TURIZAM

I
GLOBALNI
PROCESI
1. Tematska jedinica
Što je globalizacija?

https://www.youtube.com/watch?v=wLNp3kgBuuQ
Što je turizam?
 Veza?

turizam globalizacija
 Turizam potiče globalizaciju

 Turizam je preteča globalizacije

 Turizam svoju snagu utjecaja na proces globalizacije iskazuje prije svega

brzinom razmjene ekonomskih i kulturnih utjecaja između turista i lokalnih
zajednica.

5
 ODREĐENJE GLOBALIZACIJE I GLOBALNIH PROCESA

 Korijen ima u latinskoj imenici globus, a znači – lopta, krug, dok pučki izraz za grčki termin sphaira znači
– kugla (Zemlja).

 Kao pridjev znači – cjelokupan opći, ukupan, koji pripada svima.

 Odnosi se na čitavi planet Zemlju, nešto što je univerzalno, cjelokupno, planetarno.

 Proces kompleksan, slojevit, višedimenzionalan

 Nema jedinstvene definicije

 Nije definirano kakvi su procesi koji ga pospješuju i/ili osporavaju, a poglavito ne kakve su posljedice tih
procesa za suvremenog čovjeka i društvo, pa ih je moguće tumačiti kroz optiku filozofije, teologije,
sociologije, ekonomije, politike, ekologije i drugih znanosti

6
 Globalizacija je nadnacionalna pojava koja je zahvatila sve aspekte suvremenog društva.
 U počecima se temeljila na proizvodnji i prodaji industrijskih roba i usluga.
 Radilo se o planetarnoj povezanosti proizvodnog procesa i stavljanju novčane vrijednosti na gotovo sva
dobra u svijetu.
 U svojim je počecima bila ponajprije definirana tržišnim pravilima i tržišnom filozofijom.
 Osnovna su joj obilježja bila jeftina radna snaga, ponuda i potražnja, manji porezi i, u konačnici, veća
zarada.

 Većina autora se slaže kako je globalizacija ponajprije kao ekonomski poredak nastala i
počela u drugoj polovici prošloga stoljeća.

7
 “
-Mediji i nova vrsta »virtualnog komuniciranja« vode
stvaranju »društva na daljinu«, odnosno svijeta koji je vrlo
različit od svijeta kakav smo do sada poznavali.

-Internet sa svim svojim dimenzijama, i dobrim i lošim,

postaje ne samo simbolom nego gotovo i istoznačnicom
globalizacije.
-npr. Politički problemi neke zemlje više nisu samo
»unutrašnja pitanja« te zemlje, nego sve više postaju globalnim
pitanjima cijeloga svijeta.

8
 Temeljna
obilježja

Stvaranje Neograničeno i Neoliberalna

Transnacionalno
jedinstvenoga prostorno i Prevlast ekonomija
integrirana
globalnog, vremenski tržišno kapitalizma slobodnoga tržišta
proizvodnja
svjetskog tržišta poslovanje.
Da li je globalizacija pozitivna
ili negativna pojava?

10
Globalizacija je kompleksan i slojevit fenomen
Globalizacijski procesi su raznorodni i
nepredvidivi

Teško nadzirati i nemoguće predvidjeti

posljedice

Stvaraju se novi rizici koji utječu na svih nas

Nepredvidivi globalni rizici

„Društvo visokog
rizika”
11
 Glavna obilježja globalizacije (Šimić)

Pojava novog
Transnacionalizacija -
Integracijski načina
pojava i porast
Nova iskustva, procesi - promišljanja o
utjecaja
ali i dramatični ubrzano Internacionalizacija različitim
transnacionalnih
problemima
procesi i interesno - gubitak ili smanjenje čimbenika na
promjene povezivanje i političke važnosti političkoj,
na društveno- umrežavanje granica nacionalnih gospodarskoj (silni
političkoj, različitih država porast utjecaja
gospodarskoj, društvenih multinacionalnih
kulturnoj, etičkoj subjekata kompanija),
i religioznoj financijskoj (sve veća
razini važnost
međunarodnih tržišta
kapitala) i kulturnoj
razini

12
➢ Globalizacijskim procesima, trgovinom roba i usluga, komunikacijskim
mogućnostima, elektroničkom umreženošću, svijet se čini i/ili postaje
minijaturnim.

➢ Prednost:
￫ Čovjeku je dostupno gotovo sve

➢ Nedostatci:
￫ Bespomoćnost pred silnim tehničko-tehnološkim i civilizacijskim izazovima u kojima
se nalazi
￫ U svijetu savršenih medija komuniciranja osjećaj usamljenosti nije se smanjio, nego
povećao.

13
 OSAM TIPOVA GLOBALITETA PREMA
URLICH BECK-U

Gospodarsko-zemljopisni
– koji se odnosi se na Treći tip očituje u
Četvrti tip očituje se u
djelovanje transnacionalnih prepoznatljivim univerzalnim
Informatičko-tehnološki uspješnoj globalnoj kulturnoj
korporacija, međunarodnu vrijednostima, poput ljudskih
industriji
trgovinu i kolanje prava i demokracije
financijskoga kapitala

Peti tip se očituje u

Sedma značajka je globalno
policentričnoj svjetskoj Šesta značajka globaliteta Osma značajka je
razaranje i uništavanje
politici u kojoj djeluju je svjetsko osiromašenje transkulturni konflikt
čovjekova okoliša
transnacionalni akteri
 DEFINICIJA

Globalizacija je proces
gospodarskoga, socijalnog,
kulturnog i političkog djelovanja
koji nadmašuje granice
nacionalnih država.

15

Ekonomska globalizacija
(oecoglobal) - opisuje sve
gospodarske procese koji
prelaze granice nacionalnih
država poput kretanja kapitala,
investicija, trgovine i djelatnosti
transnacionalnih korporacija
nastanak novog svjetskoga
globalnog jezika
(linguaglobal)
VRSTE GLOBALIZACIJE
Politička globalizacija
(politoglobal) - opisuje
političke procese koji se odvijaju
preko granica nacionalne
države, a odnose se na
djelovanje vlada, nevladinih
organizacija, pokreta i stranaka
razvoj tehnologije ide u smjeru
globalnih tehnologija
(technoglobal) i globalne
edukacije (eduglobal).
Globalnoj komunikaciji
Demografska globalizacija
(infoglobal) - komunikacije sve
(demoglobal) odnosi se na rast
više postaju svjetske
svjetskoga stanovništva,
komunikacije zbog bržeg
redovne i ilegalne migracije
protoka informacija i vijesti
prostor na kojem živi svjetsko
povijest, temporalizacija,
stanovništvo, raspored,
dijakronija i sinkronija postaju
prirodna bogatstva opisuje
povijesti svjetskoga sustava
zemljopis svjetskog sustava
(histoglobal).
(geoglobal)
 Međunarodni dolasci turista po mjesecima u 2020.g. – Top 10 destinacija u svijetu
Destinacij Siječan Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 2020
e j
Kina -18 -92 -94 -99 -98 -97 -94 -92 -91 -92 -91 -89

Francuska

Njemačka 2 1 -71 -97 -95 -83 -62 -60 -63 -77 -92 -69

Italija 4 Međunarodni
-8 dolasci turista
-83 -90 po-84
mjesecima
-72 u 2020.g.
-55 – Top-45 -47
10 destinacija -66
u svijetu -63

Meksiko 9 12 -34 -79 -74 -75 -67 -62 -40 -44 -46 -52

Španjolska -1 1 -64 -100 -100 -98 -75 -76 -87 -87 -90 -78

Tajland 2 -43 -76 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -100 -83

Turska 16 4 -68 -99 -99 -96 -86 -71 -59 -59 -61 -73

V.Britanija 7 6 -54 -97 -96 -95 -82

SAD 0 -1 -49 -96 -96 -95 -93 -91 -91 -89 85 -77

Svijet -1 -16 -64 -97 -96 -91 -80 -77 -79 -83 -88 -85 -74

Hrvatska +6 +5 -77 -100 -96 -73 -48 -48 -78 -83 -78 -83 -64
 Modernost i modernizacija
 Modernost je pojam koji opisuje osobitost modernih društava.

 Veliki dio socioloških istraživanja temelji se na pretpostavci o jasnoj podjeli na

predmoderna društva.

 O obilježjima dvaju društava i pitanju trenutka u kojem su zapadna društva postala

moderna vode se opsežne rasprave.

 Obilježja modernosti očituju se na ekonomskoj, političkoj, socijalnoj i kulturnoj osnovi.

- Tako na primjer moderna društva u pravilu imaju industrijsku, kapitalističku ekonomiju, demokratski
politički ustroj i društvenu strukturu utemeljenu na klasnoj podjeli.

18
 Dimenzije modernosti
(Giddens)

kapitalizam industrijalizam vojna moć

(akumulacija (preoblikovanje nadziranje (kontrola
kapitala u prirode; (kontrola sredstava
kontekstu izgradnja i informacija i nasilja u
kompetitivnog razvijanje društvena kontekstu
tržišta rada 'stvorenog supervizija) industrijalizacije
i proizvoda) okruženja') rata)

19
 DEFINICIJA

Modernizacija je proces unutarnjeg ujednačavanja i raščaravanja svijeta

tradicionalnih zajednica u dodiru s racionaliziranom zapadnom kulturom, vojnom,
političkom i gospodarskom moći, dok je globalizacija proces pluraliziranja
svijeta po normama i pravilima igre koje su zadane interesima kapitala i političke
moći.

20
 Ekonomija, politika, kultura i društvena razina čine globalizacijske trendove.

 Najznačajnije promjene događaju se u kulturi.

 Sredstva masovne komunikacije omogućuju širenje popularne kulture i razvoj tzv.

globalne kulture.

 Kultura i kulturni identiteti, koji su krajnjem slučaju civilizacijski identiteti, s kojima se ljudi
počinju poistovjećivati, uzroci su sukoba u poslije hladnoratovskom svijetu.

 Upravo su kulturne distinkcije prema Huntingtonu (1997) znatno važnije od

ideologijskih, političkih i gospodarskih.

 Velike podjele među ljudima i dominantan izvor sukoba bit će kulturne naravi.

21
TURIZAM I KULTURNI IDENTITET

22
 HRVATSKA TREBA RIJEŠITI DVIJE BITNE ZADAĆE
1. izboriti se za trajno
siguran položaj u
međunarodnom poretku,
držeći se spoznaje o glavnoj
tendenciji i smjeru njegova
kretanja, sukladno
međunarodnim standardima
23
2. druga je zadaća povezana s
prvom: njezino rješavanje
dovodi u međusobni odnos
tendencije i smjer kretanja
suvremenosti s potrebama i
interesima Hrvatske sa
suvremenim, u svijet
integriranim, načinom njegova
opstanka.
JE LI GLOBALIZACIJA STARI ILI NOVI PROCES?

24
 Mnogi autori ističu da globalizacija nije novi proces:
- Glyn i Sutcliffe: “…ono što imamo kao posljedicu je jako daleko od globalno integrirane
ekonomije… Globalna ekonomija je zasigurno više globalizirana nego prije 50 godina, ali
puno manje nego prije 100 godina. Stoga je pogrešno široko rasprostranjeno mišljenje
kako je sadašnji stupanj globalizacije nešto novo i do sada neviđeno”

- Ellen Wood ističe kako “proces koji se često naziva globalizacijom nije kvalitativno nov,
ali predstavlja univerzalizaciju kapitalističkih socijalnih odnosa”

- U nekim je aspektima sadašnje međunarodno gospodarstvo manje otvoreno i integrirano

od sustava koji je vladao 1870.-1914. (Hirst i Thompson, 2001:12)

25
 Sociokulturne koristi i štete utjecaja turizma na kulturu
Sociokulturne koristi: Sociokulturni troškovi ili štete:
-Povećanje općeg nivoa obrazovanja -Nerazumijevanje i sukobi
-Promovira mir i razumijevanje -Generira stereotipe
-Ukida: jezične barijere, sociokulturne barijere, -Ksenofobiju
klasne razlike, rasne predrasude, političke razlike, -Socijalna polucija
religijske razlike… -Komercijalizacija kulture, religije i umjetnosti
-Unapređuje: zaštitu naslijeđa i tradicije, podiže -Demonstracioni efekt
vrijednost vlastite i tuđe kulture
-Razara obitelji
-Prostitucija, sukobi, krimina
Koristi turizma od kulture i koristi kulture od turizma
Koristi turizma od kulture: Koristi kulture od turizma:
-Podiže se osnovni proizvod/imidž destinacije -Dodatni izvor prihoda
-Povećava se potrošnja i duljina boravka -Investicijski kapital
-Povećava se zadovoljstvo boravkom -Proširenje tržišta/novi segmenti posjetitelja
-Stimulira se ponovni posjet -Razvijanje profesionalnog upravljanja i marketinga
-Stimulira se lokalna i regionalna potražnja -Bolja kontrola nad korištenjem kulturnih resursa
-Otvaraju se novi tržišni segmenti -Bolji imidž kulture među lokalnim stanovništvom
 Negativni utjecaji
globalizacije:
• Komercijalizacija kulture
• Promicanje glumljene
autentičnosti
• Izazivanje društvenog
konflikta
• Izazivanje kulturnog
paradoksa
• Sukob vrijednosti
• Nesporazum
• Stereotipizacija
Pozitivni utjecaji
globalizacije:
• Očuvanje i oživljavanje
lokalnih tradicionalnih
obrta, običaja…
• Obnavljanje i očuvanje
kulturno-povijesnih
spomenika, zgrada,
mjesta…
• Očuvanje područja
visokih prirodnih ljepota
poput nacionalnih
parkova
• Jačanje kulturnog
identiteta
• Uz odgovarajući
menadžment kulturni
turizam kao metoda
razvoja može pomoći
nerazvijenim i slabo
razvijenim zemljama
DONOSI LI GLOBALIZACIJA KULTURNU UNIFORMIRANOST?

28
➢ Kako bi se opstalo na tržištu, potrebno je da sve destinacije teže izgraditi
vlastiti imidž.

➢ Samo onaj tko će se prepoznatljivo razlikovati od konkurencije u okviru

globalnoga društvenog sustava, bit će interesantan u poplavi ponude.

➢ To vrijedi za brojne destinacije u priobalnoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti koje se

jedva razlikuju jedna od druge, a koje će u budućnosti bolje nego do sada
morati znati kako prenijeti gostu svoj autentičan profil ponude koji će se
razlikovati od drugih zemalja.

29
➢ Stvaranjem autentične ponude ostvaruje se prepoznatljivost na turističkom tržištu.

➢ Danas se na turističkom tržištu pojavljuje sve više destinacija i opstati će samo one destinacije koje su
posebne, drugačije od drugih.

➢ Autentičnost i prepoznatljivost najbrže se može postići formiranjem kvalitetnog kulturno-turističkog

proizvoda.

➢ Kulturni resursi su jedinstveni i neponovljivi jer ne postoje dva ista kulturna resursa ili dvije identične
kulture.

➢ Sve poznate svjetske turističke destinacije ostvarile su prepoznatljivost na turističkom tržištu upravo
zahvaljujući turističkim proizvodom temeljenog na kulturi i kulturnim resursima (poput LondonBig Ben,
Buckinghamska palača, London Eye, Tower Bridge; ParizEiffelov toranj, katedrala Notre Dame,
Louvre; Rim- Fontana di Trevi, Koloseum, Konstantinov slavoluk, Trajanov stup; Berlin- Brandeburška
vrata, Berlinska katedrala).

30
MEĐUNARODNI DOLASCI TURISTA PREMA MAKROREGIJAMA 2000-2016.
Indeks
Međunarodni dolasci u milionima %
Makroregija

2000 2005 2010 2015 2016 16/15 15/10

Svijet
677 807 948 1.189 1.235 3.87 25.42

Europa 388.2 448.9 484.8 603.7 616.2 2.07 24.53

Azija i Pacifik
110.1 153.5 204.9 284.0 308.4 8.59 38.6

Sjeverna i južna
Amerika 128.2 133.3 150.6 192.7 199.3 3.43 27.95

Afrika
26.2 34.8 49.9 53.4 57.8 8.24 7.01

Bliski Istok
24.1 36.3 58.2 55.6 53.6 -3.6 -4.47
Valorizacijom kulturnih resursa ostvaruju se dvije glavne prednosti:

1. čuva se kultura od 2. ostvaruje se

izumiranja i prepoznatljivost na
zaborava, podiže se turističkom tržištu
vrijednost kulture te
se jača kulturni
identitet

32
Može li Hrvatska ostvariti konkurentsku prednost
na turističkom tržištu kulturnim turizmom?

33
Hrvatska mora iskoristiti pozitivne efekte globalizacije i minimalizirati
negativne.

To konkretno znači da mora odgovoriti na četiri ključna pitanja (Dulčić

2002):
- sposobnosti stvaranja domaćega turističkog proizvoda i njegov odnos
prema svjetskim kriterijima i standardima,
- sposobnost uključivanja u svjetske distribucijske i komunikacijske
sustave koje koristi turizam,
- odnos globalizacije prema kulturnom i turističkom identitetu Hrvatske i
- tržišne (razmjenske) vrijednosti prirodnog potencijala Hrvatske u
uvjetima globalizacije, ekoloških standarda EU i modela održivog
razvoja.
34
TURISTIČKA REGIONALIZACIJA KAO
ODGOVOR NA GLOBALNE PROCESE

REGIONALIZACIJA ≠ TURISTIČKA REGIONALIZACIJA

35
 REGIONALIZACIJA
➢ Regionalizaciju možemo
definirati kao metodu prostorne
raščlambe neke prostorne
cjeline na dijelove koji se ističu
određenom prostornom,
razvojnom, povijesnom i
drugom posebnošću ili
homogenošću tih vrijednosti
36
TURISTIČKA REGIONALIZACIJA
➢ Pod turističkom regionalizacijom
podrazumijevamo stvaranje
funkcionalnih cjeline, čime
cjelokupni prostor Hrvatske
raščlanjujemo na dijelove koji
se ističu posebnošću s obzirom
na raspoložive turističke
resurse, a shodno turističkim
trendovima.
 REGIONALIZACIJA
➢ Regionalizacija općenito može
biti prostorna i funkcionalna
37
TURISTIČKA REGIONALIZACIJA
➢ Turistička regionalizacija je
isključivo funkcionalna, koja
stvaranjem optimalne tržišno-
turističke ponude isključivo
odgovara na suvremene
turističke preferencije.
 TURISTIČKA REGIONALIZACIJA

➢ Sastavnim dijelovima turističke regionalizacije najčešće smatramo:

1. decentralizaciju
2. diversifikaciju
3. regionalnu specijalizaciju proizvoda
4. jačanje i ponovno stvaranje regionalnih identiteta.

38
 Odnos prostora i turizma

 Još su prije petnaestak godina započela intenzivnija

raznovrsna, sustavna i opsežna istraživanja sa samo jednom
zadaćom: odgovoriti na pitanje kako dalje razvijati turizam,
a da pri tome ne trpi prostor (resursi), niti ukupna
čovjekova okolina, ali da se niti ne umanjuju gospodarski
ili bilo koji drugi pozitivni učinci turizma na sredinu u
kojoj se razvija.

 U tom smislu i nova koncepcija turističkoga razvoja mora biti

utemeljena na načelima tržišta, privatne inicijative, ekonomije
malih razmjera, novih vrijednosti, komplementarnosti obale i
njenog zaleđa, kontinentalnog dijela, ekološke ravnoteže, te
na načelu razvoja regije kao funkcionalne
39
cjeline.
Postoje tri regionalne podjele:

1. Granice turističkih regija poklapaju se s granicama administrativnih

jedinica.

2. Turističke se regije definiraju neovisno o političkim granicama.

3. Turističke regije postoje na području cijele države, ali se ne poklapaju

s granicama teritorijalno-političkog ustrojstva (županijama).

40
1. Granice turističkih regija poklapaju se s granicama administrativnih jedinica

PREDNOSTI NEDOSTACI

➢ nove se granice ne moraju

određivati jer one već postoje,
➢ preklapanje političkih i turističkih
granica olakšava rad,
➢ državne su službe ustrojene za
političke jedinice što olakšava
uporabu u turističke svrhe.
➢ mogućnost političkih utjecaja,
➢ turistička se mjesta, općine
zatvaraju i ne vode računa o
mogućem preklapanju u ponudi,
što dovodi do toga da se tržište
nedovoljno uzima u obzir,
➢ poistovjećivanje turističke regije
i županije znatno povećava broj
županija.

41
 2. Turističke se regije definiraju neovisno o političkim granicama.

PREDNOSTI NEDOSTACI

➢ jasnija je diferencijacija, a
➢ problemi nadležnosti,
samim time i nadopuna ➢ različite nadležnosti (regija s
turističke ponude, turističkom zajednicom i dijelovi
➢ veća mogućnost uvažavanja
regije bez takve organizacije),
specifičnosti u turizmu, ➢ zanemarivanje strateških
➢ mogućnost financijske i stručne
interesa
pomoći područjima u kojima u
okviru političkih granica ne
dominira turizam, ali su njegovi
dijelovi ipak nadopuna
turističkoj ponudi.
42
3. Turističke regije postoje na području cijele države, ali se ne poklapaju s
granicama teritorijalno-političkog ustrojstva (županijama).

PREDNOSTI NEDOSTACI

➢ turistički se proizvod uzima u

obzir,
➢ mogućnost prevelikih upravnih
područja,
➢ objedinjuje se nastup sa sličnim
ponudama,
➢ opasnost od prevelikih
diferencijacija između slabih i
➢ jasniji su strateški interesi, jakih turističkih regija
➢ naglašava se važnost turizma
za cijelu regiju

43
 Strateški marketinški plan uključuje 10 turističkih regija:
1. Grad Zagreb
2. Središnji dio Hrvatske(županije: Krapinsko-
zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka,
Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska, Sisačko-
moslavačka, Zagrebačka)
3. Slavonija (županije: Virovitičko-podravska,
Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-
baranjska, Vukovarsko-srijemska)
4. Istra (Istarska županija)
5. Kvarner (Primorsko-goranska županije)
6. Lika – Karlovac (županije Ličko-senjska i
Karlovačka)
7. Dalmacija – Zadar (Zadarska županija)
8. Dalmacija – Šibenik (Šibensko-kninska
županija)
9. Dalmacija – Split (Splitsko-dalmatinska
županija)
10. Dubrovnik (Dubrovačko-neretvanska
županija)
 PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. Tematske jedinice

➢ Što je globalizacija i koje vrste globalizacije postoje?

➢ Navedite tipove globalizacije prema U. Beck-u?
➢ Koje su 4 bitne dimenzije modernosti?
➢ Što je modernizacija i koja je razlika u odnosu na globalizaciju?
➢ Što je turistička regionalizacija te koji su glavni sastavni dijelovi turističke regionalizacije?
➢ Što je regionalizacija?
➢ Koja je razlika između regionalizacije i turističke regionalizacije?
➢ Navedite 3 mogućnosti regionalnih podjela!

45
HVALA NA PAŽNJI!

46