1.

Navedite i objasnite oprene tendencije koje obiljeavaju globalizaciju prema

McGrew-u
1. Univerzalizam versus partikularizam Globalizacija pokuava unificirati mnoge aspekte
modernog ivota, ali upuuje i na razliitost;
2. Homogenizacija versus diferencijacija Globalizacija pokuava homogenizirati proizvode,
procese i institucije, no to u isto vrijeme znai i asimilaciju globalnih elemenata unutar
lokalnih elemenata;
3. Integracija versus fragmentacija Globalizacija pokuava stvoriti nove oblike globalnih,
regionalnih i transnacionalnih integracija, ali istovremeno ima mogunosti fragmentiranja i
stvaranja fragmentiranih zajednica;
2. Na koji nain Lall pod terminom globalizacije sumira brojne promjene kao intenzivne
pritiske koje je kreirao brz i neumoljiv napredak tehnologije, sniavanje transportnih i
komunikacijskih trokova, rasprostranjenost liberalizacije i irenje globalnih
proizvodnih mrea?
Svi ovi faktori ukazuju na progresivne promjene u konkurentnosti koje se mogu nazvati
globalizacijom.
iroko prihvaene karakteristike globalizacije su liberalizacija meunarodne trgovine, rast
FDI i poveanje masovnih prekograninih financijskih tokova, to je, u konanici rezultiralo
poveanjem konkurentnosti na svjetskom tritu.
Isto tako, uvrijeeno je miljenje kako su do toga dovela dva kljuna faktora: politika
odluka o reduciranju i uklanjanju nacionalnih barijera za meunarodne ekonomske
transakcije i utjecaj nove tehnologije, posebice u sferi informacija i komunikacija (WCSDG,
2004.).
3. Unato brojnih definicijama i pristupima u definiranju globalizacije, mogu se
izdvojiti 4 kljuna zajednika obiljeja definicija globalizacije. Navedite koja su to ?
1. Stvaranje novih i irenje postojeih drutvenih mrea i aktivnosti koje prelaze
tradicionalne politike, ekonomske, kulturoloke i geografske granice;
2. irenje i protezanje drutvenih odnosa, aktivnosti i meuovisnosti;
3. Intenziviranje i ubrzavanje drutvenih promjena i djelovanja;
4. Stvaranje, irenje i jaanje drutvenih veza i meuovisnosti ne samo na materijalnoj i
objektivnoj razini ve i na subjektivnoj razini ljudske svijesti (Steger, 2005.).
4. Koji su trendovi pridonijeli irenju pojma globalizacije ?
a) Nova trita: Rast globalnih trita usluga ( bankarstvo, osiguranje, transport) , nova
finan. trita, rast aktivnosti spajanja i preuzimanja, globalno potroako trite sa
globalnim trendovima,
b) Novi akteri: multinacionalne kompanije integriraju svoje proizvode i marketinke
aktivnosti i time vladaju svjetskom proizvodnjom, WTO, MMF, WB, razvoj mree
meunarodnih nevladinih organizacija, EU, NAFTA, ASEAN,
c) Nova pravila i norme: privatizacijski procesi, irenje demokratizacije, rast broja
konvencija o ljudskim pravima, konvencije i sporazumi vezani uz zatitu okolia,
multilateralni trg. sporazumi i sporazumi oko intelektualnog vlasnitva,
d) Novi komunikacijski alati: internet, pokretne telekomunikacije, bri i jeftiniji
transport.

5. Kroz koje se promjene odraava proces globalizacije?

Promjene menaderskog i poduzetnikog ponaanja (kreiranje uspjenih poslovnih i tehnikih
inovacija, stvaranje i odravanje konkurentskih prednosti, umreavanje), promjene u sferi
smanjena trokova koordinacije, komunikacije i transporta, intenziviranje aktivnosti vezanih
uz istraivanje i razvoj (eng. R&D), skraivanje ivotnog vijeka procesa i proizvoda,
poveanje orijentacije na krajnjeg potroaa, kreiranje stabilnog makroekonomskog i
mikroekonomskog okruenja, fleksibilnost javne uprave (podrka razvoju poduzetnitva),
produbljivanju ekonomske i politike integracije, podrku inovacijskih aktivnosti i slino.
6. to osigurava temeljni impuls koji postavlja i odrava kapitalistiki motor?
Temeljni impuls koji postavlja i odrava kapitalistiki motor u pokretu dolazi od novih
potroakih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih trita i nove snage
industrijskih organizacija.
7. Koje promjene izaziva globalizacija?
Znanost kao neposredna proizvodna snaga drutva, znanje informacija, vrijeme i prostor
postaju najznaajniji inovacijski resursi, mijenjanje procesa rada, mijenjanje uloge i znaaja
radnika, nove drutvene strukture, nove organizacijske strukture (org. anarhija) , promjene
odnosa i oblika vlasnitva, novi proizvode, nove kombinacije, specijalizacija ali i
diferencijacija.
8. Koji su pozitivni, a koji negativni uinci globalizacije?
Pozitivni uinci su : Vea demokracija, specijalizacija poveava trgovinu, trokovna
efikasnost smanjuje inflaciju, rast ivotnog standarda, nova trita, slobodna trgovina
smanjuje korupciju, tehnoloki napredak, zdravstveni standard, uinci slobodne trgovine,
poveanje produktivnosti.
Negativni uinci su : Veliki pritisci na radnu snagu razvijenih zemalja i radnu snagu zemalja u
razvoju, standardizacija, dominacija najsnanijih multinacionalnih korporacija, siromatvo i
jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i drutvenih veza, korporacija vs. obitelj,
kreditna kriza, oteana zatita nacionalnih interesa, kultura i vrijednosti, gubitak kompetencija
+ gubitak autonomije = gubitak legimiteta , uloga drave???
9. Izdvojite potencijalne gubitnike i potencijalne dobitnike globalizacije iz domene
pojedinca i poduzea.
Potencijalni dobitnici kod poduzea su : trgovci, vlasnici vodeih brandova, poslovni servisi,
mediji, nie proizvoaa visokih dodanih vrijednosti, pruatelji zdravstvenih i obrazovnih
usluga, financijski servisi koji su u mogunosti penetrirati na E7 trite, energetska i
komunalna poduzea.
Potencijalni gubitnici kod poduzea su : masovna trina preraivaka industrija, financijski
servisi koji nisu u mogunosti penetrirati na E7 trite, Tvrtke koje ulau napore na kljunim
tritima u nastanku, ali bez pravih lokalnih partnera i poslovne strategije.
Potencijalni dobitnici kod pojedinaca su : globalne zvijezde, potroai radi niske cijene
uvoza, individualci koji raspolau multikulturalnim vjetinama, pruatelji usluga migrantskoj
radnoj snazi u smislu uklanjanja njihovih kulturnih barijera.

Potencijalni gubitnici kod pojedinaca su : nisko i nie kvalificirana radna snaga u sektora
razmjene, nisko ni nie kvalificirana radna snaga u sektorima koji nisu vezani uz razmjenu a
otvoreni su migrantskoj radnoj snazi.
10. Objasnite razliku izmeu globalizacije trita i globalizacije industrije.
Globalizacija trita : Stupanj globalnosti nekog trita ovisi o stupnju slinosti u potrebama
potroaa za odreenim proizvodima/ uslugama.
Obiljeja : informirani potroai i sofisticirana potranja, umjesto standardiziranih proizvoda,
potroai zahtijevaju razliite kompleksne proizvode i usluge, globalni potroai cjenovno su
osjetljivi, iako pridaju vanost prvenstveno kvaliteti, tehnikim karakteristikama i dizajnu.
Globalizacija industrije : Odnosi se na sposobnost poslovnih subjekata u konfiguraciji i
koordinaciji njihovih aktivnosti koje stvaraju vrijednost jednako na globalnoj razini kao i
unutar nacionalnih granica. Poduzee moe sve svoje aktivnosti disperzirati diljem svijeta ili
samo dio njih, a preostale aktivnosti koncentrirati na lokacijama koje imaju specifine
prednosti.
Obiljeja : jaka konkurencija u svim dijelovima svijeta, mogunost za ostvarivanje ekonomije
obujma i ekonomije opsega, brze tehno promjene, slini tehniki standardi, povoljni uvjeti za
trgovinu.
11. Objasnite ulogu i znaaj FDI u suvremenom gospodarstvu ?
Ona predstavljaju prekogranina ulaganja jednog poduzea u drugo s ciljem kontrole
poduzea i njegovih aktivnosti.
Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiu ekonomski rast
zemalja u razvoju, a klju tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja.
FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnolokog skoka (eng. technology leapfrogging), koja
nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogunosti obavljati cijeli niz
fundamentalnih istraivanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. Slabije
razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, ve ih preskau pokuavajui sustii
razvijene zemlje
12. Koja je razlika izmeu sofisticiranosti i tehnologije?
Tehnologija hardware dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono to
meusobno razlikuje proizvode i to im dodaje vrijednost. Sama kvaliteta organizacije, dizajn,
logistika i marketing istiu neki proizvod i ini ga konkurentnim.
esto je proizvod tehnoloki jednostavan, ali organizacijski sloen. Primjerice, kod
proizvodnje namjetaja i odjee, dizajn je upravo taj sofisticirani faktor.
13. to predstavlja internacionalizacija i kojim je motivima voena?
Internacionalizacija predstavlja proces irenja poslovanja u druge zemlje voen stratekim
motivima : Veliina trita, Rast trita, Postojanje privlanih skupina potroaa i Potranja za
proizvodima odnosno uslugama koje nudi korporacija i/ili Dostupnost vanih resursa, Troak
resursa, Alokacija vanih resursa u zemlji, Inovativnost zemlje, Sofisticiranost potranje,
Raspoloivost potpornih i povezanih industrija te Postojanje inovacijskih klastera u industriji,
Praenje industrijskih voa, Postizanje efikasnosti (trokovi proizvodnje, udaljenost od vanih
trita, integriranje procesa, dostupnost resursa i dobavljaa)

14. Objasnite push i pull imbenike internacionalizacije?

Push imbenici su : Nestabilno makroekonomsko okruenje (loi gospodarski uvjeti), Malo
unutranje trite, Konkurentsko okruenje i zasienje na tritu, Iskustvo na meunarodnom
tritu.
Pull imbenici su : Stabilno makroekonomsko okruenje, Veliko unutranje trite, Struktura
gospodarske grane i stanje konkurencije, Poticajno poduzetniko okruenje i
DoingBusiness faktori
15. Objasnite evoluciju procesa internacionalizacije i ukratko obiljeja svake faze ?
1. Predizvozna faza 2. Povremeno meunarodno angairanje 3. Limitirano meunarodno
angairanje ( Realizacija kroz uglavnom strategije pasivnog ili satelitskog meunarodnog
angamana - poduzee nije sposobno samostalno i aktivno meunarodno anga. , indirektne i
kooperativne izvozne strategije) 4. Aktivno meunarodno angairanje (poduzea primjenjuju
internacionalnu ili multinacionalnu strategiju - Poduzee ima organizacijske, konkurentske,
resursne i ostale pretpostavke za aktivan i prepoznatljiv angaman) 5. Potpuno meun.
angairanje ( poduzea primjenjuju globalnu ili transnacionalnu strategiju - poduzee koje
ima bogato iskustvo u meunarodnom poslovanju ili poduzee koje ima neupitnu globalno
fokusiranu konkurentsku prednost)
16. Ovisno o stupnju i nainu internacionalizacije, mogue je razlikovati razliite tipove
industrija. Navedite te tipove industrija ?
Velika
Trgovinske industrije
Globalne industrije
meunarodna
trgovina

Zatiene industrije

Multidomae industrije

Mala
meunarodna
trgovina
Mali udio FDI

Veliki udio FDI

a) Zatiene industrije: zatita od uvozafragmentirane, uslune djelatnosti npr.

kemijske istionice, industrije proizvoda kratkog roka (pekarstvo, svjee mlijeko),
pogrebne usluge, automehaniarske usluge i sl.
b) Trgovinske industrije: putem uvoza i izvoza realiziraju internacionalizacijulak
transport, nisu nacionalno diferencirani, podloni su ekonomiji obujma, i/ili inputi su
raspoloivi samo na odreenim lokacijama
c) Multidomae industrije: meunarodna trgovina nije mogua, internacionaliziraju se
putem FDI konzultantske usluge, investicijsko bankarstvo, hotelijerstvo, nacionalno
diferencirani proizvodi (glazbena industrija)
d) Globalne industrije: industrije kod kojih su jednako vane i meunarodna trgovina i
investicijeautomobilska industrija, industrija elektronikih ureaja i farmaceutika
17. Izdvojite 5 slogana globalizacije i objasnite zato su ponekad ti slogani svojevrsna
zabluda ?
Samo nekoliko igraa e preivjeti, Vee je bolje, Trebamo biti tamo gdje je trite, Moramo
odmah zauzeti poziciju, Ostalo je samo nekoliko interesantnih ciljeva.

18. Objasnite to znai pojam transnacionalna korporacija.?

Poduzee koje kontrolira imovinu, tvornice, rudnike, prodajne urede u dvije ili vie zemalja,
poduzea koja imaju poslovne entitete u dvije ili vie zemalja, nevezano za pravnu formu i
podruje aktivnosti tih entiteta, poduzea koja imaju sustav odluivanja koji omoguuje
koherentne politike i zajednike strategije koordinirane iz jednog ili vie centara odluivanja.
19. Objasnite ulogu i znaaj FDI u procesu internacionalizacije ?
Prekogranina ulaganja jednog poduzea u drugo s ciljem kontrole poduzea i njegovih
aktivnosti.
kudar (2004.) istie kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju primateljicu, pomau u
financiranju deficita tekueg rauna platne bilance i sredstvo su irenja pozitivnih efekata na
ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover efect).
Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiu ekonomski rast
zemalja u razvoju, a klju tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja.
FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnolokog skoka (eng. technology leapfrogging), koja
nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogunosti obavljati cijeli niz
fundamentalnih istraivanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija.
Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, ve ih preskau pokuavajui
sustii razvijene zemlje
20. Koje osnovne dvije vrste FDI postoje? Navedite njihove prednosti, ali i nedostatke.
Greenfield ulaganja najbolje investicije, znae potpuno novo otvaranje tvornica, novih
radnih mjesta, prijenos know-how-a, prijenos znanja i tehnologije, pokree konkurentnost na
domaem tritu
Brownfield ulaganja- upitna je namjera investitora, ne zna se da li je to ulaganje dobro ili nije.
To je uglavnom samo preuzimanje, a ne izgradnja. Ekspanzija ili reinvestiranje u ve
postojee inozemne podrunice
21. to predstavlja
internacionalizacije ?

CAGE

obrazac?

Objasnite

njegov

znaaj

procesu

CAGE obrazac predstavlja akronim za etiri ire komponente udaljenosti:

Kulturnu jezik, etnike razlike, religija, povjerenje, vrijednosti i norme, izoliranost,
tradicionalizam i/ili sl.,
Administrativnu kolonijalne veze, trgovinski blokovi, valuta, politika,
otvorena/zatvorena ekonomija, meunarodne organizacije, institucije, korupcija i/ili sl.,
Geografsku fizika udaljenost, granica, vremenska zona, klima, plovnost, geografska
udaljenost, promet, komunikacija i/ili sl.,
Ekonomsku bogati vs. siromani, trokovi, kvaliteta, certifikati, standardi, resursi
(prirodni, financijski, ljudski), infrastruktura, trite, BDP po stanovniku i veliina
unutranjeg trita i/ili sl. (cultural, administrative, geographic and economic);
22. to predstavlja ADDING bodovna lista? Koji je znaaj ove bodovne liste?
Adding poveanje obujma, Decreasing padajui trokovi, Differentiating
diferencijacija, Improving atraktivnost industrije, Normalizing normalizacija rizika,
Generating stvaranje i primjena znanja.

Dvije komponente u kojima je dobit prikazana odvojeno u strategiji jedna zemlja prosjena
su atraktivnost okruenja u kojima se poslovanje odvija i konkurentne prednosti ili nedostatka
u poslovanju u odnosu na prosjenog konkurenta u okviru istog okruenja osnovna
jednakost poslovne strategije: Vaa dobit = dobit u industriji + vaa konkurentska prednost.
ADDING lista vrijednosti pomae poslovnim subjektima da stvore dodatnu vrijednost, a ne
samo poveaju obujam poslovanja.
23. to predstavlja tzv. AAA trokut?
Postoje tri openite strategije za suoavanje s prekograninim razlikama: adaptacija za
prilagoavanje razlikama, agregiranje za prevladavanje razlika te arbitraa za ostvarivanje
dobiti iskoritavanjem neizbjenih neravnotea izmeu trita. Ove strategije znaajno
proiruju prostor globalne strategije u odnosu na pristup da je ista strategija pogodna za sve
situacije.
24. Koji su, naelno, najvaniji indikatori mjerenja stupnja internacionalizacije?
1. Individualni indikatori Strukturalni indikatori,indikatori poslovanja, relacijski
indikatori
2. Regionalni indikatori indikatori regionalne koncentracije, indikatori mrene
ekspandiranosti, geografske i kulturoloke distance
3. Kompozitni indikatori kombiniranje individualnih indikatora.
25. Izdvojite kako je mogue mjeriti stupanj internacionalizacije prema individualnim
indikatorima.Objasnite kako se rauna indeks transnacionalnosti i objasnite njegov
znaaj, ali i ogranienja u njegovoj primjeni.?
Individualni indikatori
Strukturalni indikatori: broj zemalja u kojima je korporacija aktivna, broj/udio ino
podrunica, broj/udio stratekih saveza i franchisinga i sl.
Indikatori poslovanja: prodaja u inozemstvu (s aspekta ponude suma prodaje ino
podrunica i s aspekta potranje suma vrijednosti izvoza i prihoda ostvarenih u ino
podrunici) i operativna dobit ino podrunica (suma operativnih dobiti svih ino podrunica)
Relacijski indikatori: meki (etnocentrini, policentrini, regiocentrini i geocentrini odnos)
i tvrdi (kumulativ godina koji su vrhovni menaderi korporacije proveli radei u inozemstvu)

Indeks transnacionalosti

Visoka vrijednosti TNI moe upuivati na snanu meunarodnu konkurentnost ali moe
znaiti i upitnu konk. prednost na domaem tritu; ne opisuje stupanj integriranosti
proizvodnje na meunarodnom planu, najvii su u medijima, industriji hrane, pia
26. Objasnite faze povijesnog razvoja meunarodnih poduzea?
1. faza - faza europskih poduzea ( decentralizirane federacije)
- protekcionizam, oteani uvjeti transporta, spora i nepouzdana komunikacija
2. faza - Faza amerikih poduzea - 1950./1960.-te koordinirane federacije

Rigidne strukture, centralizirano planiranje te prijenos znanja iz matinog poduzea u

ino podrunice (ogranienih autonomija, isprva samo za modifikacije proizvoda u
skladu lokalnih preferencija
3. faza- Faza japanskih poduzea 1970-ih
- efikasnost proizvodnje i iskoritavanje ekonomije obujma, pad trgovinskih barijera u
svijetu
- Trokovno vodstvo, stroga kontrola razvoja proizvoda, nabave i proizvodnje, kvaliteta
- Podrunice imaju distributivnu ulogu
-

27. Koja su osnovna obiljeja povijesnih etapa razvoja meunarodnih poduzea?

Razdoblje
1950.-1960.-ih
godina

1970.-ih
1980.-ih

1990.-ih

21. stoljee

Obiljeja povijesnih etapa razvoja meunarodnih poduzea

- Ekspanzija poduzea i pokretanje inozemnih podrunica
- Dominacija multidomaih strategija
- Autonomne podrunice opskrbljuju lokalno/regionalno trite
- Limitirana globalna koordinacija ili integracija geografski disperziranih
aktivnosti
- Defenzivnost, racionalizacija i zatvaranje tvornica diljem svijeta
- Pomak koordiniranoj integralnoj globalnoj strategiji, usmjerenost na
globalnu konkurentnost
- Koritenje globalnog opsega poslovanja za ostvarivanje konkurentske
prednosti u globalnim industrijama putem specijalizacije tvornica i
nacionalne meuovisnosti
- Tranzicija prema globalnim i transnacionalnim strategijama
- Razvoj kljunih kompetencija i outsourcing ostalih aktivnosti
- Razvoj globalnih mrea i stratekih saveza
- Znanje kao imovina, poetak razvoja uee organizacije
- Razdoblje virtualnih poduzea