droj olarskih milijar era je narastao na 1%$ #/,,<.(, a njihovo je ukupno bogatstvo //,, mlr +S;. Te je go ine u lanstvo ulo 1% :merikanaca, '& 3uropljana, pa ak i po je an 4azahstanaca i 4inez. Dill =ates ja i alje na prvom mjestu s *1,< mlr +S;, prati ga sunaro njak >arren Duffet #**( i in ijski elini magnat !akshmi .ittal #/<(. Porast siromatva u 3uropi@ + razvijenim zemljama siromatvo jo uvijek nije nestalo. +pravo suprotno 9 izraena je ten encija poveavanja neje nakosti o krajnosti, a bije a ima razliite oblike@ ne ostatak sre stava za hranu, o jeu i stanovanje, tekoe u ostupnosti obrazovanja, z ravstvene skrbi, zabave it . + 3+ se siromanim osobama smatraju one iji oho ak iznosi 1, G prosjenog ohotka. Prema izvjetaju iz /,,'. ak 2/ mil lju i u 3+ ivi ispo praga siromatva #$1 G stanovnitva(. Pre njae junoeuropske zemlje 9 =rka #/$ G(, Portugal i )talija #$% G(, te zemlje Dritanskog otoja koje vo e u ekonomskoj liberalizaciji #)rska /$ G i +4 $& G(. ?no to je zaje niki svima njima su mala socijalna avanja. .eAu novim lanicama 3+ pre njae Slovaka #/$ G( i 3stonija #$& G(, ok su ostale oko prosjeka 3+. 4ao primjer moe se navesti kako $O' 8umunja nema kupatil u svom stanu nasuprot $1 G Poljaka, $, G Portugalaca i / G 6rancuza. Potkraj /,. st. pojavio se u 3+ fenomen koji je ve ugo vremena tipian za S:;@ siromano ra nitvo. Tako je /,,'. 2 G ra nika 3+ ivjelo ispo praga siromatva #' G

$2

u ;anskoj, % G u 6rancuskoj, $, G u 5panjolskoj, $' G u Portugalu(. + 6rancuskoj je ak 1' G siromanih ra nika ra ilo cijelu go inu. .eAu siromanim ra nitvom najbrojnije su ene koja najvie ra e s nepunim ra nim vremenom. )stovremeno, multinacionalna po uzea isplauju sve viu obit svojim ioniarima. .a a nezaposleni ine najvei broj siromanih, sve je vei u io umirovljenika meAu njima #trenutno $2 G u 3+(. Takvo e se stanje pogorati zbog smanjivanja mirovina i ueg uplaivanja u mirovinske fon ove. Siromatvo se o raava na sve vi ove svako nevnog ivota@ u stanovanju #$& mil lju i bez stana ili u vrlo loim stambenim uvjetima u 3+(, obrazovanju ili z ravstvu #$$ G 6rancuza nema z ravstvenu skrb(. 7ajvi ljivija imenzija neje nakosti je injenica kako ra nici imaju za se am go ina krai ivotni vijek o viih rutvenih slojeva. 0isoka cijena prelaska na kapitalizam@ 7akon pa a Derlinskog zi a #$%&%.( i uvoAenja kapitalistikog sustava u bive komunistike zemlje, za njih se poeo koristiti naziv H rutva u tranziciji prema trinoj ekonomijiH. Tim se izrazom prikriva okrutan nain uvoAenja kapitalizma koji se okoristila politika elita i s njom povezani kriminalni krugovi. + pravilu se ra ilo o uvrivanju starih povlastica povezanih uz politiku funkciju, stjecanje vlasnitva i pretvaranje ra nika u robu koja se lako moe o baciti. Bbog toga su novoizabrane vlasti z uno zagovarla politiku globalizacije. +ki anjem postojeeg sustava koji je je pruao ravnu zatitu u pogle u zapoljavanja, plaa i socijalne infrastrukture #vrtii, bolnice, stanovanje( u bivim komunistikim zemljama izazvana je prava rutvena kataklizma. 7eka anju plansku punu zaposlenost zamijenila je masovna nezaposlenost koja se poveava ak i u onim zemljama koje oivljavaju gospo arski rast. + osam novih lanica 3+ nezaposlenost je osegla prosjeno $< G, ok se u Poljskoj, Dugarskoj i Slovakoj kree o $2-/, G. Sveope smanjenje nataliteta pokazatelj je emografske traume koja simboliki ukazuje na mranu percepciju bu unosti. Svjetska banka je /,,/. ocijenila kako siromatvo u tim zemljama postaje sve rairenije i poveava se u ritmu koji je najbri na svijetu. + io siromanih je povean s / G #$%&&.( na /$ G #$%%&.(. ?ta a se poeo naglo smanjivati i to ponajprije zbog ubrzanog razvoja 8usije, ok se u nekim rugim zemljama #Poljska, !itva( olo ak i o poveavanja. Fe na o klunih postavki globalizacije kae kako izravna strana ulaganja poveavaju gospo arski rast. .eAutim, one tranzicijske zemlje koje su o bile politiku bjesomune privatizacije imaju anas najbolje socijalne pokazatelje. Tipian primjer je Slovenija koja ima najvei D;P po stanovniku meAu novim lanicama 3+, a koja je sauvala na zor na financijama i nije smanjivala plae i poreze, a istovremeno ima najmanju stopu izravnih stranih ulaganja #manje o / G o D;P(. )zravna strana ulaganja ovo e i o sve veih razlika izmeAu regija i rava jer ona na ziru <,-%, G kapitala banaka u novim lanicama 3+ #osim u Sloveniji(. Poslje ica takvih gospo arskih prilika je pa popularnosti onih stranaka koje su provo ile politiku ekonomskog neoliberalizma i pojava ksenofobije i ekstremnih esniarskih stranaka. ?pa socijalna nesigurnost@ Sve manja pokrivenost z ravstvenih trokova, sve kasniji o lazak u mirovinu i smanjivanje socijalne zatite openiti su tren ovi posvu a. To je tipino za sve zemlje, bez obzira na sustav koji su imale o sa a. Taj je tren zapoeo nakon izvjetaja Svjetske banke iz $%%*. koji je upozorio na optereivanje ravnh blagajni ve postojeim iz vajanjima. Preporueno je smanjivanje nakna e za ra i

$&

preputanje ijela novca o socijalnih avanja privatnim po uzeima. ;o /,,'. je u io D;P, namijenjen nakna ama za nezaposlene, u razvijenim zemljama umanjen za $, G, ok su nakna e za kapital porasle. Bbog toga je smanjena kupovna mo umirovljenika i pro uen ra ni vijek. + razvijen zemljama je pro uena ob o laska u mirovinu na 1< #7jemaka koja planira pro uljenje na 12(, 1< #)talija(, 11 #)rska(, 1< #+4(, S:; planira poveanje s 1< na 12. Smanjuju se trokovi za z ravstvo, a ubrzava se i privatizacija z ravstvenog sektora. Bbog toga su se poveale neje nakosti, a prosjena ivotna ob se u nekim zemljama ak i smanjila, kao u :frici juno os Sahare. Tamo se propa ajui sustav z ravstvene i socijalne zatite ne moe nositi sa irenjem ")0 i si e, pa je prosjena ivotna ob pala s <, go ina #$%%/.( na *<,1 #/,,'.(. + 8usiji je ivotna ob smanjena s 1&,* #$%%$.( na 1<,2 go ina #/,,'.(, ok je prosjean ivotni vijek mukaraca pao ispo 1, go ina. .noge razvijene zemlje smanjuju nalna e za z ravstvo@ 7jemaka, 6rancuska, +4, S:;. S:; ima gotovo u potpunosti privatiziran z ravstveni sustav i vee trokove z ravstva o europskih zemalja, u kojima rava jo uvijek znaajno novano participira u njegovu financiranju #$< G D;P u S:; prema $,,$ G u 6rancuskoj i $$,$ G u 7jemakoj(. Dez obzira na tu injenicu i alje se velia ameriki sustav i postupno se uvo i i u ruge zemlje svijeta. B ravstvena skrb@ 8azlike u bogatstvu izmeAu poje inih ijelova svijeta objanjavaju razlike u z ravstvenom sektoru. Prosjena Fapanka e osegnuti &< go ina ivota, a Bimbabvanka svega '1 go ina. 8azloi lee u slabo z ravstvenom sustavu koji je u raspa anju. +obiajene bolesti #ospice, astma, srani problemi, psihike tekoe, rak i ostale( slabije se lijee i esto imaju veu smrtnost u nerazvijenim, nego u razvijenim zemljama. Si a svakog ana ubija & ,,, lju i #to su veinom mla i o rasli lju i(, tuberkuloza oko 1 ,,,, malarija oko ' ,,, jece. To su tri najsmrtonosnije bolesti koje go inje ovo e o smrti oko 1 mil lju i, uglavnom u nerazvijenim zemljama #posebno u :frici juno o Sahare(. Situacija je tako kritina a je 0ijee sigurnosti +7, kao i 0ijee za nacionalnu sigurnost S:;, upozorilo kako z ravstvena kriza prijeti politikoj stabilnosti u tom ijelu svijeta, pa ak i politikim interesima >ashingtona. .eAutim, bez obzira na to S:; su o /,,/./,,<. potroile oko /<, mil +S; na rat u )raku, a tim bi se iznosom mogle po miriti z ravstvene potrebe cijelog svijeta i to raz oblje o est go ina. ?sim tog ne ostatka humanitarne svijesti, pojavljuje se i problem komercijalizacije z ravstva. Bapa ne farmaceutska po uzea su po re ila velikim komercijalnim pritiscima poje ine slabije razvijene zemlje koje trebaju poje ine lijekove #kao to su )n ija, Drazil ili F:8(. S ruge strane, meAunaro na pomo se uvjetuje politikim i vjerskim interesima razvijenih zemalja. Tako je npr. pomo S:; u borbi protiv si e uvjetovana pristajanjem uz politiku protiv pobaaja koju provo i aktualna amerika vla a. Problem pre stavlja i za ravanje potrebnog me icinskog osoblja u nerazvijenim zemljama i to zbog preza uenosti i pritiska na smanjenje javnih rasho a. Tu je jo i problem migracije me icinskog osoblja u razvijene zemlja@ tako je npr. u S:; /' G lijenika obrazovano u inozemstvu, a o toga ak &1 G u sre nje razvijenim i nerazvijenim zemljama. ;ok je prosjena ivotna ob u Bimbabveu '1 go ina, ak L lijenika koji se u toj zemlji obrazuju o laze emigriraju u inozemstvo. 7a taj nain nerazvijene zemlje go inje H ajuH razvijenim oko <,, mil +S;, koliko iznose trokovi

$%

njihova obrazovanja. 7a taj se nain jo vie poveavaju suprotnosti izmeAu seoskog i gra skom i bogatog i siromanog stanovnitva. VIII DEMOGRAFSKI RAZVOJ Priro ni rast@ 7ajnovija istraivanja pokazuju kako se tzv. H emografska eksplozijaH, koja se ugo najavljivala, ipak nee ogo iti. )pak, emografski rast e biri toliki a e utjecati na su binu najsiromanijih zemalja. + listopa u $%%%. slubeno je objavljeno kako je broj stanovnika svijeta osegao est mlr #a stoljee je poelo sa $,< mlr stanovnika(. Poveanje se ogo ilo bez obzira na velike ratove, epi emije i gla u poje inim ijelovima svijeta. 7ajnovija pre viAanja +7 pokazuju kako e se porast stanovnitva nastaviti uz niu stopu rasta. 7ajvei porast u /$. st. oekuje se u :frici juno o Sahare, g je bi se stanovnitvo o sre ine stoljea trebalo u vostruiti i osegnuti $,/ mlr . ;emografske prognoze kau kako bi /,<,. broj stanovnika mogao osegnuti 2,% mlr #niska pre viAanja( preko %,' mlr #sre nja( o $,,% mlr #visoka(. +sporavanje rasta ovo i se u vezu s ulaskom u zavrAnu fazu emografske tranzicije. Prema tome, i emo prema svijetu u kojemu e sve manje biti mla ih i sve vie starih. + io starijih o 1, G e se u votruiti i s $, G #/,,,.( poveat e se na // G #/,<,.(. ?sim toga, prosjena ivotna ob trebala bi se poveati s *1 na 21 go ina, a u io :frike u svjetskom stanovnitvu poveati e se s $' G na /, G #/,<,.(. :zija e za rati sa anji u io #1, G(, kao i !atinska :merika #% G(, ok e se u io 3urope smanjiti na svaga 2 G. Takva neravnotea pogorat e socijalne probleme i potaknuti migracijske valove iz siromanih prema bogatim zemljama. To e rezultirati i politikim, ekonomskim i socijalnim potresima, ak i u bogatim zemljama. ;emografski rast e se ogaAati iskljuivo u nerazvijenim zemljama@ tri milijar e novih stanovnika pogorat e ivotni stan ar u siromanim i gusto naseljenim zemljama, naroito u gra ovima. .igracije@ Politike i povijesne veze izmeAu poje inih zemalja poticale u emigraciju u poje ine razvijene zemlje@ :liraca i in okineskog stanovnitva u 6rancusku, stanovnika in ijskog potkontinenta i karipskih zemalja u +4, !atinoamerikanaca, 6ilipinaca i 0ijetnamaca u S:;. ?sim tih povijesnih veza globalizacija je prouzroila nove veze, legalne i ilegalne. .noge tra icionalno emigracijske zemlje, posebno na jugu 3urope, postale su imigracijske i tranzitne. Sve je vie meAunaro nih migracijskih valova na regionalnoj i interkontinentalnoj razini, a potie ih razvoj tehnike i organizacijske infrastrukture unutar svjetske ekonomije. ?ni su poslje ica sve veeg pritiska meAunaro nih financijskih institucija na nerazvijene zemlje, ime se trai otvaranje njihovog trita i uki anje ravnih subvencija. )legalna trgovina ra nom snagom oivjela je $%%,-ih znaajan rast. 7ovac koji emigranti alju u matine zemlje, kao i priho i o trgovine lju ima, postali su vaana izvor eviza u poje inim zemljama. Procjenjuje se kako su emigranti $%%%. poslali 2, mlr +S; u matine zemlje, a /,,<. ak /', mlr . + Dangla au oznake iz inozemstva ine $O' eviznih rezervi, a u ;ominikanskoj 8epublici na mauju priho e o turizma, najvanijeg initelja gospo arskog rasta u toj ravi. )legalan HizvozH ra ne snage pre stavlja profitabilno trite za trgovce lju ima. Prema procjenama +7 ta je trgovina $%%,-ih onosila ',< mlr +S; go inje, a prema amerikoj vla i ak 2,< mlr #/,,*.(. To su trite ranije rali sitni kriminalci, a anas je

/,

ustrojeno na globalnoj razini po kontrolom organiziranom kriminala. Mene su skupina koja je najvie obuhvaena trgovinom zbog otvaranja slabo plaenih ra nih mjesta u in ustriji, u uslunim jelatnostima u bogatim zemljama i u prostituciji. IX NOVI SVJETSKI POREDAK Teorijski koncept nove po jele svijeta@ 8aspa om SSS8 zavreen je i hla ni rat i sustav bipolarne blokovske po jele svijeta. Prvotnu tezu o kraju i eolokih sukoba u svijetu, koja je ubrzo nakon toga oblikovana u znanstvenim krugovima, zamijenila je kontrateza o tzv. Hsukobu civilizacijaH. Ta se teorija pojavila $%%1. u S:;, a prema njoj na svijetu postoji nekoliko velikih civilizacija koje se na meu i mogu sklapati saveze ovisno o svojim afinitetima i ciljevima. Teorija je poela iriti fobiju o uje injavanju HkonfucijskoislamskeH s Hpravoslavno-hin uskomH osovinom ime bi se poremetila ravnotea u 3uroaziji na tetu Bapa a. Ta je teorija kritizirana zbog pojma HcivilizacijeH koji je o reAen po razliitim kriterijima 9 je anput po vjerskom, rugi po geografskom, trei po politikom. TakoAer je jasno kako je svaka o iz vojenih HcivilizacijaH savez vrlo heterogenih politika. Teza je koritena kao oprav anje za poetak sukoba izmeAu kranskog i muslimanskog svijeta. "egemonija S:;@ 7a poetku /$. stoljea posvu a opstoje nacionalizmi, kulturni i entiteti, ambicije ukotvljene u povijesti, sve su brojniji oni koji o bijaju je nopolarni svjetski pore ak i koji to o bijanje izraavaju u razliitim oblicima, poneka i neprihvatljivim. 7asuprot S:; koja bez oklijevanja iri svoje interese, sve vie zemalja pokazuje ekonomski i politiki patriotizam i o lunost u obrani nezavisnosti, a pojavljuje se i kolektivni otpor. 4raj hla nog rata znaio je i trijumf globalizacije i neoliberalnog amerikog mo ela. .eAutim, ananji vrhunac vojne snage S:; poklopio se s najniom tokom njihove popularnosti u svijetu. Slika S:; u inozemstvu nika a nije bila tako je nostavna. Fasno je kako nije na svjetska sila, ak ni 4ina, ne moe razmiljati o na metanju sa S:; u i uem esetljeu. ?sim toga, S:; raspolae i s ogromnim vojnim, ekonomskim i lju skim resursima i sposobnou je nostrane intervencije. .eAutim, elja za hegemonijom su ara se s brojnim otporima i o bijanjem a se Bapa u prepusti efiniranje univerzalnih vrije nosti@ lju skih prava, emokracije, slobo e it . Batvaranje bogatih zemalja@ =ospo arski i emografski razvoj u uvjetima zavretka hla nog rata, promijenili su sliku migracijskih kretanja. Sve je vie lju i koji se spontano ili prisilno uputaju u migracije, ok najbogatiji naro i #po ravajui porast ksenofobije( nika a nisu bili manje skloni prihvatiti Hsvjetsku sirotinjuH. + takvoj situaciji S:; i 3+ uveli su zatitne o re be protiv premjetanja lju i. Proces zatvaranja proirio se i na cijeli niz posre nih zona g je svaka zemlje provo i istu oktrinu. Primjetan je tren Hkriminalizacije imigracije za koju se sve vie koristi pojam Hilegalni migrantiH, a u koji se ukljuuju i traitelji azila. Protiv njih se primjenjuju mjere koje se oprav avaju Hlovom na teroristeH ili zatitom kranskih vrije nosti o islamske invazije. )sto obno, granice se sve vie militariziraju. )zmeAu tranzitinih i o re inih zemalja pojavljuje se sura nja s ciljem suzbijanja migracija #npr. izmeAu .aroka i 5panjolske, !ibije i )talije it .(. S:; je o $%%*. u granice s .eksikom postavila $$ ,,, patrola i infrastrukturu nezamislivu za mirno opsko raz oblje. Cak se nerazvijene zamlje kao :ngola opskrbljuju sustavima za

/$

elektronski na zor granice. 8ezultat toga je sve vee jaanje trgovine lju ima i kriminalaca koji se njom bave, kao i sve vea smrtnost prilikom pokuaja prelaska granice. )sto obno, tisue stranih ra nika bez papira ra e na poljoprivre nim imanjima razvijenih zemalja uz preutno o obravanje vlasti. )stovremeno se migranti koj nemaju ra nu ozvolu interniraju bez ikakvih prava, a stvara se i mrea zatoenilkih centara u kojima su oseljenici izolirani o svijeta. + novije vrijeme se problemi migranta rjeavaju eksternalizacijom 9 smjetajem logora za migrante izvan vlastitih granica kako bi se smanjio Hmigracijski pritisakH #:ustralija na 7auruu /,,$.(. Posvu a se uspostavljaju Htampon zoneH ili Hsigurnosni pojaseviH. Poziva se tranzitne zemlje ili zemlje iz kojih olaze migranti a, u zamjenu za trgovinske olakice ili politiku potporu, zaustave priljev imigranata. +nilateralizam@ Dlokovska po jela svijeta nastala nakon zavretka ;rugog svjetskog rata bila je o ta a neviAena u svjetskoj povijesti. ? mnotva imperija i sila oblikovan je bipolarni svijet po vo stvom vije supersile. Takva je konfiguracija sruena pa om Derlinskog zi a. 7eka anji SSS8 prostorno je smanjen na 8usiju, iji je D;P u o nosu na kupovnu mo /,,*. bio manji o brazilskog i iji su vojni trokovi iznosili $O/' amerikog. +spostavljena je unilateralnost s efiniranjem S:; kao hipersile. 7asuprot unilateralnosti, pojavljuju se ruge vije opcije ureAenja svijeta@ $( tzv. utopijska zastupa upravljanje svijeta po ogovorenim propisima i kroz kolektivne institucije pre voAene reformiranom ?+7 /( tzv. multipolarna koju zagovaraju protivnici sa anjeg ureAenja svijeta #6rancuska, 8usija i 4ina(. Problem je u tome to zagovornici monopolarnosti nisu u stanju postati svjetski centri u nare nih nekoliko esetljea #8usija i 4ina(, ok 6rancuska nema toliko veliinu a bi mogla ostvariti politike ambicije. Bbog zoga se 6rancuska oslanja na politiku izgra nje 3+ kao sile po upravom francusko-njemake osovine. Bbog zaje nikog suprostavljanja invaziji )raka /,,'. 6rancuska, 7jemaka i 8usija uspostavili su trostrani ogovor. 8usija slije i va puta koji se meAusobno na opunjuju@ politiku europske sura nje i azijsku politiku sura nje s 4inom #u rugom planu je )ran(. 4ina je anas glavni kupac ruskog oruja, a /,,<. vije su zemlje prvi put organizirale zaje nike vojne manevre. Prema tome, ostvaruje se ono to su kritiari unilateralizma #i u samim S:;( pravovremeno pre vi jeli@ unipolarno ureAenje svijeta potie stvaranje saveza meAu silama nieg ranga koje nastoje stvoriti protuteu hegemoniji hipersile. Stoga S:; trebaju razra iti politiku kojom bi eliminarili tenju poje inih zemalja za stvaranjem takvih saveznitava, a sa aanja politika S:; je ista suprotnost tome. 0ojna ominacija S:;@ 7akon vi ljivog smanjenja vojnih trokova poetkom $%%,-ih go ina S:; su za rale prosjene vojne trokove na hla noratovskoj razini, zatim su krajem esetljea poele poveavati. Ta je ten encija ubrzana nakon $$. rujna /,,$., pa su tako vojni trokovi S:; narasli o $O' svjetskog vojnog prorauna #$%%<.( na polovicu #/,,<.(. Baljevksi rat $%%$. pruio je S:; priliku a pokae kako preuzima ulogu svjetskog policajca i omoguio je vojni pro or u strateki vanu regiju. Preuzevi na zor na :rapsko-perzijskim zaljevom, g je se nalaze /O' svjetskih rezervi nafte, S:; je obila vaan a ut u o nosima s 3+, Fapanom i 4inom. 8aspa om 0aravskog pakta $%%$., S:; su za rale 7:T? i o obrambenog saveza pretvorile ga u Horganizaciju za sigurnostH. Poelo je proirenje na istok, na veliku tetu 8usije. TakoAer je bitna transformacija 7:T? u vojno krilo +7, to je vi ljivo tijekom

//

krize u Dosni i "ercegovini #$%%*.-$%%<.( i na 4osovu #$%%%.(, g je je po prvi put u povijesti uao u rat. 7a taj je nain sve en na ulogu o atnih snaga S:; tijekom vojnih ekspe icija i obiva za au upravljanja onim teritorijima g je to S:; ne mogu same ura iti #4osovo(. 7a rugoj strani svijeta S:; obnavlja vojni savez s Fapanom i suprostavlja se kineskim traenjima Tajvana. )stovremeno, S:; pojaava pritisak na Sjevernu 4oreju. 7apa na 7eI Rork /,,$. pruio je priliku za imperijalno irenje. 8at u :fganistanu omoguio je uvrenje u toj zemlji, kao i u bivim sovjetskim republika sre inje :zije #posebno u +zbekistanu i 4irgistanu(, kao i na 4avkazu #=ruzija(. 7a taj nain S:; postavlja svoje ispostave usre 3uroazije izmeAu .oskve i Pekinga, va potencijalna rivala koji vojno suraAuju. .eAutim, u )raku S:; teko kontroliraju situaciju, ok je u :fganistanu stanje sve nestabilnije. Pokazuje se kako vojna tehnologija ne moe kontrolirati stanovnitvo. 0e se pokazuje obrisi Hpretjeranog irenjaH imperija. Pritisak na rubove@ Tijekom hla nog rata supersile su potovale po jelu svijeta na zone utjecaja. Taj preutni ogovor bio je relativan, a poje ine povijesne epizo e upozorile su na njegovu ogranienost #kubanska kriza, maAarska revolucija, prako proljee i sl.(. 4raj hla nog rata oveo je u pitanje cjelokupnu ravnoteu u svijetu i to ne samo na po ruju biveg sovjetskog bloka. Slabljenje i raspa SSS8 oveli su o preokreta u 3uropi. Poinju irenje 7:T? i 3+, a poje ine zemlje poinju koristiti novonastalu situaciju #ponajprije 7jemaka(. )pak, glavni akter je S:; koja po uzima cijeli niz intervencija u obliku bilateralnih sporazuma o ekonomskoj i vojnoj sura nji ili multilateralnih paktova #Pakt o stabilnosti, =+:.(. Tako je pojaan pritisak na 8usiju po izgovorom osiguravanja pristupa naftnom bogatstvu u 4aspijskom jezeru. Pritisak se provo i uspostavljanjem vojnih baza #+zbekistan, 4irgistan, Ta ikistan(, vrstih uporita #=ruzija, :zerbej an( ili tzv. Hantiteroristikim operacijamaH #:fganistan, )rak(. Ta se politika poneka provo i i kroz jelatnost neval inih organizacija koje S:; financira. Tako se ostvaruje strategija trajnog slabljenja 8usije i ograniavanje po ruja njena utjecaja. .eAutim, ta aktivnost S:; ne ograniava se samo na rubove, nego se provo i i na rugim kontinentima, kao to je :frika. Tu se pritisak provo i po platom osiguranja sirovina #nafta, ijalmanti, plemeniti metali( i na zora pristupnih prometnih kori ora o tih sirovina #luke, eljeznike pruge, kanali(. Pri tom takoAer imaju ulogu nevla ine organzacije i amerike protestantske crkve #koje ire ameriki kulturni utjecaj i nastoje privui nove elite(. S:; potpisuju brojne slubene sporazume #politike i ekonomske( kojima se o jeljuje pomo za razvoj i sigurnost, a koji nameu o abir amerikih po uzea u prove bi istih. ) tu je vojna prisutnost S:; sve naglaenija i ogle a se kroz vojnu pomo, izobrazbu vojnih ka rova i uvoAenje amerikih baza. Ta aktivnost izaziva sve vei bijes 6rancuske i 8usije, kao i poje inih britanskih i njemakih politikih krugova. ) u omaoj javnosti S:; oivljavaju brojne kritike zbog oslanjanja na autoritativne i korumpirane reime u :frici i sre injoj :ziji kako bi se ostvarili plitiki ciljevi.

/'

X SUKOBI KOJI TRAJU =raAanski ratovi i meAunaro ni sukobi@ ? $%*2.-$%%$. broj oruanih sukoba u svijetu povean je tri puta, a veina se ogaAala u okviru blokovske po jele svijeta. 0einu sukoba kontrolirali su SSS8 i S:; koji su bu no pazili a njihove strane potuju pravila igre koja je nametala nuklearna opasnost. 4raj hla nog ratapokrenuo je razne sukobe, posebno u vienacionalnim zemljama. Poje ini sukobi temelje se na otporu okupatoru #Palestina o $%12., Ceenija o $%%*., )rak o /,,'.(, ok su rugi rezultat meAunaro nih o nosa #4amir(. )pak veina sukoba se temelji na etnikoj iOili vjerskoj osnovi, posebno u :frici 9 u poza ini je raspa rava i na zor na teritorijem bogatim sirovinama. ? $%%,.-/,,*. izbilo je <2 velikih oruanih sukoba@ * meAu ravna i <' unutar je ne rave zbog vlasti #/%( i teritorija #/*(. :frika je glavno poprite s $% sukoba@ je nim meAu ravnim #3tiopija 9 3ritreja( i $& graAanskih ratova, o kojih su mnogi postali regionalni #sre inja, istona i zapa na :frika(. =o ina /,,*. bila je rekor na s najmanje sukoba o $%%$. sa HsamoH $% oruanih sukoba, o kojih su svi bili unutarnji, osim rata u )raku. ) alje pre njai :frika sa est ratova. ;ok je broj ratova smanjen za *, G, broj teroristikih napa a je uhvatio zamah. +spore ba@ o $%1&.-$%&*. bilo je ',,, mrtvih o terorizma ok je isto toliko poginulo samo prilikom napa a na 7eI Rork. :frika@ :frika je anas je ini kontinent na kojem se pogoravaju ekonomski, z ravstveni i rutven ipokazatelji. TakoAer je najvie zahvaen ratovima za priro na bogatstva ili politiku vlast, kao i onima koji su rezultat vjerske iOili etnike mrnje. Cinjenica je kako je :frika rtva globalizacije bu ui a je najvee izvorite sirovina 9 u io izvoza u D;P iznosi *< G, u uspore bu s rugim kontinentima g je se kree o $<-/< G. Tako je :frikci namijenjena pasiva uloga u svjetskom gospo arstvu u korist zapa nih sila. Ta se pasivnost na alje potie avanjem novanih zajmova afrikim zemljama. + takvoj situaciji razvijene zemlje su uvjetovale novanu pomo :frici otvaranjem svog trita zapa nim proizvo ima. .a a su afrike elite krivci za stanje u svojim zemljama injenica je kako je njihova o govornost o reAena okvirom koji su nametnuli rugi. .eAunaro ne institucije naoruane su s va tipa ovlasti na kojim imaju apsolutnu kontrolu - novcem i pravom 9 i preko njih iktiraju pravila obivanja pomoi. +pravo su avatelji novane pomoi, poevi o $%2,-ih, stavili :friku u jaram. 7eprave nost svjetskog ekonomskog poretka, zasnovanog na novcu i konkurenciji, najvie olazi o izraaja u :frici. S:;@ Prema za njem popisu stanovnitva /,,,. se, u o nosu na pretho ni popis iz $%%,., broj !atinoamerikanaca poveao za vie o 1, G i premaio je broj :froamerikanaca #iji je broj povean za $1 G(. Droj !atinoamerikanaca osegnuo je '<,* mil, a :froamerikanaca '*,2 mil. )nae ukupni porast amerikog stanovnitva iznosio je $',* G. ;anas !atinoamerikanci ine $/,1 G stanovnitva S:;, :froamerikanci $/,' G, a :zijci * G. Jalifornia i TeSas su najnaseljenije savezne rave i imaju najvei broj !atinoamerikanaca, preteno oseljenih iz .eksika. Procjenjuje se kako je &$ G o oko $/ mil ilegalnih migranta olo iz !atinske :merike. ;anas je svaki eseti ravljanin S:; roAen u inozemstvu, to nije zabiljeeno o $%',., a oni su sve vaniji prilikom izbora. )pak, manjine su i anas rtve brojnih neprav i, a najvie su pogoAeni :froamerikanci. Jrni uenici se ee sankcioniraju o svojih bijelih

/*

kolega u sluaju ne iscipline, a ee borave u slabo opremeljenim kolama. Prosjena ivotna ob Jrnaca je est go ina nia nego ko bijelaca, lijenici im rjeAe propisuju lijekove nego bijelcima, a polovica novih sluajeva si e otpa a na Jrnce. Jrnce se ee poziva na su nego bijelce, a ko i entinog zloina etiri puta vie im se izrie smrtna kazna. Prilikom krenja prometnih propisa, su ski postupak je bri ka su u pitanju Jrnci #u saveznoj ravi .arElan ima samo $2 G crnih vozaa, a policija u 2, G sluajeva zaustavlja njih(. Stambene zone u kojima ive Jrnci u pravilu su u blizini nekog zagaAivaa. Televizijske serije u kojima ima previe Jrnaca nee privui bijele gle atelje, koji su u pravilu bogatiji, pa stoga nee biti privlane ni za oglaivae. ;ok su brakovi izmeAu bijelaca i !atinoamrikanaca uobiajeni, samo $ G brakova sklopljeno je izmeAu bijela i Jrnaca. 4ana a@ Pritisci i za iranje u suverenitet 4ana e, koje ve ue provo e S:;,poveali su se nakon pobje e konzervativne stranke na fe eralnim izborima #/,,1.(, koja je opustila ameriko nametanje u kljunim pitanjima@ energetskoj politici, kontroli zranog prostora i migracija i o bijanju protokola iz 4Eota. 4ana a je $. na svijetu po kvaliteti ivota, &, G stanovnitva ivi u gra ovima i ima mo erno gospo arstvo. )pak, nacionalni i entitet je jo uvijek o reAen rascjepkanou u male o vojene zaje nice i ominacijom ru arskog, energetskog i umarskog sektora u gospo arstvu. + za njem esetljeu zapa ne provincije #:lberta, Dritish Jolumbia( su se najvie okoristile izvozom nafte. + uvjetima kroninog ne ostatka ra ne snage gra ovi rapi no rastu i privlae nove oseljenike iz zemlje i inozemstva. .eAutim, zbog ubrzanog razvoja u njima ne ostaje o govarajua infrastruktura. 3ksploatacija ru a i nafte na krajnjem sjeveru ve je otetila okoli. 4ulturoloki gle ano 4ana a je pravi mozaik naro a koji ugo vremena nije bio priznat. ;rava je nastala priznavanjem va osnivaka naro a #3nglezi i 6rancuzi(, o kojih su se 6rancuzi osjeali po reAenima, pa su se $%1,-ih pobunili i uveli za sebe naziv Tuebeani. ? $%1&. izborili su vojezinost na fe eralnoj razini, a isto obno je fe eralna vla a poela razvijati politiku multikulturalnosti. 7a taj nain se teilo s smanjivanju utjecaja 6rancuza kroz suprostavljanje s rugim manjinama. Ta je politika ovela o stvaranja sloenog politiko-kulturnog polja i slabljenje kana skog i entiteta. ?tvoren je prostor za irenje imigrantskih zaje nica koje su ve bile uklopljene u anglosaksonski prostor@ 7ijemaca i 5veAana u ruralnim krajevima na zapa u, Talijana i oseljenika iz istonog Sre ozemlja u velikim gra ovima na istoku, 4ineza u 0ancouveru it . Takva politika potaknula je autohtone naro e #)n ijance i )nuite( na traenje prava na svojim krajevima. 4roz estoko osporavanje ili strpljivo pregovaranje o sre ine $%2,-ih poeli su traiti priznavanje svog i entiteta, poinjenih neprav i prema njima i isplatu financijske o tete za pretrpljene gubitke. 7ajvaniji je sporazum s /* ,,, )nuita #o ukupno '/ ,,,( iz $%%'. kojim su im priznata zemljina prava na '<< %&$ km / #$& G njihova teritorija( u kojima se nalaze i razni ru nici. ?snovano je novo a ministrativno po ruje 9 7unavut #Hnaa zemljaH( $. )0 $%%%. g je su &< G stanovnika )nuiti. 7a taj su nain kana ski )nuiti postali primjer koji su poeli slije iti autohtoni naro i u :ustraliji, 8usiji i 7ovom Belan u. .eksiko@ Pojava Bapatistike vojske za nacionalno osloboAenje #$%%*.( i kraj vla avine 8evolucionarne institucionalne stranke #/,,,.( nakon 2$ go ine vla avine va su ogaAaja koja su obiljeila meksiku povijest krajem prolog stoljea. ;oavi na vlast

/<

/,,,. pre sje nik 0icente 6oS planirao je provesti program liberalnih reformi koje bi izvukle zemlju iz nerazvijenosti i pruile priliku milijunima siromanih. Planirana je i izgra nja infrastrukture, eksploatacija sirovina i razvoj suvremene komercijalne poljoprivre e sve o Paname, a taj su plan prihvatile i ostale sre njoamerike zemlje. .eAutim, ume jelomino kontrolira Bapatistika vojska za nacionalno osloboAenje, a u njima se nalazi oko N svih povrinskih vo a u .eksiku, vie o polovice tropskog rvea i bogata nalazita nafte. Bahtjevi in ijanskih naro a #$, mil stanovnika( koji tu ive u suprotnosti su s ravnim projektima. ?beanje vla e a e o govoriti na njihove zahtjeve ostalo je neostvareno. 7ovi zakon o )n ijancima iz /,,$. nije im priznao prava na zemlju i priro ne resurse, pa su zapatisti /,,<. pokrenuli novu kampanju otpora. .eksiko je snano inkorporiran u 7:6T:, pa tako 2' G njegove vanjske trgovine otpa a na zemlje lanice #samo na S:; otpa a << G uvoza i &2 G izvoza(. Stoga on nastoji razgranati svoje trgovinske o nose pa je sklopio sporazume o slobo noj trgovini s preko ', zemalja. Dez obzira na to socijalne neje nakosti su se poveale. Cak ',,, maUuila oras otvorilo je nova ra na mjesta, ali oni ne koriste meksike sirovine. + njima se ne potuju osnovna prava zaposlenika. .eksiko je zemlja sa sveim neje nakostima posebno na relaciji sjever 9 jug. 0ie o etvrtine o ukupno $,< mil stanovnika ivi s manje o olara po stanovniku, a preko polovice .eksikanaca zaraAuje za ivot na sivom tritu. 7akon nafte, glavni izvor eviza su oznake migranata iz inozemstva. Svake go ine oko milijun .eksikanaca pokuava prijei u S:; u potrazi za poslom i to onosi zara u oko *, mlr +S; raznim trgovcima lju ima. 7eovisnost !atinske :merike@ Siromatvo #//< mil lju i ili *',% G stanovnitva(, loe obrazovanje i z ravstvo, neuje naena raspo jela ohotka i bogatstva izazivaju o bacivanje politike globalizacije u !atinskoj :merici. To se o bacivanje manifestira u obliku graAanskog otpora, masovnih emonstracija, pobuna it . ;rutveni pokreti su u spjeli svrgnuti pet pre sje nika u :rgentini tijekom prosinca /,,$. i sijenja /,,/., o uprijeti se vla inim mjerama #3kva or $%%2. i /,,<.( i privatizaciji vo e i plina #Dolivija /,,'. i /,,<.(. + veini sluajeva oporba se raAa izvan tra icionalnih politikih stranaka koje ostaju sve vie bez oslonca. .a a kubanski i venezuelski reim nemaju nita zaje niko oni pre stavljaju ra ikalnu jezgru osporavanja amerike politike. 0enezuela istie viziju emokratske !atinske :merike sastavljene o neovisnih rava koje meAusobno suraAuju s ciljem socijalnih reformi. Taj se projekt naziva Hnovim socijalizmomH i u suprotnosti je s projektom :merike zone slobo ne trgovine koji zagovara >ashington i koji trai otvaranje svih gospo arskih sektora, ukljuujui z ravstvo i obrazovanje. .a a imaju potporu svojih saveznika #.eksiko, sre njoamerike zemlje, Cile, 4olumbija, Peru( S:; nisu uspjele nametnuti svoju i eju. .noge latinskoamerike zemlje pomakle su se na lijevu stranu #:rgentina, Drazil, +rugvaj, Panama, Dolivija(, a time su se i pribliile 0enezueli zbog neke vrste ekonomskog nacionalizma. Stvari su >ashingtonu izmakle kontroli pa je tako on izgubio na zor na ?:S, ka a je prvi put u 1, go ina za glavnog tajnika izabran Cileanac. 7akon poraza u 4olumbiji S:; istiu 0enezuelu kao glavnog krivca. 8azlog su socijalne reforme koje se u 0enezueli provo e. 0enezuela je peti proizvoAa nafte na

/1

svijetu i /. po vano obavlja nafte za S:;, pa pre stavlja simbolian ulog, kao i zemlje bogate plinom #.eksiko, 4olumbija, 3kva or, Dolivija(. >ashington je za rao vojnu prisutnost u an skoj regiji i Sre njoj :merici, branei to Hborbom protiv terorizmaH i aktivnostima narkomafije. .eAutim, i eju stvaranja multinacionalnih snaga po zapovje nitvom >ashingtona o bacili su 0enzuela, Drazil i :rgentina u ime nacionalnog suvereniteta i nemijeanja u unutarnje stvari ruge zemlje. XI NOVA EUROPA +voAenje amerikog mo ela@ Bavretkom blokovske po jele svijeta, zapa ni politiki mo el, posebno ameriki, sve se vie namee rugim zemljama. ?ne rave koje jo uvijek nisu usvojile taj mo el nazivaju se H ravama u tranzicijiH. Politiku uvoAenja emokracije zapa nog tipa u tim su zemljama preuzele nevla ine organizacije #7=?(. + =ruziji, zemlji ogromnog stratekog znaenja za S:;, osnovano je oko tisuu lokalnih 7=? i meAunaro nih tijela. .eAu njima ima i onih koje su vrlo razliite po veliini, i eologiji, financiranju i vezama sa svojim vla ama. 7eke su isto privatne, a neke primaju i ravni novac. 7eke izravno proizlaze iz amerikih, a neke iz njemakih politikih stranaka. 6inanciraju se svakakvi programi, a pri tom se namee je an mo el kojim se uvjetuje pomo. Cinjenica je kako sve organizacije ne ra e na irenju i eolokog mo ela koji je u slubi svoje rave. 7eosporno je kako S:; igraju glavnu ulogu, a obivena pomo se esto instrumentalizira. Du ui je injenica kako S:; po upiru poje ine iktatorske reime u svijetu, jasno je kako je uvoAenje emokracije u neke zemlje u funkciji amerikog politikog na zora. :merike organizacije koje slue tim ciljevima mogu potaknuti promjene reima@ Deogra /,,,., Tbilisi /,,'., 4ijev /,,*., Dikek /,,<. 9 tamo su nenasilne revolucije svrgnule korumpiranu vlast zahvaljujui amerikoj potpori 5irenje 3+@ Bavretkom ;rugog svjetskog rata veina europskih rava se povezuje u meAunaro ne organizacije koje prelaze granice 3urope. Stvorena su va glavna ekonomsko-politika bloka, a 8imskim sporazumom $%<2. stvara se isto ekonomska 3uropska zaje nica za ugljen i elik. Promotori sporazuma su teili stvaranju politikog bloka koji e biti ekonomski integriran, a u tome ih koe sukobi meAu poje inim zemljama i britanska atlantska politika. +4 je ak $%1,. osnovala novi ekonomski blok kao protuteu, a bi se kasnije integrirala u 33B i pokuala iznutra promijeniti njenu logiku. 3+ je osnovana $%%'. sporazumom iz .aastrichta koji je propisao njena politika tijela. )ako je veina lanica o $%2%. poela pristupati europskom monetarnom sustavu, sve o Fe instvenog europskog akta iz $%&1. svaka je rava kontrolirala kretanje kapitala i provo i svoju ekonomsku i monetarnu politiku. Taj je ogaAaj oznaio zaokret na kojem se bazirao i sporazum iz .aastrichta. Baostajanje integracije na politikom planu iskoristile su S:; tijekom jugoslavenske krize kako bi proirile 7:T? na europski istok, a proces europske integracije stavili u atlantski okvir. 4ako bi osujetila ameriku politiku, nakon kosovske krize #$%%%.( 3u ubrzaje rasprave o irenju na istok. Favno i socijalno financiranje rava lanica po vrgnuto je ograniavajuim propisima, a europski proraun ogranien je na $,* G bruto ohotka 3+. 7ove lanice morale su

/2

smanjiti poreze i socijalnu zatitu s ciljem privlaenja stranog kapitala. +pravo takve mjere pothranjuju pojavu ksenofobije u zemljama lanicama. ;aljnje proirenje u slubi je slabljenja amerikog utjecaja, a ono ve izaziva brojne polemike i rasprave. 8egionalizam u 3+@ +spore no s izgra njom 3+, zemlje lanice su sve izloenije pritisku kojima se one nastoje sruiti. Porast regionalnih i nacionalnih i entiteta esto premauje napre ak ecentralizacije i regionalizacije sve o postavljanja pitanja o po jeli poje inih rava. 7aciju o reAuje opseg soli arne zaje nice u kojoj ivimo zaje no s rugima. Cesto je sagraAena na prisili i pre stavlja poslje nju instancu obrane i soli arnosti, posebno ko raspo jele ohotka, meAu heterogenim stanovnitvom. Poveanje moi 3+ mnoge su oveli o uvjerenja kako se gubi mo i smisao nacionalnih rava i stvaranje nove krovne organizacije. 3+ je ve stvorila brojne fon ove kojima se soli arno raspo jeljuje novac unutar unije. 8aspo jela se temelji na sustavu europskih regija koji ovo i u pitanje regionalnu po jelu na nacionalnoj razini. Procvat regionalnog i entiteta koji ovo i o slabljenja regionalne i eje pri onosi razvoju va tipa regionalnih sukoba. $( Pre nacionalni sukobi ogaAaju se u regijama u kojima tijekom povijesti nije ovren proces povezivanja u nacionalnu cjelinu #4orzika, Sjeverna )rska, 5kotska(. .ogu biti bogate ili siromane, a zaje niko ime je to to su o bile svoj zasebni i entitet uklopiti u nacionalni korpus. /( Postnacionalni sukobi ogaAaju se u bogatim regijama koje aju znaajan oprinos nacionalnoj blagajni. ?ne kroz regionalni i entitet ele smanjiti ta avanja i za rati za sebe vei io bogatstva koji stvaraju #6lan rija, sjeverna )talija,, 4atalonija( Ti sukobi ne moraju znaiti graAanski rat ili otcjepljenje. Cesto se ta elja za smanjenjem soli arnosti oslanja na fe eralni #Delgija( ili regionalistiki mo el #)talija, 5panjolska(. + bu unosti se moe oekivati poveanje teritorijalnog egoizma koji e naroito zahvatiti bogate regije u kojima se pojavljuju trostruki izazovi@ - potreba konkurentnosti u o nosu na ruge bogate europske regije, posebno u o nosu na one u susje nim zemljama - potreba o ravanja uloge razvojnih motora u nacionalnim razmjerima - osiguranje priho a za najsiromanije regije u nacionalnim razmjerima, to izaziva sve vee neza ovoljstvo Proraunski fon ovi 3+ koji pomau siromanim regijama nisu se poveali s novim proirenjem. !ogika financiranja esto je u skla u s pravim trgovinskim natjecanjem. Stoga se postavlja pitanje eventualnih po jela europskog teritorija u bu unosti. XII ZAGAIVANJE I UNITAVANJE PRIRODNIH RESURSA 0o a@ ;anas preko $,$ mlr svjetskog stanovnitva nema pristup pitkoj vo i ok /,* mlr ne raspolae o govarajuim sanitarnim instalacijama. Problem je i u geografskj raspo jeli vo e na Bemlji jer nekoliko rava raspolae s 1, G rezervi pitke vo e. S ruge strane, :zija, u kojoj ivi 1, G svjetskog stanovnitva ima svega ', G rezervi pitke vo e. 7ajkritinija je situacija u trokutu s vrhovima Tunis 9 Su an 9 Pakistan. Tamo svaki stanovnik raspolae s manje o $,,, m' pitke vo e go inje, to je stanje Hkronine nestaiceH. Problem vo e je i u tome to se s poveanjem potronje poveava isputanje koritene vo e. + slabije razvijenim zemljama %, G otpa nih vo a i 2, G in ustrijskog otpa a

/&

isputa se u povrinske vo e bez pretho ne obra e. Bbog toga preko < mil lju i go inje umire o bolesti vezanih uz vo u #$, puta vie nego to ih go inje pogine u oruanim sukobima. S pre viAenim poveanjem stanovnitva smanjit e se prosjena koliina rspoloive pitke vo e po stanovniku. Ba va eset go ina e $,& mlr lju i ivjeti u uvjetima posvemanje nestaice vo e, ok e o atnih < mlr teko za ovoljavati svoje potrebe za vo om. Stanje e se pogorati zbog aljnjeg ruralnog egzo usa. ;o /,/,. e /2 o '' gra a s preko osam milijuna stanovnika biti u nerazvijenim zemljama, to e ovesti o poveanja potroenje u kuanstvima za *, G. )stovremeno se rasipanje vo e poveava s poveanjem ivotnog stan ar a. 3uropljani svako nevno potroe osam puta vie vo e nego njihovi je ovi. :ustralas nevno potroi $,,, litara, :merikanac ',,-*,,, a 3uropljanin $,,-/,,, ok u poje inim nerazvijenim zemljama prosjean stanovnik potroi nekoliko litara nevno. Problem su i gubici vo e jer se potroi svega << G crpljene vo e. ?statak se izgubi istjecanjem, isparavanjem tijekom navo njavanja ili gubicima u istribucijskim mreama. ;anas se ak 2, G crpljenih rezervi troi za navo njavanje, a zbog porasta stanovnitva u io vo e za navo njavanje trebat e se poveati za $2 G tijekom nare nih /, go ina. Pre lau se razliita rjeenja ove situacije. Fe an o njih je privatizacija koju pre lau meAunaro ne financijske institucije i zapa ne vla e. ;anas je svega < G svjetskih izvora privatizirano, a mnoge antiglobalistike organizacije se tome protive. Svjetsko more@ ?ceani i mora aju &, G cjelokupne proizvo nje vo ene ive materije, ok ostatak olazi iz kopnenih vo a. 7a morima oko &, G proizvo nje se ostvaruje ribolovom, a svega /, G ostvaruje marikultura. 8ibolov rapi no raste, posebno u rugoj polovici /,. st. i zbog in ustrijskog koritenja ribe #proizvo nja brana i ulja i proizvo nja hrane za omae ivotinje(. ;anas ak *, G ulova otpa a na in ustrijske potrebe, pa je svjetsko more izloeno sve veoj eksploataciji i krizama. Bbog toga poje ine zemlje proavaju iskljuivo gospo arsko pravo u pojasu o /,, 7.. Problem je u tome to su ribolovne zone smjetene na rubovima oceana koji su po ijeljeni izmeAu susje nih zemalja. To izaziva teritorijalne sporove #Hbakalarski ratH imeAu )slan a i +4 $%2<., spor izmeAu 8usije i 7orveke it .(. Bbog pretjerane eksploatacije sve se vie razvija marikultura, posebno u :ziji. 0elike zalihe ribe postoje na sjevernoj hemisferi, meAutim, posebno su male u :frici i Sre njoj :merici. Postoje velike mogunosti koristenja mora u energetske svrhe, ali se tome rijetko pribjegava zbog nerazvijenosti tehnologije i skupoe #postoje vije elektrane 9 u 6rancuskoj i 8usiji(. ;anas se uglavnom koriste tekua goriva u po morju. Postoje velike mogunosti eksploatacije mineralnih goriva, ploa o polimetalnih vorova i metalnog mulja. )n ustrijske nesree@ Tsunami koji je /,,*. pogo io monsunsku :ziju otvorio je pitanje sigurnosti nuklearnih elektrana smjetenih uz samu obalu. Ta a je, naime, bila poplavljena 73 4alpakkama u )n iji. + Fapanu su se /,,'.-/,,*. ogo ila va inci enta u 73 sa smrtnim poslje icama.Sline su se stvari ogo ile u 8usiji i 4ini, meAutim, tone se informacije skrivaju. ;anas se mnoge tvornice iz razvijenih zemalja preseljavaju u nerazvijene, ijelom i zbog nepostojanja ekolokih stan ar a u njima. +nitavanje okolia, koji su rezultat ra a naftnih i ru arskih po uzea, takoAer je sve izraenije. Procjenjuje se kako se go inje u svjetsko more baci 1,, ,,, t nafte 9 1, G istee iz bro ova. Bbog toga su europske

/%

zemlje zabranile koritenje tankera s je nostrukim trupom. .eAutim, otvorilo se pitanje to ura iti sa starim bro ovima. Fe no o najzagaAenijih mjesta na svijetu je :lgan u )n iji g je se reu otpisani bro ovi. Tamonji ra nici nemaju nikakvu informaciji emu su izloeni prilikom ra a tj. to su bro ovi prevozili. 0rtoglavi porast otpa a@ ?tpa o proizvo nje i potronje sve je raireniji, a problem je i u tome to je ra ni vijek in ustrijskih proizvo a sve krai. Suvremeni proizvo i sa ra sve vie materijala koji se teko razgraAuju kao to je npr. plastika. Bbog ubrzanog razvoja azijskih zemalja takvo e se stanje nastaviti. Cinjenica je kako je teko oi o po ataka o otpa u, ma a je 4onvencijom iz Dasela $%&%. po okriljem +7 osnovana meAuvla ina organizacija za uena za na zor i ureAivanje proizvo nje i kretanjem otpa a. Tri esetak zemalja o anas nije ratificiralo sporazum i ne aju informacije o otpa u. Banimljivo je kako $$, zemalja #2, G lanica( ne aje po atke o otpa u, ukljuujui i 7orveku ija je politika o okoliu vrlo istaknuta. 8azlozi su u sloenosti postupaka eklariranja i meto ama procjene. Po aci iz <, zemalja pokazuju kako je razmjena otpa a narasla s / mil t #$%%'.( na &,< mil t #/,,$.(, o toga L otpa a na razvijene zemlje. Sav taj teret je eklariran kao HopasanH, to nije konana kategorija jer otpa koji je neofenzivan moe postati tetan u sluaju loeg upravljanja njime. Bapa ne zemlje su $%&,-ih pootrile propise o otpa u zbog ega se on sve vie poeo izvoziti u :friku. 7akon nekoliko skan ala potpi an je sporazum koji zabranjuje tu praksu. ;anas se glavnina otpa a o vozi u tranzicijske zemlje jer je primamljivo in ustrijalcima u tamonjim zemljama i jer zahtjeva infrastrukturu i tehnologiju koja ne postoji u nerazvijenim zemljama. Tako je opasan otpa o opasnosti postao izvor profita. Problem je i u tome to anas zapa ne zemlje u :ziju i :friku alju otpa ije zbrinjavanje izaziva preveliko zagaAenje #elektroniki otpa koji se alje u 4inu, )n iju i F:8(. Ta praksa ovo i u opasnost i z ravlje ra nika, truju zrak, tlo i po zemne vo e. )sto je i s emontaom starih bro ova za to su se specijalizirali 4ina, )n ija i Dangla e. .nogi ekolozi anas se protive takvoj politici i nastoje bolje osmisliti proizvo nju vo ei rauna o bu unosti proizvo a. TakoAer se zalau za zbrinjavanje otpa a na lokalnoj razini kako bi se izbjegao opasni transport, revalorizaciju za ponovnu proizvo nju ili obivanje energije i sl. Dolesti lu e ekonomije@ Pojava 4reutzfel t-Fakobove bolesti u +4 $%%,-ih pokrenula je z ravstvenu, a zatim i ekonomsku i politiku krizu@ potroai u panici, rakonske mjere europskih vla a, uznemirenost u S:; i Drazilu, zatvaranje granica, stotinjak zemalja u potencijalnoj opasnosti. H4ravlje lu iloH rezultat je evijacije koja sije smrt elei elei nahraniti planet i onijeti bogatstvo poljoprivre noj in ustriji uz najmanji troak. +slije ili su skan ali s ioksinom u piletini. 4riza je rezultat je ne ekonomske logike koja je ove ena o krajnosti. ;a bi za ovoljile vlastito trite, a zatim i osvojile svjetsko trite s niskim proizvo nim cijenama 3+ i S:; bezuvjetno su po upirali svoju poljoprivre u i zatvarale oi pre meto ama koje su koritene a bi se sve vie proizvo ilo uz manje trokove i tako stekao na zor na novim tritima. Takva je politika uvela u koritenje proteine niske cijene u obliku prehrane biljoje a kotanim branom. 7a taj nain su na porezne obveznike prebaeni trokovi zagaAenja.

',

3kolozi i protivnici globalizacije analiziraju povezanost izmeAu z ravstvene sigurnosti i internacionalizacije trgovine. Po utjecajem javnosti politika je poela mijenjati svoj izbor. Batita graAana i potroaa na taj se nain takoAer globalizira. .eAutim, u igri su znaajni interesi pa stoga nema naznaka a bi rama oko Hkravljeg lu ilaH mogla nametnuti naelo opreza koje nalae z rav razum. =.?@ Sve vie konzumiramo =.?. 4rajem /,,*. u svijetu je bilo &,/< mil poljoprivre nika koji obraAuju &$ mil ha po =.?. Droj genetski mo ificiranih biljaka o /,,'.-/,,*. poveao se za /, G i anas pokrivaju ukupno<,* G obraAenih povrina na svijetu. .a a su se koristile u in ustrijski razvijenim zemljama, anas su sve zastupljenije i u nerazvijenim zemljama, naroito u 4ini i )n iji. Ba sa a je proizvo nja usre otoena na soju, kukuruz, pamuk i repicu i ve je ula u prehranu. =lobalizacijom trgovine i kompliciranjem poljoprivre no-prehrambenih tokova napori za jasnim razgranienjem postaju uzalu ni. Proizvo i u kojima zajmaeno nema =.? proizvo e se uz velike trokove. 3+ je priznala takvo stanje pa je opustila njihovu prisutnost u hrani ako je nave ena u eklaraciji #izna ,,% G u proizvo u(, uz osu u S:; koje su je optuila za HprotekcionizamH. 7a taj nain je o govornost prebaena na potroaa. 7a temelju kontra iktornih argumenata eksperata ukljuenih u raspravu, jako je teko oblikovati svoje miljenje. Problem se pojavio i zbog irenja =.? biljaka preko pelu i preko ravnih granica #7jemaka, +4, .eksiko(. ?staje sumnja u ugorone z ravstvene poslje ice upotrebe =.? jer nema sustavnih stu ija, ak ni u S:; g je se takve biljke koriste ve go inama. Cini se kako pokusi na takorima pokazuju kako je mogua promjena u krvi i na bubrezima. S ruge strane, zagovornici =.? upozoravaju a su te biljke otpornije na tetoine zbog ega se smanjuje zapraivanje koje moe izazvati rak. 3konomske koristi o =.? su takoAer vojbene. Sluajevi iz F:8 pokazali su kako je mnoenja nekih kukaca znalo svesti na nulu obit o uzgoja =.? biljaka. .jere pre ostronosti koje su po uzete u 3+, kao i o bijanje pe esetak regija a opuste uzgoj =.? ne zaustavljaju uvoz mo ificiranog sjemena i proizvo a. Stoga se postavlja pitanje uinkovitosti borbe protiv njih. XIII ENERGETSKO PITANJE 7uklearna energija@ Cernobilska katastrofa /1. travnja $%&1. ovela je o irenja ra ioaktivnog oblaka globusom. +z mrtve i oboljele, evakuirano je oko *,, ,,, osoba, a mnoge su zemlje poele provo iti ogranienja u poljoprivre i. + +4, koja je u aljena oko /<,, km o Cernobila, jo se uvijek provo e ogranienja na '2% farmi s 2* ,,, ha panjaka. ?vakve poslje ice izazvalo je curenje manje o /2 kg cezija $'2 iz nuklearnog reaktora. )ako je otkrie nuklearne energije potaknule brojne vojne ambicije, anas se najvee zalihe ra ioktivne tvari nalaze u civilnim zalihama. +pravo je potencijalno koritenje tih civilnih postrojenja u vojne svrhe izazvalo pozornost na situaciju u Sjevernoj 4oreji i )ranu. )nae, uloga nuklearne energije u svijetu je vrlo skromna s ten encijom opa anja. ;anas nuklearna energija pokriva je va / G potreba energetskog sektora. Poetkom /,,1. ukupno je ra ilo **' reaktora u '$ ravi. 5est najveih proizvoAaa su S:;, 6rancuska, Fapan, 7jemaka, 8usija i Funa 4oreja i na njih otpa aju L struje

'$

proizve ene iz nuklearne energije. Sama 6rancuska, u kojoj iz nuklearki olaze L elektrine energije, proizvo i ak *< G nuklearne energije u 3+. +koliko ne oAe o napretka u proizvo nji energije, takva e se situacija nastaviti. )ako je vijek reaktora pro uljen na *, go ina, a bi se o rali sa anji kapaciteti potrebno je u nare nih $, go ina staviti u slubu &, novih reaktora #svaki mjesec i pol po je an(, a u nare nih $, jo /,, #po je an svakih $& ana(. + sijenju /,,1. u svijetu su bila /' reaktora u izgra nji, a neke zemlje su o luile u potpunosti napustiti nuklearnu energiju@ 7jemaka #$2 reaktora(, Delgija #2( i 5ve ska #$,(. 7eke nuklearne tvari, kao to su plutonij i visoko obogaeni uran, istovremeno se koriste i za vojne i za civilne svrhe. Stoga je pokuaj uvoAenja istinkcije izmeAu vojnog i civilnog koritenja rezultat politikih pritisaka. + svim zemljama u kojima se nuklearna energija koristi u vojne svrhe, civilni sektor je imao koristi #i obrnuto(. ;anas zalihe civilnog plutonija u svijetu iznose /', t, s ten encijom aljnjeg poveanja, to je vaput vie o ', ,,, popisanih nuklearnih glava. )ako sporazum o neirenju nuklearnog naoruanja nalae zemljama potpisnicama koje posje uju nuklearno oruje #4ina, S:;, 6rancuska, +4, 8usija( a pregovaraju Ho opem i potpunom razoruanjuH svje oci smo kako one i alje razvijaju nova oruja. S:; i 8usija su nakon hla nog rasta osta smanjile broj nuklearnih glava, meAutim veina njih se ionako smatrala zastarjelima. ?bnovljiva energija@ =otovo sva pre viAanja energetskih strunjaka govore povoljno o obnovljivim izvorima energije. Problem je u tome to je o /,/,. potrebno pokretnuto vei broj takvih energetskih postrojenja u nerazvijenim zemljama. 7eravnoteu poveava injenica a je znatno lake zalagati se za obnovljive izvore u razvijenim, nego u nerazvijenim zemljama. ;anas $,% mlr stanovnika svijeta nema elektrinu energiju, a ka bi se ananji ritam elektrifikacije poveao $,, puta, bilo bi potrebno *,, go ina za potpuno rjeenje tog problema. :ko se eli poveanje uloge obnovljivih izvora potrebno je slje ee@ - ovla avanje potronjom mora postati prioritet jer s aljnjim porastom potronje nije no rjeenje nee sprijeiti klimatsku katastrofu - iskoristiti potencijal razvijenih zemalja i oputanje pristupa energetskim izvorima nerazvijenim zemljama #koa to je ura ila 7jemaka( - pomoi nerazvijenim zemljama koje imaju znaajne izvore biomase, vo e i Suneve energije a pokrenu vlastita sre stva za istraivanje, razvoj i in ustrijalizaciju vezano uz projekte racionalnog koritenja tih izvora ?ruje za masovno unitenje@ )zraz Horuje za masovno unitenjeH pojavio se $%%1. tijekom amerike pre sje nike kampanje #ranije se koristio izran 7D4(. Ditno je naglasiti kako nuklearno oruje pre stavlja monopol rave, ok kemijsko i bioloko oruje mogu proizvo iti poje inci i poje ine skupine. 7uklearno oruje je privilegij razvijenih zemalja s izuzetkom )zraela, )n ije i Pakistana. S ruge strane, kemijsko i bioloko oruje je na ohvat malim ravama, pa se poneka naziva i Horujem za siromaneH. + za njih $< go ina razvijene zemlje proizvoAai, osim S:;, poele su smanjivati svoje kemijske i bioloke arsenale. Suprotna je ten encija u nerazvijenim zemljama #3gipat, Femen, )rak(. 7ajvei je problem ruska poltika jer je 8usija za rala oko *, ,,, t kemijskih tvari #/O' svjetskih zaliha(. Slubenom pro ajom i krijumarenjem postala je najvee sre ite njihova irenja. Dioloko oruje je zabranjeno

'/

konvencijom iz $%2/., a kemijsko oruje konvencijom iz $%%'. i bez obzira na to i alje se razvijaju i skla ite. XIV GLOBALNE KLIMATSKE PROMJENE Topljenje le a na polovima@ 7a Sjevernom polu ve se primjeuju naznake promjena jer se ve osjea jaka sezonska i go inja varijabilnost zbog koje se povrina le enog pokrova u za njih ', go ina smanjila za $, G, ok je njegova ebljina smanjena za ak *, G. )ma onih koji naglaavaju pozitivne aspekte te promjene i to zbog otvaranja sjevernih prolaza za pomorski promet, kao i mogunosti eksploatacije sirovina na sjeveru 4ana e, na :ljasci i u Sibiru. Tamo se, naime, nalazi oko *, G svjetskih rezervi. )pak, problemi su znatno vei pre nosti. 4ratkorono gle ajui najvei je problem poremeaj =olfske struje. Prva ispitivanja su pokazala kako se strujanje o $%<,.-/,,,. smanjilo za /, G, a to privremeno moglo ovesti o jakog zahlaAenja u 3uropi. Samo topljenje le a u poetku bi trebalo prouzroiti ubrzano zatopljenje jer olazi o smanjenja razine loma Sunevih zraka, koje iznosi &, G za le , ', G za tlo i 2 G za oceane. To ve ovo i o mjestiminog o leAivanja permafrosta koji sa ri vrlo veliku koliinu metana. + takvoj situaciji 0ijee za :rktik se pokazalo nesposobnim onijeti bilo kakvu mjeru. Posebno je opasno topljenje le enog pokrova na =renla nu koji utjee na poveanje razine svjetskog mora za /,* mm go inje. To e prouzroiti po izanje morske razine o /< cm o kraja stoljea, a u sluaju topljenja le a na :ntarktici poveanje bi se moglo kretati o je nog o nekoliko metara. 7ovija ispitivanja su pokazala kako :ntarktika za sa a su jeluje s $< G u trenutno porastu morske razine. 4a bi se samo le s antarktikog poluotoka otopio razina svjetskog mora porasla bi za o atnih *< cm. :ntarktiki poluotok nije izravno povezan s ogromnim le enim pokrovom u unutarnjosti :ntarktike za koji se smatralo a je stabilan i a se nee poeti topiti barem jo je no stoljee. .eAutim, /,,1. 7:S: je otkrila kako bi se neki ijelovi :ntarktike mogli zagrijati preko ',1V J o /,<,., a britanski znanstvenici su utvr ili kako zapa ni io :ntarktike gubi /<, km ' go inje. To je jo uvijek mala koliina, meAutim, u sluaju ubrzanja moglo bi oi o po izanja razine za & m. Ba sa a je, izgle a, poteAena istona :ntarktika na kojoj je koncentriran najvei io le a. Smanjenje le enog pokrova moglo bi o povesti i o promjene vo ene faune zbog smanjenja zaliha krilla #u za njih ', go ina za &, G(. 4rill je vaan za ishranu riba, lignji i kitova. Povezana sa sve veim izlovom ribe na svijetu, ta pojava pre stavlja o atni razlog za zabrinutost. =lobalno zagrijavanje@ Pre viAanja klimatskog zagrijavanja sve su alarmantnija. )spitivanja su pokazala kako se o sre ine $%. st. znatno pojaao efekt staklenika. 3misija J?/ pri onijela je poveanju temperature o ,,&V J #o $&1,.-/,,,.(.TakoAer se pre viAa zagrijavanje u /$. st. o $,*V J o <,&V J, a to je veliko poveanje ako znamo kako je temperatura u za njem le enom obu bila za oko <V J nia. 7ajvie uznemiruje tzv. Htoka s koje nema povratkaH jer e se zbog klimatske inercije poremeaji osjetiti jo go inama, a mnogi bi mogli biti nepovratni prema pre viAanjima. Bnanstveni konsenzus pokazuje kako je kritini prag zagrijavanja /V J, a a bi se to izbjeglo koncentracija J?/ ne smije prijei u io o <<, milijuntih ijelova. Ta u io je s

''

/2, #$&<,.( porastao na '&, #/,,<.( to je najvee poveanje u za njih */, ,,, go ina #$&,-/&, milijuntih ijelova(. Sa anjim ritmom go injeg poveanja o / milijunta ijela go inje kritini prag bi mogao biti osegnut za $, o ', go ina. Stoga bi o /,<,. trebalo etverostruko smanjiti emisiju J?/ u in ustrijskim zemljama. Ta se pre viAanje za sa a ne mogu verificirati, meAutim, jasno je kako je ve potrebno po uzeti znaajne mjere. :ko protokol iz 4Eota uAe u fazu primjene o /$,,. zaustavit e se zagrijavanje za svega ,,,1V J tj. za /-'G. 7euspjeh konferencije u .ontrealu /,,<. pokazuje kolike su bloka e. + meAuvremenu se klimatski poremeaji gomilaju. 8az oblje o $%%<.-/,,<. je najtoplije o ka a se prati klima #tj. o sre ine $%. st.(. ?sim toga u tom je raz oblju zabiljeen poveani broj ekstremnih klimatskih fenomena@ veom uestalou i jainom 3l 7iWa, pasjim vruinama /,,'. #koje bi mogle postati cikline(, nika veim brojem tajfuna i uragana u :ziji i S:; #/,,*.-/,,<.(. ?sim zagrijavanja u polarnim krajevima, poveanje morske temperature ima razoran uinak na koralje. Poremeaji u se imentaciji trebali bi se o raziti na poljoprivre u, kao i na po ruja irenja bolesti. Poslje ice na bioloku raznolikost takoAer mogu biti vrlo opasne zbog nemogunosti prilago be poje inih vrsta. Bnanstvene stu ije takoAer pre viAaju kako e o sre ine ovog stoljea biti &, o *,, milijuna Hklimatskih izbjeglicaH.

'*