- 1 -

I. EVOLUCIJA, USTROJSTVO i TRGOVINSKI SUTAV EU

1. GENEZA EUROPSKE UNIJE


Povijest EU se moe podijeliti u 8 faza:
1. Prvi koraci prema jedinstvu
2. Europa od estorice do devetorice
3. Europa u traenju drugog nadahnua
4. Prema Ugovoru o EU
5. Uvrivanje i proirivanje Unije
6. Europa petnaestorice
7. Europa prema euru i proirivanju
8. Europa nakon uvoenja eura.


ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU EKONOMSKU SURADNJU (OEEC)
osnovana je u Parizu zbog primjene Marshallova plana ili ERP-a (European Recovery Program)
Preko OEEC-a vrila se podjela amerike pomoi usmjerene europskoj obnovi.
OEEC je imao veliko znaenje u provoenju postupne liberalizacije razmjene.
Nakon to je ostvario ciljeve, OEEC, preputa svoje mjesto Organizaciji za gospodarsku suradnju
i razvoj (OECD), koja se bavi publiciranjem izvjea o ekonomskoj situaciji zemalja lanica.


EUROPSKA PLATNA UNIJA (EPU)
je tehniki pomoni platni mehanizam OEEC-a.
omoguila je razvoj razmjene izmeu zemalja OEEC-a.
prestala je djelovati nakon povratka konvertibilnosti glavnih europskih valuta.


VIJEE EUROPE
je regionalna politika organizacija nezavisna od EU.
inilo ga je 10 zemalja osnivaa: Belgija, Danska, Francuska; Irska, Italija, Luksemburg,
Norveka, Nizozemska , V.B., vedska.
Vijee Europe ima 4 glavna cilja:
1. realizaciju kompaktnije europske unije,
2. zatitu demokracije,
3. zatitu ljudskih prava,
4. poboljanje uvjeta ivota Europljana.
Vijee promovira tjenju suradnju izmeu europskih zemalja.
Djelokrug njegova rada su sva podruja, osim obrane.
Krucijalno mjesto ima zatita ljudskih prava, zatim kultura, te zatita okolia.









- 2 -
EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ELIK (CECA)
est zemalja: Francuska, Savezna Republika Njemaka, Italija, zemlje Beneluksa (Luksemburg,
Nizozemska i Belgija) potpisale su Pariki ugovor, kojim je osnovana CECA.
To je prva supranacionalna organizacija zapadnoeuropske integracije.
Njome se ukidaju kontingenti i carine na ugljen, elik, eljezo i eljezne rude izmeu zemalja
lanica.
Djelovala je pod okriljem kolegijalnog organa: Visoke vlasti, i sama je donosila odluke;
smjestila se iznad drave.
Nezavisna je na financijskom planu, jer sredstva prikuplja izravno od poreza na proizvodnju.
CECA se fuzionirala sa institucijama osnovanim Rimskim ugovorom (CEE i EUROATOM), a
Ugovor o CECEi prestaje 2002.


EUROPSKA OBRAMBENA ZAJEDNICA (CED)
Osnovana je Parikim ugovorom.
Zemlje CECE odobrile su taj sporazum kojeg je francuski parlament odbio.
S neuspjehom CED-a zaustavlja se proces stvaranja Europe prema supranacionalnom sustavu.

- 3 -
2. STVARANJE EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE (CEE)

Nakon neuspjeha stvaranja Europske obrambene zajednice, europske zemlje se okreu
ekonomskom putu kao procesu stvaranja Europe.


MESSINSKA KONFERENCIJA
Ministri vanjskih poslova 6 zemalja CECE u Messini u Italiji odluili su stvoriti zajedniko trite
i uskladiti svoje socijalne politike.


RIMSKI UGOVOR
Potpisivanjem Rimskog ugovora stvorene su:
1. Europska ekonomska zajednica (CEE=EEZ). Ugovor predvia:
ukidanje prepreka koje dijele Europu,
osiguranje ekonomskog i drutvenog napretka.
2. Europska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM) trebala je poticati razvoj uporabe
nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Zajednica se zasniva na ostvarenju ovih ciljeva:
1. uspostavi zajednikog trita zasnovanog na carinskoj uniji,
2. uvoenje zajednikih politika (poljoprivredna, transportna, trgovinska),
3. osnivanju Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europske investicijske banke (EIB),
4. uvoenju novih institucija u cilju ostvarenja viih integracijskih ciljeva.

Prvi uspjesi:
CEE i EUROATOM poeli su s radom 1.1.1958.g.,
CECA,CEE i EUROATOM fuzioniraju se,
Deset godina nakon potpisivanja Rimskog ugovora, ukinute su carine izmeu zemalja CEE,
uspostavljena je carinska unija, a prema treim zemljama uvedena je Zajednika vanjska tarifa
(CET),
Uveden je identian sustav PDV-a roba i usluga i proiren je na sve zemlje lanice, ali stope nisu
ujednaene,
Uvodi se Zajednika agrarna politika (CAP),
Stvara se jedinstveni gospodarski prostor,
Trasira se ekonomska i monetarna unija,
Razvija se socijalna Europa.



*Carinska unija je zona slobodne trgovine u okviru koje ukidanjem carina i kontingenata
slobodno krui roba izmeu zemalja lanica. lanice uvode zajedniku vanjsku tarifu prema treim
zemljama (CET).
- 4 -
3. USTROJBENI SUSTAV EU

ETIRI GLAVNA ORGANA EU:
1. Komisija (sjedite Bruxelles; predlae i izvrava)
2. Vijee (sjedite Bruxelles i Luxembourg; odluuje (zakonodavna vlast))
3. Parlament (sjedite Strasbourg; predstavlja narode, konzultira, kooperira, suodluuje)
4. Sud pravde (sjedite Luxembourg; bdije nad primjenom Ugovora i komunitarnog
zakonodavstva).

ODLUKE KOJE PODUZIMAJU I DONOSE INSTITUCIJE ZAJEDNICE
na legislativom planu, Zajednica proizvodi uredbe i direktive,
Komunitarne uredbe uspostavljaju izravna i neposredna prava i obveze koje se odnose na sve
graane Zajednice,
Komunitarne direktive koje se odnose na zemlje lanice trebaju se inkomponirati u nacionalno
zakonodavstvo, to vrijedi i za glavne smjernice odreene direktivama,
Rezolucije ili preporuke Vijea izraavaju zajedniku volju zemalja lanica bez obveznih
posljedica,
Na financijskom planu ima vlastiti proraun,
Na meunarodnom planu potpisuje sporazume o kooperaciji (Konvencija Yaounde, Sporazum
Lome i Cotonou) ili multilateralne sporazume (GATT i WTO).

INSTITUCIJE EU:

1. EUROPSKA KOMISIJA
Komisija predlae, izvrava i kontrolira.
Zadae Europske komisije:
1. Inicijative za daljnji razvoj konunitarnih zakonodavstava,
2. Kontrola respektiranja i konkretne primjene komunitarnog prava,
3. Upravljanje i primjena komunitarnih uredbi,
4. Predstavljanje EU s meunarodnim organizacijama.
Sastoji se od 20 lanova, tj. komesara koji se biraju na razdoblje od 5 godina. Imaju potpunu
nezavisnost od svojih vlada i rade u interesu EU.
Komisija djeluje kao posrednik u sukobima interesa izmeu zemalja lanica.
Nadlenost Komisije
Komisija ima sjedite u Bruxellesu.
To je osnovni organ Unije.
Ima komunitarnu politiku inicijativu, predlaui Vijeu komunitarne uredbe.
Ona je izvrni organ Zajednice.
Zadaa joj je primjena zajednikih politika.
uvar je Ugovora i predstavlja Uniju u pregovorima s treim zemljama te u
meunarodnim trgovakim pregovorima.
Kontrolira je Europski parlament i moe joj jedini izglasati nepovjerenje i zatraiti
kolektivnu ostavku lanova.
Rad Komisije
Njene propozicije, radnje i odluke ispituju, verificiraju i prosuuju, na vie naina, druge
institucije, posebno Europska investicijska banka.
Tri osnovne funkcije Komisije:
1. pravo inicijative u legislativnim predlaganjima,
2. uvar Ugovora,
3. izvrni organ politike Unije i meunarodnih trgovakih sporazuma.

- 5 -
Zakonodavni proces zapoinje prijedlozima Komisije. U elaboriranju svojih prijedloga,
Komisija se rukovodi s tri cilja:
1. identifikacijom europskih interesa,
2. irokom konzultacijom,
3. respektiranjem naela supsidijarnosti.
Prema Ugovoru o EU Komisija nema ekskluzivno pravo inicijative u dva podruja:
1. vanjskoj politici i zajednikoj sigurnosti;
2. pravosue i unutarnji poslovi.
Komisija upravlja godinjim proraunom EU.
Ona je uvar ugovora i acquis communautaire, tj. ukupne komunitarne legislative.


2. VIJEE EU = VIJEE EUROPSKIH MINISTARA
povezuje zemlje lanice,
donosi zakone Unije.
utvruje politike ciljeve.
koordinira nacionalne politike i uravnoteava razlike izmeu njih.
Vijee EU je tijelo koje izraava nacionalne interese.
u isto vrijeme ima supranacionalne i meuvladine nadlenosti.
U odreenim pitanjima odluuje kvalificiranom veinom, a o drugima jednoglasno.
Zadae Vijea EU:
1. Zakonodavstvo
2. Koordinacija ekonomskih politika
3. Budetske ovlasti i kontrola
4. Imenovanja
5. Vanjski odnosi
Predsjedavanje
Vijeem predsjedava svakih 6 mjeseci druga zemlja lanica po abecednom redu.
Znaenje predsjednika se proiruje i produbljuje, a djelokrug mu je sljedei:
1. organiziranje i predsjedavanje Vijeem,
2. elaboriranje prihvaenih kompromisa podastrtih Vijeu i
traenje pragmatinih rjeenja problema.
3. bdijenje nad konkurencijom i kontinuitetom procesa odluka.
Proces donoenja odluka
Ugovor o EU kvalificira Uniju kao trostupnu integraciju u kojoj se veina odluka
prihvaa kvalificiranom veinom ili jednoglasno.
STUPOVI EU:
I. STUP ine carinska unija, jedinstveno trite, zajednika poljoprivredna politika,
strukturalne politike i monetarna unija. Podruja prvog stupa prihvaaju se
jednoglasno, a odnose se na poreznu, industrijsku, kulturnu, socijalnu i regionalnu
politiku, te programe u okviru istraivanja i tehnikog razvoja.
II. STUP pokriva vanjsku politiku i zajedniku sigurnost.
III. STUP pokriva suradnju u pravosuu i unutarnjim poslovima.
*Osnovna razlika izmeu prvog i druga dva stupa lei u tome to jedino on koristi
pravno obvezujue instrumente i procedure temeljene na Rimskim ugovorima. Druga su
dva stupa preteno u nadlenosti Europskog vijea i Vijea EU





- 6 -
3. EUROPSKO VIJEE
je institut EU osnovan na Konferenciji u Parizu radi definiranja znaajnih orijentacija
komunitarnih politika.
Sastoji se od efova drava ili vlada zemalja lanica EU.
Odreuje prioritete, daje politiku orijentaciju, stimulira razvoj, regulira sporna pitanja koja
nije moglo rijeiti Vijee EU.
Donosi opu orijentaciju Unije i odreuje njene ciljeve.
Europsko vijee je mjesto gdje se slobodno iznose misli, ideje, neformalni stavovi izmeu
voa zemalja lanica (u podruju poljoprivredne kooperacije i u komunitarnoj sferi).
Komunitarno zakonodavstvo
Komunitarno pravo se usvaja postupkom suodluivanja izmeu Europske komisije, Vijea
ministara, Parlamenta i Europskog vijea, a ima slijedei oblik:
1. UREDBE direktno se primjenjuju na zemlje lanice.
2. DIREKTIVE odnose se na sve zemlje lanice i moraju se provesti,
ali nacionalne instancije odreuju oblike i naine provoenja.
3. ODLUKE obvezuju u svim elementima one na koje se odnose.
4. PREPORUKE I MILJENJA nisu obvezatni.
Ustrojstvo
Svaku zemlju lanicu predstavlja nacionalno predstavnitvo sa sjeditem u Bruxellesu.
Odbor stalnih predstavnika nacionalnih vlada zemalja (COREPER):
sastaje se svakog tjedna radi razmatranja najdelikatnijih i osjetljivih nacionalnih pitanja.
vodi ih ambasador koji priprema ministarske sastanke.
u njemu sudjeluju radne grupe sastavljene od nacionalnih eksperata.

*Ne smije se mijeati Vijee Europe, Vijee EU i Europsko vijee;
Vijee Europe je regionalna politika organizacija nezavisna od EU.
Vijee EU je tijelo koje izraava nacionalne interese. To je komunitarno tijelo koje povezuje
zemlje lanice, donosi zakone Unije, utvruje politike ciljeve, koordinira nacionalne politike i
uravnoteava razlike izmeu njih.
Europsko Vijee je institut EU osnovan radi definiranja znaajnih orijentacija kominitarnih
politika. Ono odreuje prioritete, daje politiku orijentaciju, stimulira razvoj, te regulira sporna
pitanja koja nije moglo rijeiti Vijee EU.


4. EUROPSKI PARLAMENT (EP)
jedino je tijelo na razini Eu koje se bira izravnim opim izborima.
predstavlja izraz politike demokratske volje naroda EU.
Parlament mora biti u potpunosti ukljuen u zakonodavni proces i mora vriti kontrolu u ime
javnosti nad europskim institucijama.
ciljevi: prihvaanje zakona i kontrola izvrne vlasti.
on je garant europskih interesa i zatite prava graana (svi graani mogu Parlamentu
proslijediti peticiju i traiti nadoknadu tete od EU).
ovlasti/moi:
1) konstitucionalne i ratifikacijske: pristanak Parlamenta je nuan kod svih ugovora o
proirenju Unije i meunarodnih ugovora, promjena institucionalnih akata, izborne
procedure i kazni lanicama koje kre fundamentalne principe EU.
2) zakonodavne: suodluivanje, konzultacije, kooperacija, pristanak, pravo inicijative.
3) budetske: Parlament sudjeluje u procesu donoenja prorauna od faze pripreme davajui
smjernice troenja, predlae amandmane, zakljuno prihvaa i nadgleda izvrenje
prorauna, raspravlja o godinjem izvjeu.
- 7 -
4) nadzorne: prihvaanje Komisije, ukor Komisiji, parlamentarna pitanja, istrani odbori,
kontrola nad zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom i politikom pravne suradnje.
5) peticije graana Parlamentu.
6) Imenovanje Ombudsmana.

Funkcije Parlamenta: zakonodavna, budetska, politika i kontrolna.
Glavna snaga Parlamenta oituje se:
1) u zakonodavnoj vlasti,
2) u budetskoj vlasti,
3) u kontrolnom izvravanju.
Snaga Parlamenta potvruje se primjenom njegova miljenja u velikim meunarodnim
sporazumima (ukljuivanje novih zemalja, sporazumi o asocijaciji sa treim zemljama).
Procedura kooperacije omoguava Parlamentu poboljanje zakonodavnog teksta predloenog
u obliku amandmana (Europski fond za regionalni razvoj, istraivaka politika, zatita okolia,
vanjski odnosi i razvoj).
Procedura suodluivanja daje Parlamentu snagu zaustavljanja zakonodavnog akta, to ga
stavlja u jednakost s Vijeem. Komitet koncilijencije ine ga predstavnici Vijea, Parlamenta
i Komisije; ima za cilj dovoenje do sporazuma o zajednikim projektima, koji se kasnije
podvrgavaju Vijeu i Parlamentu na prihvaanje. Procedura suodluivanja primjenjuje se u
podrujima poput slobodnog kretanja radnika, zatite potroaa, obrazovanja.


5. EKONOMSKI I SOCIJALNI ODBOR (ESC)
je stalni konzultativni organ osnovan Rimskim ugovorom.
Daje miljenje znaajnih predstavnika razliitih kategorija ekonom. i soc. ivota Unije.
lanove predlau zemlje lanice, a nominira ih vijee EU nakon konzultacije s Komisijom.
Osigurava iroko zastupanje razliitih kategorija ekonomskog i socijalnog ivota.
ESC ine tri interesne grupe, a to su:
1) poslodavci: industrija, bankarske i financijske institucije,
2) radnici: predstavnici sindikalnih organizacija i
3) nezavisne profesije: zanatstvo, poljoprivrednici, potroai,
Ugovor obvezuje Komisiju i Vijee da trae miljenje Odbora o odreenim projektima.
Nijedan znaajni europski zakon nije prihvaen bez prethodne konzultacije s Odborom.


6. ODBOR REGIJA EU
najmlaa konzulativna institucija EU.
Osnivanjem Odbora konzultativnog karaktera, Ugovor o EU daje veliki znaaj regijama
Zajednice.
Sastoji se od predstavnika regionalne i lokalne zajednice. Bira se na 4 godine.
Vijea ili Komisija obvezno konzultira Odbor regija u podruju obrazovanja, kulture, javnog
zdravstva, transportne mree i Strukturnih fondova.
uvar je principa SUPSIDIJARNOSTI (supsidijarnost uvedena u sporazume znai da odluke
trebaju biti prihvaene od javne vlasti koja je najblia graanima. Naelo supsidijarnosti je
ope naelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje osim ako one nisu djelotvornije
od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je naela
supsidijarnosti osigurati uinkovito donoenje odluka na razini to blioj graanima).




- 8 -
7. EUROPSKI SUD PRAVDE
sjedite mu je u Luksemburgu,
sastoji se od 15 sudaca i 9 dravnih pravobranitelja.
Opa naela Suda pravde EU utvrena su Parikim i Rimskim ugovorom.
Osigurava potovanje uniformnih pravila i naina tumaenja i primjene Ugovora i donesenih
pravnih akata Vijea i Komisije.
Postoji rizik da se komunitarno pravo ne primjenjuje uniformno to je bio razlog osnivanja
Suda pravde Zajednice,
Sud kontrolira zakonitost komunitarnih akata. 3 vrste albi:
1) ALBA ZA PONITENJE odnose se na odluke institucija (Vijea, Parlamenta,
Komisije), zemlje lanice, ili ponekad pojedince ili druge institucije. Svrha tih albi je
ponitenje akata institucija suprotnih dispozicijama ili ako nisu u duhu Ugovora.
2) ALBA ZBOG NEPOSTUPANJA konstatira pomanjkanje obveze Vijea ili Komisije u
potovanju odredbi Ugovora. Moe se odnositi na zemlju lanicu, pojedinca ili druge
komunitarne institucije.
3) ALBA ZBOG NEIZVRENJA diu se protiv zemalja lanica koje ne potuju obveze
Ugovora ili derivatna prava. Moe se dignuti jo protiv komunitarnih institucija i
pojedinaca.
Iskljuiva zakonodavna nadlenost Suda odnosi se na nepotovanje ili tumaenje komunitarnih
pravila konkurencije.
U duhu Jedinstvenog akta, na zahtjev Suda, Vijee je donijelo odluku o osnivanju
Prvostupanjskog suda Europske zajednice (CFIEC), koji je nadlean za rjeavanje odreenih
vrsta tubi pravnih ili fizikih osoba i donosi odluku u prvom stupnju, protiv koje postoji pravo
albe i to samo na osnovi pogreke primjene materijalnog prava. CFIEC nije nova institucija,
nego pomono tijelo Suda.


8. EUROPSKI REVIZIJSKI SUD
Sud je komunitarna kontrolna financijska institucija EU osnovana Briselskim sporazumom sa
sjeditem u Luksemburgu.
Broj lanova suda adekvatan je broju zemalja lanica.
lanove jednoglasno nominira Vijee nakon konzultacije s Parlamentom.
Sud provjerava ukupne raune prihoda i rashoda Unije i svih organizacija koje je Unija
osnovala.
Provjerava legalnost i regularnost prihoda i rashoda i razmatra financiranje budeta Zajednice.
Svaka institucija ili organ koji koristi sredstva Unije, podvrgnut je kontroli Suda, a ona se ne
odnosi samo na europske institucije, nego i na nacionalnu, regionalnu i lokalnu administraciju.
Zadatak Suda je provjera izvravanja prihoda i rashoda EU sukladno pravnim, budetskim i
raunovodstvenim principima.


- 9 -
4. SUSTAV MULTILATERALIZMA I REGIONALIZMA

IZMEU MULTILATERALIZMA I REGIONALIZMA
Nakon dugotrajne politike i geostrateke podjele, svjetsko gospodarstvo je raspodijeljeno
prema funkciji ekonomske i financijske logike.
Tijekovi razmjene organiziraju se oko vie atraktivnih polova koji su strukturirani oko
integracijskih trgovakih i ekonomskih sporazuma:
u Sjevernoj Americi s NAFTA-om,
u Latinskoj Americi s MERCOSUR-om,
u Aziji-Pacifiku s ASEAN-om i
u zapadnoj Europi s EU.
Meu svim postojeim sporazumima prednjai onaj o EU. To je najuspjeliji proces
ekonomske i institucionalne integracije, laboratorij svjetskih integracijskih procesa.

Regionalizam provodi liberalizaciju razmjene razliitom brzinom: bru unutar integracije i
slabiju u odnosu na povezivanje s ostalim svijetom.


MEUNARODNA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (ITO)
Bretonvudskim sporazumom je predvieno osnivanje ITO, zajedno sa Meunarodnim
monetarnim fondom i Svjetskom bankom.
Misija ITO-a: unapreenja meunarodne razmjene smanjenjem carinskih i necarinskih barijera.
Havanska povelja, kojom se trebala osnovati ITO, odbijena je u Kongresu SAD-a, pa je potpisan
privremeni sporazum izmeu 23 zemlje: Opi sporazum o carini i trgovini (GATT).


OPI SPORAZUM O CARINI I TRGOVINI (GATT)
Zamijenio je Meunarodnu trgovinsku organizaciju (ITO).
To nije organizacija, ve SPORAZUM potpisan izmeu ugovornih strana.
Osnovni tekst GATT-a je sporazum od 38 lanaka, koji sadri glavne principe o liberalizaciji
razmjene.
Opi sporazum se oslanja na 4 glavna principa:
1) KLAUZULA NAJPOVLATENIJE NACIJE propisuje jednakost tretmana izmeu
trgovakih partnera. Klauzula omoguava prelazak sa bilateralizma (dvije se nacije dogovore o
meunarodnim prednostima koje se proteu prema ostalima) na multilateralizam (svi ugovorni
partneri koriste smanjenje tarifa koje su uveden za vrijeme bilateralnih pregovora),
2) PRINCIP RECIPRONE OSNOVE I UZAJAMNE KORISTI odobrene koncesije trebaju
biti na tom principu u cilju uklanjanja ponaanja slijepih putnika u okviru multilateralne
trgovine, tj. da zemlje korisnice smanjenja carina sustavom najpovlatenije nacije i same
moraju povratno omoguiti smanjenje carina,
3) PRINCIP NACIONALNOG TRETMANA podvrgava inozemne proizvode istom tretmanu
kao i sline proizvode nacionalnog podrijetla,
4) PRNCIP TRANSPARENTNOSTI TRGOVAKE PRAKSE namee uporabu carina
umjesto svih protekcionistikih mjera, zabranjuje kvote, jer su nevidljive i delikatnije u
procjenjivanju i ruenju barijera.






Izuzeci osnovnih principa:
- 10 -
1) IZUZETAK OD KLAUZULE NAJPOVLATENIJE NACIJE odnosi se na zonu
slobodne trgovine, carinsku uniju i povremene ugovore nune za njihovo uspostavljanje.
2) IZUZETAK OD PRAVILA RECIPORCITETA omoguuje razvijenim zemljama da
uvedu privilegirani pristup njihovom tritu unilateralnim ruenjem carina i necarinskih
prepreka. Taj nereciprocitet je prihvaen u ime klauzule prednosti za zemlje koje su
imperijske kolonije.
3) IZUZECI NACIONALGON TRETMANA odnose se na nametanje kontingenata za
ekrane na filmove nacionalnog podrijetla.
4) IZUZECI EKSKLUZIVNOG KORITENJA CARINA KAO SREDSTVA ZATITE
osloboeni su poljoprivreda i ribarstvo, kao i zemlje optereene teom vanjskom
neravnoteom.

Protekcionistike mjere koje odobrava Sporazum:
1) u sluaju kada uvoz prijeti nanoenjem tee tete lokalnoj proizvodnji, u uv vo od de e se r re es st tr ri ik kc ci ij je e u u
r ra az zm mj je en nu u ( (k kv vo ot te e i i c ca ar ri in ne e) ).
2) u sluaju kada partner prakticira dumping, tj. prodaju po cijenama mnogo niim od normalne
vrijednosti odobrava se u uv vo o e en nj je e a an nt ti id du um mp pi in n k ke e c ca ar ri in ne e.

Runde pregovora:
GATT je uveo pregovarake runde radi poticanja liberalizacije meunarodne trgovine, a
pregovara se o problemima carina i necarinskog razoruanja.
Prvih est pregovora (eneva, Annecy, Torquay, eneva, Dillon, Kennedy) uglavnom je bilo
vezano za smanjenje carinske zatite izmeu zemalja sudionica.
Kennedyjeva runda znaajna je po zakljuivanju sporazuma o antidampinkoj praksi.
TOKYO RUNDA je prvi napad na kontrolu necarinskog protekcionizma prihvaanjem vie
kodeksa meu kojima: pravila o subvenciorniranju i kompeznzatornim carinama,
antidampinkog kodeksa, kodeksa o tehnikim preprekama trgovine i kodeksa o javnim
tritima.
URUGVAJSKA RUNDA je osmi multilateralni trgovinski krug pregovora u okviru GATT-a.
Rezultat tog kruga je Sporazum iz Marrakesha kojeg je potpisalo vie od 120 zemalja, a odnosi
se na 3 razine:
1) tradicionalnu EROZIJU CARINA bilo da se radi o kompletnoj eliminaciji (carina 0), bilo o
smanjenju carina veih od 15%, koncentriranih na osjetljive proizvode (vrne carine), tj.
smanjenje prosjene carine za ostalu industriju,
2) PROIRENJE PRAVILA GATT-A NA USLUGE, TEKSTIL kojim upravlja Vievlakni
sporazum (MFA) i POLJOPRIVREDU koja je bila derogirana od opih pravila subvencija i
pristupa tritu.
3) JAANJE PRAVILA koja nameu ugovorne strane GATT-a i procedure razliitih pravila,
kako bi se osiguralo lojalno prakticiranje razmjene.

Prvi krug pregovora u okviru WTO-a: je MILENIJSKA RUNDA nakon neuspjeha
konferencije u Seattleu odrana je nova konferencija pod okriljem WTO-a u cilju poticanja
Milenijske runde koja je nazvana Doha Development Agenda.

GATT je upravljao meunarodnom trgovinom do 1.1.1995.g., kada poinje sa radom Svjetska
trgovinska organizacija (WTO), koja je preuzela pravila GATT-a, sa statusom meunarodne
organizacije i mnogo irim poljem djelovanja.




SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (WTO)
- 11 -
WTO je u oblasti trgovine pandan dvjema meunarodnim organizacijama: Meunarodnom
monetarnom fondu i Svjetskoj banci.
Ima 144 lanice.
Polje djelovanja je ire od GATT-ovog, jer upravlja ne samo Opim sporazumom modificiranim
novim Sporazumom o mjerama zatite subvencija, kompezatornim mjerama i antidampinkoj
praksi nego i:
Opim sporazumom o trgovini uslugama (GATS),
Sporazumom pravima intelektualnog vlasnitva povezanim s trgovinom (TRIPS),
Sporazumom o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS),
Sporazumom o tehnikim preprekama (TBT),
memorandumom sporazuma koji se odnose na razliite odredbe,
plurilateralnim sektorskim sporazumima koji se odnose samo na dio zemalja lanica.
WTO funkcionira preko Ministarske konferencije, koja se sastaje jedanput u dvije godine, kako bi
definirala opu politiku organizacije.


UPRAVLJANJE PROTEKCIONIZMOM
U okviru politike pristupa tritu, GATT je dugo vremena imao privilegij ruenja osnovnih
instrumenata protekcionizma carina.
Razmjena je postala nestabilna na meunarodnoj razini zbog carinskih barijera, pa su zemlje
koristile svaku priliku uvoenja necarinskih barijera i skretanja, naroito kompeznatornih i
antidampinkih carina.
Ruenje neoprotekcionizma programirano je u okviru Urugvajske runde.
Carine se postepeno gase zbog tetnosti tog instrumenta.
Uinci carina:
Analiza ekonomskih uinaka carina se provodi u okviru parcijalne ravnotee po uobiajenoj ad
hoc hipotezi: trite roba konkurentski je isto i savreno ako postoji meunarodna mobilnost
faktora proizvodnje i dokazivanje se odvija kratkorono.


Graf: Uinci carina


Cijena
(u kn za 1 TV)







O
0
O
1
D
1
D
0
Koliina
(televizora na godinu)

Uz pretpostavku da je izostala carina, nacija uvozi televizor po svjetskoj cijeni od 2000 kn.
Potroa kupuje O
0
televizore nacionalnih proizvoaa i uvozi M
0
televizore. Njihova se ukupna
kupovina poveava na D
0
= O
0
+ M
0
televizora za tu razinu cijena.
Uvoenjem carine od 400 kn, tj. 20% poveava se cijena televizora. Sada je ponuena koliina
koju nude nacionalni proizvoai O
1
, emu treba dodati uvoze M
1
kako bi dobili ukupnu
kupovinu televizora D
1
.
Uinci uvoenja carina za potroae, proizvoae i dravni prihodi su sljedei:
- 12 -
potroa e plaati televizor skuplje ili e kupovati manje televizora, to znai da carina
smanjuje viak konzumentske povrine (a+b+c+d).
nacionalni proizvoai u toj situaciji poboljavaju svoj poloaj, jer u isto vrijeme koriste porast
udjela na tritu i vie cijene. Viak proizvodnje za njih predstavlja dodatnu dobit, realiziranu
od svih proizvoaa koji su raspoloivi prodati po niim cijenama (povrina a).
carina znai prihod dravi, tj. proizvodi jedinstven iznos carina putem koliine uvoza. Javni
prihod tako angairan je povrina c.

Uinci carina na nacionalnu ekonomiju:
Kombinacijom uinaka carine na potroae, proizvoae i zemlje, omoguava se determiniranje
neto uinaka carine na nacionalnu ekonomiju:

Gubitak potroaa povrina a+b+c+d
- Dobitak proizvoaa povrina a
- Prihod carine dravi povrina c
= Nacionalni gubitak povrina b+d

Povrine b i d predstavljaju probitke vezane sa specijalizacijom i meunarodnom trgovinom koja
se gubi uvoenjem carina.
Povrina b je gubitak koja je rezultat distorzije proizvodnje: nacionalni proizvoai proizvode
mnogo jednog dobra u kojem su neefikasni u odnosu na druge.
Povrina d odgaa distorziju potronje: potencijalni potroai se ne ponaaju kao traitelji, jer su
cijene vrlo visoke.
Ta procjena nacionalnog gubitka b i d, ne uzima u obzir administrativne trokove uslijed
uvoenja carinskih barijera u obliku nadnica koje se isplauju carinskom osoblju uvoenje mjera
kontrole na granici koje usporavaju razmjenu.



LIBERALIZACIJA SVJETSKE RAZMJENE
Carinska erozija:
Carine su tetne za svjetsko blagostanje.
Na tu konstataciju se oslanja GATT i WTO, s ciljem ruenja carina.
Najrazvijenije zemlje najvie su napredovale u liberalizaciji carina.
Tranzicijske zemlje imaju relativno niu carinu i malo je proizvoda sa stopom nula.
Primjena kompenzatornih i antidampinkih carina:
Od samog osnivanja GATT se suglasio sa zahtjevima zatite za razmjenu koja odstupa od pravila
lojalne konkurencije.
Carine su predviene kako bi neutralizirale praksu dampinga i uplatu subvencija: to su
antidampinke i kompenzatorne carine.
One postaju jaki zatitni instrument, jer su ograniavale uvoz osjetljivih proizvoda (crnu
metalurgiju, tekstil, elektrotehn. proizvode) s procedurom koja je favorizirala zahtjeve trita.
Urugvajskim pregovorima htjelo se svesti subvencije u meunarodnoj razmjeni u razumne
granice. Donosi se novi Sporazum o subvencijama kojima se smanjuju kompenzatorne carine na
meunarodnoj razini posebno u SAD-u.






Mjere necarinske zatite:
- 13 -
Necarinski protekcionizam se razvio kao reakcija na smanjenje klasinih restrikcija GATT-a i
nemogunosti koritenja instrumenata carinske zatite.
Oblici neoprotekcionizma (mjere necarinske zatite) su:
1. KONTIGENTI I KVOTE cilj im je ograniiti koliinu uvoznih proizvoda; koliinske su
barijere koje supstituiraju mjere carinske zatite. Zabranjene su, ali se toleriraju u osjetljivim
sektorima gdje supstituiraju mjere carinske zatite. Kontingenti se tretiraju se kao izuzetak u
okviru Opeg sporazuma (poljoprivreda) ili kao privremena derogacija (Vievlakni
sporazum). Kontingent je sigurnija barijera od carina, jer striktno ograniava koliinu uvoza,
ak i kada inozemna cijena pada.
2. DOBROVOLJNO OGRANIENJE IZVOZA zemlja uvoznica, radije od kontingentiranja
uvoza odreenog proizvoda, pribjegava dobrovoljnom ogranienju na vlastitoj granici. Ta
tehnika nije pokrivena pravilima Opeg sporazuma pa se naziva mjera sive zone.
Takva ogranienja su koncentrirana na odreeni broj proizvoda koji se odnose na:
industriju u opadanju (elik, proizvodi crne metalurgije, tekstil, automobili)
industriju budunosti (elektronika, strojevi).
Izvoznici prihvaaju te sporazume, jer stjeu prednost upravljanja kooperacijom i
sporazumijevanja o smanjenju njihovog udjela na tritu. Ako je izvozni opseg malen,
njihove cijene i mare su vrlo visoke.
3. OTVARANJE TRITA PREGOVORIMA garantira zemljama izvoznicama odreeni
opseg ili minimalni udio na tritu zemalja uvoznica, to je jamstvo minimalnog otvaranja
vlastitog trita.
Ti bilateralni sporazumi o pristupu tritu jedne zemlje suprotni su multilateralnim
sporazumima: vode preferencijalnom pristupu jedne zemlje, koja nije nuno konkurentnija
od tree zemlje.
Ti bilateralni sporazumi jaka osovina trgovinske politike SAD-a u odnosima sa Japanom,
Kinom a ponekad i EU.
4. SANITARNE I FITOSANITARNE MJERE I TEHNIKE PREPREKE TRGOVINI te
mjere tite zdravlje ljudi, ivotinja i biljaka, nadgledaju nekodljivost prehrambenih
proizvoda, higijenske norme, sigurnost, zatitu okolia, tehnika pravila, ambalau itd.
Snana su prepreka razmjeni koja titi potroae, ali i nacionalne proizvoae, a
specifikacije za proizvod moraju odgovarati jedinstvenim karak. nacionalnih proizvoda.
Sporazumi koji se odnose na sanitarne i fiosanitarne mjere (Sporazum SPS) i tehnike
prepreke trgovini (Sporazum TBT) inkonponirani su u Finalni akt Urugvajske runde.
5. ODOBRENE POVALSTICE su oblik posebno ogranienog neoprotekcionizma.
U Zajednici direktive o javnim tritima predviaju da ponuda koja proizlazi od firme tree
zemlje, za vrijeme prelaska na javno trite, moe biti zadrana samo ako je njena cijena
manja za 3% od komunitarne ponude. Novi sporazum o javnom tritu stavio je pod upitnik
te preferencije. Princip nacionalnog tretmana je proiren i na javna trita te predstavlja
temelj sporazuma; inozemni dobavljai i robe ne mogu biti podvrgnuti nepovoljnijem
tretmanu na javnom tritu od tretmana odobrenog nacionalnim dobavljaima roba i usluga.











- 14 -
5. TEKTONIKA EKONOMSKIH REGIONALNIH BLOKOVA

Regionalni integracijski sporazumi funkcioniraju logikom kompleksnog spajanja i promjena
koje u konanici mogu voditi do formiranja novih organizacijskih oblika.
Multilateralni trgovinski sustav potencijalno je upitan zbog regionalnih integracijskih sporazuma,
budui da se oni mogu brzo pretvoriti u defenzivniji blok od parcijalizacije svjetske ekonomije.

INTEGRACIJSKI STUPNJEVI EKONOMSKIH BLOKOVA:
(1) PREFERENCIJALNO GRUPIRANJE: ureuje privilegiranu tekuu razmjenu izmeu zemalja
koje nisu smjetene u istom regionalnom podruju i ija ivotna razina razliita. Tom formulom
su zemljama u razvoju odobrene prednosti koje nisu reciprone kao to je smanjenje ili
unilateralno ukidanje carina i drugih prepreka za nekoliko temeljnih proizvoda o kojima ovisi
njihov izvoz.
Konvencija Lome potpisana izmeu Zajednice i zemalja ACP-a prototip je tog oblika
sporazuma.
(2) ASOCIJATIVNI SPORAZUM: predstavlja pred-etapu uvoenja carinske unije ili zone slobodne
trgovine pa sadrava plan i program prelaska u tu fazu.
EU je prela na ove sporazume sa zemljama CEEC u cilju proirenja na te zemlje.
(3) ZONA SLOBODNE TRGOVINE: je grupiranje vie carinskih teritorija, u kojemu zemlje
lanice ukidaju sve trgovake barijere izmeu sebe, ali zadravaju svoje nacionalne barijere u
razmjeni s ostatkom svijeta. Nema ukidanja nacionalnog suvereniteta na tarife. U jednoj takvoj
zoni zadrana je kontrola carina izmeu zemalja lanica kako bi se izbjegao uvoz roba u zemlju
gdje su carine relativno niske.
Pravo podrijetla je od velike vanosti.
Zona slobodne trgovine ukljuuje osjetljive sektore (elik, poljoprivredu, tekstil).
Stvaranje zone slobodne trgovine najavljeno je za 2010.g. izmeu razvijenih zemalja APEC-a.
(4) CARINSKA UNIJA: karakterizira ju vee naputanje suverenosti u odnosu na zonu slobodne
trgovine. Zemlje lanice ukidaju izmeu sebe sve trgovinske barijere, usvajaju zajedniku
carinsku tarifu prema ostatku svijeta. Trgovinska politika postaje zajednika.
Europska ekonomska zajednica je 1968. 1992.g. bila carinska unija.
(5) ZAJEDNIKO TRITE: nije automatski osnovano realizacijom carinske unije.
Da bi trite postalo zajedniko, pretpostavlja savreno cirkuliranje priljeva roba, dakle
eliminiranje fiskalnih granica, tehnikih i trgovinskih prepreka, slobodno cirkuliranje faktora
proizvodnje, ak i radnika i kapitala izmeu zemalja lanica.
Harmonizacije vlastitih politika u vlastitoj zemlji trebaju se ostvariti na nain da se uklone
distorzije i da se izazove dio ekonomije razmjera koji omoguava porast veliine trita.
U okviru Europe, stvaranje velikog trita cilj je dvaju sporazuma:
1. Rimski ugovor koji je lansirao ciljeve zajednike politike,
2. Jedinstveni akt koji je kreirao jedinstveno trite afirmacijom 4 slobode: slobodnog kretanja
ljudi, roba, kapitala, usluga.
Trebalo je proiriti ciljeve zajednikog trita prema jedinstvenom tritu.
EFTA je osnovana kao protutea Europskoj zajednici na inicijativu V.B.-e a danas okuplja
vicarsku, Lihtentajn, Norveku i Island. Udruena je u jedinstveno trite koje karakterizira
Jedinstveni europski prostor (EEA)
MERCOSUR (zajedniko trite Juga) objedinjuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
(6) EKONOMSKA UNIJA: je najvii oblik regionalnog procesa integracije.
Da bi zajedniko trite i makroekonomska stabilizacija zemalja lanica postala efikasna,
ekonomska politika treba biti unificirana ili barem usko koordinirana.
Zemlje koje su vodile proces ekonomske i politike integracije su: Njemaka, Belgija i
Luksemburg, koji tvore carinsku uniju od 1921.g.

Podjela integracijskih procesa za EU:
- 15 -
1) zona slobodne trgovine
2) carinska unija
3) zajedniko trite
4) jedinstveno trite
5) unutarnje trite.

Zona slobodne trgovine i carinska unija su negativni procesi integracije, a ostala tri pozitivni
procesi integracije.

UINCI CARINSKE UNIJE
Carinska unija zasniva se na liberalizaciji razmjene izmeu zemalja lanica sa zajednikom
carinskom tarifom prema ostatku svijeta.
Radi se integracijskom obliku karakteristinom po dvostrukom svojstvu u isto vrijeme
slobodnoj razmjeni i protekcionistikim prednostima.
Uvoenje carinske unije izmeu dvije zemlje stvaraju se tri simultana uinka:
1. uinak stvaranja trgovine rezultira iz zamjene manje efikasnih nacionalnih proizvoaa
uvozom uz nie trokove podrijetlom iz zemalja partnera,
2. uinak potronje pripisuje se smanjenju cijena, a koje rezultira poveanjem potronje i
porast ukupnog uvoza,
3. uinak skretanja trgovine sastoji se u gubitku dijela trita treih zemalja u korist uvoza
zemalja partnera.
Uinak stvaranja razmjene i potronje vodi poboljanju svjetskog blagostanja nasuprot uinku
skretanja, koji vodi u suprotnom smjeru.

Graf: Efekti carinske unije

Cijena
(u FF za
tonu ita)








O
2
O
1
D
1
D
2
Koliina

Uzmimo primjer ulaska V.B. u zajednicu, promatrajui posljedice na pojedinaan proizvod: ito.
Britanska ponuda polazi od pretpostavke poveanja trokova, dok ponuda trgovakih partnera
polazi od konstantnih trokova na nain da zanemaruje uinke carinske unije na njihovo
gospodarstvo.
Prije integriranja u Zajednicu, V.B. uvozila je koliinu ita M
1
podrijetlom iz SAD-a koja je bila
svjetski proizvoa s niim trokovima, tj. 5000 FF za tonu, emu se dodaje carina 1000 FF, tj.
carinski prihod za britansku dravu, jednak je 1000 FF multipiciran M
1
(povrina c+e).
Nakon ulaska u Zajednicu V.B. ukida prelevmane na razmjenu s Francuskom, dok zajednika
agrarna politika obvezuje odravanje prelevmana, sa SAD-om na istoj razini kao prije. Uvoz M
2
iz Francuske iznosi 5500 FF za tonu manje je skup izvor nabave, jer nije vie carinjen. U odnosu
na prvotnu potronju od 6000 FF po toni, prijelaz na 5500 FF izaziva dobit za potroae
(a+b+c+d), gubitak za britanske proizvoae (povrina a) i gubitak prihoda od carine zemlji
(povrina c i e).

Uinci integriranja V.B. jesu:
- 16 -
1. stvaranje trgovine ekonomiziranje trokova u britanskoj proizvodnji zamijenjenoj uvozom
O
1
O
2
, podrijetlom od efikasnijeg francuskog proizvoaa (povrina b).
2. uinak potronje posljedica je smanjenja cijena (povrina d).
3. skretanje razmjene sadri zamjenu amerikog uvoza manje skupim uvozom podrijetlom iz
Francuske. Ima vaan uinak za meunarodnu razmjenu, jer je trea zemlja potencijalno
oteena (povrina e).

Kritika teorije carinske unije:
analiza je statina i zanemaruje stvaranje razmjene koja je dinamina.
pretpostavka da su dvije susjedne zemlje u veini sluajeva privilegirane i prirodni trgovaki
partneri. Blizina omoguuje minimiziranje trokova transakcija i transporta.
Uinci stvaranja skretanja tijekova razmjene gube svoje znaenje u gospodarstvu koje se
globalizira: poduzea treih zemalja prisutna u regionalnoj uniji koriste uinke stvaranja
prometa, dok se nacionalna proizvodnja trpei trokove razbija na segmente proizvodnje u
zemljama ostatka svijeta.
Uspjeh carinske unije ovisi o:
1) to je vee ekonomsko podruje unije, poveava se mogunost unutarnje podjele rada te je
korisnija ako se formira u svijetu koji je podvrgnut kvantitativnim ogranienjima,
2) to je nia razina carina na uvoz iz treih zemalja, strukturne transformacije i komercijalna
kretanja e biti za toliko znaajnija.
3) carinska unija ima vie izgleda ako su gospodarstva zemalja lanica slina konkurentna, nego
ako su razliita i komplementarna.
4) to su vee razlike u proizvodnim trokovima izmeu zemalja lanica, vee su i utede koje e
proizii iz slobodne trgovine unutar unije.
5) to je vei broj industrija u kojima e proirenje trita rezultirati niim trokovima proizvodnje
od industrija izvan unije.
Koristi/tete od osnivanja carinske unije (Viner):
Korist od osnivanja carinske unije imaju, za Vinera, lanice te unije samo od onog dijela
meusobne razmjene koja predstavlja novu trgovinu.
Svaka trgovinska razmjena izmeu zemalja lanica, zamjena je za trgovinu i smatra se tetnim
uinkom za zemlju uvoznika, tree zemlje i svijet kao cjelinu, dok je koristan jedino zemlji koja
izvozi.
Viner istie kao glavni nedostatak carinske unije promjene koje se ne odvijaju unutar unije, nego
na relaciji izmeu unije i ostalog svijeta.
Na relaciji unija vanjski svijet, Viner pronalazi najvie argumenata koji opravdavaju formiranje
carinske unije, posebno izmeu manjih zemalja, radi jaanja pregovarake moi tih zemalja.

ISKUSTVO EU: RAST UNUTARNJE RAZMJENE
Kako bi se umanjile posljedice protekcionizma i vea skretanja razmjene, Opi sporazum
namee potovanje dva pravila pri uspostavljanju carinske unije:
uklanjanje carina i trgovinskih prepreka za glavninu razmjene izmeu zemalja lanica, bez
jasne liberalizacije odreenih sektora.
smanjenje vanjske carinske tarife u odnosu na onu koja je bila na snazi prije formiranja te
unije, kako bi se utjecalo na rast konkurentnosti prema treim zemljama.
Zajednica je primijenila prvu klauzulu vrlo iroko, ali nije potivala drugu za vrijeme
stupanja na snagu carinske unije.
Trgovaki promet izmeu 6 zemalja bio je favoriziran na tetu prometa s ostatkom svijeta u
ime komunitarnih preferencija.


SUSTAVNI UINCI REGIONALIZACIJE SVJETSKE EKONOMIJE
- 17 -
REGIONALIZAM MEUNARODNE TRGOVINE:
Europa je najdinaminija regija na polju integracija, tako da barem jedna europska zemlja
sklopila je 50 54 regionalna sporazuma. Cijela karta Europe iscrtana je trgovakim
sporazumima.
Zadnjih 15 godina raste regionalizam u Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi i Aziji.
Raspadom SSSR-a, ehoslovake i SFRJ dolo je do regionalne ekonomske dezintegracije.
Trgovina zemalja srednje i istone Europe i baltikih zemalja preorijentirala se prema EU.
Nain funkcioniranja intraregionalne trgovine analizirali su Freudenberg, Gaulier i Unal-
Kesenci.
Trgovinski promet 61 zemlje ili zone razdijeljen je na 3 velike regije:
1. Euroafriku koja obuhvaa Europu i zonu blizu nje Afriku, srednji istok i bivi SSSR.
2. Ameriki kontinent,
3. Aziju Oceaniju.
Sredite trokuta odgovara jednakoj raspodjeli trgovine izmeu 3 zone.
Za veinu zemalja intraregionalni promet obuhvaa vie od polovice Vanjske trgovine.
Samo SAD, Japan i EU zauzimaju centralni poloaj i dobro su podijelile svoju razmjenu
izmeu razliitih polova.
U svakoj regiji pol SAD, Japan, EU imaju centralno mjesto: u isto su vrijeme stoer odnosa za
ostale dvije regije i gravitacijski centar razmjene unutar zone.

Faktori novog regionalizma 90-ih godina:
1) potekoe zatvaranja Urugvajskih pregovora stavile su pod sumnju sposobnost GATT-a da odri
sustav razmjene zasnovan na mulitlateralizmu.
2) proces produbljivanja i proirivanja Europske zajednice ubrzao se sa stupanjem na snagu
jedinstvenog trita, stvaranjem Europskog ekonomskog prostora, uvoenjem Ekonomske i
monetarne unije i ekspanzijom preferencijalne mree sporazuma.
3) tenja za supstitucijom, u okviru trgovakih blokova, roba i kretanja kapitala migracijskim
kretanjem.
4) kraj hladnog rata zamijenio je teren politikog sukobljavanja gospodarskim. Stvaranje
regionalnih blokova je u tijeku.
5) spektakularni preokret SAD-a, dugo neprijateljskog prema regionalnom pribliavanju, koji
zakljuuje sporazum o slobodnoj razmjeni s Kanadom, te ga proiruje na Meksiko u krugu
NAFTE.
6) postojanje regionalnih sporazuma novih zemalja proces je koji ima kumulativnu dinamiku.
Najgore je za jednu zemlju da ostane izvan tog procesa, jer se tree zemlje osiromauju, a njihov
politiki poloaj u meunarodnim pregovorima slabi.

UINCI REGIONALIZMA NA SVJETSKO BLAGOSTANJE:
Posljedice proirivanja regionalnih blokova analizirao je Krugman.
Mo na svjetskoj razini tei uincima koji imaju suprotan smjer: poboljanju blagostanja koje
tei prema optimalnom stanju slobodne razmjene, tj. prema stvaranju jedinstvene zona na
svjetskoj razini, smanjenju svjetskog blagostanja zbog podizanja carina.
Porast blagostanja ostatka svijeta i broja blokova daje se u krivulji V: optimalna situacija u
slobodnoj trgovini je ona gdje postoji samo jedan trgovinski blok, optimum drugog ranga
karakterizira atomicitet, dok najgori mogui nain sadri mali broj blokva broj vrlo precizan po
Krugmanu ti su komercijalne grupe trijada (SAD, EU i Azija) oko kojih se struktuira svjetsko
gospodarstvo.
Taj se razvoj se zasniva na 2 hipoteze:
svijet treba biti homogen, tj. ne postoje vie prirodne komercijalne zone,
proirenje blokova nuno se izraava politikom agresijom na ostali svijet i okretanjem sebi.

Graf: Regionalni blokovi i svjetsko blagostanje prema Krugmanu (Krivulja V)
- 18 -

Gubitak
blagostanja
ostatka
svijeta




Broj trgovinskih blokova

Potencijalno, regionalne otvorene unije vrlo se lako okreu u unije tvrave.
Tako je GATT i WTO uvijek smatrao da procesi regionalizma i liberalizacije meunarodne
razmjene trebaju ii paralelno.
U stvarnosti, liberalizacija funkcionira na 2 razine: veliki broj zemalja odbija na
multilateralnoj razini odgovoriti na ono to su prihvatile na regionalnom planu.
Lake je organizirati slobodno kretanje na ogranienijem podruju, gdje su trokovi
transakcija i nadzora sueni, tj. izmeu zemalja koje imaju razvijene odnose povjerenja i koje
funkcioniraju prema istim pravilima igre.
Regionalne unije su nametnute, jer omoguavaju lake zadovoljavanje lojalnih i
reciprocitetnih zahtjeva na razini meunarodne trgovine.
- 19 -
6. EUROPSKA TRGOVINSKA POLITIKA:
SLOBODNA TRGOVINA I REGIONALNI PREFERENCIJALI

TRGOVINSKA POLITIKA
usmjerena je na liberalizaciju razmjene u industrijskom sektoru, te je izrazito protekcionistika u
sektoru poljoprivrede.
organizirana je po hijerarhijskom sustavu preferencijalnih trgovinskih sporazuma s prirodnim
partnerima EU-e.
Zajednika trgovinska politika EU orijentirana je prema slobodnoj razmjeni.
Ostvarenjem carinske unije trgovinska politika postala je zajednika prema ostalom svijetu.
Ona je vanjska fasada zajednikom, jedinstvenom, te unutarnjem tritu.


KOPENHAGENSKI KRITERIJI IZBORNOSTI UNIJE
lanak 49 Ugovora CE definira uvjete pridruivanja zemalja u EU:
Sve zemlje koje potuju naela (principi slobode, demokracije, potivanje ljudskih prava, i
fundamentalnih sloboda kao i pravne drave), mogu traiti i postati lanicom Unije.
Prosljeuju zahtjev Vijeu, koje se jednoglasno izjanjava nakon konzultiranja Komisije i
miljenja Europskog parlamenta, koji se izjanjava apsolutnom veinom.
Uvjeti primanja i prihvaanja predmet su sporazuma izmeu zemalja lanica i zemalja
traiteljica.
Komisija je u izvjeu Agenda 2000 iz 1997.g. iznijela detaljnu analizu kriterija:
1. politiki kriterij zahtjeva od zemalja kandidata da imaju stabilne institucije koje garantiraju
demokraciju, primat prava, ljudska prava, potivanje manjina i njihovu zatitu,
2. postojanje trinog gospodarstva zadovoljavajui je prema Komisiji:
ako se ravnotea izmeu ponude i potranje stvara slobodnom igorom na tritu,
ako su cijene i razmjena slobodne,
ako ne postoji nikakva znaajnija prepreka pri ulazu na trite (stvaranje novih poduzea)
i izlazu s trita (steaj),
ako se pravni stav o pravu vlasnitva i sporazumi prihvatljivi,
ako postoji makroekonomska stabilnost sukladno kriterijima konvergenosti tipa
Maastricht,
ako postoji iroki konsenzus o osnovama ekonomske politike,
ako je financijski sustav dovoljno razvijen da usmjerava tednju prema proizvodnim
investicijama.
Unija zahtjeva od poduzea da izdre konkurentske pritiske i trine zakonitosti unutar Unije.
3. pravni kriterij sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva, ukljuujui
provedbu ciljeva politike, ekonomske i monetarne unije.
4. administrativni kriterij naknadno je dodan, trai prilagodbu odgovarajuih administrativnih
struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.
Europsko vijee odrano u Luksemburgu, predvia da svi kandidati na temelju istih kriterija su
pozvani na prikljuivanje EU-i budu podvrgnuti istim uvjetima procesa prikljuivanja.
EU lansira za sve strategiju pred-zakljuivanja koja se oslanja na partnerstvu prikljuivanja
kako bi se pomoglo integriranju i prihvaanju komunitarnih steevina.
Da bi se olakao proces ukljuivanja novih zemalja Europskoj uniji, partnerstvo sa svakom od 13
zemalja kandidata odnosi se na sljedee:



- 20 -
1. postupno prihvaanje 1400 zakonodavnih europskih tekstova o pravilima unutarnjeg trita
komunitarnog trita,
2. familizaciju s programima i metodama komunitarnog rada,
3. uvoenje Europske konferencije, konzulativne instalacije o vanjskoj politici i zajednikoj
sigurnosti (CFSP) kao i o pitanjima pravosua i unutarnjih poslova,
4. financijsku pomo za pred ukljuivanje u okviru programa PHARE, pomo poljoprivredi,
regionalnoj politici i asocijativnim sporazumima.

ZEMLJE SREDNJE I ISTOEN EUROPE (CEEC):
Najblii krug tvrde jezgre okupljanja ini 10 zemalja srednje i istone Europe (CEEC): Bugarska,
Estonija, eka, Rumunjska, Litva, Poljska, Slovaka, Maarska, Letonija, Slovenija, koje su s
Unijom potpisale sporazum o europskoj asocijaciji.

Europski asocijacijski sporazumi:
Europski sporazum je poseban oblik sporazuma o pridruivanju izmeu EU i pojedinih zemalja
CEEC, te baltikih zemalja.
Osnovni cilj sporazuma je priprema pridruenih zemlja za prikljuivanje EU.
Temelji se na naelima potivanja ljudskih prava, demokracije, pravne drave i trinog
gospodarstva.
Zakljuuju se na neodreeno vrijeme i sastoje se od slijedeih elemenata:
politiki aspekt, koji predvia bilateralne i multilateralne konzultacije u svim pitanjima od
zajednikog interesa,
trgovinski aspekt (stvaranje zone slobodne trgovine),
ekonomsku, kulturnu i financijsku suradnju,
usklaivanje zakonodavstva (posebice u podruju intelektualnog vlasnitva i trinog
natjecanja).
poljoprivreda je iskljuena iz tih sporazuma.
u razdoblju izmeu potpisivanja i stupanja na snagu europskog sporazuma vrijedi tzv. INTERIM
ili PRIJELAZNI SPORAZUM koji ureuje unutarnje trite, ukljuujui i trgovinu.

ZEMLJE MEDITERANSKOG BAZENA
Barcelonska konferencija je utvrdila temelje partnerstva izmeu EU-e i 12 zemalja Mediterana.
Ta politika zasniva se na politikom dijalogu radi promoviranja demokracije i principa pravne
drave s ciljem uvoenja zone slobodne trgovine, zatim ekonomske, socijalne i kulturne
kooperacije.
Glavni ekonomski cilj Konferencije je stvaranje zone slobodne trgovine izmeu tih zemlja.
Carinske i necarinske barijere na robe bit e postupno eliminirane, usporedo s liberalizacijom
trgovine.
Dvanaest mediteranskih zemalja nema isti partnerski odnos.
Cipar i Malta koriste privilegirani status sporazuma o prethodnoj asocijaciji jedne
eventualne adhezije su privilegirane.
Turska je stekla status zemlje kandidata prema odluci Europskog vijea iz Helsinkija.
Ostale zemlje su u Euro-mediteranskom sporazumu o asocijaciji.
Njihovi proizvodi koriste slobodan pristup na europsko trite, bez reciprociteta za europski
izvoz.
Gospodarstvo tih zemalja koje je nedovoljno pripremljeno za slobodnu razmjenu, moe postati
izvor socijalnih tenzija pa je Unija, da bi pomogla prilagoavanju tih zemalja, poveala
financijsku potporu dvanaestorici i to s 2 specifina kooperacijska instrumenta:
1. program MEDA zamjenjuje razliite bilateralne financijske sporazume, a trebao bi
podupirati ciljeve Partnerstva.
2. program MED cilj im je unapreenje odnosa i razmjene izmeu dvije mediteranske obale.
- 21 -
ZEMLJE AFRIKE, KARIBA I PACIFIKA (ACP)
EU je sa zemljama u razvoju zakljuila trgovake sporazume koji nisu zasnovani na principima
reciprociteta.
Financiranje se osigurava doprinosima zemalja lanica Europskog fonda za razvoj (EDF).
Pomo razvoju zasnivao se na vie razliitih instrumenta:
1) zajednikom upravljanju,
2) slobodnom pristupu jedinstvenom tritu ili Sustavima opih preferencija (GSP) za veinu
poljoprivrednih proizvoda, s posebnim sporazumima koji se odnose na osnovne proizvode tih
zemalja, za industrijske proizvode i za odreene proizvode ruda tih zemalja,
3) Fond za stabilizaciju izvoznih prihoda temeljnih poljoprivrednih proizvoda (STABEX)
predlae zajam bez kamata, tj. pomo za najsiromanije zemlje na osnovi procijenjene
normalne cijene, koja se odnosi na teaj zadnje 4 godine,
4) uvoenje sustava za rude (SYSMIN) koji omoguava, u sluaju pada cijena proizvod ruda,
odravanje funkcioniranja eksploatacije.
Poslije vie od 20 godina primjene Konvencije Lome, rezultati su poraavajui.
EU je predloila zemljama ACP-a da se organiziraju na regionalnoj osnovi.
Cilj te nove grupe zemalja razvoj je intraregionalne trgovine, kako bi unutarnje trite dostiglo
dovoljnu veliinu radi smanjenja cijena.

Europska unija i zemlje u razvoju:
Sporazumi EU sa zemljama u razvoju odnose se na:
1. unapreenje njihove trgovine putem sustava opih trgovinskih preferencija, trgovinski odredbi
i trgovinskih promocijskih djelovanja,
2. pomo u hrani prilikom hitnih sluajeva ili kroninih nestaica hrane,
3. financiranje ekonomskog razvoja projekata ili adekvatnih programa,
4. pristup zajmovima Europske investicijske banke,
5. pomo zajednikim ulaganjima izmeu europskih poduzea i poduzea zemalja u razvoju,
6. pomo nevladinih organizacija,
7. istraivake programe i razvoj poljoprivrede i zdravstva,
8. posebna proraunska sredstva za posebne namjene.
EU je najznaajniji reformski partner zemalja u razvoju, a zatim SAD.


INTERREGIONALNI SPORAZUMI
Interregionalni sporazumi odnose se na uvoenje zone slobodne razmjene izmeu dvaju
trgovinskih blokova.
Europska komisija je poduzela inicijativu prema SAD-u i MERCOSUR-u i sukobila se sa
mnogim preprekama.
1. Prema SAD-u Komisija je poduzela inicijativu stvaranja transatlantske zone slobodne
trgovine i u Madridu je potpisala Novu transatlantsku agendu New Transatlantic Agenda.
Taj je projekt nazvan NOVO TRANSATLANTSKO TRITE (NTM).
Predvia stvaranje zone slobodne trgovine izmeu EU i SAD-a, koja obuhvaa:
usluge,
uklanjanje carina na industrijske proizvode,
smanjenje necarinskih prepreka u oblasti normi o javnom tritu, intelektualnom
vlasnitvu i investicijama, te
uvoenje bilateralnih preventivnih mehanizama i
reguliranje sukoba.
Poljoprivreda i audiovizualna tehnika iskljuene su iz tih sporazuma.


- 22 -
Projekt je doivio neuspjeh. Nakon ega je Komisija predloila novo pribliavanje
kvalificirano kao TRANSATLANTSKO EKONOMSKO PARTNERSTVO, koje ima blai
oblik NTM-a, sa smanjenjem carine u industriji i uspostavom preventivnog sustava o
smanjenju bilateralnih sukoba, dok su dijelovi o necarinskim preprekama relativno slini.
2. Prema latinskoj Americi Komisija se eljela suprotstaviti utjecaju SAD-a, koji je kreirao
projekt interregionalnog prostora slobodne trgovine izmeu SAD-a i MERCUSOR-a.
Okvirni sporazum je potpisan 1995.g. i predvia liberalizaciju razmjene izmeu dva bloka
na razdoblje od 10 godina.
Pregovori su zapoeli za proizvode jo uvijek podvrgnute carinskim barijerama i za usluge.
Poljoprivreda je ostavljena za napredniji stupanj pregovora, jer je to osjetljivo podruje u
trgovakim odnosima izmeu dva ekonomska bloka.

Projekti sporazuma sa SAD-om i MERCOSUR-om nose mnoge rizike:
stavljanje u opasnost komunitarnih steevina izuzevi kulturni aspekt,
teke gospodarske prilike u sektoru poljoprivrede,
destabilizaciju multilateralnog sustava i WTO-a, zemalja mediteranskog bazena i ACP-a s
kojima je EU razvila povlatene odnose.

INTRAEUROPSKA RAZMJENA
Unutarregionalna trgovina, za svaku zemlju lanicu, rasla je bre od trgovine s treim zemljama.
Trgovina s treim zemljama je vrlo velika te je EU globalno privi svjetski uvoznik.
Deficit EU permanentan je u industrijskim sirovinama i energetici. To je jednostavno refleks
pomanjkanja pouzdanih izvora u Europi.
Deficit poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih s vremenom se smanjuje i to zbog uinaka
zajednike agrarne politike.
Promatrajui ukupno preraivake proizvode EU je strukturno preteiti izvoznik.
Ti globalni pokazatelji stvaraju krivi dojam o stabilnosti razmjene u procesu integracije u Europi.
Cilj je razumjeti kako se proizvodnja i razmjena po granama ili unutar grane za svaku zemlju
transformirala.

Analiza intergranske i intragranske razmjene unutar EU:
INTERGRANSKA RAZMJENA razmjena proizvoda razliitih grana. Razmjena se oslanja na
komparativne prednosti izmeu nacija. Uzimaju se dva faktora rad i kapital pa se svaka zemlja
specijalizira za proizvodnju u ovisnosti o opskrbljenosti pojedinim faktorima.
INTRAGRANSKA RAZMJENA razmjena proizvoda jednakih grana.

Teorijski elementi intragranske razmjene:
Postoje 2 kriterija intragranske razmjene:
(1) ukrtena u smislu da priljev uvoza i izvoza izmeu dviju zemalja mora imati znaajnu
usporedivost,
(2) istovrsna istovrsni proizvodi zadovoljavaju isti tip individualnih potreba.
Prvo izraunavanje intragranske trgovine sastoji se od, za nomenklaturu date grane, izraunavanja
intenziteta ukrtene razmjene unutar te grane. Najkoriteniji pokazatelj je Grubel i Lloyd:


) (
) (
i i
i i i i
i
M X
M X M X
B

X
i
predstavlja izvoz vrijednosti zemlje A prema zemlji B jednog dobra
M
i
uvoz zemlje A podrijetlom iz zemlje B tog istog dobra.

Taj pokazatelj varira od 0 kada nema priljeva intragranske razmjene (tj ako su M
i
ili X
i
0) do 1, kada
se sva realizirana trgovina za odreeni tip proizvoda uravnoteava unutar iste grane (B=1 za X
i
=M
i
).
- 23 -

Svaki osnovni proizvod bazne statistike klasificiran je koristei 2 kriterija:
1. KRITERIJ SIMILARNOSTI koji se oslanja na jedinstvenu vrijednost (cijena/toni) proizvoda
iste nomenklature koji ine predmet razmjene. Dva se proizvoda definiraju kao similirana
ako se odnos jedinine vrijednosti uvoza i izvoza razlikuje barem 15%. Proizvodi nemaju
razliite kvalitativne i tehnike razlike. Razlikuju se po svom kondicioniranju i prihvaanju
to ovisi o ukusu potroaa.
2. KRITERIJ UKRTENE RAZMJENE trgovaki priljev se tumai kao dvostruki smjer ako
najmanja visina priljeva predstavlja 10% najznaajnijeg priljeva. Razmjena se odvija samo u
jednom smjeru. Moe biti izjednaena s meugranskom razmjenom.
Mogua su 3 tipa razmjene na meunarodnoj razini:
1. po razmjeni SIMILARNIH proizvoda ili HORIZONTALNE diferencijacije koja zadovoljava
oba kriterija statistike similarnosti i ukrtavanja.
2. po razmjeni DUPLOG SMJERA diferencirane VERTIKALNE slobode (po svojoj kvaliteti i
tehnikim svojstvima) koji zadovoljavaju kriterij ukrtene razmjene ali ne i similarnosti.
3. po razmjeni u JEDNOM SMJERU koja ne zadovoljava kriterij ukrtene razmjene.

Ekonomska integracija i intragranska trgovina:
1. Odnosi izmeu razine razvoja i prirode razmjenjivih dobara.
Razmjena proizvoda HORIZONTALNE diferencijacije proizlazi iz grana koje koriste iste
tehnologije, i taj tip razmjene e se ostvariti izmeu zemalja jednake razine razvoja.
Razmjena proizvoda VERTIKALNE diferencijacije proizlazi iz grana koje koriste razliite
tehnologije i taj tip razmjene ostvarit e se izmeu zemalja nejednake razine razvoja.
2. Steene prednosti meunarodnom razmjenom.
za razmjenu proizvoda HORIZONTALNE diferencijacije postoje prednosti potroaa dviju
zemalja. Njihov izbor se proiruje tako da je u okviru trgovinske integracije broj razliitih
prodaja na jedinstvenom tritu vei od onog koji postoji na autarkinom. Poduzea su u
monopolistikoj konkurenciji, te ostvaruju ekonomiju obujma.
za proizvode VERTIKALNE diferencijacije korist od razmjene poglavito proizlaze od irenja
obujma trita, a do izraaja dolaze trokovi prilagoavanja.
3. Trokovi prilagoavanja tijekom trgovinske integracije.
proizvodi HORIZONTALNE diferencijacije: trokovi prilagoavanja biti e slabiji, jer isto
poduzee moe npr smanjiti broj vrsta proizvoda, poveavajui proizvodnju odreenih vrsta
radi izvoza partnerima jedinstvenog trita.
proizvodi VERTIKALNE diferencijacije: neke proizvodne jedinice se zatvaraju dok druge
poveavaju svoju proizvodnju.

Zakljuak je da korist jedinstvenog, tj. unutarnjeg trita proizlazi iz ekonomije obujma
realizirane intragranskom trgovinom i realokacijom faktora proizvodnje.

Utjecaj unutarnjeg trita na unutar europsku razmjenu:
1. Opa evolucija intragranse razmjene u Europi:
Za EU unutargranska trgovina kontinuirano se poveava.
Trgovina proizvoda HORIZONTALNE diferencijacije relativno slabo raste.
Trgovina proizvoda VERTIKALNE diferencijacije je najvie porasla.
2. Unutargranska razmjena po proizvodima.
Razmjena proizvoda HORIZONTALNE diferencijacije najvia je za transportne materijale,
posebno za automobile. To pojaava konkurenciju i diverzifikaciju razmjene za taj dio
dobara.
Trgovina proizvoda VERTIKALNE diferencijacije naroito se odnosi na profesionalne
materijale, elektriku i kemijske proizvode.

- 24 -
Intergranska trgovina najrazvijenija je u tekstilnoj industriji, poljoprivrednih i
agroprehrambenih proizvoda, mineralnih proizvoda, grafita i kamenoloma. Intergranska
europska trgovina oslanja se na prirodne prednosti, a odnosi se na aktivnost koja zapoljava
radnu snagu relativno niske kvalifikacije.
3. Intragranska razmjena po zemljama.
Po Gruber Lloyd pokazatelju zemlje ija se razmjena odvija vie u obliku intragranske
trgovine jesu Francuska i Njemaka, Belgija Luksemburg, V.B. i Nizozemska. Drugi
ekstremi su Portugal i Grka ija je intragranska razmjena s drugim zemljama lanicama EU
malo razvijena. Italija, panjolska, Irska i Danska imaju intermedijarnu poziciju.
2 grupe zemlja:
1. zemlje u okviru kojih je razmjena proizvoda vertikalne cirkulacije najznaajnija. To su
Francuksa, Njemaka, BelgijaLuksemburg, V.B. i Nizozemska. Trgovina proizvoda
horizontalne diferencijacije u tim zemljama je relativno visoka i predstavlja od 19% do
24% ukupne razmjene.
2. zemlje gdje intergranska trgovina dominira. Tu se nalaze etiri mediteranske zemlje kao i
Irska i Danska. Za te zemlje diferencirana trgovina (naroito horizontalna) je slaba.

Kvaliteta razmjene proizvoda:
Diferenciranje jedinine cijene jednog proizvoda reflektira diferencijaciju kvalitete.
Razlikuju se 3 kategorije dobara koje su predmet intraeuropske razmjene:
1. proizvodi VIE KVALITETE ija je jedinina vrijednost vea barem za 15% prosjene cijene
Unije.
2. proizvodi PROSJENE KVALITETE ija je jedinina vrijednost u veem ili manjem rasponu
od 15% prosjene jedinine vrijednosti unije.
3. proizvodi NISKE KVALITETE ija je jedinina vrijednost manja za barem 15% prosjene
cijene unije.
- 25 -
II. SUSTAV ZAJEDNIKIH POLITIKA

7. OD CARINSKE UNIJE DO JEDINSTVENOG TRITA

UVODNO O EUROPSKOJ INTEGRACIJI
EUROPSKE INTEGRACIJE su pojam koji u hrvatskom jeziku obuhvaa sve procese
institucionalne, gospodarske i/ili politike suradnje i integracije drava na europskom kontinentu.
Pod tim se pojmom podrazumijevaju organizacije poput EU, Vijea Europe, OECD-a, EFTA-e,
CEFTA-a.
EU je jedina istinska integracija (u Europi) s obzirom na stupanj i nain suradnje meu dravama
lanicama, te mehanizme i razine odluivanja u Uniji. Ostale suvremene integracije meuvladina
su karaktera, te pruaju okvire za razliite oblike suradnje (trgovinu, zatitu i promociju ljudskih
prava) izmeu europskih drava, kojima se stvaraju pretpostavke za mogue puno ukljuivanje u
integracijski proces unutar same EU.
Zajedniko trite i jedinstveno trite temelje se na potovanju 4 istih sloboda:
1. slobodnom kretanju roba,
2. ljudi,
3. usluga i
4. kapitala.
Realizacija carinske unije omoguila je ukidanje veine carina i kvantitativnih ogranienja, dok se
liberalizacija sukobljavala s mnogim preprekama i kontrolama.
Zajedniko trite je ostalo trite odvojeno izmeu razliitih drava nacija zbog postojanja
fizikih, tehnikih i fiskalnih barijera.

CARINSKA UNIJA EUROPSKE ZAJEDNICE
CARINSKA UNIJA je ekonomski prostor u kojemu se zemlje lanice sporazumom obvezuju
da e ukinuti meusobne carine ili takse slinog uinka te kvantitativan ogranienja, a prema
treim zemljama primjenjivati zajedniku vanjsku carinsku tarifu.
Koja je razlika izmeu carinske unije i zone slobodne trgovine?
U ZONI SLOBODNE TRGOVINE u kojoj su takoer ukinute carine i takse slinog uinka
izmeu zemalja lanica, na proizvode podrijetlom iz te zone, svaka zemlja zadrava svoju vlastitu
vanjsku tarifu i carinsku politiku prema treim zemljama. Samo proizvodi proizvedeni na teritoriju
zone slobodne trgovine mogu u okviru nje slobodno cirkulirati, tj. bez carina, dok se slobodno
prometovanje robe u CARINSKOJ UNIJI odnosi na robu bilo kojeg podrijetla.

EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI CARINSKE UNIJE
Prije stupanja na snagu komunitarnih sporazuma sve zemlje titile su nacionalnu proizvodnju
CARINSKOM TARIFOM, koja je sprjeavala uvoz proizvoda po niim cijenama od onih koje je
nudila nacionalan proizvodnja, a kvantitativna ogranienja onemoguavala su uvoz odreenih
proizvoda u veim koliinama od onih koje su nune za zadovoljavanje unutarnje potranje.
rtve tog protekcionizma su europski potroai koji su imali ogranien izbor, a plaali su po
viim cijenama proizvod osrednje kvalitete.
CARINSKA UNIJA nametnula se kao integracijski oblik ispravljanja te situacije. To je temelj 3
europske zajednice: CECA, EUROATOM, CEE.

Carinska tarifa CE
Carinska unija proirila se na svu razmjenu roba, to znai da koristi od slobodnog prometovanja
unutar Zajednice ima i roba podrijetlom iz treih zemalja nakon to je uvedena slobodan promet,
tj. nakon izvrenja carinske formalnosti, plaene carine i takse ekvivalentnog uinka u zemlji
lanici kao zemlji uvoznici.
- 26 -
Carine i takse ekvivalentnog uinka na uvoz trebaju se postupno ukinuti u tranzicijskom razdoblju
od 12 godina, a za nove lanice 5 godina. Ritam smanjenja carina izmeu zemalja, ostavljen je na
volju zemljama lanicama.
Niti jedna zemlja nije imala veih problema s carinskim razoruanjem, ali ostale prepreke u
razmjeni (takse, kvantitativna ogranienja) nisu nestale.
Ukidanje takvih mjera bilo je teko, jer su prepreke razmjeni bile mnogobrojne, prikrivene i
razliite u pojedinim zemljama.
Za uklanjanje necarinskih prepreka u razmjeni trebalo je triput vie vremena od ukidanja
carinskih prepreka.

Carinska tarifa CECA i CEEA
Ugovor o CECA predvidio je zabranu uvozne i izvozne carine i takse ekvivalentnog uinka, kao i
kvantitativnih ogranienja. Ta zabrana se primjenjivala stupanjem na snagu zajednikog trita, a
to se odnosilo na UGLJEN, ELJEZNU RUDAU i ELJEZO, te na ELIK.


RAZMJENA S TREIM ZEMLJAMA
Carinska unija je ujednaila carinske odredbe u razmjeni s treim zemljama pomou dvije
direktive:
1. uvoenje i rukovoenje ZAJEDNIKOM CARINSKOM TARIFOM (CCT),
2. zajednike odredbe koje se unose u meunarodni kontekst i koje slijede evoluciju i
dugotrajniju promjenu kao to je carinska vrijednost roba.
Komunitarni carinski zakon grupira i objedinjuje ukupne carinske odredbe (75 odredbi) koje
reguliraju razmjenu Zajednice s treim zemljama. Taj kodeks strukturiran je u 3 dijela, a
objedinjuje:
1) osnovna pravila carinskog prava Carinski teritorij EU, carinsku tarifu, carinsku vrijednost i
podrijetlo robe,
2) odredbe koje se odnose na destinaciju ekonomskih carina reime ekonomskih carina,
slobodne zone, privremeno prihvaanje, transformaciju pod carinom, sluaj reekspedicije ili
destrukcije,
3) pravila koja se odnose na carinski dug i zatitu od odluka koje se poduzimaju u predmetu
carinjenja.

Zajednika carinska tarifa (CCT)
Carinska unija razlikuje se od trgovinskog udruenja po tome to pored internog carinskog
razoruanja postoji jedinstvena vanjska tarifa koju sve zemlje lanice primjenjuju na uvoz
podrijetlom iz treih zemalja. Takav uvoz carini se samo jednom i to pri ulasku robe u jednu
zemlju lanicu, a zatim ona slobodno cirkulira na komunitarnom carinskom teritoriju.
Zajednika carinska tarifa treba se uvesti na razini aritmetikog prosjeka nacionalnih carina.
Uvoenje zajednike carinske tarife za zemlje lanice je znailo gubitak prihoda od carina, te
gubitak voenja nezavisne carinske politike.
Zemlja lanica ne moe odluiti niti pregovarati o carinama. O svakoj modifikaciji zajednikih
carina odluuje Vijee na prijedlog Komisije.
Komisija i zemlje lanice osiguravanju korektnu primjenu i jedinstvenu nomenklaturu CCT-a. Taj
carinski instrument ima veliko znaenje: za naplatu carine, za statistiki obuhvat vanjske
trgovine, korektnu primjenu razliitih mjera trgovinske, agrarne, fiskalne i monetarne politike.
Zajednica primjenjuje istu vrstu nomenkalture kao i njeni najznaajniji trgovaki partneri, to
olakava trgovake pregovore. Naziva se KOMBINIRANA NOMENKLATURA (CN), jer u isto
vrijeme objedinjuje carinski i statistiki obuhvat Zajednice.



- 27 -
MULTIJEZINA BAZA PODATAKA (TARIC) (Integrirana komunitarna tarifa)
osnovana je istodobno s uvoenjem kombinirane nomenklature (CN) kako bi oznaila odnos
svakog koda CN-a i komunitarne dispozicije koje se odnose na robe tog koda.
Ukljuuje uvjete uvoza koje ne obuhvaa kombinirana nomenklatura (CN), kao to su
kontingenti, carinske preferencije, privremena suspenzija autonomnih carina CCT, antidampinke
i kompenzatorne carine.
TARIC ujedinjuje sveukupne komunitarne mjere i daje nacionalnoj administraciji informacije o
svim komunitarnim mjerama koje se odnose na unutarnju i vanjsku trgovinu.
Objavljuje se godinje u slubenom glasilu Zajednice.

Ekonomija tarifa
Vijee moe odstupiti od normalne primjene CCT-a prihvaajui dispozicije razliitih tarifnih
mjera. To se odnosi na konvencionalni ili autonomni karakter uvoenja mjera djelominog ili
ukupnog smanjenja carina na sav uvoz ili dio uvoza odreenih proizvoda. Obuhvaa kontingente
komunitarnih tarifa, tarifne plafone, te ukupno ili djelomino ukidanje carina.
Najznaajniji carinski ustupci Zajednice odobreni su u okviru GATT-a.
Prema pravilima GATT-a kvantitativna se ogranienja openito primjenjuju ERGO OMNES, tj.
na sve zemlje proizvoae, bez razlike.
EU se moe zatititi od nelojalne trgovake prakse pomou antidampinke procedure: moe
odrediti kompenzatornu carinu u sluaju kada proizvoai na europsko trite nude isti proizvod
po cijenama koje su osjetno nie od prakse u vlastitoj zemlji.
U okviru politike pomo razvoju, EU primjenjuje opu shemu preferencijala za uvoz proizvoda
zemalja u razvoju. Za zemlje ACP-a Unija odobrava, osim slobodnog pristupa za skoro ukupan
izvoz, tehniku i financijsku pomo, te odreenu garanciju stabilnosti za izvozne prihode zemalja
ACP-a.
MREA PREFERENCIJALNIH REIMA smanjuje ili ukida samu primjenu zajednike carinske
tarife u irokoj zemljopisnoj zoni. U praksi se zajednika carinska tarifa primjenjuje samo u
razmjeni sa zemljama Sjeverne Afrike, Japanom, Australijom i Junom Afrikom.
U tekstilnom sektoru, carine su kompletirane samoograniavajuim izvoznim sporazumom,
sklopljenim u okviru VIEVLAKONG SPORAZUMA (MFA).
U sektoru elika, samoograniavajui sporazum zakljuen je s glavnim zemljama proizvoaima.
Poljoprivreda je bila zatiena varijabilnim uvoznim oporezivajuim sustavima
(PRELEVMANIMA) i izvoznim restitucijama. Prelevmani imaju znaenje uvoznih taksi i
tretiraju se na granici kao carina.

Podrijetlo roba
PRAVILA PODRIJETLA uvjetuju u kojoj mjeri roba koja potjee iz treih zemalja moe biti
izuzeta od carine. (pravila sadrana u Komunitarnom carinskom zakonu).
Kako bi se uklonila iregularnost podrijetla i izbjegle prevare nastala je zajednika definicija
pojmova podrijetla robe; usklaene su zakonodavne odredbe i administrativni reimi.
Robe podrijetlom iz preferencijalnog sporazuma trebaju u potpunosti potjecati iz zemalja
izvoznica, ukoliko isu bile uvezene iz tree zemlje, nakon odreene finalizacije ili bitne
transformacije.

Reimi ekonomske carine
Carinski reim interesantan je kod aktivne dorade, koje omoguava slobodno privremeno
stavljanje u promet proizvoda treih zemalja, koji su preraeni u zemlji lanici i reeksportirani
prema inozemstvu.
Obratan reim je pasivna dorada za koju su zainteresirana mnoga europska poduzea koja u
okviru meunarodne podjele rada izvoze robe zbog njenog reimporta nakon dorade, prerade ili
popravka, smanjuje trokove proizvodnje europskih poduzea i favorizira proizvodnju u EU.
- 28 -
Ope carinsko zakonodavstvo
Komunitarni carinski zakon ima za cilj uklanjanje rizika razliitog tumaenja pravila Unije u
razmjeni njenih zemalja lanica s treim zemljama.
Carinski teritorij Zajednice regulirano je da se i teritorijalno obalno more zemlja lanica ukljuuje
u carinski teritorij Zajednice .
Suzbijanje prevara prilikom razmjene s treim zemljama utvreno je uredbom Vijea, a odnosi se
na meusobnu pomo administrativne vlasti zemalja lanica i suradnji izmeu zemlja i Komisije,
kako bi se osigurala dobra primjena carinskih ili poljoprivrednih uredbi.
Zajednika zatita od prakse nelojalne konkurencije treih zemlja ureena je uredbom kojom se
zabranjuje uvoenje slobodnog prometovanja uvoza i izvoza krivotvorene i krijumarene robe.


INTRAKOMUNITARNA RAZMJENA U CARINSKOJ UNIJI
Veliki dio formalnosti na granici ukinut je kada je Unija ostvarila carinsku uniju i kada je
zajednika carinska tarifa zamijenila nacionalne tarife.
U praksi, carinska unija i sustav komunitarnog tranzita ima ograniavajui uinak zbog
nacionalne administracije, koja je zamijenila carinu nizom dokumenta na granici.

Uklanjanje unutarnjih granica
Od 1.1.1993.g. razmjena unutar komunitarnog teritorija ne zahtjeva nikakav carinski dokument.
Zajednicu od tada predstavlja jedan jedinstveni teritorij bez granica, a kolanje roba pokriveno je
karnetom TIR i ATA to omoguava ekonomskim subjektima stvaranje uteda u vremenu i
smanjuje transportnih trokova radi slobodnog prometovanja roba unutar Zajednice.

Fitosanitetsko i veterinarsko zakonodavstvo
To zakonodavstvo znaajno je za unutarnje trite, ali i za zatitu okolia i zdravlja ljudi. Od
interesa je za sve zemlje lanice kako bi pojaale komunitarno zakonodavstvo u tom podruju i
uklonile poremeaje intrakomunitarne razmjene prehrambenih proizvoda.
Komunitarni fitosanitetski reim sadri pravila o intrakomunitarnoj razmjeni bilja i uvezenih
biljnih proizvoda treih zemalja, norme o zatiti okolia i ljudi protiv tetnih i nepoeljnih
organizama, o smanjenju iznenadnih fitosanitarnih kontrola osnivanjem zajednikih inspektorata
prema mjestu destinacije.
Zbog toga je Komisija osnovala Ured veterinarske i fitosanitetske inspekcije. On ima zadatak da
organizira i izvrava unutar i izvan Zajednice mjere inspekcije, kontrole i nadgledavanja
veterinarskih i fitosanitarnih propisa, sukladno komunitarnim propisima kako bi se osigurala
njihova primjena.
U veterinarskom podruju napori Zajednice odnose se na zatitu zdravlja ivotinja i ljudi.
Iskorjenjivanje glavnih ivotinjskih bolesti vano je za dobro funkcioniranje unutarnjeg trita.
Ured za inspekcije, veterinarsku i fitosanitetsku kontrolu u zemljama lanicama osnovan je radi
intrakomunitarne razmjene i voenja kontrole mesnih proizvoda.

Administrativna kooperacija
Uinkovitost carinske unije ovisi o postojanju homogenog utvrivanja propisa i o kvalitetnoj
strukturi financiranja.
Carinska administracija zemlja lanica treba biti otvorena za meunarodnu suradnju i za suradnju
s Komisijom.
Ukidanjem administrativnih intervencija i liberalizacije unutarnjih granica pojaan je rizik
prevara zbog razliitih naina kontrole zemalja lanica.


- 29 -
U 1991.g. Vijee je prihvatilo program komunitarnih akcija profesionalnog osposobljavanja
carinskih funkcionera. Cilj mu je upoznavanje carinika s normama i zajednikom procedurom,
naroito kod jedinstvene primjene komunitarnog prava na vanjskim granicama Zajednice i borbe
protiv prevara.
U 1992.g. Vijee je prihvatilo KAROLUS program razmjene nacionalnih funkcionera radi
homogenog pridravanja komunitarnoog zakonodavstva.


BILANCA I PERSPEKTIVE CARINSKE UNIJE
Ukidanjem carina i kvantitativnih ogranienja na uvoz i izvoz, te uvoenjem zajednike carinske
tarife ostaju najvanije steevine Zajednice.
Ukinute su sve nacionalne i prihvaene komunitarne preferencije.
Ukidanjem administrativnih dokumenata, ukinute su sve carinske formalnosti na granicama,
provedena je reforma indirektnog poreskog sustava, na snazi je niz odredbi koje reorganiziraju
fiskalnu, veterinarsku, fiosanitetsku i sanitetsku kontrolu. Dolazi i do smanjenja administrativnih
trokova poduzea u intrakomunitarnoj kupnji i prodaji .
Uklanjanjem svih formalnosti na unutarnjim granicama nunim postaje i uvoenje odreenog
broja mjera na vanjskoj granici Unije:
administrativna suradnja osigurava sprjeavanje prevara i problema potroaa,
kontrola na vanjskim granicama Zajednice treba biti pojaana pri uvozu robe iz 3. zemalja,
problemi nacionalne sigurnosti trebaju biti jedinstveni u sferi kriminaliteta, droga, terorizma,
trgovine orujem,
zajednike politike su nune u odnosu na graane treih zemalja.


ZAJEDNIKO TRITE
Bitan cilj Europske zajednice, zasnovane na zajednikom tritu, bilo je stvaranje jedinstvenog
europskog ekonomskog prostora.
Uspostavljanje zajednikog trita zahtijeva ukidanje svih carina na uvoz i izvoz, koje su bile na
snazi izmeu zemalja lanica prije utemeljenja Zajednice.
Zajedniko trite temelji se na potovanju 4 sloboda: slobodnom kretanju roba, ljudi, usluga i
kapitala, ime je omogueno da:
Poduzea mogu proizvoditi i prodavati proizvode prema reimu slobodne konkurencije u
zemljama lanicama gdje su najpovoljniji uvjeti.
Potroai imaju slobodan izbor proizvoda najbolje kvalitete i/ili niih cijena, proizvedenih u
zemljama lanicama.
Radnici mogu slobodno prihvaati posao tamo gdje postoji vea potranja i koristiti
najpovoljnije radne uvjete i zarade.
Klju zajednikog trita je sloboda.

Zajedniko/jedinstveno/unutarnje trite
ZAJEDNIKO TRITE je etapa ekonomske integracije koja prema odluci Suda pravde cilja
eliminiranju svih prepreka u komunitarnoj razmjeni radi spajanja nacionalnih trita u
jedinstveno trite, stvarajui to je mogue bliskije uvjete za istinsko unutarnje trite.
Produbljenje je zajednikog trita JEDINSTVENO je TRITE iji je nastavak UNUTARNJE
TRITE koje sadrava prostor bez unutarnjih granica u kojem slobodno cirkuliraju ljudi,
kapital, robe i usluge.




- 30 -
Bijela knjiga
Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadri prijedloge buduih akcija
Zajednice u pojedinom podruju.
Komisija je 1985.g. proslijedila Europskom vijeu Bijelu knjigu o ostvarivanju unutarnjeg
trita. Taj program ukidanja fizikih, tehnikih i fiskalnih prepreka kroz sedam godina, uz
primjerene metode harmonizacije, imao je za cilj konano ukidanje svih oblika kontrole razmjene
unutar granica Zajednice. Europsko vijee, povoljno je ocijenilo razraeni program Bijele
knjige i odluilo uvesti projekt u Ugovor.

Jedinstveni europski akt (SEA)
To je ugovor potpisan 1986.g. kojim je prvi put znaajnij modificiran Rimski ugovor o Europskoj
ekonomskoj zajednici.
Njime su dani pravni temelji za stvaranje jedinstvenog trita do 01.01.1993.g.
Jedinstvenim europskim aktom takoer su definirane nove nadlenosti Zajednice (socijalna
politika, gospodarska i socijalna kohezija, istraivanje i tehnoloki razvoj, zatita okolia),
pokrenuta suradnja u podruju vanjskih poslova, proirene ovlasti Europskoga parlamenta, te
pojednostavljen proces donoenja odluka u Vijeu ministara.


UKIDANJE TEHNIKIH PREPREKA U RAZMJENI
Razliiti tehniki propisi mogu vie nego carine onemoguiti razmjenu. Visoka carina moe
platiti i proizvod podrijetlom iz neke zemlje moe prodirati na trite druge zemlje, ali prodor
proizvoda koji nije istovjetan tehnikim propisima date zemlje u potpunosti je blokiran na tritu
druge zemlje.
Uklanjanje tehnikih prepreka u razmjeni omoguava pribliavanje zakonodavnih odredbi, uredbi
i administrativnih propisa, koji utjeu na funkcioniranje zajednikog trita.
Bio je potreban dugotrajan proces uklanjanja tehnikih prepreka u razmjeni, jer je svaka zemlja
lanica pokuala uvjeriti svoje partnere da su njene tehnike odredbe najbolje.
Kada su iste norme u svim zemljama lanicama prihvaene, proizvodi ma koje zemlje lanice
prihvaaju se kao svoji. Niti jedna zemlja lanica ne moe vie nametati stroa nacionalna pravila
na uvoz ili odbiti proizvod kojega trai konkurentno trite.

Afera ribizli Dijona
budui da je bilo izvreno usklaivanje nacionalnih propisa meu zemljama lanicama, one su
pokuale protekcionizmom uvesti nove propise i kreirati druge tehnike prepreke u razmjeni.
Komisija se, razmiljajui o novim aspektima pribliavanja, oslonila na praksu Suda pravde.
Tako je u aferi ribizli Dijona (radi se o prodaji likera francuske proizvodnje od ribizla u
Njemakoj). Sud je donio vrlo iroku definiciju o preprekama slobodne razmjene. On precizira
da svi proizvodi koji su legalno proizvedeni i komercijalizirani u jednoj zemlji lanici u naelu
trebaju biti prihvaeni na tritu svih drugih zemalja lanica.

Prevencija novih tehnikih prepreka
Usporedo s primjenom naela ribizli Dijona, Komisija je proslijedila Vijeu prihvat procedure
o prevenciji novih tehnikih prepreka razmjeni
U 1994.g. Vijee je proirilo poimanje tehnikog pravila, ukljuujui posebno tehnike
pojedinosti vezane za fiskalne mjere i voluntaristike dogovore.

Nova metoda harmonizacije
Ta jednostavna i prikladna metoda vezana je uz zakonodavnu harmonizaciju i donosi se
kvalificiranom veinom.
Zakonodavna harmonizacija ograniava se na prihvaanje nunih zahtjeva sigurnosti koji moraju
odgovarati proizvodima koji su na tritu i koji se korist slobodnom cirkulacijom na tritu EU.
- 31 -
Europski institut za normizaciju utvrdio je tehnike pojedinosti koje su potrebne kako bi proizvod
mogao prometovati na tritu.
Nije nametnuta obvezatnost tehnike specifikacije ime je sauvan voluntarizam proizvoaa. To
znai da proizvoa ne mora proizvoditi u skladu s normama, ali obvezatna je uskladiti se s
proizvodnjom esencijalnih zahtjeva komunitarnih direktiva.
Nacionalna administracija obvezuje da proizvodi budu sukladni usklaenim normama uz
pretpostavku da su usuglaeni sa zahtjevima direktiva.

Normizacija i certifikati
Klju uvoenja novog pribliavanja tehnike usklaenosti je normizacija, tj. uvoenje normi koje
utvruju tehniku specifikaciju industrijske proizvodnje.
Komisija je potpisala s Europskim odborom za normizaciju (CEN) i Europskim odborom za
normizaciju u elektrotehnici (CENELEC) Sporazum o upravljanju i proceduri u podruju normi.
Nije dovoljno da proizvod bude u skladu s europskim normama radi dostupnosti javnom i
privatnom tritu, nego tu usuglaenost treba potvrditi priznata nadlena organizacija.
Naelo meusobnog priznavanja
omoguava da svi proizvodi legalno i lojalno proizvedeni u svakoj zemlji lanici imaju pristup
na trite druge zemlje lanice i u sluaju kada su proizvedeni prema razliitim tehnikim
uvjetima, ali uz uvjet da odgovaraju i zadovoljavaju ciljeve odgovarajue zatite. Ono
omoguava da nadlena vlast zemlja lanica koje se bave izvozom, prizna tehnika pravila,
norme i tehnike specifikacije koje vrijede u drugim zemljama lanicama kao i vrijednost
testova koji se obavljaju.
Pretpostavka usuglaenosti industrijskih proizvoda komunitarnim normama koritenje je
komunitarne marke CE):
mogu biti svi pogodni znakovi grafike prezentacije, osobito rijei, ukljuujui ime robe,
dezen, slova, brojke, oblik proizvoda i njegov kondicioniranje, pod uvjetom da taj znak
distancira proizvode ili usluge jednog poduzea od drugih. Ta zatita omoguava svom titularu
interveniranje u sluaju kad postoje konfuzije, jer druge osobe koriste marke za isti proizvod ili
uslugu, ili za sline proizvode i usluge. Komunitarna marka odobrava se na razdoblje od 10
godina, a moe je obnoviti Ured za usklaivanje na unutarnjem tritu (OHIM).
Prihvaanje komunitarne politike o uzorcima i certifikatima uvedeni su svi potrebni elementi radi
osiguranja funkcioniranja unutarnjeg trita u podruju industrijskih proizvoda.


JAVNA TRITA
Javni radovi i nabavke namijenjene slubama centralne, regionalne i lokalne vlasti, te poduzeima
i javnim organizacijama ine 15% gospodarske aktivnosti zemlja lanica.
Industrija napredne tehnologije, za koju je zainteresiran javni sektor, bila je diskriminirana u
odnosu na tradicionalne industrije koje su se koristile slobodnom razmjenom. Ona za svoj razvoj
treba:
meunarodnu konkurenciju,
veliko trite,
ekonomiju obujma.

Trite javnih radova
Konzultativni odbor za trite javnih radova nadlean je za ispitivanje primjene direktive zemalja
lanica.
Javno trite podvrgnuto je reimu direktiva ve kod iznosa od 5.000.000 ECU-a. Procedure
zakljuivanja trita javnih radova su transparentne. Direktiva predvia informiranje u Slubenom
glasilu o svim bitnim karakteristikama budueg trita.

- 32 -
Trite javnih nabavki
Otvaranje trita javnih nabavki zapoeo je direktivom od 21.12.1976.g.; zavreno je 1993.g.
Suglasno toj direktivi zemlje, javne organizacije, lokalna tijela, koji predlau nabavku veu od
200.000 ECU-a moraju objaviti u Slubenom glasilu Zajednice sukladno uniformnom modelu
aneksa direktive.
Sektor javnih potreba i usluga
obuhvaene su organizacije eljeznikih kompanija, morski, rijenih i zranih luka, distribucije
plina i struje, poduzea za vaenje nafte i plina, dobavljaa telekomunikacijskih usluga, voda i
gradskog prijevoza.
Trita javnih potreba i usluga moraju dobivati povoljne komercijalne uvjete uz potovanje naela
nediskriminacije.


SLOBODNO KRETANJE RADNIKA
omoguava graanima EU traenje boljih uvjeta ivota i rada unutar Unije od onih koje im moe
ponuditi njihova regija stanovanja.
Sloboda kretanja smanjuje socijalne pritiske u regijama i siromanijim zemljama EU te
omoguava poboljanje uvjeta ivota ljudi koji ostaju.
U bogatijim zemljama i regijama migracija osigurava praenje njenog ekonomskog razvoja,
neophodno potrebnim radnicima.
Slobodna cirkulacija radnika predstavlja i odreene smetnje. U veini sluajeva stvara ih
iseljavanje, osiromaenje regija emigracije najdinaminijim ljudskim kapitalom i preoptereenje
socijalne infrastrukture u zoni imigracije.

Zajedniko trite rada
Ugovor o CEE ima za cilj uvoenje zajednikog trita rada to ukljuuje slobodu kretanja
radnika zemalja lanica unutar Zajednice. l. 48 predvia slobodno kretanje radnika, ukljuujui
sigurnost i javno zdravstvo, to jami stvarno obavljanje posla, slobodno premjetanje na
teritoriju zemalja lanica, boravak u zemlji lanici radi obavljanja posla i zadravanje na teritoriju
zemlje lanice nakon to se posao obavi.
Slobodno kretanje radnika ne moe biti automatski regulirano pa je povjereno Vijeu da pomou
direktive ili odredbe utvrditi mjere za postupno ostvarivanje.
Slobodno kretanje radnika pravno je ostvareno u isto vrijeme kao i carinska unija.

Socijalna sigurnost radnika migranata
Ugovor CEE uvodi sustav PERMANENTNOG OSIGURANJA radnika migranata jamei:
1) pojedincima pravo naknade svih davanja u razdoblju traenja posla i obraun tog prava,
neovisno o odredbama razliitih nacionalnih zemalja,
2) plaanje naknada osobama koje stanuju na teritoriju zemlje lanice.
Sustavom dviju odredbi osiguravaju se radnicima migrantima ista prava socijalne zatite kao i
stanovniku zemlje domaina, djeci radnika migranata naknade u zemlji u kojoj stanuju, a
radnicima u mirovini pravo na mirovinu izraunatu na temelju svih godina rada u zemlji
Zajednice.
Europska zdravstvena iskaznica
Osiguranik koji privremeno boravi u drugoj zemlji lanici zbog turistikih ili radni potreba,
moe biti primljen u bolnicu ili dobiti naknadu od zdravstvenog osiguranja u zemlji prijama,
uz predoenje posebnog formulara E111, tj. europske zdravstvene iskaznice.





- 33 -
Ostale odredbe za radnike migrante
Radi olakavanja mobilnosti radnika u Zajednici, trebalo je jamiti i poticati kolovanje djece
radnika migranata. To je uinjeno direktivom Vijea koja obvezuje zemlje lanice da postupaju s
djecom radnika migranata na isti nain kao s djecom nacionalnih radnika, podrazumijevajui i
pomo koju odobravaju javne vlasti uenicima i studentima.
Radi stvaranja europskog trita rada, potrebno je da radnici migranti raspolau potpunim
informacijama o radnim mjestima u Zajednici i potrebnim kvalifikacijama.
SEDOC: europski sustav objavljivanja ponude i potranje radnika; zamijenjen je novim
mehanizmom EURES koji se sastoji od savjetnika nacionalnih servisa zapoljavanja, organizacija
zapoljavanja ili sindikata, regionalne administracije ili instruktivnih organizacija koje su posebno
osnovane radi potreba onih koji trae zaposlenje i rad.

SLOBODA NASTANJIVANJA I PRIZNAVANJA DIPLOME
Sloboda nastanjivanja sadrava pristup aktivnostima za koje se ne dobiva plaa te osnivanje i
upravljanje poduzeima.
Slobodno kretanje ljudi koji obavljaju slobodne profesije tretira se u EU prema istim naelima
kao i slobodno kretanje radnika.

Pravo nastanjivanja
Pravo nastanjivanja ukljuuje trajni boravak u zemlji lanci radi vrenja gospodarske aktivnosti.
Vijee je usvojilo opi program meunarodnog ukidanja ogranienja slobode nastanjivanja i
slobodnog obavljanja usluga.
Afera Reyners
Svojom odlukom u aferi REYNERS (nizozemski odvjetnik koji se elio nastaniti u Belgiji),
Sud je utvrdio da svi zainteresirani pojedinci mogu imati isti tretman koji imaju na nacionalnoj
razini.
Nakon eliminiranja diskriminacija, jo postoji mogunost ostalih prepreka.
Razlike u pojedinim zemljama, vezane za polaganje odreenog ispita, prepreka su slobodnog
nastanjivanja. Zato je Maastrichtski ugovor izmijenio lanak o suodluivanju, ime je Vijee
donijelo direktivu od meusobnom priznavanju diploma, certifikata i ostalih isprava slina
sadraja.

Priznavanje diploma
Meusobno priznavanje diploma, certifikata i slinih isprava povezano je sa slobodom
nastanjivanja i profesionalnim obrazovanjem.
Radi dovrenja unutarnjeg trita, Zajednica je uspostavila opi sustav priznavanja fakultetskih
diploma, koji se odnosi na profesionalno obrazovanje od najmanje tri godine. Glavni elementi te
direktive iz 1988.g. odnose se na:
naelo reciprociteta izmeu zemalja lanica,
princip usporedivosti sveuilinih studija zemalja lanica,
meusobno priznavanje uvjeta natjeaja ili obavljanja profesija bez prethodne
harmonizacije.

SLOBODNO OBAVLJANJE USLUGA
Pod pojmom usluga podrazumijevaju se one usluge koje se normalno naplauju, a nisu utvrene
odredbama koje se odnose na slobodno kretanje roba, kapitala, osoba.
Afera Van Binsbergen
Odlukom Suda pravde, vezanom uz aferu Van Binsbergen uvedena je zabrana diskriminacije
u obavljanju usluga. Stoga nije potrebna posebna direktiva o liberalizaciji.
Usluge sainjavaju oko 60% vrijednosti komunitarnog gospodarstva i pokrivaju veliko podruje
ekonomske aktivnosti. Imaju sve vee znaenje u gospodarstvu i zapoljavanju.
- 34 -
Posebno znaenje imaju financijske usluge (banke, osiguranja, burze efekata)
Naelo meusobnog priznavanja financijskih usluga
sastoji se u tome da se legalno odobrena usluga u zemlji lanici treba, pod jednakim
uvjetima, nuditi korisnicima ostalih zemalja lanica, bez pridravanja detaljnih zakona
zemlje primateljice, izuzev pri zatiti korisnika. Kontrolu osigurava vlada na teritoriju kojem
je usluno drutvo uvedeno.

Banke
Izdaje se JEDINSTVENA BANKARSKA DOZVOLA koje vrijedi za cijelu Zajednicu: daje
pravo instaliranoj banci u zemlji lanici otvaranje, bez ostalih formalnosti, svojih podrunica u
zemlji partneru, te sadri i reciprocitetne odredbe otvaranja filijale banke u Zajednici zemlje koja
nije lanica.
Nadgledanje kreditnih institucija osigurava direktiva iz 1992.g. koja definira ciljeve nadzora,
metode konsolidacije i podjele odgovornosti izmeu zemalja lanica pri nadgledanju
multinacionalnih grupa, tj. financijskih kompanija. Cilj nadgledavanja je solventnost, adekvatnost
vlastitih fondova riziku i sudjelovanje u nefinancijskim poslovima.
Cilj direktive o nadgledavanju i kontroli velikih rizika kreditnih institucija kontrola je
prekomjerne koncentracije rizika radi sprjeavanja bankrota klijenata i kreditnih institucija.
Direktiva predvia ogranienja velikih rizika kreditnih institucija na 40% vlastitih sredstava za
vrijeme prijelaznog razdoblja, a zatim 25%.
Radi zatite ulagaa u sluaju kraha kreditnih institucija, donesene su posebne direktive o
garanciji uloga. U svim zemljama lanicama predvien je sustav garancija bankarskog sektora
koji pokriva sve uloge do visine od 20.000 ECU-a po ulagau, a 15.000 ECU-a u Grkoj,
panjolskoj, Portugalu i Luksemburgu.

Osiguranje
Direktiva o slobodnom obavljanju usluga osiguranja predvia slobodan reim za pokrie velikih
rizika u industriji i trgovini, te dovoljnu zatitu za male potroae.
Direktiva u oblasti izravnog osiguranja i osiguranja ivota predvia sustav jedinstvenih odobrenja
koji omoguava poduzeima, koja imaju sjedite u jednoj zemlji lanici Zajednice, otvaranje
podrunice ili obavljanje usluge u svim zemljama lanicama.
Te odredbe omoguavaju slobodnu cirkulaciju usluga osiguranja unutar Zajednice.
Osiguranje odgovornosti graana glede osobnih automobila reguliralo je Vijee direktivom
kojom je ukinuta kontrola zelenih karata na granicama zemalja lanica.

Burza efekata i financijske usluge
S dvjema direktivama Vijea iz 1993.g. uvedeno je JEDINSTVENO TRITE VRIJEDNOSNIH
PAPIRA.
Prema prvoj direktivi, investicijske usluge vrijednosnih papira slobodne su, ali se nadgledaju u
financijskom prostoru EU.
Investicijsko poduzee jedne zemlje lanice moe obavljati aktivnosti u cjelokupnoj osnovi EU
na osnovi jedinstvenog odobrenja, tj. EUROPSKE PUTOVNICE izdane od zemlje lanice
podrijetla.
Nadgledavanje obavljaju zemlje lanice podrijetla u suradnji sa zemljom primateljicom.
Investicijsko poduzee ima pravo pristupa na svim propisanim tritima EU.
Vlastita sredstva investicijskih poduzea i kreditnih institucija trebaju osigurati:






- 35 -
SLOBODNO KRETANJE KAPITALA
Slobodno kretanje kapitala je bitan element izgradnje velikog unutarnjeg europskog trita.
Zajmoprimci su skloni jeftinijem kapitalu, bolje prilagoenom njihovim potrebama. S druge
strane, investitori i dobavljai kapitala nude sredstva sukladno potranji.
Novom direktivom od uvedeno je potpuno slobodno kretanje kapitala pa su ukinuta sva
ogranienja kapitala izmeu fizikih i pravnih osoba te rezidenata zemalja lancima.
Zabranjena su plaanja izmeu zemlja lanica i treih zemlja.
Financijsko trite EU u potpunosti je liberalizirano 1.1.1993.g.


TRANSEUROPSKE MREE
U prometu je teite na razvoju mree visoke razine usluga radi rjeavanja problema autocesta,
navigacijskih puteva, vlakova velikih brzina, organizacije zranog prometa i kombiniranog
prometa.
U telekomunikacijama razvoj komunitarne mree velikih razmjera i realizaciju telematske mree
izmeu administracija nunih za funkcioniranje unutarnjeg trita naroito u oblasti carina,
neizravnog oporezivanja, statistike i kontrole granica.
U oblasti energije glavni ciljevi su integracija prometa mree prirodnog plina i elektrine energije
radi poboljanja sigurnosti opskrbljivanja energentima svih regija Unije.
DEKLARACIJA O EUROPSKOM INTERESU omoguava mobilizaciju privatnog financiranja
projekta zacrtanih komunitarnim programom transeuropske mree, a ta mrea je kljuni element
efikasnosti unutarnjeg trita.


BILANCA ZAJEDNIKOG I PERSPEKTIVE UNUTARNJEG TRITA
Ostvarenje zajednikog trita omoguilo je bitan napredak u veini ostalih zajednikih politika.
Izazvalo je fiskalno usklaivanje eliminiranjem fiskalnih granica te bolju ekonomsku i socijalnu
povezanost.
Formiralo je osnovu zakonodavne politike zatite potroaa i zatite okoline, kao i politiku
istraivanja i razvoja.
Ostvaren je napredak u transportnoj politici.
Glavni problemi Unije vezani uz realizaciju unutarnjeg trita jesu:
1. proirenje prema zemljama CEEC-e i mediteranskim zemljama,
2. reforma institucija unije naroito reforma mehanizama funkcioniranju s obzirom na proirenje,
3. funkcioniranje euro zone,
4. reforma CAP-a radi prihvaanja ulaska zemalja jake poljoprivredne strukture u uniju,
5. ukljuivanje u ugovore o EU Povelje temeljnih prava,
6. oivljavanje projekata jedinstvenog ugovora i ustrojstva Europe,
7. jaanje vanjske politike i zajednike sigurnosti CFSP.

- 36 -
8. JEDINSTVENO TRITE

Rimski ugovor imao je cilj postupno stvaranje zajednikog trita uvoenjem carinske unije,
zatim ukidanjem prepreka slobodnom kretanju kapitala, ljudi i usluga te uvoenjem zajednikih
politika u oblasti poljoprivrede, transporta i konkurencije.
Predsjednik Delors ubrzava realizaciju unutarnjegjedinstvenog trita Bijelom knjigom, koja
detaljizira 300 mjera kojim treba ukinuti prepreke slobodnom kretanju.


TRGOVINSKE PREPREKE U ZAJEDNIKOM TRITU
Komisija je zatraila da Paolo Cecchini procijeni uinke jedinstvenog trita.
Cecchinijevo izvjee je identificiralo PREPREKE RAZMJENI koje onemoguavaju
konsolidaciju europskog trita, a to su:
(1) CARINE koje su ponovo su uvedene kompenzatornim monetarnim iznosom (MCA).
(2) KVANTITATIVNA OGRANIENJA su ponovno uvedena u podruju elika i
poljoprivrede.
(3) PREPREKE koje utjeu na poveanje trokova (carinske procedure, sanitarne odredbe,
fitosanitarne mjere, norme i razliite tehnike odredbe) zatvaraju komunitarno trite i
stvaraju neoprotekcionizam.
(4) RESTRIKTIVNE ODREDBE pristupa tritu odnose se poglavito na javna trita, regulirana
trita i sva ogranienja uz pravo nastanjivanja.


EKONOMSKI UINCI INTEGRACIJE TRITA
Cecchinijevo izvjee ocrtava mikroekonomske mehanizme koji omoguavanju borbu protiv
inflacije i cjepkanje produktivnog europskog aparata i precizira povezivanje mikroekonomskih
oekivanja.

1. SMANJENJE TROKOVA:
Jedinstveno trita strukturno je sredstvo upravljanja inflacijskim napetostima u mjeri kada
granice rizika od: INFLACIJE KROZ POTRANJU, INFLACIJE KROZ TROKOVE i
osporavanja naina ORGANIZACIJE TRITA izazivaju inflaciju.
Pitanje inflacije kroz potranju nije tretirano u Cecchinijevu izvjeu. Inflacija potranje
podrava autonomno poveanje potranje za ponudu koja ostaje konstantna. Ta povezanost
postoji samo u gospodarstvu slabo otvorenom prema ostatku svijeta.
U sferi trokova, Cecchinijevo izvjee pokazuje da jedinstveno trite izaziva smanjenje
cijena poduzea zbog ukidanja graninih formalnosti, ujednaenja odredbi i tehnikih normi
te smanjenje cijena financijskih usluga.
Izvjee je posebnu pozornost usmjerilo na organizaciju trita. Jedinstveno trite vodi
poveanju konkurencije, koja naglaava pritisak na trokove poduzea i vodi smanjenju
njegove mare. Otvaranje javnog trita svim proizvoaima Zajednice dovodi do smanjenja
cijene nacionalnih proizvoaa, koji vie nisu u kvazimonopolskoj situaciji.
Trojaki su uinci oekivane konkurencije:
1. usklaivanje padom prodajnih cijena kao i disperzija cijena,
2. nestaju neefikasni faktori u internoj organizaciji poduzea,
3. racionalizira se proizvodna struktura.






2. EKONOMIJA OBUJMA:
- 37 -
Proirenje unutarnjeg trita srednjorono omoguava poduzeima velikog obujma snienje
jedininih trokova proizvodnje.
Ekonomija obujma vezana je uz mnoge UINKE:
1. odnose se na tehniku proizvodnje koja utjee na poveanje jedininih trokova sukladno s
duinom serije proizvodnje. Ekonomija obujma ima posebno mjesto u sektorima koji se
koriste proizvodnim procesima (kemija, automobili, transportni materijali). Slabije utjee na
sektore prehrane, tekstila i odjee.
2. veu se uz ne tehnike, ali i organizacijske forme. Time velika poduzea mogu uvesti u
zajedniko funkcioniranje promociju prodaje, istraivanje i razvoj, upravljanje i financiranje.
3. odnose se u najirem smislu na amortizaciju trokova publiciteta, istraivanja i razvoja.
Europska integracija pridonosi uvoenju europskih marki. Trokovi publiciranja poruka
mogu se raspodijeliti na vie mjesta.


Graf: Ekonomija obujma


Jedinini
trokovi







Kvantiteta

U globalu, eksploatacija ekonomije obujma vodi formiranju velikih europskih poduzea i
strukturi trita oligopolistikog tipa.


3. MAKROEKONOMSKA POVEZANOST
Monetarna politika pretpostavlja prilagoavanje, dok je budetska politika nepromijenjena
u donosu na referentnu situaciju.
U uvjetima ukidanja necarinskih barijera omoguava se smanjenje trokova proizvodnje
poduzea.
Realni dohodak je revaloriziran, dok su poduzea konkurentnija na vanjskom tritu, to
omoguava poboljanje vanjskog salda.
Pridonosi porastu produktivnog aparata u BNP-u, porastu javnog prihoda, te stvaranju
zaposlenosti.
Povoljna zavisnost ublaava vie faktora potranje: porast BNP-a izaziva inflaciju i porast
uvoza, koji ublaava pad cijena i poboljanje vanjskog salda, dok ukidanje carinski prepreka i
porast produktivnosti ublaava rast zaposlenosti.









PRVA BILANCA I UBRZANJE PROGRAMA JEDINSTVENOG TRITA
Glavni pokazatelji ekonomskog utjecaja velikog trita jesu:
- 38 -
izmeu 300.000. i 900.000 novozaposlenih,
porez dohotka u EU procijenjen je od 1% do 1,5% za razdoblje od '87. do '93. godine,
stopa inflacije manja od 1% do 1,5%, ne bi se ostvarila odsutnost jedinstvenog trita.
Komisija istie veliku disperziju cijena u Zajednici, to se tumai slabou konkurencije, premda
e kretanje prema jedinstvenim cijenama oznaiti dovravanje procesa jedinstvenog trita.
Konvergencija se lagano pokree za potrona dobra koja su izloena konkurenciji. Konvergencija
nije oevidna kod usluga, gdje je specifinost aktivnosti, ne favorizira konkurenciju cijena.
Jedinstveno europsko trite slubeno je uvedeno etiri mjeseca nakon izlaza lire i britanske funte
iz mehanizma teaja europskog monetarnog sustava i pola godine nakon prihvaanja fluktuirajue
mare od 15% izmeu valuta koje se nalaze unutar tog mehanizma. Zajednica je lansirala veliko
trite u punoj recesiji i nestabilnosti teaja.
U izvjeu Komisije Parlamentu i Europskom vijeu ocjenjuje se da sav potencijal jedinstvenog
trita jo nije iskoriten i da je nuno zapoeti ubrzanje novim politikim djelovanjem.
Akcijskom planu Europskog vijea iz Amsterdama, o korisnosti jedinstvenog trita, utvrena su
etiri strategijska cilja:
1. Jaanje efikasnosti propisa,
2. Ukidanje glavnih distorzija koje tetno djeluju na trite,
3. Ukidanje sektorskih prepreka integracije trita i
4. Uvoenje jedinstvenog trita u korist svih graana.
- 39 -
9. INTEGRACIJA TRITA, PROIZVODA, USLUGA
I FAKTORA PROIZVODNJE

Carinska unija karakteristina je po mobilnosti roba i imobilnosti usluga i faktora proizvodnje.
Razliita ogranienja spreavaju to kretanje: odobravanje osnivanja uslunih drutava, radnih
dozvola, odobravanje boravka i kontrole razmjene.
Dovravanje velikog trita zahtjeva ukidanje prepreka mobilnosti roba i postupaka obavljanja
usluga i faktora proizvodnje.

UVOENJE JEDINSTVENOG TRITA I PRAVNI POSAO
Formalno uvoenje jedinstvenog trita ekonomski nego pravni posao.
U tom kontekstu, u funkciji su tri institucionalna orua:
1. proirenje glasova KVALIFICIRANOM VEINOM u podrujima koja se odnose na
osnivanje poduzea i funkcioniranje unutarnjeg trita, a izuzetak ini oporezivanje, slobodno
kretanje radnika te prava i interes plaenih radnika. Kvalificirana veina potie europsku
integraciju, nasuprot jednoglasnosti, jer ne postoji pravo veta.
2. ZABRANA DISKRIMINACIJE S OBZIROM NA NACIONALNOST jami jednakost
tretmana osobama, robama, uslugama i kapitalu bez obzira na mjesto porijekla.
3. PRINCIP MEUSOBNOG PRIZNAVANJA znai napredak i stvaranje istinskog temelja
unutarnjeg trita. To je uvaavanje savrene supstitabilnosti jedne zemlje drugom, pa tako i
diploma, normi i pravila koje su u tijeku.


INTEGRACIJA TRITA PROIZVODA
Carinska unija je nuan, ali nedovoljan uvjet da bi postojalo jedinstveno trite roba. Premda
omoguava eliminiranje carina i kvantitativnih ogranienja izmeu zemalja lanica, granine
postaje, pri uvozu i izvozu, koe promet roba kontrolom podrijetla, tehnike usklaenosti roba i
plaanja PDV-a, te troarina.

Razmjena istovrsnih proizvoda
Suprotno postavkama klasine i neoklasine teorije meunarodne trgovine (HOS), razmjena
izmeu europskih zemalja nije razmjerna zbog razlika zasnovanih na komparativnim
prednostima. Europske zemlje potiu unakrsnu razmjenu slinih proizvoda tj. razmjenu roba koje
odgovaraju istoj uporabi, ali koje su razliite.
S proizvodnom strukturom koja je relativno srodna, 15 zemalja pogoduje intrakomunitarnoj
trgovini.
Postavke unutargranske trgovine razvili su FONTAGNE i FREUDBERG. Poduzea izvoze
sline, ali diferencirane proizvode s obzirom na kvalitetu (vertikalna diferencijacija), tj. razinu
game i na raznovrsnost (horizontalna diferencijacija).
U Uniji, vrsnoa unutargranske trgovine poveala se, dok je unutargranska trgovina raznovrsnosti
relativno stabilna.
Prema analizi strategije poduzea, predlau se tri eksplicitna elementa:
1) poduzea se prirodno orijentiraju najprije prema zemljama ija je struktura potranje bliska
onoj koja postoji u zemljama podrijetla,
2) ekonomija obujma potvruje razvoj razmjene izmeu dviju zemalja u posve jednakoj situaciji
s obzirom na komparativne prednosti,
3) razmjena unutar multinacionalnih poduzea favorizira razvoj trgovine slinih proizvoda.
Znaenje unutargranske razmjene unutar unije moe stvoriti pretpostavku postojanja homogenog
ekonomskog i trgovinskog entiteta.
Vanost ukrtene razmjene slinih proizvoda moe se tumaiti kao pokazatelj dokazivosti
postojanja jedinstvenog trita prije njegove sluben primjene.
- 40 -
Meusobno priznavanje normi i tehnikih pravila
Razlika izmeu normi i tehnikih pravila: Norme nisu prinudne, dok tehnika pravila jesu. Norme
definiraju tipove predmeta i postupaka proizvodnje radi racionalizacije proizvodnje i upotrebe,
dok pravila skrbe o zatiti proizvoaa i zatiti okolia i koja se nameu nacionalnim
proizvoaima i inozemstvu.
Ribizli Dijona: Sud je proglasio neusuglaenost njemakog zakonodavstva s Rimskim
ugovorom, motiviran naelom da se svi proizvodi legalno proizvedeni i komercijalizirani u
jednoj zemlji lanici trebaju moi ukljuiti u sve zemlje lanice. Ta odluka ila je iznad naela
nediskriminacije; proirila se na sve oblasti, to je dovelo do naela meusobnog priznavanja.
Razliita pravila koja su na snazi u zemljama lanicama u pogledu kontrole, homologacije, i
verifikacije sukladnosti proizvoda, smatraju se ekvivalentima u njihovim uincima.
etvrtina intrakomunitarne trgovine zasniva se na naelu meusobnog priznavanja.
Razliita tijela komunitarne normizacije su:
Europski odbor za normizaciju (CEN),
Europski odbor za normizaciju u elektrotehnici (CENELEC) i
Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI)
Oni imaju za cilj da, u dogovoru s nacionalnim tijelima za normizaciju, utvrde nune zahtjeve za
uklanjanje prigovora.
Na komunitarnoj razini u primjeni su mnoga orua markiranja radi osiguranja slobodnog kretanja
roba:
oznake zatite proizvoda,
marke usklaenosti CE,
marka kvalitete bliska francuskom sustavu apelacija podrijetla,
komercijalne marke koje nude jedinstvenu zatitu na cijelom velikom tritu.


INTEGRACIJSKA TRITA USLUGA
Usluge su sa zakanjenjem integrirane u sporazum o meunarodnoj razmjeni zbog njihovih
specifinih karakteristika. esto su i materijalne i zahtijevaju veliki broj sudionika u proizvodnji
dobara (putovanja), a neke su neizvozive (zdravlje osoba).
LIBERALIZACIJA USLUGA zahtijeva uklanjanje mnogih prepreka koje sprjeavaju ulazak
pruaocu usluga podrijetlom iz druge zemlje lanice na domae trite, otvaranjem i
konstituiranjem jedinstvenog trita.
Donesene su TRI GENERACIJE DIREKTIVA o osiguranju slobode ulaska:
1) sloboda etablismana, tj. mogunost za usluna poduzea da osnivaju podrunicu ili poduzea u
drugoj zemlji lanici, bez ogranienja vezanih uz nacionalnost;
2) prijelaz na slobodno pruanje usluga koje se odobrava poduzeu za razvijanje aktivnosti u
drugoj zemlji lanici iako tamo jo nije osnovano;
3) odobrenje ili jedinstvena licencija izdana za granu; banku, osiguranje, burzovnog posrednika,
zranu ili cestovnu kompaniju. Ovlatenje za obavljanje aktivnosti u zemlji lanici u suglasju
je s naelom meusobnog priznavanja.
Usluno poduzee koje eli razviti svoju aktivnost u drugoj zemlji lanici, ima tri mogunosti:
1. osnivanje filijale u toj zemlji, koja e djelovati prema odredbama koje su u toj zemlji na snazi,
2. osnivanje podrunice ili agencije liene pravne osobnosti koja je poinjena normalne zemlje
podrijetla poduzea majke,
3. vrenje aktivnosti iz svoje zemlje bez logistike mree u drugim zemljama jedinstvenog trita.





- 41 -
NEPROHODNOST TRITA RADA
Mobilnost radnika ovisi o osjetljivosti rada, o razliitim plaama i stopi nezaposlenosti u
pojedinim zemljama. Ako male razlike u plaama ili stopama nezaposlenosti izazivaju velika
seljenja radnika, mobilnost radnika je jaka, a slaba je kada se rad ne prilagoava tom disparitetu.
Mobilnost moe korigirati neravnoteu na nacionalnom tritu rada i pogorati regionalnu
neravnoteu.
Mobilnost rada je vrlo slaba u EU unato znaajnom disparitetu plaa i stope nezaposlenosti.
Disparitet nekompenzira trokove selidbe, uenje drugog jezika i promjenu okoline.
Jedina stvarna mobilnost radnika su prekogranina migracijska kretanja prema EU.
Slobodno kretanje osoba uvjetovano je integracijom trita rada.

Schengenski sporazum:
Schegenskim sporazumom je dogovoreno postupno ukidanje unutarnjih graninih kontrola
izmeu drava potpisnica, te uvoenje slobode kretanja za sve fizike osobe (dravljane drava
potpisnica Sporazuma, drava lanica EU-a ili treih zemalja unutar granica obuhvaenih
sporazumom).
Schengenski sporazum i konvencija, zajedno s deklaracijama i odlukam donesenim pri
Schengenskom izvrnom odboru, ine tzv. SCHENGENSKI ACQIS, koji je uao u tekst
Amsterdamskog ugovora, jer se bavi jednim dijelom unutarnjeg trita slobodnim kretanjem
osoba.


KRETANJE KAPITALA
Kretanje kapitala gotovo je savreno.
Jedinstveno trite znai da investitor, poduzea i europski menaderi mogu transferirati svoja
sredstva izvan nacionalnih granica u druge zemlje lanice, iz dva razloga:
1. kako bi se omoguilo da jedinstveno trite financijskih usluga, sa slobodnim kretanjem
kapitala, odri uske spone radi stvarnog uvoenja jedinstvene valute. Ekonomskom subjektu
treba omoguiti otvaranje rauna, kupovanje vrijednosnih papira ili potpisivanje ugovora o
osiguranju u zemlji gdje nema mjesto prebivalita.
2. radi lakeg formiranja velikih europskih grupa. Direktne inozemne investicije (FDI) povezane
su uz akvizitorske operacije, osnivanje poduzea i operacije kua majki i filijala investicijskih
portfelja, naplatu dividendi i kamata i stoga se ne bi trebalo sukobljavati sa ogranienjima
mobilnosti kapitala.
Slobodno kretanje kapitala znai kraj operacijama kontrole teaja i financijskih operacija s ciljem
uvoenja administrativnih mjera koje ograniavaju transfer novanih sredstava jedne zemlje u
drugu.
Liberalizacija kapitala neodvojiva je od jedinstvenog trita i procesa monetarne unije.
Slobodno kretanje kapitala potie unutarnje investicije u odnosu na unutarnju tednju u zemljama
lanicama i jo veu privlanost EU za priljev FDI-a.
- 42 -
10. ZAJEDNIKA AGRARNA POLITIKA (CAP)

Poljoprivreda je gospodarski sektor u kojem je europska integracija najrazraenija, ali ujedno i
sektor u ijem je integriranju bilo ponajvie problema zbog intervencija pojedinih lanica.
ZAJEDNIKA AGRARNA POLITIKA (CAP) ustanovljena je Rimskim ugovorom, a ve od
poetka njome je bilo vrlo teko upravljati zbog sukoba interesa meu zemljama potpisnicama, a
zajedniko odreivanje cijena poljoprivrednih proizvoda jo se vie zakompliciralo uvoenjem
ECU-a
Osnovna zadaa CAP-a je sigurna opskrba trita proizvodima po razumnim cijenama.
Pretpostavke zajednike politike:
postojanje zajednikih cijena,
instrumenti zajednikog upravljanja cijenama,
zajedniko financiranje,
mjere potpore i
instrumenti zatite prema inozemstvu.
Organizacija zajednikog poljoprivrednog trita omoguuje sigurno opskrbljivanje
prehrambenim proizvodima po razumnim cijenama, ali ne jami ostvarenje ostalih ciljeva
Ugovora, kao to su poveanje produktivnosti i ivotni standard poljoprivrednog stanovnitva.


EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI CAP-A
Zajednika agrarna politika nuna je za stvaranje zajednikog trita poljoprivrednih proizvoda u
Zajednici, jer upravo zbog sukoba nacionalnih interesa, koji bi doveli do dravnog
intervencionalizma, nije mogue samo ukloniti prepreke slobodnoj trgovini.
CILJEVI CAP-a:
1) poveanje poljoprivredne produktivnosti,
2) osiguranje odgovarajueg ivotnog standarda poljoprivrednog stanovnitva,
3) stabilizacija trita,
4) osiguranje opskrbe,
5) zatita potroaa.
Realizacija ovih ciljeva zahtijeva uvoenje ZAJEDNIKE ORGANIZACIJE TRITA
POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA (CMO).
Zadatak CMO-a je osigurati pravila za konkurenciju, koordinaciju meu pojedinim tritima
i europske trine organizacije.
Prva organizacija zajednikog trita je osnovana 1962.g. a danas postoje za sve proizvode osim
za med, krumpir i neke vrste alkohola.
PLAN MANSHOLT zbog rjeavanja strukturnih problema predloen je Memorandum o
reformi poljoprivrede u Europskoj ekonomskoj zajednici: Poljoprivreda 1980, nazvan Plan
Mansholt.
Reforme CAP-a:
(1) PRVA REFORMA CAP-a s ciljem: modernizacije eksploatacije poljoprivrede, poticanja
prestanka obrade odreenog poljoprivrednog zemljita i prenamjene koritenja zemljita radi
poboljanja poljoprivredne strukture, socio-ekonomskog informiranja, profesionalne
kvalifikacije radnika u poljoprivredi.
(2) DRUGA REFORMA CAP-a donesena je u skladu s Delorsovim paketom koji se odnosi
na reformu poljoprivrednih rashoda, proraunsku disciplinu, sustav vlastitih izvora pratee
politike; podrazumijeva reformu Strukturnih fondova meu kojima i FEOGA.
(3) TREA REFORMA CAP-a je sadravala 3 naela:


- 43 -
1. SMANJENJE INDIKATIVNE CIJENE poljoprivrednih proizvoda, kako bi se
omoguila vea konkurentnost unutarnjem i vanjskom tritu,
2. integralnu i trajnu KOMPENZACIJU SMANJENA DOHOTKA poljoprivrednika
putem kompenzatornih iznosa,
3. OGRANIENJE KORITENJA kapaciteta proizvodnje, te odravanje odredbi kvota.


FINANCIRANJE CAP-A
Vijee osniva Europski fond za orijentaciju i garanciju poljoprivrede (FEOGA), namijenjen
financiranju svih komunitarnih rashoda trita i struktura u razliitim poljoprivrednim sektorima.
Plaanja interventnih rashoda na poljoprivrednom tritu Zajednice idu iz nacionalnih
organizacija zbog masovnosti ukupnog broja transakcija.
FEOGA se sastoji od 2 odjela, to su:
Sekcija FEOGA garancije iz kojih se financiraju:
izvoz prema treim zemljama,
intervencije na unutarnjem tritu,
trokovi zaliha i tkupa,
monetarne kompezacijske mjere,
izvozne restitucje.
Financiranje iz sekcije FEOGA orijentacije koje se odnose na strukturnu politiku, a za razliku
od FEOGA garancije ne financira se u potpunosti odreeni rashod nego samo dodatak
nacionalnim pomoima npr. kompenzacija prirodnih nedaa, ruralna infrastruktura, prerada.
Odobrene pomoi putem FEOGA komplemetarne su nacionalnim pomoima i odobravaju se za
projekte putem natjeaja, to znai da moraju ispuniti odreene specifine uvjete.


NAELA CAP-a
1. Jedinstveno poljoprivredno trite koje namee ukidanje carina i subvencija i usklaivanje
administrativnih, sanitarnih i veterinarskih odredbi izmeu zemalja lanica.
2. Prioritetnost Unije proizvodi lanica privilegirani su u odnosu na proizvode treih zemalja
uvoznim prelevmanima te izvoznim restitucijama.
3. Financijska solidarnost izmeu zemalja lanica FEOGA se puni iz komunitarnog prorauna, a
trokovi se dijele meu svim lanicama.


ZAJEDNIKA ORGANIZACIJA TRITA (CMO)
CMO se odnosi na poljoprivredne proizvode ratarstva, stoarstva, ribarstva, kao i sve proizvode
prve prerade, koji su izravno povezani s tim proizvodom. Prehrambeni proizvodi druge prerade ne
smatraju se poljoprivrednim proizvodima i ne podlijeu CMO-u.
Zato je potrebna organizacija poljoprivrednog trita?
Radi osiguranja dohodaka poljoprivrednika i stabilne opskrbe potroaa.
Postoje dva sustava intervencije:
(1) SUSTAV IZRAVNE POMOI DOHOTKU POLJOPRIVREDNIKA (deficiency payments):
zasniva se na subvencioniranju poljoprivrednika iz prorauna.
(2) SUSTAV POTPORE CIJENAMA koji se provodi na nain da se dre umjetno visoke cijene
poljoprivrednih proizvoda na domaem tritu, a od jeftinijih stranih brane se prelevmanima
te izvoznim restitucijama.
Dobra strana je to dovodi do osiguranja autarkije za vitalne poljoprivredne i prehrambene
proizvode.
Loa strana je to visoko odreivanje cijena moe dovesti do proizvodnih vikova.


- 44 -
POLJOPRIVREDNE CIJENE
Cijene ispunjavaju tri funkcije u zajednikom poljoprivrednom tritu:
1) usmjeravaju proizvodnju,
2) pokreu mehanizme intervencije i
3) osiguravaju zajedniku zatitu prema inozemstvu.
ORIJENTACIJSKA CIJENA (govee meso, vino), odnosno INDIKATIVNA CIJENA (itarice,
eer) ili CILJNA CIJENA (duhan), je cijena kojoj u zajednikoj organizaciji trita cilj
osiguranje proizvoaa. Odreuje je Vijee svake godine pratei kretanja trokova ivota i odnose
ponuda i potranje na tritu. Slui orijentaciji proizvodnje svakog poljoprivrednog sektora za
koji je takva cijena predviena.
INTERVENTNA CIJENA (itarice, eer, maslac, govee meso, duhan) ili OSNOVNA cijena
(svinjsko meso), nia je za odreeni postotak od orijentacijske cijene. Predstavlja cijenu po kojoj
intervencijski organi kupuju poljoprivredne proizvode radi sprjeavanja nastanka vikova.
Za voe i povre koje ne moe biti uskladiteno postoje OTKUPNE CIJENE ispod kojih se
poljoprivrednicima ne isplati prodavati nego proizvode destiliraju, poklanjaju ili unitavaju.

POLITIKA TRITA I CIJENA
Poljoprivredno trite organizirano je u 4 kategorije CMO-a, a karakteriziraju ih odreene mjere:
(1) Intervencije CMO zasnovan na potpori cijenama, izravnoj pomoi proizvoaima i sustavu
zatite prema treim zemljama, npr.: itarice, uljarice, govedinu, ovetinu.
(2) Intervencija i izravna pomo poljoprivrednicima CMO iskljuivo zasnovan na potpori
cijenama na teret potroaa, a to su mlijeni proizvodi i eer.
(3) Izravne pomoi poljoprivrednicima CMO zasnovan jedino na proporcionalnoj pomoi
dobivenoj proizvodnom maslinova ulja, duhana, pamuka, odreenog voa, rajica.
(4) Carinska zatita tip CMO-a koji ostavlja tritu da prilagodi funkciju ponude i potranje, uz
minimalnu javnu intervenciju. To se odnosi na ostalo voe i povre, kvalitetno vino, svinjsko
meso, piletinu, jaja i med.
Sve do reforme 1992.g. Zajednica je uspijevala intervenirati izravno na cijene drei ih umjetno
visokima, no proraunske napetosti i proces liberalizacije meunarodne razmjene prisilili su
Vijee da smanji cijene i orijentira se na izravnu pomo.
Od 1964.g. Vijee odreuje 3 vrste cijena:
1) INDIKATIVNA cijena je prosjena cijena odreenog proizvoda koju Vijee eli postii za
odreenu etvu.
2) INTERVENTA cijena je minimalna cijena po kojoj vikove otkupljuju interventni organi. To
je najvanija cijena.
3) PRAG cijena je minimalna uvozna cijena stvorena tako da se na cijenu proizvoda s vanjskog
trita dodaje prelevman; tako sloena cijena ne smije biti nia od indikativne (ukinuta 1995).


Graf: Mehanizmi poljoprivrednih cijena

Komunitarno trite Svjetsko trite










AGROMONETARNI PROBLEMI ZAJEDNIKOG TRITA
- 45 -
Probleme u agrarnoj politici stvarali su promjenjivi teajevi valuta zemalja lanica dok su
poljoprivredne cijene bile fiskirane u obraunske jedinice (EUA, ECU).
Valute zemalja lanica doivljavale su devalvacije i revalvacija pa su se cijene poljoprivrednih
proizvoda mijenjale, to je dovelo 2 pariteta:
1) novi paritet na deviznom tritu i
2) komunitarni paritet za sektor poljoprivrede (ZELENI TEAJ).
Dvostruka stopa konverzije dovodila je do poremeaja tekue razmjene i do razliitih skretanja
prometa, pa je Vijee odluilo uvesti MONETARNE KOMPENZATORNE IZNOSE (MCA) ija
je svrha da korigira za svaku valutu razliku izmeu njezinog realnog i zelenog teaja.
MCA je funkcionirao tako da je u sluaju RASTA teaja valute (pozitivan MCA) neke lanice
subvencionirao njen izvoz, te oporezivao uvoz, a u sluaju PADA teaja (negativan MCA)
oporezivao izvoz i subvencionirao uvoz dok se teaj ne bi vratio na poetnu razinu.
Raskorak izmeu jakih i slabih valuta te monetarna kriza razotkrili su mnoge negativne uinke
MCA:
Izdatke za zajedniki proraun,
Poremeaj konkurencije izmeu zemalja jakih i slabih valuta,
Sloenost proraunavanja poljoprivrednih proizvoda,
Proizvodne vikove.
MCA je ruen u dva navrata: 1984.g. (ukinut pozitivni dio MCA) i 1992.g. kada se kompletno
ukida i zamjenjuje KOMPENZATORNOM POMOIMA. Tek uvoenjem eura kao jedinstvene
valute Unija se rijeila ovog problema.


CAP RTVA USPJEHA 80-ih GODINA
Ciljevi CAP-a ostvareni su u potpunosti, meutim zbog subvencioniranja izvoza dolo je do
velikih proizvodnih vikova (npr. mlijeka u prahu proizvedeno je 3 puta vie nego to je Zajednici
potrebno).
EEZ je postala isti izvoznik, a proizvodnja se koncentrirala na rentabilne proizvode.
Mjere podupiranja poljoprivredne proizvodnje poele su 80-ih ugroavati velike svjetske
proizvoae, pa je bilo potrebno izabrati mehanizam upravljanja tim vikovima.


TEHNIKE UPRAVLJANJA VIKOVIMA
KVOTE nameu se svim proizvoaima proporcionalno ravnotei na tritu i njihovom
kapacitetu prije uvoenja, a u sluaju da ih premae plaaju kaznu u visini indikativne cijene tog
proizvoda.
AUTOMATSKI STABILIZATORI funkcioniraju na nain da se iznad odreene koliine
ponuda i odreenog proizvoda preputa trinim zakonima ili kad rashodi FEOGA-e preu
zadani postotak prorauna .
SMANJENJE INTERVENTNE CIJENE uvedena je 1989.g., da bi se vratila politika javnih
nabavki koja je bila evoluirala u smjeru potpore dohotka poljoprivrednicima.
ZAMRZAVANJE ZEMLJE ILI SUSTAV UGARA omoguava fiziko ogranienje ponude.
POMO EKSTENZIFIKACIJE svrha joj je bila favorizirati ekstenzivniju poljoprivredu, koja
vie vodi rauna o zatiti okolia.






Graf: Tehnika upravljanja poljoprivrednim vikovima

- 46 -


Ponuda

P
E


Potranja

Q
D
Q
E
Q
O
Koliina

Odreivanje najnie cijene interventne cijene koja se umjetno podie u odnosu na uravnoteenu cijenu P
E
, potie
proizvodnju. Iz toga proizlaze proizvodni vikovi koji utjeu na teaj (distancija Q
D
Q
O
).


PROMJENA TRGOVINSKIH TIJEKOVA
irenjem Zajednice zemlje lanice preusmjerile su svoju vanjsku trgovinu prema ostalim
lanicama, tako da je u razdoblju od 1960.-1990. trgovina meu lanicama uesterostruena, na
tetu trgovine s treim zemljama (osobito SAD-om) to je bila glavna tema rasprava u
Urugvajskoj rundi pregovora.
Pojava poljoprivrednih vikova uzrokovala je da Zajednica postane drugi svjetski izvoznik.


CAP U CENTRU URUGVAJSKIH PREGOVORA
Uvoenje CAP-a nije naroito uznemirilo trgovinske partnere zemalja Zajednice, osobito jer je
ostao prilian broj poljoprivrednih proizvoda na koje se ova organizacija nije odnosila.
Za vrijeme URUGVAJSKE RUNDE pregovora Zajednica se orijentirala na forsiranje izvoza i
restrikciju uvoza poljoprivrednih proizvoda to je osobito pogodilo SAD i grupaciju Cairns.
SAD se koristio sustav DIFICIENCY PAYMENTS i traio da i Zajednica prijee na taj sustav.
Sustav restrikcija uvoza preko carina i prelevmana teko se mogao odrati, jer su cijene
poljoprivrednih proizvoda unutar Zajednice znatno iznad svjetskih, pa se 1992.g. pristupa
trgovinskim pregovorima.


KOMPROMIS BIJELE KUE
Poetkom Urugvajske runde SAD je predloio ukidanje svih mjera potpore izvozu do 2000.g.
(opcija duple nule).
Europa je to odbila i SAD se prikljuuje kompromisu.
U prosincu 1993.g., BILATERALNI SPORAZUM izmeu SAD-a i Zajednice ratificiran je u
MARRAKECHU za razdoblje 1995. 2000. i sadri:
kompezatorna plaanja uvedena reformom CAP-a radi bilanciranja pada cijena, pa se
deficiency payments ne smanjuje za razdoblje od 9 godina.,
uvoz Zajednice uokviruje se na prag minimalnog uvoza od 5%, a varijabilni prelevmani su
promijenjeni u fiksne carine koje se moraju smanjiti u razdoblju od 6. god. za 36%,
subvencionirani komunitarni izvoz na svjetsko trite se mora smanjiti za 21%, a proraunski
rashodi tome namijenjeni za 36%.





REFORME CAP-a
Provedene su 1984, 1988, 1992, 1999. u okviru Agenda 2000.
- 47 -
CAP je uokviren meunarodnim sporauzmima (vanjski plan) i proraunskom disciplinom
(unutarnji plan)
Mjere CAP-a su mikroekonomske i makroekonomske:
kontrola ponude,
pomo dohocima poljoprivrednika,
upravljanje vikovima,
mjere ruralnog razvitka,
sanitarne i fitosanitarne mjere,
plafoniranje rashoda FEOGA-a.
Reforma poljoprivrede odnosi se na mjere (svrha):
1) poticanja konkurentnosti domaih poljoprivrednika na unutranjem i vanjskom tritu,
2) odravanja ivotnog standarda poljoprivrednika,
3) stvaranja novih radnih mjesta i drugih izvora prihoda poljoprivrednika,
4) irenje ruralnog razvoja,
5) usvajanja ekolokih i strukturnih elemenata,
6) zatite potroaa,
7) pojednostavljenja, decentralizacije i transparentnosti zakonodavstva u poljoprivredi.


REFORMA IZ 1992.g.
bila je nuna s obzirom na du 1991.g. bili vidljivi mnogi problemi dotadanje agrarne politike.
Cilj ove reforme je bilo LIBERALIZIRATI poljoprivredno trite pribliivi cijene svjetskima.
Vijee EU se odluilo za SMANJENJE CIJENA u roku od 3.g. i to interventnih cijena itarica za
35%, a govedine za 15%.
UINCI su bili sljedei:
smanjenje obujma proizvodnje,
nestajanje proizvodnih vikova,
poboljanje konkurentnosti,
jeftinije norme za uzgajivae,
ublaavanje kritike vanjskih trgovinskih partnera (osobito SAD-a) radi intervencionizma.


NOVA REFORMA CAP-A I SUSTAV SPS:
Glavni element nove politike je subvencioniranje poljoprivrednika neovisno o njihovoj
proizvodnji.
01.01.2005.g. poinje primjena novog CAP-a zasnovanog na jedinstvenom plaanju za
poljoprivrednike (SPS) koji e omoguit poljoprivrednicima u EU veu konkurentnost, jau
trinu orijentiranost i stabilnost prihoda.
Iznos subvencije bit e izravno povezan s mjerama koje se provode: za zatitu okolia; sigurnost
hrane; primjenu zdravstvenih standarda za biljke i ivotinje, mjerama za dobrobit ivotinja.
Provedbu reforme definiraju 3 uredbe Komisije:
1) definira detaljna pravila za cross-compilance, modulaciju, te upravljanje i nadzor nad
sustavom;
2) odreuje iscrpna pravila za provedbu sheme jedinstvenog plaanja (SPS);
3) njome se omoguuje nastavak pruanja potpora za specifine proizvode npr. premija za
ivotinje (ovce i telad).
- 48 -
NOVI IZAZOVI 21. STOLJEA
UNUTARNJI IZAZOVI bili su dvostruki. Problem vikova te proraunskog programiranja
sustava dohodovne pomoi poljoprivrednicima.
VANJSKI IZAZOVI takoer su dvostruki. Sastoje se u trokovima irenja mediteranskim
zemljama (proizvodi nie kvalitete i cijena) te nova otvaranja multilateralnih trgovinskih
pregovora u okviru WTO-a, s dva nerijeena pitanja: ureenje sanitarnih i fitosanitarnih odredbi i
sustav pomoi.
Potroaki problemi Kriza kravljeg ludila i trovanje pilia dioksinom u Europi postavlja nove
zahtjeve potroaa i trai veliku opreznost vlada i eksperata. U ime naela opreznosti, pristup
europskom tritu postao je otean za hormonsko meso, za generiki modificirane organizme
(GMO) i za uzgoj stoke uz dodavanje antibiotika.
Nakon sporazuma iz Marrakecha sustavi poljoprivrednih pomoi klasificirani su u tri polja:
1. zeleno polje kada pomoi nisu namijenjene proizvodnji (pomo zatiti okolia),
2. plavo polje integrirana pomo klauzule mira, kompromisu Bijele kue (kompezatorna
komunitarna plaanja i deficiency payment),
3. crveno polje sva klasina pomo proizvodnji (ono je osueno na propast).


SPORAZUM O AGENDI 2000
Predvia su reforme CAP-a za 2000-2006.
Zakljuci: smanjenje institucionalne cijene govedine od 20%, i 15% za itarice, i 15% za cijene
mlijeka.
Planirani uinci:
smanjenje proizvodnih poticaja zbog postojanja niih cijena,
pribliavanje europskih cijena svjetskim cijenama,
olakanje integracije zemalja CEEC-a, spreavajui podizanje cijena
izjednaavanjem s praksom u EU,
bolja pozicija u pregovorima u WTO-u (prijelaz iz crvenog u plavo polje).
Reforma je potaknula raspravu omodelu CAP-a koji bi trebao tititi velika konkurentna
gospodarstva na svjetskom tritu brigom o kvaliteti, okoliu i strukturnim prilagodbama, te
omoguiti ruralni razvoj.


CAP i RUNDE PREGOVORA U OKVIRU WTO:
EU kao najvei svjetski uvoznik i drugi najvei izvoznik te lanica WTO-a, pridaje veliku
vanost meunarodnim pravilima prometa poljoprivrednih proizvoda.
Na temelju Milenijske runde pregovora i Agende 2000, istiu se interesi EU:
multifunkcionalna uloga poljoprivrede (proizvodnja hrane, ouvanje okolia, zatita
ivotinja);
poseban tretman zemalja u razvoju;
laki pristup tritima ukidanjem carina i ukidanje tetnih trgovinskih taksi;
smanjenje pomoi koje destabiliziraju trita.









- 49 -
BILANCA I PERSPEKTIVE POLJOPRIVREDE U EU
Organizacija zajednikog trita titi poljoprivredno trite Unije od fluktuacija na svjetskom
tritu, amortizira oscilacije cijena mehanizmima stimuliranja i destimuliranja uvoza i izvoza te se
rjeava vikova i nadoknauje manjkove poljoprivrednih proizvoda i njihovih inputa.
Izrazito je vana stabilnost koliine i kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi potroaa kao i
kontinuirana optimalna opskrbljenost prehrambenim proizvodima.
Mehanizam stalnog smanjivanja cijena zbog velikih vikova uzrokovanih subvencijama, unitava
male poljoprivrednike pa se njihova populacija smanjuje to je logino, jer napretkom tehnologije
sve je manje ljudi potrebno za dobivanje odreene koliine poljoprivrednih proizvoda.


CAP I PROIRENJE EU:
Nedavno proirenje EU, udvostruilo je radnu snagu i obradivu povrinu Unije, te je omoguilo
uinkovito koritenje poljoprivrednih potencijala.
EU nudi poseban program pomoi i zemljama kandidatkinjama za razvoj sektora poljoprivrede,
tj. potporu odrivom razvoju poljoprivrede i sela, dugorono rjeavanje problema sektora kao i
pomo u provedbi acquisa u poljoprivredi.

- 50 -
11. TRANSPORT

Razlog za uvoenje zajednike transportne politike je izbjegavanje parcijalnih i ad hoc odluka
Vijea ministara o pojedinim granama transporta.
Djelomine i zastarjele mjere predviene Rimskim ugovorom, usporavale se nastup prema treim
zemljama kao i jaanje konkurentnosti te djelatnosti.
Uz fiskalnu politiku, transportna politika je najmanje efikasna u odnosu na ostale integracijske
procese europskog zdruivanja.
Pojam ZAJEDNIKOG TRANSPORTNOG TRITA u poetku je bio ogranien samo na
kopneni transport, a s obzirom na posebnu situaciju u kojoj se nalaze eljeznice i navigacijski
putevi, samo na cestovni transport.
Mjesto transporta odluujue je u funkcioniranju jedinstvenog trita, jer se transport pojavljuje
kao nuna podloga mobilnosti roba i ljudi, to je Vijee uzelo u obzir te je ostvareno unutarnje
trite cestovnog prometa.
U eljeznikom prometu komunitarni ciljevi vezani su za saniranje financijske situacije, no
mnoge odredbe donesene radi toga nisu imale vee rezultate.
Pomorski i zrani promet uli su na komunitarnu scenu tek od sredine 70-ih godina i u novije
vrijeme pokazuju napredak u ostvarenju unutarnjeg trita.


EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI TRANSPORTNE POLITIKE
Rimskim ugovorom pokazuje se poseban interes za transport iz vie razloga:
1. ekonomska integracija izaziva rast razmjene, a time i priljev prometa. Promet utjee na
cirkulaciju proizvoda,
2. transportni trokovi prilino optereuju cijenu, to moe postati prepreka razmjeni ili izvor
diskriminacije izmeu poduzea,
3. transport ulae oko 40% javnih investicija zemalja EU.

Glavni faktori rasta transporta jesu:
1) strukturne promjene preraivake industrije,
2) evolucija metoda proizvodnje,
3) znaajan razvoj sektora usluga i disperzija aktivnosti na vie mjesta.

Od poetka 80-ih godina, razvoj transportne politike nije odgovarao razvoju ekonomske
integracije Europe.
Pomorski transport prevozi 85% vanjske trgovine Unije. Zemlje lanice su se angairale u
primjeni pravila konkurencije i naela slobodnog obavljanja usluga, u suzbijanju nelojalne tarife,
osiguranju slobodnog pristupa transoceanskom prometu.
U zranom transportu mjere liberalizacije imale su jak utjecaj na konkurencije izmeu zranih
kompanija, a time i na tarife koje su se poveale u odnosu na ostale regije, naroito u SAD-u.
Proboj u komunitarnu politiku je liberalizacija meunarodnog prometa.


BILANCA I PERSPEKTIVE TRANSPORTNE POLITIKE U EUROPI
Postojanje unificiranog transportnog sustava je nuno kako bi se u potpunosti odgovorili
ciljevima Rimskog ugovora: osiguranju slobodnog kretanja ljudi, roba i kapitala u komunitarnom
prostoru.
Na ekonomskom planu Europa i zemlje sastavnice imaju dugu tradiciju transfera roba, ljudi,
kapitala i informacija i to na lokalnom, nacionalnom i meunarodnom planu.



- 51 -
INFRASTRUKTURA
Europa raspolae gustom i kompleksnom mreom prometnica, ali je ona izgraena na
nacionalnoj, a ne komunitarnoj osnovi.
U europskom prostoru postoji nejednakost u razvoju prometa: neke zemlje imaju vidljivo zaostalu
opremu (Grka, panjolska, Portugal) pa se postavlja pitanje funkcioniranja infrastrukture izmeu
konkurenata iz novih projekata ostalih lanica.

REGULIRANJE
U Uniji se sukobljavaju nacionalni i komunitarni interesi. U granama kao to su telekomunikacije,
zrani transport itd. razlike izmeu zemalja su vrlo velike. U nekim zemljama su te aktivnosti
privatizirane, a u nekima su u javnom sektoru.

NA ZEMLJOPISNOM PLANU:
Ogromni priljev se ostvaruje od Londona do Milana, prelazei preko Rajne i vicarske, i na Lille-
Pariz-Marseille, kojoj prijeti zasienje.
Teke posljedice prioritetan je razvoj cesta. Najvanija je kvaliteta cestovnog transporta, ali i
potreba da se infrastruktura nairoko financira iz sredstava Unije. Visoki su trokovi energetskih
sirovina i trokovi zatite okolia.
Zemljopisna neravnotea suprotstavljaju se tipovi prostora: zasienje i nedovoljna iskoritenost.
Javljaju se razliiti stupnjevi: na regionalnoj i nacionalnoj razini i na priljevima.

POMORSKI I RIJENI TRANSPORT:
Pomorski transport zauzima prevladavajue mjesto u razmjeni s nekomunitarnim zemljama i
ostvaruje 30% komunitarne razmjene.

KOPNENI PROMET:
eljeznica je vrlo gusta i zauzima tree mjesto u svijetu. Sudjeluje u komunitarnoj razmjeni roba
s 8%, totala, a u transportu putnika s oko 4 milijarde. Cestovni transport ini 40% komunitarne
razmjene.

TRANSPORT ENERGIJE:
EU raspolae mreom naftovoda i plinovoda koje povezuju komunitarni prostor.

ZRANI TRANSPORT:
Transport putnika utrostruio se u dvadeset godina i poveao se za 60% zadnjih deset godina.

PREMA TRANSEUROPSKOJ MREI:
Bijela knjiga Komisije daje transportu veliku vanost u razvoju jedinstvenog trita, posebno
vrstoj mobilnosti u okviru Zajednice, to zahtjeva uvoenje transeuropske mree koje je u
tijeku.

NAELA ZAJEDNIKE POLITIKE sastoje se u ostvarenju slobodnog prometa na
europskoj razini i unifikaciji trita transporta na liberalnoj osnovi, a glavna usmjerenja jesu:
1) podupiranje slobodne konkurencije izmeu grana transporta i poduzea na nacionalnoj razini i
izmeu zemalja lanica,
2) ukidanje prepreka na granicama,
3) odreivanje zajednikih odredbi za slobodno instaliranje poduzea u Zajednici.
- 52 -
III. PRATEE POLITIKE JEDINSTVENOG TRITA

12. POLITIKA KONKURENCIJE

Politika konkurencije poboljava trinu efikasnost.
Politika konkurencije istodobno omoguava stvaranje poduzea dimenzija velikog trita,
sprjeavajui da koncentracija dovede do stvaranja monopola.
Konkurencija u isto vrijeme pogoduje integraciji trita i produbljuje slobodno kretanje kao
temelja jedinstvenog trita i javlja se kao uvar reguliranja trita.
Politika konkurencije je bitan element ostvarenja i odravanja jedinstvenog trita.
Konkurentno ponaanje poduzea i zatita interesa potroaa omoguava nabavu roba i usluga po
najpovoljnijim cijenama.
Politika konkurencije EU oslanja se na koncepciju savrenog trita konkurencije koje bolje
osigurava blagostanje stanovnitva.
Cilj konkurentne politike je da ogranii, kontrolira i zabranjuje ponaanje poduzea koje se
odnosi na povredu savrene konkurencije.


PRAVILA KONKURENCIJE
(1) ogranienje konkurentnih sporazuma na europskom tritu,
(2) zlouporaba dominantnog poloaja,
(3) kontrola spajanja poduzea,
(4) vladina pomo poduzeima.
SPORAZUMI
zabranjeni su u bilo kojem obliku, kao zajedniko odreivanje cijena, podjela trita.

DOMINANTNIM POLOAJEM se smatra:
nametanje prodajnih ili kupovnih cijena koje odudaraju od konkurentnog ponaanja;
ugovori ili sporazumi koje nameu poduzea ogranienjem proizvodnje ili proizvodnje
odreenih proizvoda ili novih postupaka;
diskriminacija cijena izmeu razliitih klijenata i odbijanje prodaje.

FUZIJE EUROPSKE DIMENZIJE
one kojima je cilj stvaranje poduzea koja imaju promet vei od 2 milijarde ECU-a na
europskom tritu, bit e podvrgnute prethodnom sporazumu Komisije EU. Svaka fuzija koja se
odnosi na naruavanje stvarne konkurencije na europskom tritu je zabranjena.

VLADINA POMO PODUZEIMA
moe poprimati oblik subvencije, povlatenih kredita, otpisa duga ili smanjenja poreza. Te
pomoi smatraju se preprekama konkurenciji izmeu europskih poduzea.
Sve oblike pomoi poduzeima odobrava Komisija.

Sva poduzea, privatna ili javna, komunitarna ili ona treih zemalja, potpadaju pod l. 85 i 86
Ugovora:
LANAK 85 zabranjuje udruivanje i dogovorne prakse kojima je cilj odreivanje cijena ili
kontrola proizvodnje, trita, razvoja tehnike ili investiranja, podjela trita, diskriminacija
izmeu trgovakih partnera, ili sporazumi meu poduzeima vezani za prodaju.
LANAK 86 zabranjuje prekomjerno koritenje dominantnog poloaja.





lanci 87 i 88 (l. 92 i 93) preciziraju komunitarna pribliavanja:
- 53 -
LANAK 92 odreuje pomoi koje se ocjenjuju kompatibilnima sa zajednikim tritem.
Takve su pomoi socijalnog karaktera, a daju se potroaima bez diskriminacije, temelje se na
podrijetlu proizvoda, pomoi za naknadu teta uslijed izvanrednih dogaaja, pomoi razvoju
regija sa zaostalim razvojem i unapreenju kulture.
LANAK 93 obvezuje zemlje lanice da informiraju Komisiju o predvienim mjerama. To
postaje predmet bilateralnog ispitivanja. Tekst precizira uvjete ukidanja ili promjene pomoi
ako se procjeni nespojivim s komunitarnim tritem ili zbog prekomjerne primjene.


EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI KONKURENTSKE POLITIKE
Stvaranje velikog trita EU potie konkurenciju. Omoguava poduzeima: proizvodnju velikih
koliina roba, koritenje modernih sredstava proizvodnje, smanjenje trokova u korist potroaa.
NERENTABILNA PODUZEA moraju se modernizirati ili zatvoriti. Nerentabilna poduzea
podupirala su se pomoima svih vrsta to je omoguilo njihovu egzistenciju.


POTICANJE KONKURENCIJE NA VELIKOM TRITU
Unato nestanku nerentabilnih poduzea sa stvaranjem zajednikog trita, broj poduzea koji je
stvarao konkurenciju na specifinom tritu se poveava, a smanjuje se mogunost dominacije
tritem.
Nacionalni monopoli postaju oligopoli, a poveava se broj poduzea na oligopolistikom tritu.
Automatsko poticanje konkurencije stvara zajedniko trite, izaziva poremeaj uvjeta ponude,
odricanje od obiaja i tradicionalnog ponaanja, gubitak monopolitstikog profita.


ANTIKONKURENTNA PRAKSA
Monopolizacija trita se moe odvijati na 2 naina:
1. POVEZIVANJEM definira se kao sporazum izmeu dva ili vie autonomnih poduzea radi
odreenog ponaanja na tritu, naroito ograniavajui konkurentsku praksu.
2. KONCENTRACIJA ukida autonomiju sudionikih poduzea, regrupirajui ih pod
jedinstvenu ekonomsku direkciju, naroito integracijom kapitala i upravljanja.
Sporazumijevanje ima za cilj obvezu odreenog ponaanja dok koncentracija izaziva promjenu
struktura poduzea.
Liberalizacija trgovine oslabila je klasine mjere zatite, stoga zemlje sve vie pribjegavaju
sredstvima pomoi kao instrumentu ekonomske politike.
Najtei problem u oblasti konkurencije jesu JAVNA ili POLUJAVNA PODUZEA, jer ih zemlje
lanice koriste kao instrument postizanja razliitih ciljeva, to iskrivljuje konkurenciju u odnosu
na poduzea privatnog sektora.


TEMELJI EUROPSKE POLITIKE KONKURENCIJE
Politika europske konkurencije treba jamiti jedinstveno nacionalno trite sprjeavajui
poduzeima da izmeu sebe dijele poslove posredstvom zatienih sporazuma.
Uklanja monopolizaciju odreenih trita spreavajui velika poduzea da zloupotrebljavaju
dominantni poloaj nametanjem uvjeta.
Sprjeava vlade da naruavaju pravila igre posredstvom pomoi poduzeima, pogodujui javnom
sektoru u odnosu na privatna poduzea.
Postoje lanci Rimskog ugovora koji reguliraju naela konkurencije na komunitarnoj razini.


OBLASTI KOMISIJE
- 54 -
Komisija moe odrediti kaznu do milijun ECU-a ili do 10% realiziranog ukupnog prometa
poduzea ako se prekre lanci vezani uz naela konkurencije na komunitarnoj razini.
Sud pravde kontrolira Komisiju u sferi konkurencije s pravnog stajalita moe ukinuti ili
izmijeniti sve odluke Komisije.
Ukupnu konkurentnu politiku kontrolira Europski parlament.


ZABRANA SPORAZUMIJEVANJA I DOPUTENA KONKURENCIJA
LANAK 65 Ugovora CECA zabranjuje sve sporazume i odluke o udruivanju poduzea kao i
svu praksu koja izravno ili neizravno tei spreavanju, ograniavanju ili iskrivljavanju pravila
nacionalne konkurencije.
LANAK 85 odreuje da su zabranjena udruivanja i dogovorene prakse kojima je cilj
spreavanje, suavanje ili iskrivljavanje konkurentne igre unutar zajednikog trita
Nisu kanjivi svi sporazumi izmeu poduzea ve su neki i poeljni, kao npr. istraivanje
zajednikog trita, raunovodstvena kooperacija.


OSPORAVANJE MONOPOLA JAVNIH PODUZEA
Pravila konkurencije su ista za privatna i javna poduzea. Osiguravaju dvostruko odstupanje od
komunitarnog prava:
1. u primjeni tih pravila poduzea ne smiju sprijeiti de jure ili de facto izvravanje zadataka
koji su im povjereni,
2. javne pomoi isplaene poduzeima smatraju se spojivima sa zajednikim tritem samo kada
odgovaraju potrebama koordinacije transporta. To su naknade za pojam javnih usluga.


EKONOMSKO OPRAVDANJE MONOPOLA JAVNIH USLUGA
Intervencija drave radi odreenog reguliranja ili nacionalizacije nametnula se s obzirom na tri
SLABOSTI MEHANIZMA TRITA:
1. PRISUTNOST EKSTERNALITETA, tj. situacije kada odluke jednog ekonomskog agenta
utjeu na trokove ili blagostanje drugog agenta.
2. JAVNA DOBRA ona nemaju cijene i nisu predmet pregovora na tritu. Odluke koje se
odnose na proizvodnju i njihovu upotrebu poduzimaju se preko javne vlasti. Financiraju se
putem poreza. Javna rasvjeta, cestovna signalizacija, svjetionici javna su dobra: nemogue je
platiti cijenu koritenja s omjerom upotrebe i iskljuiti korisnike koji nisu voljni platiti pruene
usluge.
3. trini mehanizmi su nemoni zbog postojanja RASTUIH RANDMANA, tj. kada jedinini
trokovi proizvodnje opadaju s rastom koliine proizvodnje.
Na ekonomskom planu JAVNE USLUGE mogu se definirati kao: usluga proizvodnja koje se vri
prema rastuim prinosima, to potvruje monopolnu organizaciju, kao i uvoenje
administrativnih cijena i poreznih mehanizama.









UVOENJE OSPORAVANIH TRITA
- 55 -
Teorija osporavanih trita slui kao podloga Komisiji Europske zajednice za voenje politike
prema javnim monopolima u okviru produbljivanja pravila jedinstvenog trita.
Trite se naziva OSPORAVANIM (contestable market) ako je ulaz na njega slobodan, a izlaz se
odvija uz niske trokove.
Slobodan ulaz se izraava odsutnou ulaznih prepreka na to trite i pravom pristupa, po
razumnim cijenama, raspoloivoj infrastrukturi.
Izlaz s niskim trokovima znai da rizik koji uzimaju poduzea, koja prodiru na trite
monopola, nije neprebrodiv.
Teorija osporavanih trita dovodi do odvajanja fiksne (ireverzibilne) opreme, aktivnosti mree
(infrastruktura) i eksploatacije te opreme (usluge).


UNIVERZALNE USLUGE
Univerzalna usluga je ukljuena u iroko polje usluga od opeg ekonomskog interesa.
Definiraju se kao: minimalno date usluge, ija je kvaliteta specificirana za sve korisnike, po
prihvatljivim cijenama.
Univerzalne usluge potinjene su etirima principima:
1. univerzalnost pristup svim osobama, na svim mjestima po pristupanim cijenama,
2. jednakost oznaava da svi korisnici imaju pravo na identian tretman,
3. kontinuitet osigurava neprekidnost usluga,
4. adaptabilnost se osigurava evoluiranjem usluga sukladno tehnikom progresu i zahtjevima
potroaa.


BILANCA I PERSPEKTIVE ZAJEDNIKE KONKURENTSKE POLITIKE
Sredstva za slabljenje konkurentske prednosti na tritu jesu:
sporazum izmeu konkurenata
uklanjanje konkurencije koncentracijom ili potporom nacionalnih operatora sredstvima
zemalja lanica.
Poduzeima se zabranjuje prekomjerno iskoritavanje dominantne pozicije i odbijanje
opskrbljivanja tradicionalnih klijenata, primjenjivanje diskriminacijske cijene, sluenje
nedozvoljenom praksom koja uzrokuje ili moe prouzroiti tetu klijentima ili potroaima, ili
koja koncentracijom tei ukloniti trinu konkurenciju.
Rizik monopolizacije se poveava s dovravanjem unutarnjeg trita, zato se uvodi sustav
nadgledanja velikih koncentracija.
Koncentracija je opasna kada izaziva dominantan poloaj velikih poduzea; poeljna je kada
izaziva konkurentni poloaj malih i srednjih poduzea.
Susteui se od strogo pravnog uokvirenja problema konkurencije, Komisija vodi dvije paralelne
politike:
1. politika represije nedozvoljene prakse velikih poduzea,
2. politiku poticanja kooperacije i koncentracije izmeu malih i srednjih poduzea.
- 56 -
13. INDUSTRIJSKA POLITIKA U EUROPI

RAZVOJ INDUSTRIJSKE POLITIKE U EUROPI
Zajednica se strukturirala poevi s industrijskom politikom. Stvorena je kao Europska zajednica
za ugljen i elik (CECA). Sektor atomske energije integrirao se u Europsku zajednicu za atomsku
energiju (EURATOM).
Premda je EU nastala na ideji razmjene indust proizvoda, Rimski ugovor ne spominje zajedniku
ind politiku. Rimski ugovor nije predviao zajedniku industrijsku politiku.
Maastrictskim ugovorom je uveden dio o industriji, ali ne i o industrijskoj politici.
Ugovor iz Maastrichta naglaava cilj EZ-a: jaanje meunarodne KONKURENTNE
SPOSOBNOSTI europske industrije s naglaskom na razvoj inovacija, istraivanja i tehnologije.
Razvoj industrije u EU usko se vee uz druge zajednike politike konkurenciju, istraivanje,
regionalnu politiku i posebno trgovinu.
Posebno mjesto u unutarnjem tritu imala su MALA I SREDNJA PODUZEA (SME) koja ine
oko 90% industrijskog tkiva Zajednice, zapoljavaju 70% privatnog sektora.
Politika poduzea jaa 80-ih god u svim ekonomskim sektorima, a cilj joj je:
ukljuivanje poduzea Unije u zakonodavne i administrativne okvire unutarnjeg trita radi
poticanja njihova razvoja,
stvaranje ekonomskih preduvjeta za razvoj poduzea na jedinstvenom tritu,
poticanje transnacionalne suradnje izmeu europskih poduzea.

EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI INDUSTRIJSKE POLITIKE EU
Rimski ugovor ne precizira ovlasti komunitarnih institucija o koncipiranju i realizaciji strukturne i
sektorske industrije, ali sadri znaajne elemente industrijske politike: pravila konkurencije,
porezne odredbe, zakonodavno pribliavanje.
Premda je industrijski sektor imao koristi od carinske unije, uvoenje zajednikog trita nije
imalo jednaki uspjeh u svim sektorima industrije. Najvei uspjeh postignut je u sektorima s
velikom potronjom.

IZAZOV EUROPSKE INDUSTRIJE
Europska industrija suoava se s novom industrijskom revolucijom koja se bazira na razvoju
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE i KOMUNIAKCIJA
Globalizacija trita pojaava svjetsku konkurenciju, ostvaruje veu ekonomiju obujma i postie
mnogo veu specijalizaciju na uvijek jasno segmentiranom tritu.
U takovom okruenju nuno je usredotoiti se na FAKTORE PRODUKTIVNOSTI:
razvoju tehnologije,
investicijama u istraivanje i razvoj,
stupanj koritenja proizvodnih kapaciteta,
trokovima kvalificirane radne snage i
kvalificiranom upravljanju poduzeima i organizaciji proizvodnje.

POETAK INDUSTRIJSKE POLITIKE
U svrhu poveanja konkurentnosti europske industrije Unija provodi akcije:
ubrzavanje industrijske prilagodbe strukturnim promjenama,
poticanje povoljne okoline inicijativama i razvoju poduzea posebno malih i srednjih,
poticanje povoljne okoline za kooperaciju izmeu poduzea,
najbolja eksploatacija industrijskog kapitala i novatorske politike i razvoja tehnologije.
Zajednica nije donijela mjere za suzbijanje nelojalne konkurencije, nego se ono svodi na
meusobno konzultiranje lanica i koordinaciju te suradnju s Komisijom ili drugim institucijama
EU.

- 57 -
MALA I SREDNJA PODUZEA U JEDINSTVENOM TRITU.
Poetkom 90-ih preko 99% privatnog sektora EU inila su mala i srednja poduzea (0-499
radnika).
Mikropoduzea (1-9 zaposlenih), kojih je u Uniji petnaestorice bilo oko 15 milijuna, u razdoblju
od 1988. do 1993. godine stvorila su 3 milijuna radnih mjesta i stoga se smatraju
najpropulzivnijom formom poduzea.


SEKTORSKA POLITIKA
Glavne sektorske mjere stimulacije industrije su subvencioniranje istraivakih organizacija, te
irenje informacija, dokumentacijskih, obrazovnih centara i centara za produktivnost.
Najvie utjecaja na industrijske sektore ima TRGOVAKA POLITIKA Unije, koja carinskim,
antidampinkim i drugim mjerama djeluje na komunitarnu industriju.
Veina mjera je KOMUNITRNE (supranacionalne) RAZINE, ali npr. poticanje izvoza zahtijeva
usklaivanje meu zemljama kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija unutar industrije u EU.
Karakteristina primjer sektorskih akcija su POMOI MADOJ INDUSTRIJI, a glavni motivi
su: zapoljavanje, regionalni razvoj ili nacionalni presti, ukoliko se poduzea bave uvozom tzv.
poduzea barjaci (enterprices drapeaux).
Dodjeljivanje pomoi poduzeima ili sektorima ovisi o pojedinim zemljama, ali uz odobrenje
Europske komisije.
NAJOSJETLJIVIJI SEKTORI u kojima vlade interveniraju jesu: crna metalurgija, brodogradnja,
tekstil ili sektori koji nisu jo dovoljno razvijeni kao informatika industrija, telekomunikacije.


CRNA METALURGIJA
Crna metalurgija je strateki sektor kojim upravlja Europska zajednica za ugljen i elik (CECA).
Nakon osnivanja Zajednice interna se razmjena brzo poveavala, meutim energetska kriza i
recesija 70-ih godina primorale su Zajednicu da poduzme mjere pomoi ovom sektoru.
80-ih godina postrouju se propisi o pomoi crnoj metalurgiji, te se potpuno ukidaju 1985.g.
Prelazi se na racionalizaciju i restrukturiranje proizvodnje kroz kvote te potom na smanjenje
kapaciteta.
Socijalne pomoi eliku uvedene su kao pomo pri restrukturiranju i prilagodbi novoj situaciji.
Zajednica ukida pomoi sektorima u opadanju (crnoj metalurgiji) u svrhu ostvarenja potpune
konkurencije na tritu ili ekspanzije proizvodnje.
Prihvaena su 3 sukcesivna plana prilagoavanja faktora proizvodnje, koja nameu trita:
1) PLAN O RESTRUKTUIRANJU IZ DAVIGNONA bio je pokuaj smanjenja kapaciteta
otputanjem 250.000 radnika u 5 godina i smanjenjem proizvodnje modernizcijom i
kontrolom te ograniavanjem uvoza.
2) PLAN O ELIKU ima za cilj smanjenje vika proizvodnje od 30 milijuna tona i 80.000
zaposlenih
3) POSLJEDNJI PLAN predvia smanjenje proizvodnje te otputanje 50.000 zaposlenih, ali
je zbog neprihvaanja europskih proizvoaa da smanje proizvodnju i ovaj plan propao.
Zadrani su odreeni programi pomoi (npr RESIDER), premda su prestale javne intervencije i
supranacionalno reguliranje.







- 58 -
INDUSTRIJA BRODOGRADNJE
Od 1960. godine poinje pad europske brodogradnje. Postotak njenog udjela u svjetskoj
proizvodnji uvelike se smanjio, a najvei uzrok tome je proboj dalekoistonih zemalja na trite
(June Koreje i Japana).
Zajednika politika brodogradnje EU svodi se na koordinaciju nacionalnih pomoi.
Politika Komisije oituje se u 7 direktiva kojima je cilj bio poveanje konkurentnosti europske
brodogradnje.
Prva se odnosi na smanjenje kapaciteta proizvodnje i prilagodbu konkurenciji, dok esta i sedma
govore o naelima pomoi zemljama s problemima u brodogradnji.
Neke europske zemlje odluuju se na specijalizaciju proizvodnje (Danska i Finska).
Sporazumom u okviru OECD-a 1994.g. (kojeg nisu ratificirale SAD) zabranjene su sve mjere
pomoi brodogradnji osim onih koje se odnose na istraivanja i socijalnu pomo radnicima
uslijed zatvaranja brodogradilita.
U istom sektoru je uveden komunitarni program RENEVAL s ciljem podupiranja ekonomski i
socijalnih prilagodbi.


TEKSTILNA I ODJEVNA INDUSTRIJA
Kao radno intenzivan oblik proizvodnje, industrija tekstila i odjee zapada u potekoe 60-tih
godina, jer su zemlje u razvoju imale jeftiniju radnu snagu i uspjele su poveati izvoz.
Kriza se produbila u recesiji 70-tih, zatvaraju se tvornice, gotovo milijun radnika gubi posao pa
se 80-tih godina, kao pokuaj rjeenja krize, uvodi zajednika tekstilna politika.
RETEX-program za divrsifikaciju zona proizvodnje i prilagodbu vitalnih poduzea.
Interni se okvir odnosi na sprjeavanje nelojalne konkurencije unutar Unije, zabranom
nacionalnih pomoi industriji osim u svrhu istraivanja (BRITE) te zbog pomoi kod strukturnih
problema.
Eksterni okvir sastoji se od meunarodnih sporazuma radi poticanja komunitarne industrije kao
to je Multi-fibre agreement (MFA) Sporazum o tekstilnim vlaknima koji ima za cilj
liberalizaciju meunarodne trgovine te zatitu od prijevara o podrijetlu, falsifikata i slino.
Unutranje mjere koncentriraju se na pomo mediteranskim zemljama, koje ine polovicu
ukupne proizvodnje Unije (Italija 30%), u proizvodnji tekstila, odjee, koe i obue. Ponajprije
zbog poveanog uvoza i stagnirajue potronje.
Nakon Sporazuma o tekstilnim vlaknima nova meunarodna pravila donosi Urugvajska runda
pregovora:
1) uklanjanje kvota na proizvodnju do 2005. godine,
2) zatite trademarka,
3) borba protiv dumpinga, prijevara i drugih oblika iskrivljavanja pravila,
4) otvaranje dalekoistonih trita radi smanjenja carina.


AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA
U ovom sektoru industrije Unija je ula u krizu 80-ih godina zbog prekapacitiranosti, nedovoljne
potranje i jakim pritiskom uvoza japanskih i korejskih automobila.
Uslijedio je rat cijenama, gubitak zaposlenih i pokuaj ulaganja u razvoj konkurencije.
Na komercijalnom planu, Komisija je zakljuila 1991.g. sporazum o dobrovoljnom
samoogranienju izvoza s Japanom (odreene su kvote).
Na unutranjem planu uveden je sustav komunitarnog prihvaanja vozila, tj. normizacije, to je
omoguilo proizvoaima da ostvare ekonomiju obujma.
Osnivanjem operativnog sustava (Task force) uinjen je korak u smjeru istraivanja i razvoja, a
svrha je uvoenje pravila o primateljima projekata kako se ne bi duplicirali trokovi programa
istraivanja i razvoja.
- 59 -
EUROPSKI KONZORCIJI I STRATEGIJA TRGOVINSKE POLITIKE
EUROPSKI KONZORCIJ je organizacijsko tijelo koje ujedinjuje vie europskih poduzea radi
dugoronog upravljanja i suradnje u nizu proizvoda i koja unose jedan dio svog sustava.
Na poetku konzorciji su se uglavnom pojavljivali na dravnoj razini u visokim tehnologijam sa
znatnim trokovima istraivanja (svemir, aeronautika).
Cilj europske politike istraivanja i tehnolokog razvoja je jaanje znanstvene i tehnoloke
osnove industrije EU i pogodovanje razvoju meunarodne konkurentnosti na temelju
viegodinjih programa koji utvruju znanstvene i tehnoloke ciljeve radi realizacije predvienih
akcija.
Meu posebnim programima su:
ESPRIT informacijska tehnologija,
RACE- STAR telekomunikacijska tehnologija,
BRITE EURAM tehnologija i novi materijali tradicionalne industrije,
ERASMUS razmjena sveuilinih profesora i studenata.
Konzorciji koriste posebnu zatitu vlasti koja im omoguava oblikovanje i postizanje stupnja
eksploatacije, kako bi se postigla odreena ekonomija obujma.


BILANCA I PERSPEKTIVE EUROPSKE INDUSTRIJE
EU ne intervenira u sektoru industrije, nego stvara povoljnu okolinu za razvijanje poduzea na
cijelom unutarnjem tritu (politika poduzea), ili za poticanje aktivnosti odreenih industrijskih
grana koje imaju probleme u staranju konkurentnosti na europskom tritu (sektorska politika).
U 90-tim godinama, ostvarenje unutarnjeg trita snano je djelovalo na restrukturiranje europske
industrije. Ukidanje fizikih, tehnikih i fiskalnih prepreka u intrakomunitarnoj razmjeni izazvalo
je jaanje trgovinske razmjene i konkurencije unutar Zajednice.
Odbacivanje manje konkurentnih proizvoaa omoguava:
ekspanziju postojeih firmi na tritu,
bolju eksploataciju i rentabilnost proizvodnih kapaciteta,
poveanje djelovanja ekonomije obujma,
jaanje njihove interne efikasnosti restrukturiranjem kapaciteta i koncentracijom aktivnosti i
poticanjem bolje alokacije ljudskih, tehnolokih i financijskih resursa,
iniciranje poboljanja organizacije, kvalitete i razliitosti proizvodnje, te posebno
inoviranje u procesu proizvodnje i u proizvodnoj ponudi.
EU je najvei svjetski industrijski proizvoa, a najvaniji udio u tome ima Njemaka.
U 1996.g, prvih 5 industrijskih grana (proizvode oko 60% novostvorene vrijednosti industrije)
koji se zasnivaju na udjelu novostvorene vrijednosti u ukupnoj industriji jesu:
1) industrija elektronike i elektrike,
2) prehrambenih proizvoda,
3) pia i duhana,
4) transportnog materijala,
5) metalurgija i kemijska industrija.
Bijela knjiga Komisije Rast, konkurentnost, zaposlenost ima za cilj uvoenje nove ekonomske
klime u Europi. Naglaava se nunost rasta i konkurentnosti, divezifikacije i specijalizacije, novih
resursa i izazova, ali uz socijalni kontekst.
- 60 -
14. FISKALNA POLITIKA

Rimski ugovor izrazito je bio oprezan spram fiskalnog usklaivanja.
Na prvom mjestu eljelo se uspostaviti i potovati NAELO FISKALNE NEUTRALNOSTI u
komunitarnoj razmjeni, tj. jednaki fiskalni tretman unutarnje i uvozne proizvodnje iz zemalja
lanica.
Fiskalni ciljevi Ugovora bili su brzo postignuti. Kumulativni kaskadni porezi, koji ne jame
fiskalnu neutralnost, zamijenjeni su novim porezima na promet i porezima na dodanu vrijednost,
a struktura tih poreza usklaena je u svim zemljama lanicama Zajednice. Naelo fiskalne
neutralnosti je tako zajameno.
U jedinstvenom tritu robe moraju cirkulirati potpuno slobodno, to znai da roba treba biti
optereena porezom u zemlji podrijetla ili zemlji odredita. To vodi pribliavanju stopa PDV-a i
troarina.
Zapoeto je usklaivanje izravnog poreza, naroito drutva i tednje.
Oporezivanje je poslao vano europsko pitanje s obzirom na interakciju s unutarnjim tritem i
naelom slobodne cirkulacije kapitala.
Fiskalna europska politika dugo je pokuavala ujednaiti oporezivanje zemalja lanica i
poduzimale su se razliite radnje izmeu petnaestorice.


EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI FISKALNOG SUSTAVA
Razliita je bila ekonomska i socijalna struktura zemalja koje su osnovale Zajednicu:
imale su dosta razliit fiskalni sustav,
razliite politike financiranja,
sustav fiskalnog optereenja izmeu izravnih i neizravnih poreza,
kao i tehniku organizaciju oporezivanja.
Da bi se smanjile te razlike trebalo je da neizravni porezi, naroito porez na promet, ne utjeu na
tekuu intrakomunitarnu razmjenu. Bila je potrebna fiskalna neutralizacija izmeu nacionalne
proizvodnje i uvoza partnerskog podrijetla.
Jednakim sustavom takse zemlje destinacije ne moe se osigurati fiskalna neutralnost ako neka
zemlja zajednikog trita primjeni sustav poreza na promet kaskadne kumulativnosti. Takav
sustav iskrivljuje konkurenciju na zajednikom tritu, pogoduje velikim integriranim
poduzeima iz odreenih zemalja lanica ili treih zemalja. Nije omoguavao fiskalnu neutralnost
u meunarodnoj razmjeni, jer nije bilo mogue slijediti svaku robu u svim stadijima proizvodnje i
distribucije kako bi se znao toan iznos optereenja.


FISKALNA NEUTRALNOST
Ugovor CEE omoguuje zemljama lanicama, koje naplauju porez na promet prema kaskadnom
kumulativnom poreznom sustavu, da utvruju prosjene stope za proizvode ili grupe proizvoda za
unutarnje oporezivanje.
Ugovor ne predvia pravila utvrivanja prosjene stope.
Utvreni su plafoni unutar kojih zemlje lanice mogu slobodno odrediti prosjenu STOPU
VIEFAZNIH POREZA.
Postoje specifine takse na potronju AKCIZE (TROARINE), ija se struktura i stopa
razlikuju po zemljama, to izaziva poremeaj konkurencije i to posebno kad je proizvod vie
oporezivan u jednoj nego u drugoj zemlji.
U tom sluaju se proizvodnja okree supstitutivnim proizvodima, u sluaju vina i pive.



- 61 -
OPOREZIVANJE I UVJETI KONKURENCIJE
Potrebno je iz vie razloga uskladiti izravno oporezivanje:
razliito oporezivanje NARUAVA JEDINSTVENOST UVJETA KONKURENCIJE u EU, to
djeluje na trokove proizvodnje i rentabilnost investicijskog kapitala. Tako, manje oporezivanje
drutva u jednoj zemlji, u odnosu na druge izaziva subvencije.
razliita razina dispariteta izravnog oporezivanja u zemljama EU bitno utjee na KRETANJE
KAPITALA I SMJETAJ PODUZEA. Kretanje kapitala je nepoeljno, jer je uvjetovano vie
fiskalnim nego ekonomskim razlozima, to ne vodi optimalnom koritenju financijskih resursa i
faktora proizvodnje u EU.

RAZLIITOST NACIONALNIH OPOREZIVANJA
Struktura oporezivanja zemalja EU pokazuje prevlast oporezivanja potronje u odnosu na
doprinose za socijalnu sigurnost i porez na dohodak.
Suprotstavljanja su velika oko financiranja socijalne sigurnosti zbog postojanja:
BISMARKOVSKOG sustava socijalnog osiguranja koji se oslanja na doprinose
poslodavaca i doprinose na plae,
BEVERIDEOVSKOG sustava univerzalne socijalne sigurnosti koji vue svoje izvore iz
poreza
Razlike u fiskalnoj strukturi rezultat su socijalnog razvoja europskih zemalja i delikatnosti
nacionalnog kompromisa.
Razliito oporezivanje u oblasti socijalne sigurnosti ne sukobljava se s jedinstvenim tritem i
Ekonomskom i monetarnom unijom.

USKLAIVANJE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)
PDV je prvi put prihvaen 1954.g. u Francuskoj, ali nije privukao pozornost drugih zemalja.
Vijee je 1967.g. prihvatilo DVIJE DIREKTIVE koje su se odnosile na usklaivanje
zakonodavstva zemalja lanica u porezu na promet.
Te dvije direktive postavile su osnovu zajednikog sustava poreza na novostvorenu vrijednost.
1) PRVA direktiva je zamijenila sustav kaskaderskog kumulativnog poreza na promet zemalja
koje su ga koristile zajednikim sustavom poreza na dodanu vrijednost,
2) DRUGA direktiva je utvrdila uvjete primjene PDV-a za sve proizvode, osim poljoprivrednih.
PDV je opi porez na potronju, dakle na sve rashode za robe i usluge.
Porez je proporcionalan cijenama proizvoda i usluga, bez obzira na broj transakcija iz prethodnog
stadija.
PDV je NEUTRALAN sa stajalita interne konkurencije, tj. ne pogoduje poduzeima vertikalne
integracije, kao kaskadnim kumulativni porez.
PDV je neutralan i sa stajalita meunarodne konkurencije, tj. ne pogoduje nacionalnim
proizvodima.
esta direktiva o usklaivanju poreza na promet uvela je ukupna zajednika pravila koja su
omoguila definiranje polja primjene poreza i nain utvrivanja poreznog. Ukupnost tih
zajednikih pravila u komunitarnom argonu naziva se uniformno razrezivanje PDV-a.

UKLANJANJE FISKALNIH GRANICA
U izvozu, proizvodi su osloboeni poreza i podvrgnuti PDV-u zemlje uvoznice, poslije prijelaza
granice.
Porez se uplauje u zemlji u kojoj roba dolazi u stadij finalne potronje.
Oslobaanja od plaanja poreza i oporezivanja uvoza u unutarkomunitarnoj razmjeni, kao i
kontrola, naziva se fiskalna granica.
Prijelazni reim PDV-a zamijenjen je 1.sijenja 1997.g. definitivnim reimom oporezivanja po
naelima oporezivanja u zemlji podrijetla.

- 62 -
POREZ NA POTRONJU (TROARINE)
Pored PDV-a, zadran je i poseban porez na potronju (troarina, akciza), tj. porez koji pogaa
potronju odreenih proizvoda i donosi znatne prihode zemljama.
Troarina pogaa manji broj proizvoda veeg poreznog optereenja, a PDV pogaa masu roba za
koju su stope malobrojne i dosta niske.
Troarina je meki element zatite kojim se moe lako manevrirati u sluaju potrebe za novim
fiskalnim prihodima.
Kada se eli suzbiti potronju, troarina moe pogoditi odreene proizvode: duhan i alkoholna
pia zbog zdravlja ljudi i proizvode nafte iz ekonomskih razloga.
Zemlja lanica ima mogunost uvoenja ili odravanja poreza koji pogaa i ostale proizvode ili
usluge, pod uvjetom da to oporezivanje ne utjee na razmjenu izmeu zemalja lanica u
formalnostima vezanim za prijelaz granice.
Razliitost stopa izmeu lanica moe izazvati distorziju konkurencije tako da kompromitira
funkcioniranje velikog trita i onemoguuje odreenim zemljama odravanje razine prihoda.

RAZLIKE U PRIMJENI PDV-A PRIJE JEDINSTVENOG TRITA
1. Razlike izmeu broja stopa na snazi,
2. Razlike u disparitetu izmeu smanjenih i poveanih stopa, visokim u nekim zemljama, niskim u
drugim,
3. Razlike u fiskalnim praksama,
4. Razlike u podjeli roba i usluga,
5. Razlike po vanosti tog poreza u prihodima drava.

TRANSFORMACIJE SUSTAVA KOJEG JE PREDLOILA KOMISIJA 1987.godine
Za ukidanje kontrole na granicama Komisija je predloila 1987.g. novi obrazac koji se oslanja na
tri odredbe:
(1) primjena stopa PDV-a bit e u funkciji NAELA PODRIJETLA, zemalja proizvoaa, a ne
zemlja potroaa. Od tada, razmjene izmeu zemalja lanica smatrat e se razmjenama u
okviru iste zemlje, a kontrola granica je ukinuta,
(2) PRIBLIAVANJE STOPA PDV-A I TROARINA. PDV je u svim zemljama CEE sveden
na dvije stope:
normalnu od 14-20% i
snienu od 4-9%.
(3) uvoenje KOMPEZATORNOG MEHANIZAMA u mjeri kada je PDV porez kojeg snose
potroai iji proraunski prihod dolazi dravi potronje, a ne dravi odakle dolazi roba ili
usluga.

PRIJELAZNI REIMI PDV-A OD 1993.g. NA PUTU DUGOTRAJNOSTI
Prijelazni reim PDV-a, zapoet je 1.1.1993.g., a oslanja se na 3 naela:
1. kontinuirano primjenjiva stopa PDV-a treba biti mjesto potronje,
2. usklaivanje stopa koje prelaze od minimalnog odreivanja na 15% za normalu i 5% za
smanjenu stopu PDV-a,
3. prijava PDV-a vie se ne obavlja na granici, nego izravno putem poduzea kada prodaju robu
ili pruaju usluge u drugim zemljama lanicama.
LIMITI I POTEKOE koje je izravno taj sustav za operatore, potroae i poreznu
administraciju su:
diskriminacija izmeu operatora unutar jedne zemlje i intrakomunitarnih operatora,
njegova kompleksnost koja ostavlja mnoge praznine razliitoj interpretaciji mjesta
oporezivanja i razliitoj primjeni izmeu zemalja lanica,
omoguavanje prijevara i porezne evazije.
- 63 -
PROGRAM KOMISIJE od 1996.g.: odgodni odgovor zemalja lanica komunitarnom sustavu PDV-a
Komisija smatra da je PDV postao glavna prepreka realizaciji jedinstvenog trita segmentirajui
ga u 15 razliitih fiskalnih prostora.
Skiciran Komunitarni sustav PDV-a nije zasnovan na usklaivanju, nego na ujednaenju
neizravnog oporezivanja. Oslanja se na 2 naela:
1. postojanje JEDINSTVENOG MJESTA OPOREZIVANJA OPERACIJA,
2. ODRICANJE OD NADLENOSTI IZRAVNIH PRIHODA PDV-a sustavom oporezivanja u
korist prava makroekonomskih mehanizama.
Ta naela temelje se na objedinjavanja odreenih uvjeta: jaanja usklaivanja stopa i posebnih
reima, prava odbitka, zajednikog zakonodavnog tumaenja, revizije polja primjene taksi koje
ograniavaju oslobaanja.

NAIN OPOREZIVANJA TEDNJE
Kako bi se uklonio proces konkurentne defisklizacije izmeu zemalja lanica, Komisija je
predloila usklaivanje poreza na tednju u Zajednici, uvoenjem PRELEVMANA na sredstva
(izvore) stopom od 15% na kamate od obveznica i bankarskih depozita, te jaanje kooperacije
izmeu porezne administracije. Te prijedloge odbilo je Vijee ministara.
Komisija SUSTAVOM MINIMALNOG OPOREZIVANJA spreava svako kretanje konkurentne
defiskalizacije.

POREZ NA DRUTVO
Izravni porezi su porezi na prihod poduzea i pojedinca, ne ukljuuju se u prodajnu cijenu ili
cijenu kotanja, a stopa im je esto progresivna.
Dvije znaajne kategorije izravnog poreza su porez na dohodak i porez na imovinu.
Usklaivanje neizravnog poreza nametalo se ve od samog poetka kako bi se izbjegle prepreke u
razmjeni i omoguila slobodna konkurencija, a nakon toga omoguilo uklanjanje fiskalnih
granica.
Predstavnici zemalja lanica potpisali su konvenciju o ARBITRANOJ PROCEDURI kod
nesuglasica izmeu porezne administracije zemalja lanica, u odnosu na transnacionalne
operacije. Time je ukinuto dvostruko oporezivanje.
Naelo komunitarne politike u odnosu na izravno oporezivanje, je ukidanje izravnog oporezivanja
transnacionalnih aktivnosti, osiguravajui pri tome bar jednom potpuno oporezivanje.
Najtei i urgentan problem Zajednice u oblasti izravnog oporezivanja meunarodna je POREZNA
EVAZIJA.
Liberalizacijom kretanja kapitala, poveava se rizik od poreznih prijevara. Kako bi se ublaio
rizik od te distorzije, bijeg i porezna prijevara, treba:
pojaati informatiku razmjenu izmeu poreznih administracija,
ukinuti poticaje investiranju u zemlji lanici, primjenjujui povoljniji porezni reim od onoga
koji vrijedi u svim zemljama lanicama.
POREZ NA DRUTVO treba biti dovoljno homogen kako bi se uklonila svaka komparativna
korist ili teta s obzirom na lokaciju investicija i tetno djelovanje na funkcioniranje unutarnjeg
trita.
Radi poticanja stvaranja jedinstvenog trita, kod oporezivanja drutva treba ukinuti svaki oblik
dvostrukog oporezivanja, kao i kanjavanje operacija transgraninih fuzija.
DVOSTRUKO OPOREZIVANJE upitno je u odnosima izmeu poduzea-majke i njene filijale u
inozemstvu, koja moe biti oporezovana na dobit u zemlji primateljici, zatim novo oporezivanje
dividendi repartrirane u zemlju gdje je smjeteno sjedite poduzea majke.
Direktiva drutva-majke i filijale omoguuje oslobaanje od nacionalnog poreza dividende,
koju su isplatile filijale u inozemstvu poduzea-majke i oporezivanje koje odobrava poduzee-
majka.
- 64 -
BILANCA I PERSPEKTIVE FISKLANE POLITIKE EU
Zajedniko trite namee hitno usklaenje strukture poraza na promet i neutralno ubiranje
poreza tj. jednaki porezni tretman nacionalnih proizvoda i uvezenih proizvoda zemalja lanica.
To se postiglo u velikoj mjeri primjenom sustava PDV-a u svim zemljama lanicama.
Usklaivanje neizravnih poreza vano je, ne samo radi dobrog funkcioniranja unutarnjeg trita,
nego i radi konvergencije ekonomskih uvjeta zemalja lanica.
Konani reim PDV-a, koji je stupio na snagu 1.1.1997.g. i koji se sastoji u plaanju PDV-a u
zemlji podrijetla, trebao bi poboljati konkurentnost komunitarnih poduzea opim snienjem
trokova transakcija.
Proces usklaivanja izravnih poreza bit e dug, no on i nije tako prijeko potreban za ekonomsku
integraciju kao usklaivanje neizravnog poreza.
Razlika izmeu izravnih poreza zemalja lanica ne remeti intrakomunitarnu razmjenu kao
neizravni porezi.


- 65 -
15. OSTALE PRATEE POLITIKE JEDINSTVENOG TRITA

POLITIKA ZATITE OKOLIA
Europskom gospodarstvu suprotstavlja se POLITIKA OKOLIA koja razvija instrumente
ostvarivanja usporednog cilja rasta u suglasju sa zatitom okolia.
Radilo se o sprjeavanju i ograniavanju utjecaja ekolokih problema na tehnoloki razvoj koji
pogoduje selekcioniranju novih kemijskih proizvoda prije njihova putanja na trite.
Meuovisnost okolia svih zemalja svijeta posebno je znaajna to se tie UINKA
STAKLENIKA (efect de sere) i klimatskih posljedica na Zemlji.
Meunarodna kooperacija je jo potrebnija pri upravljanju resursima FLORE I FAUNE.
EU je potpisnica konvencije o zatiti mora i zemlje.
Unija je u okviru petogodinjeg programa uvela PROGRAM DJELOVANJA u oblasti okolia.
EU je 1990.g. osnovala EUROPSKU AGENCIJU ZA ZATITU OKOLIA (EEA).


POLITIKA ISTRAIVANJA
Ekonomski i socijalni napredak, te konkurentnost zemalja EU na svjetskoj razini, uvjetovani su
znanstvenim istraivanjima i efikasnim tehnolokim razvojem.
EUROPSKA POLITIKA ISTRAIVANJA I RAZVOJA od bitne je vanosti za europsku
izgradnju. Toj je politici cilj:
1) koordiniranje nacionalne politike istraivanja,
2) odreivanje i ostvarenje istraivakih europskih programa,
3) osiguranje pristupa na veliko trite.
ISTRAIVAKA POLITIKA usko je povezana s industrijskom politikom kao i s energetskom
politikom.
Europsko istraivanje preduvjet je unapreenju sigurnih energetskih izvora; smanjuju zavisnost
Europe od uvoza nafte, naroito s razvojem termonuklearne fuzije.
Europska istraivanja su napredovala u 5 VELIKIH OBLASTI:
1) energiji,
2) informatikoj tehnologiji,
3) tehnologiji novih materijala,
4) biotehnologiji i
5) zatiti okolia.
Istraivanje i razvoj Europe naroito su usmjereni na fundamentalna istraivanja, dok su zemlje
konkurenti vie usmjerene na tehnoloki razvoj industrije.
Pored tradicionalnih programa istraivanja treba sve vie usmjeravati na ciljane tehnologije za
potrebe inovatorskih industrija, koje e utjecati na ostale industrije s prioritetnom mobilizacijom
tehnolokih projekata.
U cilju poticanja programa obrazovanja Komisija odobrava, u okviru Sporazuma o istraivanju,
financijska sredstva, odreene besplatne materijala, opremu ili ekspertnu pomo: potie
zajednika financiranja zemalja lanica, osoba ili zainteresiranih poduzea.









- 66 -
ENERGETSKA POLITIKA
S dva zajednika ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i elik i EUROATOM-u podrobno je
reguliran sektor energetike energetski izvor prolosti (ugljen) i energetski izvor budunosti
(nuklearna energija).
Ekonomski razvoj i socijalni napredak usko su povezani s raspoloivou i trokovima
energetskih resursa, a europska energetska politika utjee na proizvodnju i koritenje energije radi
osiguranja ekonomskog rasta i blagostanja graana Unije.
Energetska ekonomska politika EU zasniva se na 2 oslonca:
1) funkcioniranju unutarnjeg energetskog trita i
2) na sigurnosti opskrbe energenata.
Stvaranje unutarnjeg energetsko trita pretpostavlja usklaivanje nacionalnih normi i
uvrivanje prioritetnih ciljeva: sigurnosti opskrbe, solidarnosti izmeu zemalja lanica i zatite
okolia. Transeuropska mrea omoguila je distribuciju energije.
Glavni energetski izvori u EU: nuklearna energija i prirodni plin,
Meu ostalim izvorima primarne energije koja se koristi za proizvodnju energije, su: tvrda goriva
sirova nafta i hidroenergija.
EU ne pokriva svoje potrebe u energiji: proizvodi manje od polovice potrebne energije.


































- 67 -
IV. SUSTAV UNUTARNJEG TRITA

16. SUSTAVA EUROPSKE FINANCIJSKE UNIJE

EUROPSKI MONETARNI SUSTAV (EMS)
Financijski i monetarni aspekt Unije, ovisno o razdoblju, oslanja se na dva sustava:
1) do 3. svibnja 1998.g. aktualan je Europski monetarni sustav (EMS), koji je posredstvom
monetarne koare i mehanizma teaja regulirao monetarni ivot Unije.
2) od 3. svibnja 1998.g. EMS za zemlje euro-zone nije imao razloga postojati, no, regulirao je
odnose triju zemalja izvan zone, mehanizmima europskog deviznog teaja nazvanog i EMS-
bis.
Sustav europske financijske unije dijeli se na: stari europski monetarni sustav i sustav od
uvoenja eura.
STARI EUROPSKI MONETARNI SUSTAV
monetarni sustav je stanje ukupnih sredstava i vlastitih odredbi u osiguravanju stabilnosti teaja
pomou monetarnih uredbi i kontrole monetarnog kretanja kao i distribucije kredita. Imao je za
cilj unutarnju stabilnost cijene i vanjsku stabilnost deviznog teaja.
Djelotvoran monetarni sustav je nuan uvjet realizacije europskog unutarnjeg trita.
Stari europski monetarni sustav imao je za cilj:
1) unutarnju stabilnost (cijena) i
2) vanjsku stabilnost (devizni teaj).
Ukljuivanje u EMS ima dva aspekta:
1. ulazak nacionalnih valuta u EUROPSKU MONETARNU KOARU, ime se omoguava
izraunavanje vrijednosti obraunske jedinice ECU;
2. ukljuivanje odreene zemlje u MEHANIZAM EUROPSKOG TEAJA, tj. prihvaanje
granica monetarne fluktuacije od 2,25%, odnosno 15% od 1993. god.

Zemlja se ne moe ukljuiti u mehanizam teajeva ako njena valuta nije ukljuena u koaru
europske valute.
Valuta se moe ukljuiti u koaru europskih valuta bez da je zemlja ukljuena u mehanizam
europskog deviznog teaja.
Europska monetarna koara (ukupnost europske valute) i mehanizam europskog teaja (pravila
koja preciziraju odnose izmeu tih valuta) dva su elementa koja DEFINIRAJU POLOAJ
JEDNE ZEMLJE LANICE EU u okviru europskog monetarnog sustava.
EMS se oslanjao na 3 PRAVILA:
1. pravilo stabilnosti izmeu valuta,
2. pravilo konvertibilnosti neke valute, u odnosu na drugu valutu,
3. pravilo solidarnosti zemlje lanice.


FUNKCIONIRANJE STAROG EMS-a
Glavni cilj starog EMS-a je osiguranje stabilnosti europskih valuta i na taj nain osiguranje
stabilnosti cijena i to za valute (izmeu sebe) i s EUA/ECU.


EUROPSKA OBRAUNSKA JEDINICA (EUA/ECU)
ECU je bio zajednika mjerna novana jedinica EU.
Europski ECU bio je obraunska jedinica ija je vrijednost predstavljala ponderiranu koliinu
svih nacionalnih valuta zemlje Unije, ak i ako nisu bile ukljuene u mehanizam europskog teaja
(sluaj VB i vedske).
Ponderacija svih nacionalnih valuta nazvana je EUROPSKA NOVANA KOARA ili
KOMUNITARNA NOVANA KOARA.
- 68 -
Zasniva se na kriteriju procjene relativnog sudjelovanja u trgovinskoj razmjeni svake zemlje
djelomino korigirane meunarodnim znaenjem nacionalne valute.
Svaka nacionalna centralna banka utvrdila je osnovni teaj svoje nacionalne valute, koji je nazvan
STOERNI TEAJ, u dogovoru s centralnom bankom. Stoerni teaj bio je zatien odobrenim
fluktuacijskim novanim rasponom. Odobrene fluktuacijske granice poetno su bile 25%, da bi
se za monetarne krize 1993.g. bile 15%.
Europsko vijee definiralo je EUA radi utvrivanja novane pomoi zemljama ACP-a.
Vrijednost EUA bila je definirana novanom koarom sastavljenom od lanica CEE. Ta
vrijednost, koja je kasnije dobila ime ECU, postala je sin EUA i otac eura 1.1.1999.g.
Svaka europska valuta je imala utvren teaj prema ECU-u i dnevno se izraunavao.
ECU je bio samo zajednika novana jedinica svih zemalja sudionica komunitarne novane
koare.
Ugovor o EU predvidio je od ECU-a uiniti, ne vie obinu obraunsku jedinicu, nego
JEDINSTVENU VALUTU za sve zemlje EU-e.
ECU je ispunjavao 4 funkcije:
1. pozivnog elementa u odreivanju stoernih teajeva,
2. pozivne toke, toke alarma, koji upozorava monetarne nacionalne vlasti na potrebu
poduzimanja mjera prije nego to doe do doputene granice monetarne fluktuacije,
3. obraunske jedinice, koritene za reguliranje odnosa izmeu centralnih banaka,
4. obraunske jedinice, koritene za ocjenjivanje visine pomoi zemljama EU s potekoom u
platnoj bilanci.


EUROPSKA NOVANA KOARICA ili KOMUNITARNA NOVANA KOARICA
Novana koara je slika novane jedinice.
Sastoji se u koliinsko ponderaciji nacionalnih valuta odreenih zemalja.
Koje se valute nalaze u europskoj koari? Sve nacionalne valute zemalja lanica Europske
ekonomske zajednice.
Kvalitativni sastav koare teorijski se revidira svaki put kada nova zemlja lanica ulazi u
Zajednicu.
Pitanje je koju je koliinu novanica potrebno plasirati u europsku monetarnu koaru? Odnosno,
koji kriteriji su sadrani za kvantitativno ponderiranje sastava koare?
Izbor se odnosi na 3 kriterija:
1. teinu nacionalnih valuta u ECU-u,
2. koliinu nacionalnih valuta u novanoj koari,
3. pripadajuem stoernom teaju neke nacionalne valute.

Ad_1. Teina nacionalne novane valute u ECU-u
Osnovni kriterije je teina svake zemlje u meunarodnoj trgovinskoj razmjeni (prosjek je
5.godina).
Taj osnovni kriterij korigira se s odreenim elementima:
1. vrijednou GDP-a,
2. teinom sudjelovanja nacionalne banke u kratkoronoj monetarnoj potpori.

Efektivna teina = koliina valute u ECU-ima * dnevni teaj u ECU-ima





Ad_2. Koliina nacionalnih valuta u koari
- 69 -
Uzimajui u obzir teinu svake valute, treba odrediti koliinu svake nacionalne valute koju
treba plasirati u koaru.

Koliina valute u ECU-ima= teina nacionalne valute / stoerni teaj u ECU-ima

Promjena kvantitativnog sastava koare moe jednoglasno donijeti Vijee EU u 4 sluaja:
1. u principu, svakih pet obveznih godina,
2. kod enormnog porasta ekonomskog znaenja zemalja sudionica,
3. kod devalvacija ili revalvacija,
4. ako Unija integrira nove nacionalne valute u monetarnu koaru.

Ad_3. Stoerni teaj nacionalne valute
To je odnos slubenog pariteta izmeu nacionalne valute i ECU-a.
Stoerni teaj zatiuje se na dva naina:
1) koliinom novanih nacionalnih jedinica koje ine ECU,
2) ili ee, stoernim teajem nacionalne valute.

Teina valute= koliina valute u ECU-ima * stoerni teaj u ECU-ima


SVAKODNEVNI RAZVOJ NACIONALNIH VALUTA
Svaki dan teaj europskih valuta varira u odnosu na ECU, ovisno o ponudi i potranji na
deviznom tritu. To je rezultat dnevne kalkulacije efektivne vrijednosti neke valute europske
monetarne koare u ECU-ima.


























REGULIRANJE DEVIZNIH TEAJEVA

- 70 -
MONETARNA ZMIJA U FINANCIJSKOM SUSTAVU CEE
Sporazum iz Bazela utvrdio je fluktuacijske granice od 25%, ali u odnosu na USD.
Europska ekonomska zajednica bila je vezana meunarodnim paritetima europskih valuta, kao i
odnosom USD-a, odakle ideja o uvoenju MONETARNE ZMIJE za sve zemlje zajednice,
Norveku i vedsku.


Slika: Zmija u tunelu

Teaj FF u
USD PLAFON

OSOVINA TUNELA FIKSNI PARITET


VALUTE U USD-u
DNO

Godinji teaj


Zmija je bila tunel koji je sadrao, dnevno, sve komunitarne valute, procijenjene u odnosu na
USD.
Raspon zmije nije smio prijei 2,25%, to znai da raskorak izmeu dviju europskih valuta
ostaje manji od 2,25% i svaka izmeu njih ostaje u tunelu od 2,25% u odnosu na USD.
1973.g. zmija se desolidarizirala prema USD-u i to predstavlja stvarno fluktuiranje europskih
valuta u odnosu na USD.

NAINI INTERVENCIJE CENTRALNIH BANAKA
Uz intervenciju centralnih banaka postavljaju se tri pitanja:
1. tko intervenira,
2. kada intervenira,
3. kako intervenira.
Valute se procjenjuju dvije po dvije, svaka u odnosu na neku drugu.
Granica odobrene monetarne fluktuacije odobrena je na 15%.
Ta bilateralna granica predstavlja alarm za devet zemalja europskog teajnog mehanizma
ogranienih stopa, odnosno gornje i donje granice od koje nacionalne monetarne vlasti dviju
odreenih zemalja mogu intervenirati na deviznom tritu (toka intervencije).

EUROPSKI FOND ZA MONETARNU KOOPERACIJU (FECOM)
FECOM je u poetku imao zadau pomaganja komunitarnim centralnim bankama i interveniranju
deviznog teaja.
Posredstvom tog Fonda, centralne banke mogle su koristiti posebne kredite u obliku financiranja
obraunatog u ECU-ima odnosno:
neogranienu koliinu kredita naplativog za 45 dana,
kratkoroni kredit naplativa za 3 mjeseca,
kredit na srednji rok.
Funkcije FECOM-a postupno je preuzeo Europski monetarni institut (EMI), a zatim Europska
centralna banka 1.1.1999.g.

FAZA UVOENJA EURA I NOVI EMS
- 71 -
Dok je ECU bio samo obraunska jedinica i samo koara bezgotovinskog novca, euro je prava
valuta koja od 1.1.2002.g. ima potpuni novani status i bezgotovinski i gotovinski.
Nestankom europske monetarne koare u zemljama prve euro-zone sustav reguliranja valuta kao
u starom EMS-u nije vie bio potreban niti mogu.
Novi mehanizam deviznog teaja, nazvan takoer EMS-bis uveden je radi definiranja odnosa
izmeu triju valuta EU izvan euro-zone (danska kruna, britanska funta i vedska kruna) i samog
eura. To stanje naziva se MONETARNA KOABITACIJA.

ODREIVANJE LANICA PRVE EURO-ZONE
Kako bi zemlja EU mogla pristupiti euro-zoni i postati zemlja in, treba postii odreeni
napredak:
u stabilnosti cijena,
u nacionalnim valutama,
u ekonomskoj konvergeniciji koja je nuna za ukupnu monetarnu stabilnost.
Ti napori zemalja definirani su ekonomskim proporcijama koje se zovu etiri kriterija
ekonomske konvergencije ili MAASTRICHTSKI KRITERIJI, to su:
(1) inflacijski kriterij: stopa inflacije ne smije biti za vie od 1,5 postotnih bodova iznad prosjeka
triju zemalja s najniom inflacijom;
(2) kamatni kriterij: dugorone kamatne stope ne smiju za vie od dva postotna poena prelaziti
prosjek triju zemalja s najniom inflacijom;
(3) fiskalni kriterij: deficit prorauna konsolidirane ope drave ne smije prelaziti razinu od 3%
BDP-a, a ukupan javni dug ne smije biti vii od 60% BDP-a ili, ukoliko prelazi tu granicu,
mora opadati i pribiliavati se referentnoj vrijednosti zadovoljavajuim ritmom;
(4) teajni kriterij: lanica EU mora tijekom 2 god bez ozbiljnih tenzija sudjelovati u ERM II tz.
Da teaj njezine valute prema euru mora fluktuirati unutar doputenih granica (15% u
odnosu na sredinji paritet).
Dva posebna financijska uvjeta za pristupanje treoj fazi EMU, dakle jedinstvenoj valuti, jesu:
1) granica odobrene monetarne fluktuacije starog teajnog europskog mehanizma treba biti
potovana i to 2 godine,
2) uvjeti osiguranja monetarne konvertibilnosti nacionalne centralne banke trebaju biti neovisne
od vlade.
Ulaskom Grke 1.1.2001.g., dvanaest zemlja ini PRVU EURO-ZONU, koja se esto naziva
Euroland, Europa dvanaestorice ili Euro-zona dvanaestorice.
Uvjeti odravanja:
Fiksni paritet nacionalne valute u monetarnom sustavu podrazumijeva granicu odobrene
monetarne fluktuacije od 1%. Kada je granica odobrene monetarne fluktuacije vea od
1%, paritet valute je uvijek fiksan, ali prilagodljiv.
Ukrteni paritet ili bilateralni paritet je odnos pariteta izmeu dviju nacionalnih valuta prema
zajednikoj referenciji.
- 72 -
17. OD EUROPSKOG MONETARNOG SUSTAVA DO EURA

Uvoenje Europskog monetarnog sustava imalo je za cilj osiguranje stabilnosti teaja i
konvergenciju monetarne politike u Europi. Taj sustav zapoeo je 1.1.1999.g. MONETARNU
INTEGRACIJU, uvoenjem eura u dvanaest od petnaest zemalja EU.
Do uvoenja euroa na meunarodnom planu postojala su 2 reima::
1) FLOTIRAJUI TEAJEVI gdje je devizni teaj ravnotena cijena izmeu ponude i
potranje jedne valute na deviznom tritu.
2) FIKSNI TEAJ koji slubeno definira teajnu vrijednost jedne valute u odnosu na etalon
(devizu, zlato, ECU).
EMS je bio intermedijarni reim s flotiranjem prema ostatku svijeta.

PRVI POKUAJI MONETARNE INTEGRACIJE U CEE
MEUNARODNI MONETARNI SUSTAV proizaao je iz konferencije u Bretton Woodsu
1944.g., a garantirao je stabilnost teajeva na meunarodnoj razini na temelju nekoliko naela:
1. reima teaja fiksiranog u odnosu na dolar s granienjem granica fluktuiranju od 1%,
2. konvertibilnosti u zlato,
3. mogunosti prilagoavanja deviznog teaja.
WERNEROVO IZVJEE je programiralo ostvarenje EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
u tri etape, rasporeene na 10 godina.
Predvia suavanje fluktuirajue granice izmeu europskih valuta, slobodno kretanje kapitala i
istie potrebu za formuliranjem zajednike orijentacije budetske politike, fiskalnog
usklaivanja te uvoenje koordinacije izmeu strukturnih i regionalnih politika.
Zavrava s prijedlogom osnivanja centra odluka za ekonomske politike i stvaranje
komunitarnog sustava centralnih banaka.
Nedostatak Wernerovog plana bilo je odravanje dolara kao referentne valute za odreivanje
deviznog teaja izmeu europskih valuta.
MONETARNA ZMIJA.
Taj teajni sustav ograniio je okvire fluktuacije na 2,25% prema USD-u. Zmija u tunelu
oscilira dva puta ire (graf).

Graf: Zmija u tunelu



tunel




tunel


vrijeme

Sustav zmije zasniva se na intervenciji centralnih banaka na tritu deviza u sluaju klizanja
njihovih valuta izvan zmije, ali ako se njihovi pariteti udaljuju prema USD-u.
Zmija se pokazala opasnom za VB i Irsku, te za Italiju.
Neuspjeh zmije posljedica je vie faktora:
1. variranja dolara od toke uvrivanja sustava,
2. asimetrija sustava bila je teret za zatitu pariteta slabih valuta,
3. divergencija politika i makroekonomske performanse zemalja lanica.

FUNKCIONIRANJE EMS-A I EUROPSKA VALUTNA JEDINICA (ECU)
- 73 -
Europski monetarni sustav osnovan je radi stvaranja zone stabilnosti deviznog teaja koji je bio
nezavisan u odnosu na USD. Djelovao je do 31.12.1998.g.
Mehanizam EMS-a sainjavaju:
1. Europska valutna jedinica,
2. mehanizam intervencije na deviznom tritu,
3. kreditni aranmani.
ECU je zajednika valuta sustava.
Predstavlja ponderirani prosjek valuta zemalja lanica.
Nije tipina valuta u svojoj internoj strukturi i funkciji koju ispunjava. To je koara valuta.
KOARA VALUTA. ECU se definira kao koara jedanaest valuta. Teina monete u ECU-ima
varira sukladno funkciji njenog valutnog teaja prema ECU-u. Raste za valutu koja aprecira u
odnosu na ostale valute i ECU, a smanjuju se u obrnutom sluaju.
ATIPINA VALUTA. ECU ima znaenje obraunske jedinice EU. Naslijedio je tu funkciju od
Europske obraunske jedinice (EUA).
Njegova funkcija instrumenta rezervi centralnih banaka, zbog intervencije na deviznom tritu
preko ECU-a, nazvana slubenom.
Slubeni ECU uveden je putem FECOM-a.
ECU, kao instrument deviznih rezervi i kao transakcijski instrument, kvalificira se kao privatna
valuta.


MEHANIZAM TEAJA (ERM)
Teajni mehanizam zasnovan je na 4 elementa:
1. vezivanju valuta lanica za ECU stoernim teajem,
2. obvezatnosti simetrije intervencije na tritu kada devizni teaj dostigne granice dozvoljene
fluktuacije (limitne intervencije),
3. uvoenje financijske potpore izmeu centralnih banaka,
4. mogunosti prilagoavanja stoernog teaja u obliku devalvacija ili revalvacija.


ASIMETRIJA SUSTAVA: SIDRENJE NA NJEMAKU MARKU
Vodstvo njemake marke u okviru EMS-a nametnulo se gospodarskom snagom Njemake.
Valuta dominantnog gospodarstva esto postaje VALUTA-SIDRO.
Kredibilitet i meunarodni status uinio je od marke toku sidrita u odnosu na koju se ostale
valute EMS-a pozicioniraju. Njemaka je odreivala devizni teaj zone prema inozemstvu.
Nadmo njemake marke nije dozvolila potivanje formalne simetrije obvezatnih intervencija
koje su predviene u okviru mehanizma EMS-a.
EMS, poput zmije, je funkcionirao asimetrino, tj. teret monetarne stabilnosti optereivao je
iskljuivo zemlje ije su valute bile napadnute.
Vodstvo Njemake u monetarnoj politici dovelo je do potpunog gubitka monetarne suverenosti
ostalih zemalja pristupnica EMS-u.









PRIJELAZ OD KVAZIFIKSNOG TEAJA NA KVAZIFLUKTUIRAJUI TEAJ
- 74 -
1. prva faza: Traio se realni paritet izmeu valuta: prilagoavanja su esta zbog razliite stope
inflacije i razliite ekonomske politike zemalja zajednice.
2. druga faza: EMS se nalazi u razdoblju stabilnosti. Prelo se na kvazifiksne teajeve izmeu dvije
zemlje, to je omoguavalo smanjenje razlika njihovih kratkoronih kamatnih stopa.
3. trea faza: EMS zapada u krizu. Operatori su se prvo usredotoili na nordijske devize. Nakon
toga su se prebacili na devize koje su trpjele ekonomsku neravnoteu (lira, funta i pezeta) i
prema devizama iji su ekonomski temelji izgledali dobri (franc. franak i danska kruna).
4. etvrta faza: Zbog zaustavljanja pekulativnih pritisaka, raspon fluktuacije mehanizma teaja
poveava se od 2,25% na 15%, s mogunou variranja do 30%. Europske valute ulaze u
kvaziflotirajui sustav teajeva. Uvodi se novi EMS.
5. peta faza: Najpesimistiniji scenariji nisu se ostvarili. Novi EMS omoguio je blagu tranziciju
prema euru i to iz ovih razloga:
nuenja institucionalnog okvira za dobrovoljno procjenjivanje zemalja u tretiranju svoje
politike teaja, kao problema od komunitarnog interesa.
omoguavanja konvergencije deviznog teaja. Nijedna zemlja pristalica novog EMS-a nije
iskoristila proirenje raspona zbog slabljenja svoje monetarne politike.

KRIZA 1992. 1993. godine: TRANZICIJSKA KRIZA EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
Velika kriza EMS-a 1992.-1993.g. objedinila je htijenja zemalja lanica da svakako zatite
fiksnost teaja kao prirodni put prema EMU, unato velikim ekonomskim razlikama: razliite
stope inflacije nisu izazvale devalvaciju, a naftni ok prouzroen ujedinjenjem Njemake nije
doveo do revalvacije Njemake marke.
Jedinstvena monetarna politika, koju je odredila Njemaka, ne odgaa vie zahtjeve povrata
ukupne zone.


EKONOMSKI OK ZBOG NJEMAKOG UJEDINJENJA
S ekonomskog aspekta analiza Meunjemake ekonomske, monetarne i socijalne unije je
interesantna iz vie razloga:
jer se radi o testu prirodne veliine buduih ekonomskih i monetarnih unija,
to je za europske zemlje ekonomski ok koji je izazvao znatno poveanje realne kamatne stope
u Europi.
Ekonomsko ujedinjenje se provodilo dvostrukim politikim izborom:
1. na monetarnom planu, stopa konverzije istononjemake marke precijenjena je u odnosu na
zapadnonjemaku marku.
2. na socijalnom planu, ubrzana je konvergencija plaa istoka prema zapadnim, kako bi se
uklonila migracijska kretanja.
Distribucija kupovne moi i zanemarivanje pitanja rasta rentabilnosti poduzea imala je za
posljedicu:
1) porast jake nezaposlenosti na istoku,
2) klizanje cijena.
Ujedinjenje je izazvalo radikalan preokret platne bilance Njemake: iz stanja suvika tednje,
Njemaka je postala neto uvoznik kapitala.
Realna kamatna stopa dosegla je visoku razinu u Europi u okolnostima uspostavljanja rasta.
Danas se prihvaa da je revalvacija marke prema ostalim valutama EMS-a omoguila Njemakoj
bolje upravljanje inflatornim napetostima, a ostalim zemljama da se izvuku od slabije realne
kamatne stope, ravnomjernijom prilagodbom s fazom depresije, koju su prolazile.




MUNDELLOV TROKUT NESPOJIVOSTI (INKOMPATIBILNOSTI)
- 75 -
Mundellov trokut nespojivosti sporedni je proizvod modela Mundell-Fleming.
Trokut dokazuje da zemlja ukljuena u reim fiksnog teaja sa slobodnim kretanjem kapitala,
gubi monetarnu suverenost, izuzev ako se radi o zemlji voi zone.
Prema trokutu nespojivosti jedna, zemlja istovremeno ne moe imati monetarnu autonomiju,
fiskalne paritete i slobodno kretanje kapitala, osim ako nije vodea zemlja monetarne zone.


Slika: Mundelov trokut inkompatibilnosti


Autonomija monetarne politike



Slobodno kretanje kapitala Stabilnost teaja


NAELA TROKUTA:
1) autonomija monetarne politike je sposobnost zemlje da upravlja razvojem svoje monetarne mase i
razinom kamatne stope u funkciji ciljeva ekonomske politike,
2) fiksni pariteti u mehanizmu teaja EMS-a imali su za cilj odravanje valute u rasponu od 2,25%
oko stoernog teaja,
3) sloboda kretanja kapitala je mogunost premjetanja financijskog kapitala bez kontrole teaja.


Ako zemlja podie svoju kamatnu stopu u borbi protiv inflacije (autonomna monetarna
politika), privlai inozemni kapital koji se masovno okree na nacionalnu valutu (sloboda
kretanja kapitala). Monetarna masa se poveava. Devizni teaj se pribliava plafonu teaja i
stvara potekoe potpori odravanja pariteta (stabilnosti teaja).


Dvostruka stega financijskih trita i Bundesbanke
Izbor dvaju ciljeva trokutne inkompatibilnosti znai naputanje treeg.
Povijesno se pokazalo nemoguim da se europska zemlja, s izuzetkom Njemake, u vezi s
prezentiranjem razvoja deviznog teaja, kojeg je u svom izvjeu dao Emerson, smjesti u sredite
trokuta.
lanice EMS-a su se odrekle svoje pune monetarne suverenosti prenijevi je na Njemaku, a ona
tako postaje jedina zemlja Zajednice koja je izbjegla nespojivost izmeu financijskog trita,
fiksnosti teaja i nezavisnosti monetarne politike.
Ostale zemlje, radi zatite stabilnosti deviznog teaja, nale su se pod dvostrukim okriljem:
1) financijskih trita,
2) Bundesbanke.
Upravljanje deviznim teajem postalo je izuzetno teko.
Ostale potekoe za EMS odnose se na njemako vodstvo u monetarnoj politici, koje predstavlja
da politika koju Njemaka definira, odgovora ukupnim potrebama zone.
Asimterija funkcioniranja EMS-a zavrila je njegovim diskreditiranjem, pokazavi da su ciljevi
njemake ekonomske politike i drugih zemalja sudionica proturjeni.





OD EURPSKOG MONETARNOG SUSTAVA DO EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
- 76 -
Europska monetarna unija procijenjena je korisnom, budui da je omoguavala europskim
zemljama podjelu monetarne suverenosti, koju je do tad imala samo Njemaka.
Delorsov komitet inspiriran Wernerovim izvjeem predloio je etape stvaranja ekonomske i
monetarne unije, koje je prihvatilo madridsko Vijee 1989.g.
Europsko vijee odrano u Madridu jednoglasno je prihvatilo, s 1.1.1999.g., EURO za
jedinstvenu valutu, koja nije jedina valuta Europske unije.
Teajna kooperacija i tranzicija prema euru osigurana je za sve zemlje EU koje nisu ukljuene u
euro-zonu obnovljenim reimom EMS-a nazvanim EMS-bis ili ERM-II.


TRI FAZE MAASTICHTSKOG UGOVORA
PRVA FAZA
zapoela je uvoenjem liberalizacije kretanja kapitala.
Usvojeni su programi konvergencije radi omoguavanja uvoenja fiksnog pariteta izmeu valuta i
uvoenja jedinstvene valute.
Ekonomska politika zemalja lanica postala je predmetom multilateralnog nadgledanja koje je
obavljalo Vijee ministara ECOFIN.
Prva faza doivjela je neuspjeh, jer je kriza EMS-a i pogoranje neravnotee javnih financija u
zemljama lanicama oslabjelo je proces poduzete konvergencije.
DRUGA FAZA
Monetarna odgovornost je i dalje nacionalna, a promjena pariteta teaja ostaje mogua.
Ta etapa je karakteristina zbog dvije institucionalne promjene:
(1) r re ef fo or rm me e s st ta at tu us sa a n na ac ci io on na al ln ni ih h c ce en nt tr ra al ln ni ih h b ba an na ak ka a i i n na ac ci io on na al ln no og g z za ak ko on no od da av vs st ta av va a. Svaka zemlja
lanica trebala je za vrijeme te faze urediti svoju institucionalnu nezavisnost i dovesti svoju
status u sklad s Europskim sustavom centralnih banaka (ESCB), koji se sastoji od Europske
centralne banke (ECB) i nacionalnih centralnih banaka (NCB),
(2) osnivanja E Eu ur ro op ps sk ko og g m mo on ne et ta ar rn no og g i in ns st ti it tu ut ta a (EMI) koji je kasnije zamijenjen Vijeem
guvernera centralnih banaka i FECOM-om. EMI je prestao s radom 1.6.1998.g., a zamijenila
ga je Europska centralna banka. Za vrijeme kratkog postojanja, Institut je imao 2 funkcije:
tehniko funkcioniranje: razvoj ECU-a upravljanje deviznim rezervama zemlje,
praenje zemalja lanica u vezi s potovanjem obveze realizacije EMU-a.
Na kraju te etape VB i Danska su izrazile elju izlaska iz proces prelaska na jedinstvenu valutu
(klauzula OPTING OUT). One ne sudjeluju u euru zbog politike odluke: Danska i vedska
nakon referenduma, a V.B. zbog procjene vladajuih struktura. Nove (i budue) lanice Eu
nemaju tu opciju.
TREA FAZA
odnosi se na stvarnu primjenu EMU-a 1.1.1999.g. i ona utvruje, sukladno Ugovoru iz
Maastrichta, novi kalendar uvoenja eura.
- 77 -
PROCJENA POTOVANJA OBVEZA ZEMALJA LANICA
PRAVNA I EKONOMSKA KONVERGENTNOST
Obveze pravne konvergentnosti odnose se na kompatibilnost nacionalnog zakonodavstva,
ukljuujui status NCB-a, s Ugovorom i statusom ESCB-a. Status NCB-a treba prihvatiti naelo
institucionalne, osobne i financijske nezavisnosti centralnih banaka i njihovu integraciju u ESCB.
KRITERIJI EKONOMSKE KONVERGENCIJE
Kriteriji ekonomske konvergencije procjena su kvalitete izvedene kombinacijom monetarno-
budetske politike zemalja kandidata ili policy mix: kriterij teaja i kriterij stabilnosti cijena
vezuju se uz monetarnu politiku, dok kriterij javnih financija procjenjuje budetsku politiku.
KRITERIJI KONVERGENCIJE u 1997.g.
Kriteriji konvergencije kalkulirani za 1997.g. nisu imali za posljedicu iskljuivanje zemalja juga
radi povoljne konjunkture, trinih pretpostavki i dobro voenje politike prelaska na euro.
Kriterij pripadnosti mehanizmu teaja za vrijeme od barem dvije godine iskljuio je iz eura
Grku, Italiju, Finsku , vedsku i V.B.
Kriterij inflacije, dugoronih kamatnih stopa i proraunskog deficita, pokazali su se malo
diskirminatorni. Odbacili su od jedinstvene valute samo Grku, koja nije potovala kriterije
teaja. Ostale zemlje juga (Italija, panjolska i Portugal) svoje su napore oko konvergencije
ostvarile dezinflacijom u odnosu na ostatak EU.
Kriterij javnog duga, koji obuhvaa kumulativne proraunske deficite, prividno je slijedio rast
prorauna i optereenje kamata u velikom broju europskih zemalja za vrijeme devedesetih
godina. Ugovor je ostavio mogunost da se taj kriterij moe promijeniti tendencijom
pribliavanja referentne vrijednosti zadovoljavajuem ritmu.
Od zemlja kandidata jedino Grka i vedska nisu ispunile obvezu ekonomske konvergencije.


UVOENJE EURA
Od ugovora iz Maastrichta istanan je scenario uvoenja eura: utvren je kalendar prelaska na
euro u prijelaznom razdoblju.
TRI KALENDARSKE ETAPE
Komisija EU je objavila ZELENU KNJIGU o modalitetima prelaska na jedinstvenu valutu, koje
je prihvatilo Europsko vijee odrano u Madrid. Pribliavanje je nazvano big bang.
Zelena knjiga predviala je tri etape koje su se vezale uz Maastrichtski kalendar na euro:
1) etapa A zapoela je s odreivanjem, odlukom Vijea, jedanaest zemalja koje prelaze na
jedinstvenu valutu 1.1.1999.g. U toj etapi prihvaeni su nuni pravi okviri uvoenja
jedinstvene valute, poetak faze izdavanja novanica te precizirana tehnika koju trebaju
primijeniti banke, financijska trita i poduzea,
2) etapa B znaajna je po stvarnoj primjeni Ekonomske i monetarne unije 1.1.1999.g. Vijee je
nepovratno odredilo teaj konverzije meu sudionicima i prema euru. Euro, jedinstvena valuta,
slubeno je zamijenio ECU po teaju jedan prema jedan,
3) etapa C zapoinje uvoenjem u opticaj novanica eura paralelno s nacionalnom valutom, koju
treba postupno zamijeniti u roku od najvie 6 mjeseci. Prijelaz na jedinstvenu valutu bit e
tako zavren za grupu zemlja osnivaa EMU-a.

PRAVNI OKVIRI PRELASKA NA EURO
Pravni status eura odreen je monetarnim zakonom kojemu je svrha osiguranje transakcija i
upravljanje rizikom poveznim s cirkulacijom eura. Dvije odredbe odredile su pravne okvire:
(1) Prva uvodi pravnu sigurnost ekonomskih operatora. Precizira da je ECU (slubena koara)
zamjenjiva eurom po teaju 1 naprama 1 poetkom 3 faze. Definira pravila primjenjiva za
stopu konverzije (6 signifikantnih brojeva, od ega 5 nakon zareza) i pravilo zaokruivanja
(euro se zaokruuje u najblii cent, nacionalna valuta u najblie centime),

- 78 -
(2) Drugo pravilo utvruje da od 1.1.1999.g. euro postaje jedina slubena valuta jedanaest
kvalificiranih zemalja. Paralelno, euro i svaka nacionalna valuta su razliiti izrazi jedinstvene
valute na ekonomskom planu.
Naelo ni-ni (ne obvezuje i ne zabranjuje) daje jamstvo da jednom prihvaen izbor
vezuje sve kasnije operacije za sporazumne propise o istoj jedinici. Izuzetak od tog naela su
bankarski rauni za koje postoji mogunost koritenja eura ili nacionalne valute. To pravilo
odreuje naine uvoenje kovanica i novanica.


NEPOVRATNO FIKSIRANJE STOPA KONVERZIJE
Ugovor predvia da stope konverzije koje je donijelo Vijee danom stupanja na snagu tree
faze ne mijenjaju eksternu vrijednost ECU-a.
Time je osiguran kontinuitet izmeu deviznih teajeva ECU-a i eura prema dolaru, jenu i
drugima.
U Madridu uvodi se pravilo konverzije ECU-a u euro jedan za jedan.
Tome je pridodano ope makroekonomsko pravilo: odluka o stopi konverzije izmeu valuta i
prema euru uspostavlja dugoronu ekonomsku konkurentnost angamana u monetarnoj uniji, bez
mogunosti ponovnog prilagoavanja.
Kroz 20.god. EMS-a omogueno je nametanje ideje o monetarnoj uniji, preferiran kvazifiksni
devizni teaj te omoguena decentralizacija uz primjereno zadovoljavanje nacionalne suverenosti
Euro-zona je instrument za postizanje stupnja slobode prema tritu, dok podijeljen suverenitet
omoguava uvoenje orijentacije prema opim interesima zone.
Jedinstvena valuta omoguava strukturnu reformu velike irine u sferi kooperacije, nestabilnosti
mehanizma teaja EMS-a i premjetanja potekoa razmjene unutar monetarne unije na razmjenu
s ostatkom svijeta.


- 79 -
18. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA (EMU)

UVODNO O EMU-u
EMU je napredniji stupanj ekonomske integracije koji obuhvaa;
zajedniku monetarnu politiku i
usko koordinirane ekonomske politike zemalja lanica.
EMU se zasniva na zajednikom tritu proizvoda i usluga.
Ekonomska i monetarna unija utemeljena je Ugovorom o Europskoj uniji i oznaava novu i vrlo
znaajnu etapu u izgradnji Europe.
Predstavlja progresivan, rigorozan i nepovratan angaman zemalja lanica u uvoenju jedinstvene
valute, kojom e upravljati jedinstvena centralna banka, a to e poveati monetarnu stabilnost
Zajednice i svijeta.
EMU je ekonomska i monetarna integracija zemalja pristalica Europske unije.
Definiraju je 4 sukcesivna ugovora:
1) Rimski ugovor,
2) Ugovor iz Maastrichta,
3) Ugovor iz Amsterdama,
4) Ugovor iz Nice kojem se pridodaje i Jedinstveni europski akt.

FAZE EMU-a
EMU se moe sagledati u 5 uzastopnih faza:
(1) povijest ekonomske i monetarne unije,
(2) uvjeti pristupa zavrnoj fazi (EMU),
(3) Europska unija prema ekonomskoj uniji,
(4) Europska unija prema monetarnoj uniji i jedinstvenoj valuti,
(5) oekivanja od jedinstvene valute.

Ad_(1) PRVA FAZA: povijest ekonomske i monetarne unije: moe se razmatrati u 6 sljedeih etapa:
1) Rimski ugovor koji je otvorio njenu perspektivu,
2) Wernerovo izvjee koje je definiralo bitne uvjete realizacije Unije,
3) tranzicija,
4) Delersovo izvjee koje jasno odreuje njene modalitete,
5) Ugovor o EU,
6) Ugovori iz Amsterdama i Nice.
Ad_(2) DRUGA FAZA: uvjeti pristupa zavrnoj fazi: odnosi se na stabilnost cijena, oporavak javnih
financija i ekonomsku konvergenciju koja je nuna za ukupnu monetarnu stabilnost..
Ad_(3) TREA FAZA: Europska unija prema ekonomskoj uniji: ova faza je vezana uz trite EU i
ekonomske politike.
Trite EU prema ekonomskoj integraciji, odnosi se na:
ukidanje prepreka razmjeni unutar EU,
poveanje izvora i poboljavanje sredstava Strukturnih fondova EU,
jaanje ekonomske i budetske koordinacije Unije.
Ekonomske politike su decentralizirane, ali trebaju biti koherentne u respektiranju odreenih naela:
bez povlatenog financiranja javnih vlasti,
bez autonomnog pribjegavanja zemalja lanica u proraunskim tekoama,
bez prekomjernog deficita javnog budeta, veeg od 3% GDP-a.
Ad_(4) ETVRTA FAZA: Europska unija prema monetarnoj uniji i jedinstvenoj valuti: zapoela je
kada je na poetku EMU-a Komisija potvrdila radnu grupu odreenu za prouavanje praktinih
aspekata prijelaza na jedinstvenu valutu.


Proces uvoenja monetarne unije, predvien Delorsovim izvjeem i odvija se u tri etape:
- 80 -
1) Prva etapa predviala je: liberalizaciju kapitala; ukljuivanje to veeg broja valuta u mehanizam
teaja europskog monetarnog sustava; dovravanje jedinstvenog trita; uvoenje procesa
konzultacija Vijea guvernera centralne banke; ratifikaciju Ugovora o EU. Uinci se trebaju
ostvariti na stabilnost cijena i oporavak javnih financija.
2) Druga etapa predvia: osnivanje ECB-a u okviru ECSB-a; jaanje koordinacije monetarnih
politika; uvoenje instrumenata i nunih procedura jedinstvene monetarne politike; posebnu
kontrolu razvoja ECU-a i zatim eura.
3) Ciljevi tree etape odnosili su se na pristanak nepovratnog odreivanja pariteta koji vodi
realizaciji ukupne ekonomske i monetarne unije.
Ad_(5) PETA FAZA: oekivanja od jedinstvene valute: koja je:
faktor stabilnosti i prosperiteta efikasnije jedinstveno trite, stimulacija rada i zaposlenosti,
poveana meunarodna stabilnost,
bitan dodatak jedinstvenom tritu financira meunarodnu razmjenu i investicije,
simplifikacija ivota graana jednostavnija usporedba trinih cijena,
stimulans za rad i zaposlenost bolje upravljanje javnim dugom, tednja domainstava slobodna,
jae centralne banke manja kamatna stopa,
gospodarski faktori nestanak trinih monetarnih transakcija,
razvoj pozitivnih uinaka konkurencije,
faktor meunarodne stabilnosti vea neovisnost od amerikog dolara.


RAZLOZI NASTANKA EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
Carinska unija je uklonila prepreke izmeu zemalja lanica Zajednice u tritu roba i
opskrbljivanja, ali nije sprijeila monetarne varijacije koje mogu stvoriti nepremostive prepreke,
ak i vee od carinskih.
Devalvacija valute zemlje lanice unije ekvivalentna je uincima carinske tarife svih uvezenih
proizvoda i subvencijama te zemlje.
Revalvacija valute jedne zemlje lanice, oznaava suavanja izvoza i stimuliranje uvoza.
Rizik od promjene teaja suava meusobne utjecaje financijskih trita, a time i ekonomski rast
u EU.
Zajednikim tritem multipliciraju se vanjski financijski izvori, to pomae poduzeima da
proire poslovanje.
Monetarna fluktuacija moe otetiti investitore koji financiraju inozemne investicije izvozom
kapitala iz njihovih zemalja, a i ograniiti zahtjeve za sredstvima domee zemlje.
Ekonomske politike zemalja lanica trebaju biti sukladne.
Realizacija ekonomskih ciljeva zemalja lanica ovisi o ekonomskim uvjetima u drugim zemljama
lanicama.
Nepovoljna konjunktura u jednoj zemlji lanici vodi smanjenju uvoza iz druge zemlje lanice
zajednikog trita.
Povoljna konjunktura u jednoj zemlji lanici ima pozitivne uinke na ekonomiju ostalih i feed-
back efekte na prvu zemlju.
Sve imaju korist od koordinacije ekonomski politika.
Negativne uinke moe proizvesti divergentnost konjunkturnih nacionalnih politika.






ZATO OSTVARITI MONETARNU UNIJU?
- 81 -
Da li je EMU optimalna monetarna zona (OCA)?
Teorija OCA polazi od ispitivanja odreenog broja ekonomskih kriterija u odreivanju optimalne
zemljopisne irine monetarnog prostora s jedinstvenom valutom ili sustavom fiksnih pariteta
razliitih monetarnih oznaka.
Najvanija su 4 kriterija:
1. kriterij mobilnosti faktora rada,
2. kriterij otvornog gospodarstva,
3. kriterij diverzifikacije industrijskih struktura,
4. kriterij inflacije.

Ad_1) KRITERIJ MOBILNOSTI FAKTORA.
Uveo ih je Mundell. Dvije zemlje, A i B, formiraju OCA u situaciji kada je zemlja A pogoena
lokalnom krizom ili specifinim okom i njeni se radnici mogu premjestiti prema dinaminoj
zemlji B. Mobilnost faktora rada unutar zone supstituira prilagoavanje deviznog teaja ili realnih
nadnica.
Mundellov kriterij je primjenjiv za vrlo malu monetarnu uniju, blizu bazena zapoljavanja, u
uvjetima relativno slabe mobilnosti faktora rada.
Ovaj kriterij se osporavao. Mundell nije procjenjivao korisnost asocijacije zajednikih valuta i
nerazdvojivost trokova fleksibilnih teajeva.

Ad_2) KRITERIJ OTVORENOG GOSPODARSTVA.
Uveo ih je MacKinnon. Ekonomija je otvorena ako se opseg dobara koji se razmjenjuju u BNP-u,
poveava. to su zemlje otvorenije jedna prema drugoj, vei je interes za formiranje zajednike
monetarne zone radi sprjeavanja tetnosti poremeaja izazvanih variranjem deviznog teaja.
Relativnu otvorenost zemalja Unije karakteriziraju dva segmenta:
1. to su zemlje manje, otvorenije su,
2. robni priljevi orijentirani su prema unutarkomunitarnoj trgovini na tetu razmjene s ostalim
zemljama.
Ovaj kriterij objanjava prednosti ukljuivanja malih otvorenih zemalja, najznaajnijih,
fiksnom teaju i monetarnoj uniji.

Ad_3) KRITERIJ DIVERZIFIKACIJE INDUSTRIJSKIH STRUKTURA.
Uveo ih je Kenen. Velike zemlje EU imaju diverzificirani industrijski aparat koji zatiuje sektor
od posebnih okova i trebaju manja sredstva za prilagoavanja u okviru euro-zone. Male zemlje
imaju specijaliziranu proizvodnu strukturu.
Kriterij diverzifikacije industrijskih struktura nije u potpunosti prihvatljiv.

Ad_4) KRITERIJ INFLACIJE.
Haberler i Fleming vezuju OCA uz razliku stopa inflacije i tvrde: ako je izmeu dvije zemlje (A i
B) razlika u inflaciji gotovo jednaka nuli, tada one stvaraju OCA.
Nulta razlika stopa inflacije izmeu dvije zemlje jami dugoronu stabilnost deviznog teaja.

PRIBLIAVANJE TROKOVA KORISTI: EMERSONOV IZVJETAJ
TROKOVI UDRUIVANJA JEDINSTVENE VALUTE
Trokovi jedinstvene valute odnose se na tranzicijsku fazu i zavrno stanje, a vezani su uz gubitak
instrumenata ekonomske politike, javnih prihoda i novi poloaj valute na meunarodnoj razini.
Vie je takvih trokova, a najznaajniji jesu:
1. tranzicijska nestabilnost,
2. nestajanje instrumenata deviznog teaja,
3. gubitak autonomije monetarnih politika,
4. gaenje emisione dobiti.
- 82 -
Ad_1. Tranzicijska nestabilnost. Emersonovo izvjee unaprijed je predvidjelo rizik od
inkompatibilnosti izmeu EMS-a i potpune liberalizacije trita kapitala. Procjenjuje se da je jak je
rizik za vrijeme prve i druge etape Maastrichta. Razdoblje tranzicije treba biti to krae kako se ne bi
produljila nestabilnost dok postoji rizik od ubrzanja konverzije.
Ad_2. Nestajanje instrumenata deviznog teaja. Kompenzira se promjenom realnog deviznog teaja
uvoenjem konkurentnosti ii uklanjanjem nedovoljne zaposlenosti faktora proizvodnje. Ako se
uvoenje realnog prilagoavanja pokae nemoguim, trokovi nezaposlenosti i dezertifikacije
odreenih regija mogu biti znaajni.
Ad_3. Gubitak autonomije nacionalnih politika. Nacionalne monetarne politike nestaju u korist
jedinstvene monetarne politike orijentirane iskljuivo prema stabilnosti ukupnog gospodarstva
monetarne unije. Nacionalne monetarne politike mogu biti prilagodljive, neutralne ili restriktivne.
Ad_4. Gaenje emisione dobiti (seignorage). Seignorage omoguava centralni bankama financiranje
rashoda emitiranjem novanica. Nestajanje tih prihoda obvezuje te zemlje na budetsko
prilagoavanje porastom ostalih poreza ili smanjenjem rashoda.

Nestabilnost koja se pripisuje emisiji meunarodne valute. Jedinstvena valuta postat e rob
propisa meunarodne valute koja e se prema definiciji intenzivno koristiti izvan emisijske zone.


PREDNOSTI JEDINSTVENE VALUTE
1) prestanak nesigurnosti deviznog teaja. Nestaje teajni rizik. Nepovratno odreivanje deviznog
teaja dovodi do potpunog izjednaenja kamatnih stopa iste prirode, istih dospijea i istog rizika.
2) nestajanje trokova transakcije. Nestaju svi izravni trokovi transakcija vezanih za operacije
teaja: komisijski trokovi, teajna mara, upravljanje trezorom i obraunavanje u vie deviza u
okviru istog poduzea.
3) akcelerator jedinstvenog trita. Jedinstvena valuta smatra se sredstvom ostvarenja svih
oekivanih prednosti jedinstvenog trita jaanjem integracije trita roba, uklanjajui i
monetarne poremeaje.
4) bitni dodatak financijskoj integraciji. Jedinstvena valuta uklanja zadnju prepreku u integraciji
europskog financijskog trita. Negativni inozemni utjecaj ne postoji vie za jednu zemlju
integriranu u monetarnu uniju. Bilanca plaanja zajednika je za ukupnu monetarnu uniju.
5) zajedniki monetarni suverenitet. Jedinstvena valuta znai prijelaz s asimetrinog reima na
zajedniko odluivanje u monetarnoj oblasti. To je bila jedina mogunost uklanjanja pretvaranja
Europe u zonu marke.
6) emisija meunarodne valute favorizira stvaranje multipolarnog monetarnog sustava. Jedinstvena
valuta e izazvati redistribuciju poloaja meunarodnih deviza. Smanjit e trokove transakcija i
rizik teaja za poduzea i europske banke. Razvoj meunarodnog pondera europske valute
omoguit e bolju ravnoteu ekonomskih odnosa i meunarodnih valuta.


KARAKTERISTIKE EURO-ZONE
Obuhvaa petinu svjetskog bogatstva.
Po broju stanovnika euro-zona je neto vea od SAD-a i izrazito vea od Japana.
Proizvodna struktura zone intermedijarna je u odnosu na te dvije zemlje, sa znaajnijom
industrijskom orijentacijom u odnosu na SAD i zastupljenijim uslunim sektorom od Japana.
Naroito se razlikuje od te dvije zemlje po veliini javnog sektora u gospodarstvu s
administrativnim javnim rashodima.
Otvorenost euro-zone prema treim zemljama neto je vea od SAD-a i Japana.
Financijsko trite euro-zone ekvivalentno je teini SAD-a i mnogo vee od Japana, ali s dosta
razliitom razdiobom: vie trita dionica i obveznica u SAD-u, poletnija bankarizacija u euro-
zoni.
- 83 -
MONETARNA POLITIKA U EMU-u
Monetarna politika je komunitarna.
Uvele su je europske centralne banke radi odravanja stabilnosti cijena i koritenja klasinih
intervencijskih sredstava sukladnih otvorenoj trinoj ekonomiji prema treim zemljama.
Razlozi monetarnog povezivanja zajednice:
Kako je cijena zlata bila niska, meunarodne transakcije regulirane su sve vie u dolaru nego u
zlatu, tako da se ezdesetih ulo u sustav dolara.
Takvo mjesto dolara dalo je SAD-u izuzetne teajne prednosti kupovinom proizvoda ostalih
zemalja i omoguilo amerikim kompanijama kupovanje mnogih europskih poduzea po niskim
cijenama.
Trite teaja zemalja lanica CEE funkcioniralo je na temelju dolara. Zbog toga su zemlje
Zajednice imale vie razloga pruiti zajedniki otpor dolaru i meusobno se monetarno povezati.
REZOLUCIJA IZ 1971. BARROVO-WERNEROVO IZVJEE
Barrov plan i Wernerovo izvjee predloili su stvaranje ekonomske i monetarne unije Zajednice
po etapama.
Vijee i predstavnici vlada zemalja lanica, na prijedlog Komisije inspirirane Wernerovim
izvjeem, predloili su rezoluciju o etapnom retroaktivnom uvoenju ekonomske i monetarne
unije (1971.g.)
Europa nije predvidjela silovite reakcije svijeta. Nakon rezolucije zemlje Zajednice nale su pred
ogromnim priljevom kratkoronog kapitala pa su neke od njih morale poduzeti hitne mjere kako
bi se oduprle fluktuirajuim teajnim marama izmeu valuta Zajednice.
Teak udarac monetarna unija CEE dobila je kada je vlada SAD-a objavila odluku o integralnom
ukidanju konvertibilnosti dolara u zlato, uvoenju fluktuacije teaja dolara i primjeni
protekcionistikih mjera zatite amerikog trita od uvoza iz ostalih razvijenih zemlja.


EUROPSKI SUSTAV CENTRALNIH BANAKA (ESCB)
Sastoji se od Europskih centralnih banaka i Centralnih nacionalnih banaka (NCB).
Samo ECB i NCB imaju pravnu osobnost.
ECB stvara svoj kapital.
Udio svakog NCB-a, raunajui i zemlje koje ne sudjeluju u euru, odreen je prema broju
stanovnika i BNP-u europske unije.
Samo zemlje lanice zone uplauju svoj ukupni udio, dok su se ostale zemlje ograniile na 5%.
Organi ESCB-a su :
1) Upravno vijee (Vijee guvernera) je centralni organ sustava. Utvruje monetarnu politiku.
Sastoji se od 12 guvernera nacionalnih centralnih banaka euro-zone i 6 lanova Izvrnog
odbora. Svaki lan ima 1 glas. Odluke se donose jednostavnom veinom.
2) Izvrni odbor (Direktorij) provodi monetarnu politiku sukladno orijentaciji i odlukama koje
donosi vijee guvernera. Sastoji se od predsjednika, zamjenika predsjednika i 4 lana,
zajedniki izabrana sporazumom s obzirom na njihov ugled i profesionalno iskustvo u
monetarnoj bankarskoj oblasti.
3) Ope vijee sastoji se od predsjednika i potpredsjednika ECB-a i guvernera NCB-a svih
lanica EU te e postojati dok postoje zemlje lanice koje ne koriste euro kao vlastitu valutu.
Ovo vijee nema odgovornosti za odluke o monetarnoj politici u euro zoni.

STABILNOST CIJENA KAO GLAVNI CILJ ESCB-A
Glavni cilj ESCB-a je odravanje stabilnosti cijena.
Vijee guvernera ECB-a odredilo je stabilnost kao godinji porast usklaenog indeksa
potroakih cijena (HICP), koji je nii od 2% u euro-zoni.
Nezavisnost centralne banke, u odnosu na vladu, nuan je uvjet stabilnosti cijena.
- 84 -
Pored neposrednog cilja odravanja stabilnosti cijena Europske centralne banke, odreena su i
dva posredna cilja:
1) strategija prema javnosti,
2) nadgledanje primjene monetarne politike.

INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE
ECB kontrolira ponudu eura i razinu kratkoronih kamatnih stopa u ukupnoj monetarnoj uniji.
Ona vodi jedinstvenu monetarnu politiku pomou 3 instrumenta:
1. STALNIH OLAKICA, koje osiguravaju likvidnost povezanu s neravnoteom bankarskih
trezora. Ako je banka nedovoljno likvidna, moe se refinanicrati po kamatnoj stopi veoj od
trine: to je olakica marginalnog zajma. Ako banka ima viak likvidnosti moe plasirati
svoju likvidnost kod ESCB-a po nioj stopi od trine, zahvaljujui depozitnim olakicama. Te
dvije stope dio su upravljaki stopa ECB-a,
2. OPERACIJA OTVORENOG TRITA, na globalan nain djeluju na likvidnost banaka
kupnjom i prodajom vrijednosnih papira,
3. OBVEZATNIH REZERVI, koje su obvezatna potraivanja kreditnih institucija kod emisijskih
institucija.
Ta tri instrumenta pridonose poveanju ili smanjenju globalne bankarske likvidnosti u euro-zoni i
tako odreuju cijene.


POLITIKA TEAJA U EMU-u
Politika teaja upravlja deviznim teajem eura prema valutama Europske unije koje su predmet
derogacije.

INSTITUCIONALNI OKVIRI POLITIKE TEAJA
Politika teaja se pridrava glavnih naela stabilnosti cijena.
ECB djeluje posredstvom klasinih instrumenata: kratkoronom kamatnom stopom i deviznim
rezervama.
VIJEE EURA (EUROGROUP) nadleno je za deviznu politiku uz obvezu odravanja
stabilnosti cijena. Kvalificirano je za zakljuivanje ugovora o teaju izmeu eura i valuta treih
zemalja prema sustavu jednoglasnosti.
INSTRUMENT DEVIZNIH REZERVI. Znaenje deviznih rezervi u europskim zemljama
potvruje se uvoznim propisima, upravljanjem deviznog teaja u okviru EMS-a i suoavanjem sa
spekulativnim pritiscima.
ODNOSI TEAJA SA ZEMLJAMA EU NELANICAMA EURO-ZONE
Tri zemlje EU nisu lanice euro-zone (Danska, VB i vedska).
Danska se nazali u preinsu, jer je njezina valuta ukljuena u novi mehanizam teaja (ERM-II)
nazvan EMS-bis.
V.B. i vedska su outs, jer preferiraju flotirajue teajeve.
Novi mehanizam teaja (ERM-II) za pre-ins
Europsko vijee odrano u Amsterdamu uvelo je ERM-II.
ERM-II funkcionira na osnovi 3 instrumenta:
1. fluktuacijskih granica, koje su 15% oko stoernog teaja izraenog u euru.
2. posebnog nadgledanja razvoja konvergentnosti i upravljanja deviznim rezervama.
3. mehanizam intervencije.
Problemi outs zemalja
Postojanje valuta outs, odreeni je rizik za euro zonu s obzirom na konkurentnu
deprecijaciju, kao i aprecijaciju eura prema tim valutama.


- 85 -
POLITIKA TEAJA PREMA VELIKIM SVJETSKIM DEVIZAMA
Devizni teaj eura prema velikim svjetskim devizama, odreuje se slobodno na tritu u okviru
fleksibilnog sustava teaja.

Euro-meunarodna valuta
MEUNARODNA VALUTA ispunjava klasine funkcije obraunske jedinice, sredstva plaanja
i sredstva rezervi izvan zone emisije.
Euro moe postati referentna valuta europsko-afrike zone.
ERM-II ve ima zadau osiguranja tog slaganja za zemlje EU koje nisu lanice euro-zone.
Euro kao valuta fakturiranja i kotacije roba. Potencijali razvoja eura neogranieni su s obzirom na
izvoz i uvoz. Velike zemlje izvoznice fakturiraju svoje izvoze u vlastitim devizama, dok manje
zemlje fakturiraju u meunarodnim valutama i valutama zemalja uvoznica. Euro e tee
konkurirati USD-u na podruju uvoza.
Euro kao sredstvo plaanja privatnog i slubenog sektora. USD je sredstvo plaanja koje se
najvie koristilo na deviznom tritu, nakon ega slijedi valuta euro-zone.
Euro u aktivi meunarodnih plasmana. Na valute zone eura otpada treina emisija. Euro moe
brzo pojaati svoj poloaj.
Euro u razini slubenih deviza. USD obuhvaa tri petine deviznih rezervi centralnih banaka na
meunarodnoj razini, prema petini koju ine europske valute.

Pitanje vanjske vrijednosti eura
Moe se izdvojiti vie faktora, koji izazivaju aprecijaciju ili deprecijaciju eura prema dolaru:
institucionalni faktori,
konjunkturni faktori,
faktori financijskog trita i deviznih rezervi.

Prema tripolarnom meunarodnom monetarnom sustavu ili organiziranom duopolu?
Prema Emersonovom izvjeu, uvoenje eura favorizirat e tripolarnost sustava oko velikih
trgovakih blokova amerikog, europskog i azijskog iji su ekonomski ponderi relativno
uravnoteeni.
Istovremena pojava eura i jena uruava monopol dolara kao jedinstvene svjetske valute, efikasnije
od samog eura.
Tripolarni sustav, prema Emersonovom izvjeu, vie stimulira traenje kooperativnih rjeenja na
meunarodnoj razini gdje se svi interesi uzimaju u obzir te se ide prema traenju rjeenja u
smjeru organizacije svjetskog blagostanja.
Perspektiva duopola USD-euro ucrtava se kao mogui temelj novog IMS-a, koji se ne oslanja
na suprotstavljanje, nego na usku koordinaciju izmeu dviju valuta.
- 86 -
19. BUDETSKA POLITIKA EU

Europski budetski sustav nije se razvijao prema komunitarnom sporazumu.
NAELO SUPSIDIJARNOSTI omoguavalo je voenje komunitarne budetske politike
usporedo s nacionalnim budetskim politikama zemalja lanica.
Svrha tog naela je sauvati zemlje lanice od centralistikih tendencija.
S plafonom od 1,27% komunitarnog GDP-a, proraun EU je nedostatan da bi imao stabilizatorski
poloaj i dao istinsku orijentaciju europskoj ekonomskoj politici.

NACIONALNE BUDETSKE POLITIKE
Komisija daje prednost politici decentralizacije, jer omoguava da se proizvodnja roba i javnih
usluga bolje prilagodi potrebama stanovnitva.
Decentralizacija osigurava uinkovitiju demokratsku kontrolu koja je sposobna ukloniti sve
birokratske prepreke i osigurati veu konkurenciju izmeu zemalja, koja stimulira uinkovitost i
inovativnost.
Emersonovo izvjee navodi da nacionalne budetske politike mogu odreenim doziranjem
dovesti do efikasne autonomije, discipline i koordinacije u budetskoj sferi.

SPORAZUM PAKTA O STABILNOSTI I RASTU
Zbog bojazni da monetarna unija ne izazove ekspanzivne budetske politika, odreene su metode,
dogovorene tolerancije i definirane etape procedura ekscesivnih deficita u Paktu o stabilnosti i
rastu.
Pokuaj aktiviranja nacionalnih budetskih politika
Zadravanje autonomnih nacionalnih budetskih politika opravdava se zbog gubitka monetarnih
nacionalnih instrumenata, instrumenata deviznog teaja, a slab obujam komunitarnog prorauna
spreava vei utjecaj u sluaju krize.
Proirenje djelovanja nacionalnih budetskih politika nain je pomoi samoj dravi u ostvarenju
konjunkturne stabilnosti.
Sve potekoe obvezuju razvijanje sporazuma u voenju ekspanzivne budetske politike izmeu
svih zemalja pristupnica monetarne unije i u kombinaciji te politike s Europskom centralnom
bankom, koja ima za cilj stabilnost cijena.
Zajednike monetarne politike mogu jako otetiti zemlje koje vode restriktivne budetske
politike, ili obratno, biti vrlo olakotna za one koje prakticiraju gipkije budetske politike.
Instrumenti skretanja Sporazuma
zabrana ECB-u monetarizacije javnih dugova radi povrata svih rizinih proraunskih stavki,
desolidarizacija zemalja lanica u sluaju nesolventnosti jedne od njih. Svaka je zemlja sama
odgovorna za ugovorni dug.
dugotrajnost referente vrijednosti od 3% BNP-a za proraunski deficit i 60% BNP-a za javni dug.
obvezu Komisije da nadgleda razvoj javnih financija u zemljama lanicama na osnovi ta dva
kriterija kako bi Vijee zauzelo stav o procjeni postojanja rizika prekomjernog duga.
Procedure Pakta o stabilnosti i rastu
Sporazum precizira pojedine toke i izvore neizravne legitimnosti reima mirovina.
1) PROCEDURA NADGLEDANJA Pakt o stabilnosti i rastu predvia da svaka zemlja lanica,
barem, srednjorono svede proraun u ravnoteu ili suficit radi adekvatnijeg djelovanja
budetske politike u fazi recesije. Cilj je te procedure davanje pune efikasnosti automatskim
stabilizatorima, to zahtijeva zdrave javne financije.
Svaka zemlja lanica euro-zone dostavlja Komisiji i Vijeu stabilizacijski program, a ostale
program konvergencije, s jasnim budetskim ciljevima u 3 godine, udjelom javnog duga i
nainom njegova prilagoavanja. U sluaju da javne financije pokau divergencije u odnosu na
predvianja, Komisija otvara sustav brze uzbune.
- 87 -
2) PROCEDURA PREKOMJERNOG DEFICITA U sluaju prekoraenja od 3%, Komisija uvodi
proceduru prekomjernog deficita. Vijee preporuuje zemlji da prilagodi svoju politiku i prihvati
mjere koje e vratiti zemlju u normalno stanje. Za sluaj neposluha primjenjuju se sankcije. Ako i
nakon 2 god ostaje prekomjeran, depozit se pretvara u novanu kaznu.
Dvije odredbe mogu ublaiti tu proceduru:
prva iskljuuje zemlje suoene s problemima neovisnim o svojoj volji, ili zemlje koje su
stvorile blau ekonomsku aktivnost koja odgovara smanjenju realnog BNP-a od 2%.
druga uvodi politiku proceduru zemlji s tekom recesijom, tj. iji realni BDP pada barem
0,75%.

KOORDINACIJA BUDETSKI NACIONALNIH POLITIKA:
UPRAVLJANJE EKSTERNALITETIMA
Koordinacija nacionalnih budetskih politika supstitut je slabosti ponude komunitarnih
proraunskih sredstava i trasiranja nacionalnih prorauna Paktom o stabilnosti i rastu.
VIJEE EURA koordinira politike zemalja lanica euro-zone, utvruje ciljeve i radnje koje
treba realizirati na komunitarnoj razini.
Ekonomska teorija uvodi EKSTERNALITET. To su vanjski uinci u okviru EU, izazvani
odlukom jedne zemlje, to se manifestira kao posljedica na trokove i blagostanje druge zemlje.
Postoje dva tipa tih uinaka:
1. pozitivni eksterni uinci, kada je interes jedne zemlje lanice povezan s interesima Unije. Rashodi
za istraivanje i razvoj, transportnu infrastrukturu i telekomunikacije te zatitu okolia jedne
zemlje, pridonose blagostanju njenog stanovnitva, ali i stanovnitva cijele Unije,
2. negativni eksterni uinci, koji izazivaju trokove i tetu drugima. Sluajevi negativnih
eksternaliteta mnogobrojni su: oneienja, problem javnog zdravstva, fiskalno natjecanje,
socijalni dumping, produeni proraunski deficit koji potie podizanje zajednikih kamatnih
stopa.
Najefikasnija razina intervencije u oblasti eksternaliteta je na supranacionalnoj razini,
komunitarnom proraunu ili meuvladinim koordinacijama.

MINIMALISTIKI BUDETSKI FEDERALIZAM
Teorija budetskog federalizma pokuava utjecati na svako podruje intervencije (obrana,
obrazovanje, transport, socijalna zatita). Svako od njih ubire porez i prua javna dobra.
U odnosu na postojee federacije, EU je atipina. To je ekonomska integracija koja se zasniva na
neznatnoj centralnoj budetskoj vlasti s ogranienim redistribucijskim znaenjem.
Federalizam omoguava razliite kombinacije donoenja odluka na razini centralne i lokalne
vlasti.

DA LI JE MOGUA EVOLUCIJA EUROPSKOG PRORAUNA?
Suprotstavljaju se dvije filozofije o mjestu javnih financija u europskoj monetarnoj integraciji.
Prva je vezana uz MacDougallovo izvjee o nunom poveanju zajednikog centralnog
prorauna kao preduvjeta za sve monetarne unije.
Ta se postavka zasniva na ravnotenom odnosu izmeu budetske i monetarne politike.
Druga postavka Komisije suprotstavlja se filozofiji MacDougalla i zagovara to da proraun od
2% komunitarnog BNP-a treba zadovoljiti provoenje EMU-a te se zalae za asimetrini reim
dominiran monetarnim polovima. Odbacuje funkciju stabilizatora javnih financija.
Samo rashodi koji se odnose na zatitu okolia, cestovnu i eljezniku infrastrukturu,
telekomunikacije, zajedniku eljezniku mreu, istraivanje i razvoj, a u manjoj mjeri na
visokokolsko obrazovanje, mogu rasti i supstituirati manje efikasne nacionalne rashode.


- 88 -
STABILIZACIJA EURO ZONE U SLUAJU KRIZE
Zemlje lanice euro-zone liene su dvaju instrumenata ekonomske politike:
monetarne politike
devizne politike
Dvanaest zemalja ne ini optimalnu monetarnu zonu s obzirom na kriterij mobilnosti rada,
fleksibilnost strukture njihovih relativnih cijena i diverzifikaciju industrijskih struktura.


NOVA MIX POLITIKA
Glavna potekoa je postizanje uinkovite koordinacije izmeu budetskih nacionalnih politika i
jedinstvene monetarne politike.

Utjecaj nove klasine makroekonomije
Nova klasina makroekonomija osporava svaku uinkovitost diskrecijskih politika ubrzanja,
polazei od hipoteze da ekonomski subjekti formiraju racionalne pretpostavke: imaju
mogunost predvianja uinaka politika podupiranih potranjom i uvianja neuspjeha.
Razine monetarne i budetske politike zasnivaju se na osnivakim pravilima EMU-a koja polaze
od te teorijske analize. Razlikuju se dva tipa pravila i to:
1. pravilo pravne norme za kredibilnost je potrebno ekonomsku politiku unijeti u zakon.
2. pravilo ponaanja u cilju reputacije, provedena politika treba biti jasno transparentna kako bi
se udaljavanja od predvienih ciljeva mogla sankcionirati.

Karakteristike mix politike
Koordinacija nacionalnih budetskih politika i jedinstvene monetarne politike u EMU-u ne
obavlja se sama po sebi.
Nijedna institucija ne centralizira makroekonomsku politiku.
Karakteristike mix politike:
Znaajka novog sustava je u asimetriji koja se odnosi na monetarnu politiku. Stoer nove
policy mix je ECB. Sva pravila definirana su tako da osiguraju uspjenost arbitrae i stabilnosti
cijena, kako bi se uklonili sukobi s budetskom politikom.
Druga karakteristika monetarne politike je njena orijentacija prema globalnoj
makroekonomskoj situaciji euro-zone. Predstavlja prednost, ali i nedostatke restrikciju za
odreene, veliku ekspanziju za ostale.
Trei originalnost EMU-a je nedostatak adekvatno centralnog prorauna koji bi bio jak
mehanizam osiguranja smanjenja zaostajanja razvoja.

Ekonomski ok i odgovor ekonomske politike
Ekonomski okovi razliitog su podrijetla: prirodne katastrofe, ratovi, migracije, socijalne
krize, financijske ili sektorske krize, potekoe energetskom opskrbom, primjena tehnologije,
prekomjerno variranje teaja.
Te asimetrine poremeaje treba stabilizirati.
ok se moe odnositi na potranu ili ponudu.
ok potranje djeluje na obje sastavnice globalne potranje, dok ok ponude djeluje na
trokove proizvodnje poduzea i teko mijenja profitabilnost: to su stalni trokovi.
Zajednika monetarna politika je a priori prilagoena lijeenju simetrinog oka; vezana
koordinacijom nacionalnih budetskih politika u sluaju oka potranje, ali je neoperativna prema
asimetrinim okovima, jer treba uzeti u obzir ukupne interese zone.
Nacionalna budetska politika primjerena je za ublaavanje specifinog oka, jer utjee na
potranju.




- 89 -
Tablica: Ekonomski okovi i odgovori ekonomske politike

OKOVI POTRANJA PONUDA
SIMETRIAN
(zajedniki)
- zajednika monetarna politika
- koordinacija nacionalnih budetskih
politika
- zajednika monetarna politika
ASIMETRIAN
(specifian)
- nacionalne budetske politike
- koordinacija nacionalnih budetskih
politika
- mobilnost rada
- fleksibilnost nadnica
- strukturne reforme


KOJI JE STUPANJ HOMOGENOSTI POTREBAN ZA EUROPSKO GOSPODARSTVO?

Konvergencija u odnosu na konjunkturne cikluse
Ekonomska konvergentnost sastavni je dio konjunkturnih ciklusa razliitih zemalja lanica.
Uzima, s jedne strane, znaenje razmjene intra-zone s obzirom da su sve zemlje, u isto vrijeme,
njeni glavni klijenti i prvi opskrbljivai u okviru jedinstvenog trita i, s druge strane, uvoenja
slinih ekonomskih politika koje su nametnute lanstvom zemalja u EMS-u.

Konvergencija prema ekonomskim okovima
Ista reakcija zemalja EU na ekonomske okove objanjava se sposobnou euro-zone i
prilagodbom nacionalnih konjunktura zajednikim politikama. Te reakcije odvijaju se u etapama:

Zakljuak: europska integracija je do sada pogodovala razvoju intragranske trgovine.

KAKO APSORBIRATI SPECIFINE OKOVE NA JEDNU ILI VIE ZEMALJA UNIJE
Kod asimetrinog oka, ECB se rukovodi interesima ukupne euro-zone i ne prilagoava
monetarnu politiku i deviznu politiku pojedinanim interesima, nego prema ukupnim interesima
Unije.

Nacionalne budetske politike pri oku potranje
Koritenje nacionalne budetske politike je a priori efikasno, kao odgovor na specifine okove
koji mijenjaju sastav globalne potranje.
Monetarna unija ublaava takav tip oka, jer je uklonjena fluktuacija teaja kao i autonomne
nacionalne politike.
Radi osiguranja stabilizacije u monetarnoj uniji, socijalni partneri zakljuili su sporazum koji se
odnosi na uvoenje kontraciklikih mjera, u okviru fondova osiguranja nezaposlenih i
mirovinskih fondova.

Pitanje oka ponude
Odgovor na ok ponude poskupljuje trokove proizvodnje; budetske politike su neefikasne bilo
da su koordinirane ili ne, jer se radi o nunom prilagoavanju gospodarstva, a ne dobivanju
financiranja.
Prilagoavanje tom tipu permanentnog oka, za strukturirano gospodarstvo, vie inflacijsko od
svojih partnera, operiralo se do sada mijenjanjem deviznog teaja.
Nain formiranja nadnica naglaava regionalnu neravnoteu u okviru EU. Manje razvijene regije i
regije u kojima je vea nezaposlenost, pogoene su strogou najveeg poveanja nadnica.
Fleksibilnost nadnica i produktivitetna dobit supstituiraju blokiranje deviznog teaja. Politika
dohotka ima potpuno strateko znaenje u okviru makroekonomske politike, u kojoj presudno
znaenje ima nain institucionalnog fiksiranja nadnica.
Rasprava o ekonomskog konvergentnosti plasirala se prema strukturnim reformama koje
omoguavaju dugotrajnost nove Unije.
Konkurencija izmeu europskih zemlja izaziva premjetanje valuta openito prema
konkurentnosti socijalno-ekonomskog sustava koji izravno omoguuje stvaranje socijalne Europe.
- 90 -
20. EKONOMSKA I SOCIJALNA KOHEZIJA
SOCIJALNA POLTIKA

EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI SOCIJALNE POLITIKE
Ciljevi socijalne politike vrlo su bliski cijevima regionalne politike. Regionalnoj politici je cilj
poboljanje ivota najdefavoriziranihih regija EU, a socijalnoj politici poboljanje ivota
najdefavoriziranihih graana. Jedna i druga politika usmjerene su na rjeavanje ekonomske i
socijalne neravnotee u Uniji te na to da sve zemlje i graani imaju korist od rezultata
funkcioniranja unutarnjeg trita.


RAZLOZI NASTANKA EUROPSKE SOCIJALNE POLITIKE
Dinamika socijalne politike nerazdvojiva je od efikasne industrijske politike.
Pomo industriji u krizi ima izravne socijalne uinke, jer omoguava ouvanje zaposlenosti.
Razvoj tehnologije izaziva pozitivne i negativne uinke pa je stoga potrebno da socijalni napredak
slijedi tehnoloki.
to se gospodarstva vie pribliavaju, to su sliniji socijalni problemi kao i naini njihova
rjeavanja tj. sve se vie namee komunitarni pristup.
Koordinacija socijalne politike u okviru Unije ima veliko znaenje kako se nacionalni sustavi
zatite ne bi kretali u smjeru koji bi bio u koliziji s ciljevima ili normama zapoljavanja u ukupnoj
Uniji, to bi sprjeavalo kretanje radnika, ili se suprotstavljalo konkurenciji izmeu zemalja
lanica


SOCIJALNA KOHEZIJA EU
Jedinstveni europski akt i Ugovor o EU naglaavaju da unapreenje usklaenog razvoja ukupne
Zajednice jaa njenu ekonomsku i socijalnu koheziju.
Zemlje lanice obvezuju se na poticanje i unapreenje radnog okruenja, zatitu, sigurnost i
zdravlje radnika te poticanje harmonizacije i napretka postojeih uvjeta.
Strukturni fondovi, u okviru kojih je i Europski socijalni fond, glavni su instrumenti Unije za
unapreenje socijalne kohezije.
Sporazum o socijalnoj politici, koji su zakljuile sve zemlje lanice, s izuzetkom VB, jedini je
primjer komunitarnih sustava u kojima jedna zemlja lanica ne sudjeluje u ciljevima drugih.
Prema ovom sporazumu cilj je Zajednice i zemalja lanica: poveati zaposlenost, poboljati
napredak ivota i rada, adekvatna socijalna zatita, socijalni dijalog i razvoj ljudskih potencijala
koji e omoguiti viu razinu zapoljavanja.
Bijela knjiga Komisije o europskoj socijalnoj politici definirala je politiku pribliavanja, te
zacrtala puteve Unije za razdoblje od 1995.g. Vijee je utvrdilo nekoliko temeljnih orijentacijskih
ciljeva: poboljanje konkurentnosti Unije i jaanje snaga koja omoguuju zapoljavanje.


HETEROGENOST EUROPSKOG PROSTORA
Osjetljivost europskog gospodarstva pojaava se proirenjem Unije, posebno za zemlje CEEC-a
pa svaka zemlja, ovisno o njenom stadiju razvoja, treba predvidjeti razinu socijalne zatite za
ublaavanje okova.






- 91 -
DISPARITETI NEZAPOSLENOSTI, TROKOVA RADA I SOCIJALNE ZATITE
Ne moe se uspostaviti korelacija izmeu rezultata trita rada i socijalne zatite: odreene zemlje
biljee dobre rezultate s obje strane, a druge slabe, dok gospodarstvo postie izmjenino dobre i
manje dobre pokazatelje.
Nezaposlenost
Nezaposlenost je postala generacijski problem, glavni izazov Europi i Europljanima.
Razlikuju se ameriki i europski model nezaposlenosti i radnikih zarada:
1. AMERIKI model daje prednost manjoj nezaposlenosti, slabijim zaradama i niem pragu
siromatva radi poveanja stope zaposlenosti.
2. EUROPSKI model preferira vie plae, nie od stupnja naknade cijene rastue
nezaposlenosti. Stopa zaposlenih relativno je slaba u EU (60%).
Smanjenje nezaposlenosti prioritetan je zadatak, a naroito dugotrajne nezaposlenosti.
Kontrast, ovisno o zemlji, ukazuje na strukturnu nezaposlenost u EU, a manjim dijelom na
nedovoljnost efektivne potranje.
Trokovi rada
Trokovi nadnica po satu u industriji su podijeljeni izmeu Njemake, iji su trokovi radne snage
najvii i panjolske, Irske i V.B.
Ta diferencijacija objanjava se slabijom produktivnou rada u zemlji gdje su trokovi rada
najnii, nedovoljno socijalna zatita.
Zemlje niih trokova nadnica (panjolska, Irska, V.B., Grka i Portugal) zemljopisno su
udaljene od sredita tvrde jezgre aktivnosti, gdje su trokovi najvii, a koja obuhvaa Njemaka,
Francusku, Belgiju, Luksemburg, Nizozemsku, Dansku i Austriju, zbog koritenja moi
pozitivnog eksternaliteta koncentracije aktivnosti, nazvane efekti aglomeracije.
Industrijska diverzifikacija, karakteristina za EU, dovodi do osjetljivosti i ranjivosti strukture
trokova izmeu centara i periferije. Ta razlika izmeu zemalja lanica dovodi u pitanje
ekonomsku i socijalnu koheziju ukupnog ekonomskog prostora.
Razina socijalne zatite
Sustav socijalne zatite koji predstavlja glavnu karakteristiku europskog modela trita
socijalnog gospodarstva, homogeniji je od trita rada u EU.
Vrh hijerarhije ini skandinavski socijalni model, u sredini su zemlje bismarkovskog socijalnog
sustava, a na dnu su V.B., Luksemburg, i Italija. Ta se hijerarhija zatvara kohezijskim
zemljama.
Utvren stupanj siromatva i dane usluge po stanovniku za svaku zemlju, malo ili mnogo se
podudaraju s tom hijerarhijom.
Kalkulacija jedinstvenog praga siromatva za cjelokupnu Europu odgovara polovici prosjenog
dohotka jedinice komunitarne potronje.
Ekonomska i socijalna kohezija zajednikog praga siromatva podijelila je zemlje lanice na
sjever i jug.


DISPARITET S CEEC-om U PERSPEKTIVI PRIKLJUIVANJA
Postupno proirivanje Zajednice (V.B., Irsku, Dansku, Grku, panjolsku, Portugal, Austriju,
Finsku i vedsku) povealo je njihovu diferencijaciju.
Novo proirenje planirano na zemlje srednje i istone Europe pojaat e te tendencije i
heterogenost izmeu zemalja EU postat e jo znaajnija.
Struktura zaposlenosti u CEEC-u neuravnoteena je u odnosu na Francusku, koja slui kao
referentna za zapadnu Europu, u korist poljoprivrede, rudarstva, manufakturne industrije i na tetu
robnih usluga, banaka i osiguranja.
Promjena zapoljavanja delikatna je u uvjetima nekomplementarne industrijske i poljoprivredne
strukture.
- 92 -

INDUCIRANI TROKOVI RAZVOJNOG RASKORAKA
NII SOCIJALNI PRAG: nelojalna konkurencija
Socijalni i fiskalni dumping trokovima radne snage, razinom socijalne zatite i niskim poreznim
pritiskom, europske zemlje koriste kao komparativnu prednost u konkuriranju socijalno
naprednijim zemljama, to izaziva premjetanje poduzea.
AFERA HOOVER: transferom proizvodne aktivnosti iz Francuske prema kotskoj, zbog
niih trokova za nadnice i potpisom sporazuma sa kotskim sindikatom, privremeno su
zamrznute nadnice zbog socijalnog mira.
Rizik od restrikcija konkurentnih nadnica manifestira se odreivanjem rasta niih nadnica u
odnosu na izravne konkurente.
Socijalni i fiskalni dumping te restrikcija konkurentnih nadnica nove su forme nelojalne
konkurencije.

VII SOCIJALNI PRAG: pogoravanje poloaja zemalja s usporednim razvojem
tetna je nametnuta socijalna harmonizacija prema gore, koja ne vodi rauna o razlici u razvoju i
razini produktivnosti izmeu pojedinih zemalja.
Zemlje s usporenim razvojem prihvaaju socijalni model razvijenijih zemalja, to je loe jer
dolazi do jo veih razlika.
EU treba izbjegavati uniformizaciju nadnica i socijalnih normi sve dok postoji prirodna
konvergencija zemlja s usporenim razvojem.
Premjetanje poduzea s radnom snagom slabije kvalifikacije pridonosi razvoju manje naprednih
zemalja. To dovodi do ravnotee ekonomskog i socijalnog prostora i potie podjelu rada unutar
europskog bloka: zemlje koje zadravaju tehnologiju pozicioniraju se na visokoj gami, dok ostale
izvae prednosti zbog niskih trokova rada proizvodnjom banaliziranih proizvoda.

IZGRADNJA SOCIJALNE EUROPE
Naelo supsidijarnosti esto se priziva radi potvrivanja prednosti nacionalne suverenosti o
socijalnim pitanjima i odsutnosti kompetencija Unije, naroito za probleme koji se odnose na
naknade.
Europska integracija zapoela je s utvrivanjem triju stupova:
1. komunitarnog prava,
2. socijalnog dijaloga izmeu udruenja poslodavca i sindikalnih grupa na europskoj razini, te
3. meuvladine koordinacije u oblasti politike zapoljavanja.

KOMUNITARNO PRAVO I SOCIJALNA POLITIKA EU
U Rimskom ugovoru socijalna politika rezimira se uvoenjem Europskog socijalnog fonda.

Povelja o temeljnim socijalnim pravima radnika
Jedinstvenim aktom izvrena je revizija Rimskog ugovora i prihvaena je Komunitarna povelja o
osnovnim pravima radnika, nazvana SOCIJALNA POVELJA (karta), koja je povezana uz
sljedee:
1) Jedinstveni akt: daje nova sredstva europskim institucijama za ubrzanje realizacije
jedinstvenog trita. Odobrava glasovanje kvalificiranom veinom o direktivama koje se
odnose na poboljanje zdravlja i sigurnosti radnika,
2) Socijalnu povelju: predstavlja opu deklaraciju naela i intervencija bez pravnih uinaka.
Postavlja temeljna pravila europskog modela prava radnika i uokvirivanja velikog trita u tom
sektoru. Socijalnom poveljom definirana su temeljna naela europskih socijalnih prava za sve
graane,
3) Program socijalnih radnji: pojaava se zdravstvena zatita i sigurnost u radnoj okolini
zahvaljujui glasovanju kvalificiranom veinom. Postoji vie od dvadeset direktiva o tim
pitanjima, a tretiraju dvije teme:
- 93 -
1. radna mjesta i posebne kategorije radnika, obuhvaajui ribarske brodove, privremena ili
mobilna gradilita itd,
2. opasne tvari koje se odnose na buku, azbest i kancerogene tvari.

Sporazum o socijalnoj politici
Protokol o socijalnoj politici sastavni je dio Maastrichskog ugovora.
Sporazum o socijalnoj politici iskristalizirao je 3 oblasti i modalitete razliitih intervencija Unije:
1. prva oblast koja je izvan komunitarnog polja, odnosi se na nagraivanje, pravo udruivanja,
pravo na trajk i pravo zatvaranja poduzea (lock out),
2. glasovanje kvalificiranom veinom Vijea,
3. podruja u kojima Vijee odluuje jednoglasno su: socijalna sigurnost i socijalna zatita
radnika nakon otkaza, zatita kolektivnog interesa radnika i poslodavaca, uvjeti zapoljavanja
stanovnika treih zemalja.

EKONOMSKI I SOCIJALNI ODBOR (ESC)
ESC je organ osnovan Rimskim ugovorom i mjesto je predstavnika civilnog drutva.
Ima 222 lana koja jednoglasno bira Vijee za razdoblje od 4 godine.
lanovi su podijeljeni u tri grupe:
1) poslodavci,
2) radnici i
3) razliite aktivnosti (znanstvo, poljoprivrednici, potroai, slobodne profesije).
Odbor je organiziran u posebne sekcije koje pokrivaju glavna podruja ugovora:
poljoprivredu, ribarstvo,
industriju, trgovinu, financije i monetarna pitanja,
transport i komunikacije,
vanjske odnose, trgovinsku politiku i razvoj;
energiju, nuklearna pitanja i istraivanja,
regionalni razvoj, gospodarenje zemljitem i urbanizam;
zatitu okolia, javno zdravstvo i potronju.
Miljenje ESC-a je obvezatno ili fakultativno za Vijee ili Komisiju, a od Amsterdamskog
ugovora i za Europski parlament.

EUROPSKI SOCIJALNI DIJALOG
Od 1985.g. pokrenut je socijalni dijalog izmeu udruenja poslodavaca i radnika, grupiranih u
organizacije na europskoj razini.
Taj dijalog je ojaan Maastrichtskim ugovorom, jer je uveo proceduru koja omoguava socijalnim
partnerima prihvaanje okvirnog sporazuma u oblasti komunitarnih kompetencija.

Socijalni partneri na komunitarnoj razini
Organizacije koje predstavljaju interes poslodavaca i radnika:
1. Centar europskih poduzea s javnim sudjelovanjem (CEEP): Predstavnici su sektora
eljeznikog transporta i distribucije energije. Znaenje CEEP-a oslabjelo je valom
privatizacije.
2. Konfederacijska unija industrije i poslodavaca Europe (UNICE),
3. Europska sindikalna konfederacija (CES).

Povezivanje socijalnih partnera u stvaranju socijalne politike
Pregovaranja socijalnih partnera mogua su tradicionalnim konzultacijama ili suvremenijim
nainom to znai da socijalni partneri slijede projekt kako bi doli do sporazuma u roku od
najvie devet mjeseci.

- 94 -
AMSTERDAMSKI UGOVOR
Amsterdamski ugovor posebno se posveuje ZAPOLJAVANJU.
EU ima osrednju stopu zaposlenosti mladih zbog neadekvatnog pristupa na trite rada, ali isto
tako i starijih radnika, to potie njihov prijevremeni odlazak iz aktivnog ivota te ena i
hendikepiranih osoba koje su diskriminirane.
Komunitarna strategija nije usmjerena na smanjenje nezaposlenosti, nego na difuznost
zapoljavanja, otvoreno i dinaminije trite rada.
Vijee je kvalificiranom veinom prihvatilo odrednice koja zemlje lanice moraju prihvatiti pri
svojoj politici zapoljavanja.
Te odrednice su:
1) poboljanje kapaciteta profesionalnog ukljuivanja. Cilj je ukloniti uzroke strukturne
nezaposlenosti,
2) jaanje prava jednakosti, odnosno suzbijanja diskriminacije zapoljavanja ena i
hendikepiranih osoba,
3) razvoj poduzetnikog duha,
4) poticanje mogunosti prilagodbe poduzea i njihovih radnika. Ovaj stup ima za cilj uklanjanje
prepreka koje onemoguavaju poticanje zaposlenosti u organizaciji rada, poboljanje vremena,
sigurnost na radu i difuziju permanentnog obrazovanja.


BILANCA I PERSPEKTIVE SOCIJALNE POLITIKE
Socijalna politika Zajednice ide dobrim putem.
Najvei uspjeh je realizacija zajednikog trita rada.
Radnici migranti podrijetlom iz najsiromanijih regija Zajednice, koriste pravednije uvjete u
odnosu na stanovnitvo zemlje primateljice u sferi zapoljavanja, socijalne sigurnosti, edukacije i
profesionalnog obrazovanja njihove djece, uvjeta ivota i rada i provoenju sindikalnih prava.
Strukturni fondovi pridonose pribliavanju razvoja zemalja lanica i regija EU, naroito u sferi
infrastrukture i pristupu profesionalnog obrazovanja.
Ciljevi socijalne stabilnosti unutarnjeg trita: maksimizacija koristi, aktivna politika
zapoljavanja i adekvatno profesionalno obrazovanje, konkretna realizacija slobodnog kretanja
ljudi, zatita zdravlja i sigurnosti radnika u radnim sredinama, solidarnost i socijalni dijalog.
U kontekstu realizacije unutarnjeg trita, Zajednica sporije napreduje u socijalnoj, nego u
ekonomskoj domeni.
Jedinstveni europski akt instituirao je pravilo veinskog glasovanja za veinu direktiva o
harmonizaciji unutarnjeg trita, a zadralo se pravilo jednoglasnosti u socijalnom
zakonodavstvu.
Ekonomska aktivnost Zajednice suoava se s ogromnim promjenama u industriji i to
kvantitativno i kvalitativno internacionalizacija proizvodnje i trita, ubrzavanje tehnolokih
promjena prisiljavaju Zajednicu na promjenu zapoljavanja, to znai da mora prilagoditi
kvalifikaciju radnika buduim promjenama te minimizirati ekonomske i socijalne trokove
sukladno tim promjenama.

- 95 -
21. POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA

Smanjenje regionalnog dispariteta predstavlja uvjet realizacije EMU-a i funkcioniranja sustava
unutarnjeg trita.
Pojam regija je vieznaan jer definira stupnjeve smjetene ispod federalnih zemalja ili
centraliziranih drava.
Sve zemlje lanice EU provode regionalnu politiku sa svrhom unapreenja razvoja zaostalih
regija, prijenosom potencijala iz prosperitetnih regija.
Svaka zemlja lanica EU najprije vlastitom nacionalnom politikom rjeava regionalne probleme
unapreenjem infrastrukture financijskom potporom investitora.
Europska regionalna politika usuglaava nacionalne regionalne politike sukladno orijentaciji i
fiksiranim odreenim naelima, radi uklanjanja prekomjerne pomoi izmeu zemalja lanica.
Glavni cilj regionalne politike EU je smanjenje postojeeg regionalnog dispariteta i spreavanje
novih regionalnih neravnotea prijenosom komunitarnih potencijala prema regijama s
gospodarskim problemima, financijskim instrumentima, naroito Europskog fonda za regionalni
razvoj (FEDER).


EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI REGIONALNE POLITIKE
Svi ekonomski faktori administrativni, kulturni i socijalni stvaraju eksterno gospodarstvo,
tj. prednosti koje su rezultat kombinacije faktora koji ine posebne trokove za poduzee.
Meunarodna konkurentnost manje utjee na statike komparativne regionalne prednosti kao to
su teritorijalna koncentracija i prirodni resursi, a mnogo vie ima kvalitativne dinamike elemente
kao to su mobilnost faktora, informacije i sposobnost uspjene kombinacije, koja nudi
mogunost poveane ekonomske decentralizacije kada su kanalizirane adekvatnom politikom.
Odbor regija daje veu panju teritorijalnom poloaju zajednica u institucionalnom sustavu Unije,
a treba osigurati znaajnije mjesto u predvianjima regionalnih tendencija i upravljanja
strukturnim intervencijama EU.


REGIJE S PROBLEMIMA
Reforma Strukturnih fondova Zajednice svrstala je regije s problemima u 3 grupe:
(1) regije zaostale u razvoju komunitarno nazvane regije prednosti br.1, definirane su kao regije
iji je GDP po stanovniku 25% nii od komunitarnog prosjeka. Te regije obuhvaaju cijelu
Grku, Portugal i Irsku kao i veliki dio panjolske i Italije, Korziku, Sjevernu Irsku, kotske
otoke i Highland, nove njemake lendere, belgijski Hainaut, austrijsko Gradie i
skandinavske regije koje su vrlo slabo naseljene. Te regije objedinjuju vie nedostataka:
nedovoljna ili neadekvatna infrastruktura,
slaba ili zaostala industrijska struktura,
poljoprivreda, koja dominira zastarjelom strukturom,
depopulacija sela s navalom na gradove,
velika nezaposlenost, mladih i radnika slabe ili niske kvalifikacije.
(2) industrijske zone u opadanju prednosti br.2, su regije u kojima je znaajan udio aktivnosti
stanovnitva zaposlenog u industrijskim granama koje su u padu: crna metalurgija,
ugljenokopi, rudnici eljeza, brodogradnja, tekstil. Te regije imaju vrlo visoku prosjenu
gustou naseljenosti. Glavni element u tim regijama trite je radne snage i smanjenje
nezaposlenosti, to predstavlja glavni cilj komunitarne politike,
(3) ruralne zone Slaba diverzifikacija industrije i usluga te nemogunost novog zapoljavanja,
rezultat su depopulacije tih regija posljednjih 30 godina. Te regije predstavljaju 21% teritorija
EU, ali sa samo 8% stanovnitva. Imaju slabu gustou naseljenosti stanovnitva, s mnogim
preprekama pristupu velikom tritu Unije.
- 96 -
Zajednika karakteristika ta tri tipa regija ogromna je ovisnost o nekoliko tradicionalnih
ekonomskih aktivnosti koje ne osiguravaju produktivnost, stopu zaposlenosti i zadovoljavajui
dohodak, a GDP po stanovniku u svim tim regijama, nii je od komunitarnog prosjeka,
nezaposlenost je znatna i kontinuirana, emigracija velika.


RAZLOZI KOMUNITARNOG DJELOVANJA U REGIONALNOJ POLITICI
Svaka zemlja lanica vodi svoju regionalnu politiku. Te politike openito potiu razvoj regija
manje prosperitetnih nacionalnih teritorija prijenosom sredstava iz bolje opskrbljenih regija.
Uobiajeno koritena sredstva zemalja lanica radi rjeavanja regionalnih problema su dvojaka:
1. poboljanje infrastrukture, socijalni i kulturni razvoj zaostalih regija,
2. razliita sredstva subvencioniranja te fiskalno poticanje osnivanja poduzea.
Opi cilj tih mjera stvaranje je ili uvrivanje bolje raspodjele ekonomskih aktivnosti i
stanovnitva na nacionalnom teritoriju.
U tom kontekstu odreene vlade odvraaju investiranje u visokorazvijene regije. Prednosti tih
mjera su dvojake:
1. favoriziranje transfera potencijala prema nerazvijenim regijama,
2. zaustavljanje prekomjerne ekspanzije prezasienih regija.
Prva zadaa regionalne politike EU je
konfrontacija i koordinacija regionalnih nacionalnih politika, te
odreivanje ciljeva i odreivanje prioriteta na razini Unije, to pridonosi smanjenju raskoraka
izmeu regija.
Otvaranjem granica, europska i inozemna poduzea instaliraju se naroito u regijama gdje je
razvijena infrastruktura, gdje se nalazi kvalificirana radna snaga i gdje je ekonomsko okruenje
prilagoeno njihovim aktivnostima. Koncentracija priziva koncentraciju.
Smanjenje trokova transgraninih transakcija i ukidanje rizika teaja potie regionalnu
specijalizaciju i intrakomunitarnu razmjenu roba i usluga.


PRVI KORACI REGIONALNE POLITIKE
Preambula Ugovora CEE predvia jaanje ekonomskog jedinstva smanjenjem raskoraka izmeu
razliitih regija.
Europska investicijska banka ovlatena je da financira projekte koji imaju za cilj valorizaciju
manje razvijenih regija.
Spajanjem triju Zajednica 1967.g. uveden je FEDERFond za regionalni razvoj.


EKONOMSKA I SOCIJALNA KOHEZIJA U OKVIRU REGIONALNE POLITIKE
Jedinstveni europski akt uveo je regionalnu politiku u osnovni tekst Ugovora.
Potiui ubrzavanje ekonomske i socijalne kohezije Vijee prihvaa odredbu koja se odnosi na
novu misiju fondova za strukturno prilagoavanje tzv. Paket Delors I i etiri odredbe koje se
odnose na primjenu okvirnih odredbi te na svaki fond i koordinaciju njihovih intervencija.
Najvanije mjesto pripada Strukturnim fondovima: Europskom fondu za regionalni razvoj
(FEDER), Europskom socijalnom fondu (ESF), Europskom fondu za poljoprivrednu orijentaciju i
garanciju (FEOGA) sekcija orijentacija.






- 97 -
KOORDINACIJA NACIONALNIH I KOMUNITARNIH POLITIKA REGIONALNOG
RAZVOJA
Komisija prvo daje stav o kompatibilnosti ili nekompatibilnosti regionalne pomoi sa zajednikim
tritem.
Zemlja lanice ne moe provesti predvienu mjeru bez stava Komisije. U sluaju da se zemlja ne
pridrava te odluke Komisija ili neka druga zainteresirana zemlja mogu putem Suda pravde
zabraniti odluku te zemlje.


TRANSPARENTNOST REGIONALNIH POMOI
Kada postoje znaajni regionalni dispariteti, Komisiji se daje mogunost, a u interesu Zajednice,
da ovlasti zemlju lanicu, nezavisno od svog ekonomskog razvoja i da provodi regionalnu
nacionalnu politiku, uzimajui u obzir komunitarni interes.


INSTRUMENTI KOORDINACIJE NACIONALNIH POLITIKA
Komunitarni okviri potpore (CCA) i Jedinstveni dokument programiranja (DOCUP),
privilegirani su instrumenti koordinacije regionalnih politika.
Komisija odreuje prioritetna podruja intervencije Strukturnih fondova i mogunost dobivanja
sredstava za regionalni razvoj.
Odbor regija daje miljenje o lokalnim zajednicama, naroito o pet komunitarnih politika:
1. obrazovanju,
2. kulturi,
3. javnom zdravstvu,
4. transeuropskoj mrei,
5. ekonomskoj i socijalnoj koheziji.


KOORDINACIJA KOMUNITARNIH POLITIKA
Regionalna komunitarna politika osigurava sklad izmeu regionalnih i ostalih ciljeva
komunitarne politike.
Analiza komunitarnih mjera s regionalnog stajalita, ima za cilj korigiranje negativnih uinaka i
bolje planiranje pozitivnih uinaka.
Koordinacija ciljeva i sredstava politike poduzea s regionalnom politikom, predmet je posebne
panje Komisije.
Osnivaju se Centri europskih poduzea i inovacija (CEEI) u razliitim gradovima zemalja lanica,
pod nazivom Bussines Innovations Centers (BIC).
Imaju elastinu profesionalnu strukturu i davaju viestruke pomoi inovacijama malih i srednjih
poduzea. Ti centri organiziraju integralne sustave poduzea kao to su: osnovne upravljake
usluge, razvoj upravljakih kapaciteta poduzea, tehnika upotrebljivost, inovacije, trgovake
strategije, financijsko poticanje, usluge pristupa malih i srednjih poduzea tritima kapitala,
usluge instaliranja malih i srednjih poduzea.
Poslovni inovacijski centri (BIC
S
) organizirali su mreu europskih poduzea (EBN) radi pomoi
njihovom upravljanju.


INSTRUMENTI FINANCIJSKE KOHEZIJE
Uvedeni su radi zadovoljavanja ciljeva smanjenja raskoraka izmeu razine razvoja razliitih
regija i zaostajanja manje razvijenih regija.
Komisija raspolae s 4 Strukturna fonda.

- 98 -
Instrumenti su:
1. Europski fond za regionalni razvoj (FEDER) stoer je komunitarne regionalne politike u
korist regija zaostalih u razvoju. Potie razvoj produktivnih investicija, studija i pilot
eksperimenata,
2. Europski socijalni fond (ESF) prioritetna mu je nadlenost borba protiv dugotrajne
nezaposlenosti i ukljuivanje mladih u posao,
3. Europski fond za poljoprivrednu orijentaciju i garanciju, sekcija orijentacija (FEOGA
orijentacije) osnovana zbog jaanja i reorganiziranja poljoprivrednih struktura,
4. Financijski instrument za orijentaciju u ribarstvu (FIFG) je specifian fond, osnovan radi
objedinjavanja financijske potpore modernizaciji sektora ribarstva
5. Programi komunitarnih inicijativa (CIP) 13 programa koji su podijeljeni u 6 podruja,
6. Kohezijski fond osnovan Mastrichtskim ugovorom. Supstituira Integrirane programe za
Sredozemlje (IMP) koji predstavljaju prvu regionalnu politiku usmjerenu na specifinosti
zemalja juga: panjolsku i Portugal. Namijenjen je zemljama iji je BNP po stanovniku manji
od 90% komunitarnog prosjeka, tj. za panjolsku, Grku, Irsku i Portugal,
7. Europska investicijska banka (EIB) cilj Banke je osiguranje uravnoteenog razvoja
unutarnjeg trita.


INTERVENTNA NAELA STRUKTURNIH FONDOVA
Strukturni fondovi funkcioniraju na osnovi 4 naela:
(1) Naelo koncentracije usmjereno je na 7 ciljeva:
1. pomo regija zaostalih u razvoju,
2. ekonomska obnova industrijskih zona u opadanju ija je ekonomska aktivnost povezana za
ugljen, crnu metalurgiju, brodogradnju ili tekstil,
3. borba protiv dugorone nezaposlenosti i profesionalno ukljuivanje mladih (ESF),
4. prilagoavanje radnika u tranzicijskim industrijama (ESF),
5. strukturno prilagoavanje u sektoru poljoprivrede i ribarstva (FEOGA orijentacije i FIFG),
6. razvoj osjetljivih ruralnih zona (FEOGA orijentacije, ESF i FEDER),
7. sjeverne regije Finske i vedske ija je gustoa stanovnitva nia od 8 stanovnika na km
2
.
(2) Naelo programiranja pomoi na vie godina,
(3) Naelo partnerstva obuhvaa dogovaranja izmeu Komisije i zemalja lanica o nacionalnim,
regionalnim ili lokalnim poduhvatima,
(4) Naelo pridodavanja kae da komunitarne akcije treba uvijek promatrati kao komplementarne
uz nacionalne radnje.
Na FEDER otpada vie od polovice sredstava Strukturnih fondova.


REFORMA STRUKTURNIH FONDOVA U OKVIRU AGENDE 2000
Agenda 2000 slijedi financijske napore Strukturnih fondova i odranja politike ekonomske i
socijalne kohezije zemalja juga.
U Agendi 2000 izvrena je reorganizacija komunitarnih strukturnih akcija i predstavlja, novu
etapu u povijesti Europskih fondova.
Fondovi i komunitarne inicijative usmjereni su ponajvie zaostalim regijama i socijalnim
grupama.
Ciljevi Strukturnih fondova svedeni su sa 7 na 3 (dva regionalna i jedan horizontalan cilj):
1) cilj 1 odnosi se na pomo zaostalim regijama,
2) cilj 2 je proiren na sve regije koje su u ekonomskoj i socijalnoj tranziciji. Obuhvaa regije
ija ekonomska aktivnost ovisi o sektorima u opadanju, industriji i ribarstvu te urbane i ruralne
zone s potekoama,
3) cilj 3 grupira radnje u korist modernizacije trita zapoljavanja.

- 99 -
POMOI PROIRENJU CEEC-A
10 zemalja srednje i istone Europe: Bugarska, Estonija, Maarska, Letonija, Litva, Poljska,
Slovaka, eka republika, Rumunjska i Slovenija dobivaju financijsku potporu kako bi osigurale
tranziciju prema trinoj ekonomiji i pripremile adheziju Europskoj uniji.
Tranzicija prema trinoj ekonomiji financirana je multilateralnim instrumentima, a to su program
PHARE i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).


MULTILATERALNE POMOI: PROGRAM PHARE I EBRD
Program PHARE je osnovan 1990.g. s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji.
U poetku namijenjen Poljskoj i Maarskoj, a onda proiren na sve zemlje CEEC-a.
Iz sredstava programa PHARE posebno mjesto imali su sektori infrastrukturne mree (energija,
transport, telekomunikacije), rekonstrukcija, privatizacija poduzea, obrazovanje i istraivanje.
Potpora iz EBRD-a odnosi se na CEEC (13 zemalja programa PHARE) i zemlje ex-SSSR-a (12
zemalja programa TACIS).


PRIPREMNA STRATEGIJA U CILJU UKLJUIVANJA
Strategija istilita priprema je za lanstvo u EU.
Cilj joj je pratiti razvoj zemalja CEEC-a, koji mora biti usklaen s temeljima naela pristupanja i
to naelu komunitarnih steevina u institucionalnoj i pravnoj sferi te naelu komunitarnih normi u
sektorima zatite okolia, radnih uvjeta, transportu, nuklearnoj sigurnosti, energiji,
komercijalizaciji prehrambenih proizvoda, kontroli trgovake prakse kao i velikih industrijskih
instalacija.
Radi provoenja procesa proirivanja, prihvaeno je pristupno partnerstvo specifino a svaku
zemlju CEEC-a.
Pojedinano promatra svaku zemlju, u odnosu na realizirane ekonomske i politike reforme kao i
na financijsku potporu.
Najveu koheziju ostvarilo je pet zemalja CEEC-a (Estonija, Maarska, Poljska, eka Republika
i Slovenija).
Agendu 2000 prihvatilo je Europsko vijee u Berlinu 1999.g. Predvia sredstva iz europskog
prorauna za pripremu lanstva kao i za nove zemlje lanice uz pretpostavke da e 6 zemalja (5
CEEC-a i Cipar) postati lanice EU 2002.g. Ta pomo odnose na 3 podruja:
1) program PHARE,
2) predpristupna pomo za poljoprivredu,
3) instrument za strukturne politike u predpristupnom razdoblju (ISPA).


BILANCA I PERSPEKTIVE REGIONALNE POLITIKE
Fundamentalni ciljevi Rimskog ugovora su smanjenje raskoraka izmeu razliitih regija i
smanjenje zaostajanja manje favoriziranih regija.
Jedinstveni europski akt daje posebnu vanost jaanju ekonomske i socijalne kohezije Zajednice i
predvia reformu Strukturni fondova kako bi se racionalizirale i koordinirale njihove intervencije.
Reforma Strukturnih fondova bolje je integrirala razliite akcije strukturnih politika i pridonijela
koncepciji globalnih koherentnih strategija ekonomske i socijalne kohezije Zajednice.
Smanjenje regionalne nejednakosti bitan je uvjet za svaki ekonomski i politiki napredak EU.
- 100 -
V. SUSTAV FINANCIJSKE STRUKTURE EU

22. FINANCIJSKA STRUKTURA I INSTRUMENTI

Financijske institucije (instrumenti) EU jesu:
1. BANKE koje pomau financiranje odreenih operacija zajmova,
2. FINANCIJSKE INSTITUCIJE koje raspodjeljuju sredstva uplaena u komunitarni proraun i
vie odreene operacije izvan Unije (subvencije).

U sustavu banaka nalaze se:
(1) Europska investicijska banka (EIB),
(2) Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),
(3) Europska centralna banka (ECB).

Financijski fondovi jesu:
1. Europski socijalni fond (ESF),
2. Europski fond za poljoprivrednu orijentaciju i garanciju (FEOGA),
3. Europski fond za regionalni razvoj (FEDER),
4. Financijski instrument za orijentaciju u ribarstvu (FIFG),
5. Kohezijski fond za okoli (FCPE),
6. Europski fond za monetarnu kooperaciju (FECOM),
7. Europski investicijski fond (EIF),
8. Europski fond za razvoj (EDF).

Meunarodne financijske institucije jesu:
Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD),
Banka za meunarodna pitanja (BIS),
Meunarodni monetarni fond (IMF).


SUSTAV BANAKA

Ad_(1) EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA (EIB)
Osnovana je Rimskim ugovorom radi pomoi financiranju projekata povezanih s uvoenjem
zajednikog trita, odnosno financiranja u budunosti.
EIB plasira kredite na trite kapitala zbog europske integracije openito i promoviranja
investicijskih projekata.
Zajmovi su namijenjeni za projekte koji slijede jedan ili vie ciljeva:
ekonomski razvoj manje razvijenih podruja i regija,
poboljanje transeuropske mree sektora transporta roba ljudi, telekomunikacija i energije,
jaanje meunarodne konkurentnosti industrije Unije te poticanje malih i srednjih poduzea,
zatita okolia i ivotne razine unapreenjem ubrzanog razvoja, zatita kulturne i arhitektonske
batine EU,
ostvarivanje zajednikih energetskih ciljeva.
Oko 70% kredita EIB-a namijenjeno je smanjenju regionalnog dispariteta zemalja lanica.
Postoje dvije vrste zajmova EIB-a:
1. izravni individualni zajmovi koji se odnose na velike projekte mogu biti fiskalni i revidirani
ili varijabilni, traju 48 godina,
2. izravni zajmovi koji se odnose na male i srednje investicije.
Banka nabavlja sredstva na tritu kapitala, kao prvoklasni poslovni partner (AAA).
Bankom upravlja Vijee guvernera, Administrativno vijee (Vijee direktora) i Izvrni odbor
(Uprava). Sjedite je u Luksemburgu.
Ad_(2) EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD)
- 101 -
Osnovana je u cilju poticanja i pomoi tranzicije i obnove zemalja srednje i istone Europe, te
zemlja biveg SSSR-a.
Poanta je na politikoj, demokratskoj i ekonomskoj liberalizaciji poduzea u tim zemljama.
Banka zajedno s drugim sudionicima financira projekte po shemi:
1. EBRD kreditira projekte do oko 35%,
2. inozemni sponzori imaju oko 25% dionica projekta,
3. lokalni sponzori s oko 15%,
4. sindicirani zajmovi ine oko 15%,
5. ostali kreditori 10% sredstava projekta.
EBRD je jedna od rijetkih meunarodnih financijskih institucija koja je prioritetno zainteresirana
za privatni sektor koji treba predstavljati oko 60% angamana.
Banka se alimentira kotizacijama 60 zemalja lanica.
Njena pomo u obliku zajma ide:
60% za privatni sektor (fuzije, partnerstvo, privatizacija),
40% za javni sektor ceste, telekomunikacije.
EBRD je, u isto vrijeme, komercijalna banka i banka za pomo razvoju.
Kamata na kredit odreena je LIBOR-om.
Financira privatna poduzea ili privatizirana posredstvom centralnih banka, dok financiranje
infrastrukturnih projekata vri posredstvom banke za pomo razvoju.
Sjedite je u Londonu.

Ad_(3) EUROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB)
Centralan banka euro-zone EU uvedena je 1.7.1998.g. i poela je s radom 1.1.1999.g.
Najvanija zadaa ECB-a je osiguranje stabilnosti cijena u okviru euro-zone, a time se kontrolira
monetarna stabilnost.
Uvoenjem ECB-a, centralne banke 15-ice nisu nestale. tovie, zajedno s ECB-om predstavljaju
Europski sustav centralnih banaka (ESCB) koji ima trostruku misiju:
1. definiranja i uvoenja jedinstvene monetarne politike EU,
2. voenja operacija teaja slijedeih direktive Vijea EU,
3. upravljanja dijelom rezervi svake zemlje lanice euro-zone.


PRORAUN EUROPSKE UNIJE
Proraun EU jo se zove i komunitarni proraun, a predstavlja raunski godinji prikaz prihoda i
rashoda svih institucija EU.
Komunitrni proraun vri minimalnu korekciju mehanizma trita.
Unija svakih pet godina raspravlja o prioritetima ekonomske politike i budetskim reperkusijama.
Delorsov paket I orijentiran je prema dovravanju jedinstvenog trita.
Delorsov paket II usmjeren je na poticanje zemalja juga i Irske radi njihove pripreme za
europsku Ekonomsku i monetarnu uniju. Pozicionirao je financiranje EU kako bi zemlje
maksimalno prihvatile euro.
Proraun EU zasniva se na odreenim principima:
1. pravilu ravnotee izmeu prihoda i rashoda i integralnom financiranju vlastitim prihodima.
2. proraun EU plafoniran je sve do 2006.g. na 1,27% komunitarnog GDP-a,
3. proraun nema financijsku autonomiju. Europska unija ne ubire vlastite poreze.
Komunitarni proraun atipian je u odnosu na proraun zemalja lanica. Ne financira rashode
obrazovanja (kolstvo), socijalnu sigurnost, servisiranje otplate duga ili kraljevske poslove
(pravda, policija, vojska).

Kod prorauna EU jasno dominira funkcija redistribucije.
- 102 -
Proraunu EU treba dodati i sredstva prorauna koja se zovu stavke izvan prorauna Unije, a
koja se odnose na:
1. Europski fond za razvoj (EDF) koji slui za financiranje ekonomskih razvojnih projekata
zemalja ACP-a,
2. Europska zajednica za ugljen i elik koja raspolae vlastitim proraunom.
Obvezatni rashodi (CE) proizlaze iz Ugovora ili europskih pravnih akata Unije i predstavljaju oko
45% komunitarnog prorauna i odnose se na:
rashode podupiranja poljoprivrednih cijena FEOGA garancija,
rashode koji se odnose na strukturnu poljoprivrednu politiku FEOGA orijentacije i
ribarstvenu komunitarnu politiku (FIFG),
paualne povrate sredstava zemalja lanica, naroito trokova naplata vlastitih proraunskih
sredstava,
dio pomoi razvoju.
Neobavezni rashodi (NCE) su ostali rashodi koji ne proizlaze iz Ugovora ili pravnih europskih
akata.

PRORAUNSKI PRIHODI
Komunitarni prihodi proizlaze iz 5 razliitih izvora:
1. dio prihoda PDV-a kojeg naplauju zemlje lanice,
2. dijela koji se kalkulira na GDP zemlje lanice,
3. carine CET, koju naplauju zemlja lanica na svu uvezenu robu iz treih zemalja,
4. kotizacije na eer i izoglukozu,
5. bivih poljoprivrednih prelevmana.
U vlastita sredstva komunitarnog prorauna ulaze: carine, eer, bivi poljoprivredni prelevmani.
Odnos izmeu dobivenih subvencija zemalja lanica i uplaenih kontribucija u proraun Unije
ukazuje na nejednak tretman: Irska je najfavoriziranija, vedska najvei davatelj, Francuska se
pribliava prosjeku.

PRORAUNSKI RASHODI
Preko polovice rashoda komunitarnog prorauna odnose se na potporu cijenama u poljoprivredi i
ribarstvu, ukljuujui i struktura djelovanja.
Ti rashodi usmjereni su na sljedee:
1. pomo odreenu za olakavanje strukturnih transformacija europske poljoprivrede,
2. rashode koji odlaze za reguliranje poljoprivrednih cijena,
3. financiranje poljoprivrednih vikova.
Radi se uglavnom o financijskim transferima u obliku operacionalnih kredita, uglavnom u sektor
poljoprivrede.
Agenda 2000 vie je centrirana na rashode, nego na izvore, jer automatski prilagoava prihode
rashodima u granicama plafona od 1,27% komunitarnog GDP-a.
Postoje 2 naina rjeavanja razlika financiranja izmeu razliitih zemalja:
1. usporedbom njihova udjela u komunitarnom GDP-u i njihovu udjelu u financiranju europskog
prorauna,
2. ispitujui njihov udio u rashodima s obzirom na onaj u financiranju.
Problem neravnotee prorauna postavila je V.B. kada je poljoprivreda apsorbirala
2
/
3

komunitarnog prorauna.
Problem je rijeilo Europsko vijee odrano u Fontainebleau uvoenjem mehanizma
proraunskog kompenziranja u korist Velike Britanije.
Prerasporeivanja sredstava proraunskog optereenja pokazala su se nemoguim pa se Europsko
vijee odluilo za ienje pojedinih stavki.
FINANCIJSKI FONDOVI
- 103 -
Financijski fondovi financijski su instrumenti Unije za pomo financiranja posebnih djelovanja u
okviru politika koje definiraju Europsko vijee i Vijee EU.
To su dispozitivna redisributivna financiranja esto u obliku subvencija, to ih razlikuje od
banaka.
Financijski fondovi dijele se na Strukturne i ostale fondove.
Strukturni fondovi su:
1. Europski socijalni fond (ESF), namijenjen olakavanju zapoljavanja i zemljopisnoj mobilnosti
radnika,
2. Europski fond za poljoprivrednu orijentaciju i garanciju (FEOGA), za poboljanje
poljoprivredne strukture, orijentacije poljoprivredne proizvodnje, garantiranje cijena dohotka
poljoprivrednika,
3. Europski fond za regionalni razvoj (FEDER), s ciljem korigiranja regionalnih neravnotea,
naroito u podruju zapoljavanja,
4. Financijski instrument za orijentaciju u ribarstvu (FIFG), sa zadaom da pomogne
modernizaciju ribarstva.

Ostali fondovi su:
5. Kohezijski fond za okoli (FCPE),
6. Europski fond za monetarnu kooperaciju (FECOM),
7. Europski investicijski fond (EIF),
8. Europski fond za razvoj (EDF).

Ad_1. EUROPSKI SOCIJALNI FOND (ESF)
Osnovan je Rimskim ugovorom.
Prati odluke o zapoljavanju, olakava pristup na trite rada i mobilnost radnika u okviru EU.
Potie uvoenje profesionalnosti, djeluje na smanjenje nezaposlenosti i sudjeluje u poboljavanju
funkcioniranja trita zapoljavanja.
Subvencije ESF-a raspodjeljuju se kako slijedi:
1) 50% za regije zaostale u razvoju,
2) 40% za dugotrajnu nezaposlenost i ukljuivanje mladih u trite rada,
3) 9% za regije pogoene industrijskim padom,
4) 1% za razvoj ruralnih zona.
Glavne korisnice su Grka, Italija i panjolska.

Ad_2. EUROPSKI FOND ZA POLJOPRIVREDNU ORIJENTACIJU I GARANCIJU (FEOGA)
FEOGA je osnovan kao instrument pomoi reguliranju poljoprivrednih cijena.
Intervenira na tri razine:
1) za poboljanje poljoprivrednih struktura,
2) za orijentaciju poljoprivredne proizvodnje,
3) za intervenciju na tritu radi garantiranja poljoprivrednih proizvoda na razini determiniranih
cijena nezavisno od svjetskog trita.
Obuhvaa dva sektora aktivnosti:
1) sektor garancija, koji financira mjere potpore cijena i restitucija za izvoz, mjere koje
garantiraju poljoprivrednicima relativnu stabilnost cijena,
2) sektor orijentacija, koji subvencionira racionalizaciju, modernizaciju i poboljanje strukture
poljoprivrednih sektora.
Glavna korisnica je Francuska, slijede Njemaka, Italija, panjolska.



Ad_3. EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (FEDER)
- 104 -
Regionalna politika postoji tek od osnivanja FEDER-a, iji je temeljni cilj, financiranjem
regionalnog razvoja, doprinositi smanjenju postojeeg regionalnog dispariteta izmeu regija
zemalja lanica.
Taj fond osnovan je u cilju korigiranja regionalne neravnotee u okviru EU, naroito na podruju
zapoljavanja.
Fond daje dodatnu pomo za djelovanje nacionalnih javnih vlasti, koja imaju za cilj razvoj regija
ekonomskog zaostajanja. FEDER intervenira, generalno, s visinom:
1) od 20% investicija za industrijske aktivnosti, zanatstvo i usluge,
2) od 30% infrastrukturnih javnih investicija.
Najvee korisnice Italija, panjolska i Grka.

Ad_4. FINANCIJSKI INSTRUMENTI ZA ORIJENTACIJU U RIBARSTVU (FIFG)
Osnovan je u isto vrijeme kao i FEOGA s ciljem modernizacije ribarstva.
Instrument je strukturnog karaktera, a usmjeren je na:
na obnovu flote i modernizaciju brodova za ribolov,
akvakulturu,
opremu ribarskih luka,
na mjere socijalno-ekonomskog karaktera,
unapreenje i istraivanje novih trita,
preradu i komercijalizaciju ribljih i ostalih proizvoda akvakulture,
malo obalno ribarstvo,
na mjeovita drutva.

Ad_5. KOHEZIJSKI FOND ZA OKOLI
Kohezijski fondovi openito su odreeni za financiranje projekata koji imaju za cilj osiguranje
poboljanja ekonomske kohezije u okviru EU. Po tome se razlikuju od Strukturnih fondova.
Kohezijski fond je osnovan za financiranje projekata koji se odnose na okoli i izgradnju velikih
prometnica u 4 manje prosperitetne zemlje: panjolskoj, Portugalu, Grkoj i Irskoj.
Kohezijski fond funkcionira logikom projekta kroz projekt, a ne nacionalnom ili regionalnom
selekcijom kao to je sluaj s 4 Strukturna fonda.


Karakteristike Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova

KOHEZIJSKI FOND STRUKTURNI FONDOVI
CILJEVI
Smanjenje dispariteta izmeu nacionalnih
gospodarstava
Smanjenje dispariteta izmeu
regija
PODRUJE
Okoli i transportna infrastruktura Nijedan sektor nije a priori
iskljuen
ZEMLJOPISNO
PROSTIRANJE
4 zemlje lanice Po regijama
PROCEDURE
Krediti se odobravaju kredit po kredit Krediti se odobravaju za precizne
programe
DOTACIJE
1993./1999.
1,6 milijardi ECU-a 173 milijarde ECU-a





Ad_6. EUROPSKI FOND ZA MONETARNU KOOPERACIJU (FECOM)
Zamiljen je kao embrion budue Europske centralne banke (ECB).
- 105 -
U prvo vrijeme upravljao je deviznim teajevima i mehanizmima deviznih kredita. Nakon toga
postao je :
instrument rezervi,
sredstvo reguliranja izmeu centralnih banaka.

Ad_7. EUROPSKI INVESTICIJSKI FOND (EIF)
Osnovan je u cilju potpore ekonomskom rastu i smanjenju nezaposlenosti u EU.
To je financijska institucija koja odobrava garancije banaka i drugim financijskim institucijama
koje investiraju na srednji i dugi rok u infrastrukturne projekte i razvoj malih i srednjih poduzea.
Fond je dotiran kapitalom od 2 milijarde eura.
Akcionari fonda su EIB, EU, i razliite javne i privatne institucije.
Sjedite u Luksemburgu.
Europski investicijski fond je upotpunosti neovisan. Njegova aktivnost ovisi o trinim zakonima.

Ad_8. EUROPSKI FOND ZA RAZVOJ (EDF)
EDF je osnovan Rimskim ugovorom zbog financiranja razvoja pridruenih prekomorskih zemalja
i teritorija koji imaju poseban odnos s Belgijom, Francuskom, Italijom, Nizozemskom i V.B.
Alimentira se uplaenim kontribucijama zemalja Unije.
EDF je glavni instrument financijske kooperacije Europske zajednice sa 77 pridruenih zemalja
ACP.
Za razliku od EIB i Svjetske banke, EDF nije autonomna institucija.
Za svaku konvenciju (Yaounde, Lome, Cotonou) osnovan je poseban EDF.
Osam konvencija ini osam europskih fondova za razvoj Yaounde I i II., Lome I, II, III, IV,
Lome IV revidirano, Cotonou.
Lome konvencije stavljaju van snage naela i ciljeve kooperacije Unije s ACP zemljama.
Njihove najvanije karakteristike jesu:
naelo partnerstva,
ugovorna priroda odnosa i kombinacija pomoi, trgovinskih i politikih aspekata, zajedno s
njihovom dugoronom perspektivom.
Konvencija Lome I uvodi STABEX sustav: kompenzacija zemalja ACP-a za uskraenje izvoznih
zarada zbog fluktuacije cijena ili ponude robe iroke potronje.
Konvencija Lome II nije donijela bitnije promjene, osim SYSMIN sustava: pomo onim
zemljama ACP-a, najvie ovisnim o rudarskoj industriji.
Konvencija Lome III stavlja vei naglasak na promociju industrijskog razvitka na temelju
neovisnosti i sigurnosti opskrbe hranom.
Konvencija Lome IV je prva konvencija koja obuhvaa desetogodinje razdoblje (1990.-2000.g.)
premda je povezana s financijskim protokolom na 5.g.

STABEX predstavlja sustav stabilizacije izvoznih prihoda zemalja ACP-a, odnosno sustav
kompenziranja zemljama ACP-a odreenog pada njihovih izvoznih prihoda. Zatiuje te
monokulturne zemlje od nestabilnog svjetskog trita. Mehanizam je pogodan posebno za
najmanje razvijene zemlje, jer im omoguava nepovratan transfer, budui da je trina
fluktuacija u tim zemljama posebno izraajna. Smatra se da STABEX sustav, za razliku od
kompenzatornu sustava IMF-a, predstavlja segment novo meunarodnog ekonomskog poretka.



SYSMIN SUSTAV je specijalni mehanizam kompenzatonog financiranja izvoznih prihoda
od ruda. Znaajan je za zemlje iji izvozni prihodi uglavnom ovise o izvoz u ruda.
Financiranje je uvedeno radi unapreenja realizacije takvih projekata koji se po svojim
- 106 -
uvjetima i prirodi teko mogu financirati pomoima, a jo tee zajmovima po normalnim
trinim uvjetima.
Reimom konvencije Yaounde odreeno je da se zajmovi, uz specijalne uvjete, mogu odobravati
na rok od 40 godina, bez plaanja amortizacije prvih 10 godina i uz kamatu od 1% do 3%.
Politika Europske zajednice nije bila naklonjena tim zemljama, jer je prosjeno vrijeme zajmova
u Yaoundeu iznosilo 20 godina.
Konvencija Lome poboljala je kreditne uvjete: zajmovi se odobravaju na razdoblje od 40 godina,
uz kamatu od 1%, odnosno 0,5% za najmanje razvijene zemlje te odgodu plaanja amortizacije na
10 godina.


MEUNARODNE FINANCIJSKE ORGANIZACIJE
U financijskim institucijama odreeno znaenje i financijsku vanost za EU imaju sljedee
meunarodne institucije:
1) Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), jedna od sastavnica Svjetske banke,
2) Banka za meunarodna poravnavanja (BIS),
3) Meunarodni monetarni fond (IMF).

Ad_1) MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (IBRD)
Osnovana je 1944.g. Bretton Woodsu.
Glavna zadaa IBRD-a je usmjeriti, prema manje ekonomski razvijenim zemljama, kapital
podrijetlom iz visokorazvijenih zemalja u cilju financiranja projekta vlada, javnih organizacija i
privatnih poduzea, uz uvjet da ih garantiraju njihove banke.
IBRD djeluje kao banka. Ona prodaje na meunarodnom tritu kapitala prodaje svoje obveznice
koje su rangirane kao AAA.
Uz IBRD ostale sastavnice grupe Svjetske banke su:
1. Meunarodno udruenje za razvoj (IDA), specijalizirano za dugorone zajmove (do 50
godina) najsiromanijim od siromanih zemlja uz grace period od 10 godina.
2. Meunarodna financijska kooperacija (IFC), koja kompletira djelovanja IBRD-a i
Meunarodnog udruenja za razvoj u zajmovima privatnih poduzea.
3. Meunarodni centar za poravnavanje investicijskih sporova (ICSID), osnovan je s namjerom
ubrzanja inozemnih investicijskih tokova, pomae u meunarodnim sporovima kod
arbitranog rjeavanja i pomirbe vlada i stranih investitora.


Ad_2) BANKA ZA MEUNARODNA PORAVNAVANJA (BIS)
BIS je osnovan 1930.g. sa statusom privatne banke.
Cilj banke je uspostavljanje mehanizma suradnje sredinjih banaka i njihova meusobnog
plaanja.
Sjedite je u Bazelu.
Sredinjim bankama zemalja lanica, BIS odobrava kratkorone kredite za odravanje vanjske
likvidnosti pod povoljnim uvjetima od komercijalnih banaka.
Vie od 80% sredinjih banaka ima depozite u BIS-u.
Bankom upravljaju guverneri nacionalnih sredinjih banaka osam razvijenih zemalja.
BIS pomae centralne nacionalne banke u upravljanju i interveniranju njihovih deviznih rezervi.

- 107 -
Ad_3) MEUNARODNI MONETARNI FOND (IMF)
Osnovan je 1944.g. u Bretton Woodsu. Ima 184 zemlje lanice.
Tri su glavna cilja IMF-a:
1. unapreenje meunarodne monetarne kooperacije i uvoenje liberalizacije teaja,
2. kreditna pomo za uravnoteenje platnih bilanci,
3. proirenje i unapreenje meunarodne trgovine.
Zajam se daje na period 35 godina s minimalnom kamatnom stopom od 2%.
IMF kontrolira koritenje zajmova vezujui ga uz monetarne vlasti zemlje primateljice.
Sredstva IMF-a dolaze:
od kotizacija zemalja lanica,
od plaenih komisija na svako otvaranje kredita,
od zajmova kod odreenih zemalja lanica,
od prodaje potraivanja u zlatu.
PRAVA VUENJA (DR) IMF-a mogunosti su kojima raspolae zemlja lanica IMF-a za
dobivanje nunih sredstava za svladavanje privremenih potekoa izazvanih naroito deficitom
platne bilance, u okviru svoje kvote.
Na temelju uplaene kvote, zemlja ima pravo vuenja na Fond, to znai da dobiva kredit.
Zemlja otkupljuje u vremenu 35 godina svoju nacionalnu valutu s konvertibilnim valutama koje
odobri IMF.
Specijalna prava vuenja oznaavaju u isto vrijeme:
1) mogunost dodatnih kredita,
2) novu meunarodnu obraunsku jedinicu.
Vrijednost SDR-a se definira kao prosjeno ponderirana vrijednost 4 valute koje ine koaru, u
kojoj teina amerikog dolara ima poseban ponder:
1) USD 40%
2) EURO 32%
3) JEN 17%
4) Britanska funta 11%.
Pozicija rezervi jedne zemlje kod IMF-a globalni je iznos DR-a koji se procjenjuje kod te
institucije u danom trenutku. S koritenjem DR-a, stanje rezervi dotine zemlje se smanjuje.
Pozicija rezervi IMF-a jedne zemlje ulazi u devizne rezerve, to predstavlja dio meunarodne
likvidnosti. SDR predstavlja slubene svjetske rezerve i to od 1971.g.



















- 108 -
Lipanj 2011.
24.06. Europsko vijee odluuje o zakljuivanju pregovora s RH do kraja mjeseca, to e omoguiti
Hrvatskoj da postane 28. lanica Unije sredinom 2013.g.
Europska unija i Republika Hrvatska slubeno zavravaju pregovore o lanstvu, nakon ega slijedi
sastavljanje pristupnog ugovora 30.06. zatvaraju se posljednja pregovaraka poglavlja: Politika
trinog natjecanja, Pravosue i temeljna prava, Financijske i proraunske odredbe, Ostala pitanja
09. prosinca 2011.potpisivanje pristupnog ugovora, nakon ega slijedi proces ratifikacije i
referendum u RH
22. sijenja 2012.U Hrvatskoj odran referendum o pristupanju Uniji, gdje je veina biraa bila ZA
lanstvo u EU
01. srpnja 2013.Hrvatska 28. lanica EU

to je Europska unija?
EU je regionalna organizacija europskih drava kroz koju njene lanice ostvaruju odreene
zajednike ciljeve (npr. uravnoteen gospodarski i drutveni razvoj, visoku razinu zaposlenosti,
zatitu prava i interesa graana...).
EU je jedinstvena integracija u svijetu i posebna je u odnosu na druge meunarodne organizacije:
ima vie vlastitih institucija, postupaka odluivanja i sudionika u zajednikim politikama
iri joj je raspon podruja politike odgovornosti
djeluju nadnacionalne strukture i unutarnji procesi

ZAKONODAVNI SUSTAV EU
- Pravo EU-a jedinstveni je zakonodavni sustav koji djeluje neovisno od i usporedo sa
zakonodavstvima zemalja lanica EU-a!
- Ima izravan uinak na pravne sustave njenih zemalja lanica, a u odreenim podrujima prevladava
nad nacionalnim zakonima kako bi se osigurala uniformnost prava meu svim zemljama lanicama
- sui generis sustav, koji ima vano mjesto u meunarodnom pravu
- Pravni sustav EU-a izgraivao se paralelno uz razvoj Zajednice, odnosno Unije. To se odvijalo
interakcijom zajednikih institucija, pri emu veliku ulogu u oblikovanju pravnog sustava EU-a ima
Europski sud pravde
- Sluaj Van Gend en Loos (1963.): Europska zajednica predstavlja novi pravni poredak u
meunarodnom pravu, u iju su korist drave lanice limitirale svoja suverena prava, iako u
ogranienim podrujima
- od 1.12.2009. (Lisabonski ugovor) EU dobiva pravnu osobnost (umjesto Zajednica)!


NADNACIONALNI SUSTAV DONOENJA ODLUKA
- Sustav donoenja odluka EU temelji se na interakciji 3 osnovne institucije koje imaju
zakonodavne i izvrne ovlasti institucionalni trokut:
o Komisija, Parlament i Vijee ministara
-

PROCES NADNACIONALNOG ODLUIVANJA( SHEMA)
- Parlament i Vijee ministara mogu se sagledati kao dva doma dvodomne zakonodavne vlasti EU
- Za razliku od nacionalnih zakonodavnih sustava, nemaju pravo zakonodavne inicijative
o nadnacionalna pitanjima Komisija
- Vijee ministara usvaja odluke jednoglasno ili kvalificiranom veinom, polazei od glasova koji
pripadaju svakoj zemlji lanici, ovisno o podruju za koje se odluka donosi, a Parlament suodluuje
u veini podruja

- 109 -


NADNACIONALNE PROCEDURE DONOENJA ODLUKE
U sadanjoj praksi Unije istiu se etiri osnovna postupka:
1.Osnovni zakonodavni postupak Unije (suodluivanje)
2.Specijalni postupci
o savjetovanje (konzultiranje)
o pristanak Parlamenta
o postupak donoenja zajednikog prorauna
3. Postupak suradnje (kooperacije) nije predvien Lisabonskim ugovorom

PROCEDURA SUODLUIVANJA
- Procedura suodluivanja Europskom parlamentu daje ovlast da usvaja instrumente zajedno s
Vijeem ministara
- Uvedena je u komunitarnu praksu Ugovorom o EU (1993.)
- Novim Ugovorom taj postupak postaje Osnovni zakonodavni postupak Unije te se iri na gotova
sva podruja odluivanja u zajednikim politikama
-
postizanje dogovora o zajednikim tekstovima

SPECIALNI ZAKONODAVNI POSTUPCI
- Postupak savjetovanja
obvezuje Vijee ministara da u odreenim pitanjima predvienima u Ugovoru trai miljenje o
prijedlozima Komisije od Europskog parlamenta, ili eventualno drugih tijela EU-a (Odbor regija ili
EESC)
- Pristanak Parlamenta (assent/consent od 2009.) je postupak u kojem Parlament ne
sudjeluje u zakonodavnoj proceduri usvajanja akta, ali daje pristanak prije konanog usvajanja u
Vijeu ministara
Npr. mjere borbe protiv diskriminacije, proirenje prava Graanstva, viegodinji financijski okviri,
implementacija mjera sustava vlastitih financijskih izvora Unije
- Postupak donoenja EU prorauna
- 110 -

DONOENJE ODLUKA NA NAELIMA MEUVLADINE SURADNJE
- Reformski ugovor proirio je nadnacionalnu metodu odluivanja na podruja biveg treeg stupa
- Za podruja Zajednike vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) zacrtan je poseban oblik
meuvladine suradnje koji naizgled ocrtava aktivnosti nadnacionalnih institucija
o Za iniciranje postupka odluivanja u tim podrujima zaduene su Komisija i drave lanice
o Europski parlament nije ukljuen u postupak donoenja odluka, ali ga se redovito obavjetava i
konzultira
o Europsko vijee ustanovljuje strateke interese, utvruje ciljeve i definira Ope smjernice, koje
provodi Unija u podrujima u kojima drave lanice imaju vane zajednike interese
o Vijee ministara uokviruje ZVSP i donosi odluke kojima definira i provodi temelje opih
smjernica i stratekih pravaca utvrenih od Europskoga vijea
Obuhvaa:
1.postupak za izmjene Ugovora
2.postupak pridruivanja novih lanica
3.postupak sankcioniranja za ozbiljno i ustrajno krenje temeljnih naela Unije od zemlje lanice
4.postupak pojaane suradnje
5.postupak za odluivanje u vanjskoj politici
6.imenovanja meuvladinog karaktera
IZVORI PRAVA
Pravna steevina EU-a (EU Acquis)
Primarno pravo EU-a
- Osnivaki ugovori i ugovori koji ih izmjenjuju ili nadopunjuju
o Opa naela prava
o Naelo supsidijarnosti
o Meunarodni ugovori koje je EU sklopila s drugim dravama i meunarodnim organizacijama
o Sudska praksa Suda pravde
- Sekundarno pravo EU-a
o Akti koje donose institucije EU na temelju primarnog zakonodavstva
o Meuinstitucionalni sporazumi

PRIMARNI IZVORI PRAVA
- Temeljna izvorita europskih integracijskih procesa ine Osnivaki ugovori (kao to je Ugovor o
EU-u) i ugovori koji ga izmjenjuju ili nadopunjuju
- Ugovori su stvoreni na temelju konsenzusa svih zemalja lanica i ine svojevrsno ustavno pravo
EU-a
o Njima se utvruju temeljne politike Unije te odreuju institucionalna struktura, zakonodavni
postupci i nadlenosti Unije
- Opa naela prava ine nepisane pravne norme koje proizlaze iz Osnivakih ugovora, odnosno iz
pravnog poretka EU-a, a koje utvruje Sud pravde kroz svoju praksu
- Osnivaki ugovori:
Nakon to je Lisabonski ugovor stupio na snagu krajem 2009.g., dva temeljna dokumenta ine
vrhunac zajednikog pravnog sustava, a to su:
o Ugovor o Europskoj uniji (potpisan 1992.)
o Ugovor o funkcioniranju Europske unije (proizaao iz Ugovora o osnivaju EEZ-a; Rim, 1957.)
- a poseban
status
-
- Ugovori koji izmjenjuju ili nadopunjuju Osnivake ugovore

Ugovori koji izmjenjuju ili nadopunjuju Osnivake ugovore
- 111 -
- Ugovor o spajanju (Merger Treaty) - potpisan 1965. u Bruxellesu; stupio na snagu 1. srpnja 1967. -
spajanje institucija triju Zajednica u jedinstvenu Komisiju i Vijee ministara
- Jedinstveni europski akt - potpisan 17. i 28. veljae 1986. u Luxembourgu i Haagu; stupio na snagu
1. srpnja 1987. - znaajan po prilagodbama za ostvarenje unutarnjeg trita
- Ugovor iz Amsterdama -potpisan 1997.; stupio na snagu 1. svibnja 1999. - izmijenio je Ugovore o
EZ-u i EU-u
- Ugovor iz Nice - potpisan 2001.; stupio na snagu 1. veljae 2003.
Osnivake ugovore na ogranien nain izmjenjuju specijalni proraunski ugovori iz 1970. i 1975.
godine, te ugovori o pristupanju pojedinih zemalja Uniji
- Reformski ugovor iz Lisabona, potpisan 13. prosinca 2007. stupa na snagu 1. prosinca 2009.

USTAVNI UGOVOR
- prosinac 2001. Deklaracija iz Laekena o budunosti Europe
- veljaa 2002. meuvladina konvencija sa zadaom da razmotri treba li Uniji USTAV
- lipanj 2004. zavren tekst prijedloga Ustavnog ugovora s vie od 300 stranica
- 29. listopada 2004. predstavnici drava lanica EU-a (predsjednici i premijeri) potpisali u Rimu
Ugovor kojim se uspostavlja ustav za Europu
->Cilj poveati uinkovitost rada europskih institucija i pojednostavniti proces donoenja odluka
- 2005. odbijen na referendumima u Francuskoj (svibanj) i Nizozemskoj (lipanj)
o bez obzira to je prihvaen u vie od pola lanica odustalo se i pristupilo novim pregovorima
o oujak 2007. - Berlinska deklaracija iskazuje elju lanica da se dogovore o novom ugovoru
- efovi vlada i drava lanica Eto je euU-a dogovorili novi ugovor osmiljen za
olakavanje procesa donoenja odluka i veu uinkovitost Unije

LISABONSKI UGOVOR
- Slubeni naziv -> Lisabonski ugovor kojim se mijenja i dopunjuje Ugovor o EU i Ugovor o
osnivanju EZ
- Potpisan 13. prosinca 2007. godine u Lisabonu
o trebao je stupiti na snagu od 1. sijenja 2009., pod uvjetom da ga ratificiraju sve drave lanice
EU-a
o u protivnom stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon posljednje ratifikacije -
1.12.2009.
- Maarska je prva ratificirala Ugovor u prosincu 2007.
- Irski referendumi
- eki predsjednik Vaclav Klaus zadnji je potpisao zakon o ratifikaciji, 3.11.2009.

LISABONSKIM UGOVOROM MJENJAU SE I NADOPUNJAVAJU:
- Ugovor o Europskoj uniji
izmijene se odnose na institucije, pojaanu suradnju, vanjsku i sigurnosnu politiku i politiku
obrane...
- Ugovor o osnivanju Europske zajednice
detaljiziraju se nadlenosti i podruja intervencije EU-a
Novi naziv Ugovor o funkcioniranju Europske unije
- Povelja temeljnih prava EU

KOJE PROMIJENE DONOSI LISABONSKI UGOVOR?
- unija dobiva pravnu osobnost, a time i mogunost:
sklapanja meunarodnih ugovora
lanstva u meunarodnim organizacijama
- drave lanice ostaju slobodne zakljuivati meunarodne ugovore pod uvjetom da su
kompatibilni s ugovorima potpisanim od strane EU-a ili su u nadlenosti EU-a
- Ugovor je pojednostavnio strukturu stupova
- 112 -
poveanje broja podruja u kojima se odluke donose kvalificiranom veinom umjesto jednoglasno,
osobito na podruju suradnje u pravosuu i unutarnjim poslovima

- Novi ugovor uvodi i nove ciljeve kao to su:
zajednika energetska politika i strategija borbe protiv globalnog zagrijavanja
- Zajednika vanjska i sigurnosna politika zadrala je svoj izdvojen i poseban status
U ovom podruju iskljueno je usvajanje zakonodavnih akata, a Europski sud pravde na ovom
podruju u pravilu nema jurisdikciju
- Uvodi se i klauzula solidarnosti u sluaju teroristikih napada, po kojoj zemlja lanica koja je
rtva napada ili neke druge vrste katastrofe moe dobiti pomo drugih zemalja EU-a ako to
zatrai
- Ugovor olakava proces proirenja Unije, ali i mogunost naputanja Unije
- Pravo na Graansku inicijativu (putem peticije 1 milijuna EU graana u vie lanica) o
novim prijedlozima
- u odjeljku Ugovor o EU, l. 9 propisuje velike izmjene glede EU institucija
Europsko vijee i ECB postaju slubene institucije EU-a
Izmijenjene su ovlasti Europskog suda pravde, a Prvostupanjski sud postaje Opi sud
Mogunost osnivanja mjesta Europskog javnog tuioca

POVELJA TEMELJNIH PRAVA
- Prihvaena je od strane Europskog vijea 2000. Godine
- Nije sastavni dio Ugovora, ve se Ugovor na nju poziva u lanku 6.
- Povelja ima istu pravnu snagu kao i Ugovor o EU i Ugovor o funkcioniranju EU
- Opt-out: Velika Britanija, Poljska i eka
- Kroz 54 lanaka Povelja navodi politika, socijalna i ekonomska prava

OPA NAELA PRAVA EU
- Omoguavaju rjeavanje raznih sporova te sprjeavaju samovolju sudaca u sluajevima kada

- Najvanije naelo govori da se Unija temelji na vladavini prava
- U pravnom sustavu EU-a posebno mjesto imaju:
naelo nadreenosti (premoi, supremacije)
naelo proporcionalnosti
naela dodijeljene ovlasti i institucionalne ravnotee
naelo zabrane diskriminacije (ravnopravnosti) i naelo opreza
- Zatita temeljnih ljudskih prava; etiri slobode

NAELO SUPSIDIJARNOSTI
Vidi slajd 38!
- Supsidijarnost je uvedena u Ugovore nakon Maastrichta (1992.) s namjerom da se proces
europske integracije priblii graanima Europe, to znai da bi se odluke trebale donositi na
razinama vlasti koje su najblie graanima
- Naelo se protivi poduzimanju centraliziranih, odnosno udaljenih odluka, pri emu bitan
faktor ostaje uinkovitost samog odluivanja
- Osnovni cilj je garantiranje odreenog stupnja samostalnosti za nie razine vlasti u odnosu na
sredinju vlast (EU)

SEKUNDARNI IZVORI PRAVA
- Zakonodavni akti nazivaju se i pravni instrumenti Unije, jer pomou njih europske institucije
izvravaju svoje zadae predviene Osnivakim ugovorima
-
smanjenje broja oblika kroz koje se akti usvajaju
- 113 -
grupiranje prave steevine u 4 kategorije:
zakonodavni akti
delegirani akti
provedbeni akti
akti u obliku preporuka

ZAKONODAVNI AKTI I PREPORUKE:
- Pod zakonodavnim aktima Ugovor iz Lisabona podrazumijeva:
uredbe
direktive (smjernice)
odluke donesene u zakonodavnom postupku
- Preporuke-> putem kojih se nastoji usmjeravati djelovanje drava lanica bez stvaranja
pravne obveze

DELEGIRANI AKTI:
- donosi ih Komisija temeljem ovlasti koje su na nju delegirane nekim zakonodavnim aktom
- Ugovor izriito istie da se radi o nezakonodavnim aktima ope primjene radi dopune ili
izmjene odreenih neesencijalnih elemenata zakonodavnog akta
- akti koji su bitni za redovito funkcioniranje institucija, a koji ne zadiru u kljuna pitanja
funkcioniranja EU-a

PROVEDBENI AKTI:
- u pravilu je provedba pravne steevine u nadlenosti drava lanica, ali je mogue da se
pojedine provedbene ovlasti delegiraju i na Europsku komisiju
- Radi se o dvije razliite situacije u kojima se provedbene ovlasti delegiraju kada su
o potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujueg zakonodavstva Unije
o posebno opravdani sluajevi, kao i sluajevi predvieni lancima 24. i 26. Ugovora o EU (u
kojima su definirane ovlasti Unije glede Zajednike vanjske i sigurnosne politike)

NADLENOST EU-A
- Dioba nadlenosti:
Iskljuive (ekskluzivne) nadlenosti EU-a
Podijeljene nadlenosti EU-a i drava lanica
podupirue ovlasti ili podruja te koordinirajue i komplementarne aktivnosti
- Vanjske ovlasti (Zajednika vanjska i sigurnosna politika)

NADLENOST EU-A L.5 UGOVORA O EU
- Temeljem naela dodijeljene ovlasti Unija smije djelovati samo u granicama nadlenosti koje
su joj Ugovorima dodijelile drave lanice, kako bi ostvarila ciljeve koji su u njima propisani
- Temeljem naela supsidijarnosti, u podrujima koja ne spadaju u njezinu iskljuivu
nadlenost, Unija smije djelovati samo onda i ukoliko ciljevi predloenog djelovanja ne
mogu biti zadovoljavajue ostvareni od strane drava lanica (na sredinjoj, regionalnoj ili
lokalnoj razini), ali zbog razmjera ili uinaka predloenog djelovanja mogu biti bolje
ostvareni na razini Unije
- Ugovor predvia mogunost da jednoglasnom odlukom Vijea (uz odobrenje Parlamenta)
Unija poduzme nune mjere za ostvarenje ciljeva previenih u Ugovorima u podrujima gdje
nema nadlenost (klauzula fleksibilnosti)
- Temeljem naela proporcionalnosti sadraj i oblik djelovanja Unije ne smije prelaziti ono to
je nuno kako bi se ostvarili ciljevi Ugovora
- Lisabonski ugovor predvia mogunost da Unija ponovno prepusti odreene nadlenosti
zemljama lanicama

- 114 -
ISKLJUIVE NADLENOSTI EU-A
- carinska unija
- uspostava pravila trinog natjecanja potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg trita
- monetarna politika za drave ija je moneta euro
- ouvanje morskih biolokih resursa u okviru zajednike ribarstvene politike
- Zajednika trgovinska politika


PODUPIRUJUE,KOORDINIRAJUE I KOMPLEMENTAREN AKTIVNOSTI
- Zatita i poboljanje ljudskog zdravlja
- Industrija
- Kultura i turizam
- Obrazovanje, mladi, port i strukovna izobrazba
- Civilna zatita (prevencija katastrofa)
- Administrativna suradnja

NADLENOST EU-A:L.5 UFEU
- zemlje lanice pozivaju se na koordiniranje ekonomskih politika u okviru Unije
o Vijee ministara ima ovlasti prihvaanja mjera poput irih smjernica ekonomskih politika, a
specifine odredbe odnose se na zemlje koje koriste euro
o Unija takoer donosi koordinirajue smjernice za podruje zapoljavanja i moe inicirati suradnju
u podruju socijalne politike.
- Ona podruja, koja se izriito ne spominju u Ugovorima, ostaju u nadlenosti zemalja lanica

INSTITUCIJE EU
- Za uspjeh europske integracije uvelike su zaslune institucije osnovane na europskoj razini
- Obavljaju svoju regulatornu funkciju u sklopu ovlasti to su dodijeljene Uniji Osnivakim
ugovorima
- U podrujima prenesenih ovlasti drave lanice svoju suverenost vie ne ostvaruju
samostalno, ve zajedniki s drugim sudionicama europske integracije

OSNOVNE INSTITUCIJE I TJELA EU:
5 EU INSTITUCIJA: europski parlament,europsko vijee,vijee ministara,europska
komisija,europski sud pravde
OSTALE INSTITUCIJE: europska sredinja banka, revizijski sud
SAVJETODAVNA TIJELA: odbor regija,ekonomski i socijalni odbor,financijski entiteti,europska
investicijska banka

INSTITUCIONALNI TROKUT EU
- 115 -


EUROPSKA KOMISIJA
- 27 povjerenika koje izabiru vlade drava lanica sukladno vlastitim kriterijima na mandat od
5 godina
- Premda ih izabiru nacionalne vlade, oni su od njih u potpunosti neovisni i nastupaju kao
jedinstveno tijelo koje zastupa interese cjelokupne Unije
- Svaki povjerenik zaduen je za odreeno podruje i na elu je ope uprave (ili vie njih)
- Komisiji pomae preko 34.000 europskih slubenika, rasporeenih u 29 opih uprava, 6
izvrnih agencija, tajnitvo i 11 ostalih slubi

VIJEE MINISTARA EU
- izraava nacional -a, koja u isto vrijeme ima
nadnacionalne i meuvladine ovlasti
- sastavljeno je od ministara nacionalnih vlada drava lanica, a sastav se mijenja ovisno o
podruju o kojem se odluuje
- Odbor stalnih predstavnika (COREPER)
- U samom procesu donoenja odluka, Vijee ministara moe odluivati:
jednoglasno
jednostavnom (obinom) veinom
kvalificiranom veinom
- Kvalificirana veina ->glasovi koji pripadaju ministrima pojedine drave lanice su
ponderirani
Postojei sustav ->potrebno je ostvariti 2, eventualno 3 veine:
veina broja drava lanica (ponekad 2/3 zemalja)
prag kvalificirane veine (oko 74% ukupnih glasova)
ukoliko bilo koja od lanica zatrai, provjerava se i da li glasovi odraavaju barem 62% ukupnog
stanovnitva Unije

VIJEE MINISTARA NAKON LISABONSKOG UGOVORA
- 116 -
- glasovanje kvalificiranom veinom primjenjivat e se i na nova podruja poput energetske
politike, humanitarne pomoi, hitnog financiranja mjera zajednike vanjske i sigurnosne
politike
- izmije
kvalificirana veina -> 55% drava lanica (odnosno najmanje 15 drava)
65% stanovnitva Unije
- novo glasovanje kvalificiranom veinom primjenjivat e se od 1. studenog 2014.
od 2014. do 2017. na traenje bilo koje zemlje lanice moi e se glasovati prema sadanjem sustavu
ponderiranih glasova (Ugovor iz Nice)

EUROPSKI PARLAMENT
- jedino je tijelo na razini EU-a koje se bira na izravnim opim izborima (od 1979.)
- izraz politike i demokratske volje naroda EU-a; jamac je europskih interesa i zatite prava
graana
- najvea multinacionalna skuptina svijeta i predstavlja oko 500 milijuna graana
- sjedite mu je u Strasbourgu
- Zastupnici su podijeljeni prema politikoj orijentaciji, a dvije najzastupljenije skupine su:


- Danas broji 754 zastupnika (u skladu s Lisabonskim ugovorom, koji predvia 751
zastupnika)
Pojanjenje: na posljednjim izborima 2009.g. u EP je birano 736 zastupnika (prema Ugovoru iz
Nice), ali je zbog Lisabonskog ugovora, koji je stupio na snagu neto kasnije, naknadno birano jo
18 zastupnika! 3 zastupnika vika predstavnici su Njemake, koja jedina gubi u broju zastupnika pa
bi na sljedeim izborima za EP 2014.g. trebala imati 3 zastupnika manje
- Predsjednik EP: Martin Schulz (socijalisti i demokrati), od sijenja 2012.g.
- Hrvatska bi trebala imati 12 zastupnika, s time da se zbog ulaska nove lanice na sljedeim
izborima raspodjela po zemljama opet treba pregovarati kako bi se ukupan broj zastupnika
korigirao na 751!

EUROPSKI PARLAMENT NAKON LISABONSKOG UGOVORA
- Ovlasti su proirene u podruju:
o Zakonodavstva
zakonodavni postupak suodluivanja s Vijeem ministara proiruje se na oko 50 novih podruja
dobiva zakonodavne ovlasti usporedive onima koje ima Vijee ministara
o EU prorauna
EP ima jednako pravo na odluku glede prihvaanja cijelog godinjeg prorauna EU-a kao i Vijee
ministara
o Politike kontrole
Parlament izabire predsjednika Europske komisije, a na prijedlog Europskog vijea
- Europski parlament je sastavljen od graana Unije
- Nova raspodjela -> 750 + 1 (predsjednik Parlamenta); svaka drava lanica moe imati
minimalno 6, a maksimalno 96 zastupnika

EUROPSKO VIJEE
To je skup politikih predstavnika zemalja lanica EU-a na najvioj razini, tj. predsjednika drava ili
vlada
Razvilo se iz prakse europske politike suradnje, a osnovano je u prosincu 1974.g.

EUROPSKO VIJEE NAKON LISABONSKOG UGOVORA
- ustrojava se kao posebna institucija, razliita od Vijea ministara
- 117 -
- odluuje temeljem jednoglasnosti, osim u sluaju da Ugovor ne propisuje drugaije, a
Predsjednika bira kvalificiranom veinom
- uvodi se funkcija predsjednika Europskog vijea, iji je mandat 30 mjeseci s mogunou
jednog reizbora
- ovlasti Predsjednika ->predstavljanje EU-a u meunarodnoj areni te predsjedanje i
koordiniranje radom Europskog

VISOKI PREDSTVANIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU
- predstavlja spoj dviju d
zajedniku i sigurnosnu politiku i Povjerenika za vanjske odnose
- imenuje ga Europsko vijee uz suglasnost predsjednika Europske komisije
- ovlasti:
vodi Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije
provodi vanjsku politiku koju drave dogovore u okviru Vijea
predsjeda Vijeem vanjskih poslova
jedan je od potpredsjednika Komisije zaduen za vanjske poslove

EUROPSKI SUD PRAVDE(ECJ)
- ECJ je vrhovna sudska instanca u EU zaduena za nadnacionalno pravo
- Ima vanu politiku ulogu i uvelike je zasluan za prerastanje EU-a iz meunarodne
organizacije klasinog tipa u nadnacionalnu zajednicu drava
- Ima sjedite u Luxembourgu, a sastoji se od po jednog suca iz svake zemlje lanice (27) te 8
nezavisnih odvjetnika
- 24. listopada 1988. godine osniva se Prvostupanjski sud EZ-a - druga razina pravosudne
vlasti EZ-
- Novosti: nain izbora sudaca i nezavisnih odvjetnika, izmjene ovlasti Europskog suda,
mogunost uspostave specijaliziranih sudova
- Odgovornosti:
Izravni postupci protiv zemalja lanica ili zajednikih institucija
Postupak protiv drave lanice zbog neispunjavanja obveza
Postupci protiv institucija EU-a zbog ponitenja akata ili zbog propusta

EUROPSKI REVIZIJSKI SUD
- To je zajednika nadzorna institucija osnovana tzv. Proraunskim sporazumom 22. srpnja
1975. g., a od 1992. postaje peta slubena zajednika institucija
- Zadatak Suda je provjera izvravanja prihoda i rashoda EU-a sukladno pravnim,
proraunskim i raunovodstvenim naelima Unije; nadzire svrsishodnost financijskog
upravljanja sukladno predvienim ciljevima i programima
- Primarni zadatak je neovisna provjera pravilnog izvravanja EU prorauna i koritenja
europskih fondov

OSTALA TIJELA EU:
- Europska sredinja banka (o
eurozone
- Europski puki pravobranitelj (Ombudsman)
istrauje pritube graana ili drugih subjekata koji imaju sjedite u lanicama EU-a protiv loeg rada
(neuinkovit rad ili neizvravanje poslova) administracije u institucijama i tijelima EU-a
- Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC)
- Odbor regija EU (COR)
- Europska investicijska banka
- Decentralizirane agencije

- 118 -
EESC/ ODBOR REGIJA EU-A
- Imaju savjetodavnu ulogu, ukupno po 344 zastupnika i sjedite u Bruxellesu
- Ugovori obvezuju zakonodavne institucije EU-a da o odreenim zakonodavnim projektima
trae miljenje ovih Odbora, ali ga one u nekim pitanjima trae i bez predviene obveze
- EESC -> osnovan Rimskim ugovorom (1958.). To je stalno europsko savjetodavno tijelo
kojega ine: poslodavci, radnici (predstavnici sindikata), te skupina razliitih interesnih grupa
(npr. obrtnici, poljoprivrednici, slobodne profesije, nevladine organizacije...)
- Odbor regija - osnovan Ugovorom o EU, a sastoji se od predstavnika regionalne i lokalne
vlasti zemalja lanica EU-a (naelnika i gradonaelnika, zastupnika regionalnih skuptina,


ULOGA NACIONALNIH PARLAMENATA
- Nakon Lisabonskog ugovora pojaana je ukljuenost parlamenata drava lanica -> ime se
uvruje naelo supsidijarnosti
o nacionalni parlamenti izravno dobivaju prijedloge europskih propisa pri emu mogu odluivati je li
prijedlog u skladu s naelom supsidijarnosti
-ako 1/3 parlamenta smatra da nije uvaeno naelo supsidijarnosti prijedlog propisa se vraa
Komisiji (uti karton)
-ako se veina parlamenta protivi prijedlogu Komisije, s ime se slau nacionalne vlade ili lanovi
Europskog parlamenta prijedlog se odbija (naranasti karton)







VANJSKE DETERMINANTE EU I EKONOMSKI REGIONALNI BLOKOVI
- Tektonika ekonomskih regionalnih blokova
- Vanjske determinante EU
Poloaj EU u svijetu i Zajednika vanjska i sigurnosna politika
Vanjska trgovina EU
Liberalizacija svjetske razmjene i regionalni ekonomski sporazumi
EU kao svjetska trgovinska sila
EU i Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
Politika razvoja i odnos sa zemljama u razvoju
- Okviri suradnje EU s odreenim skupinama zemalja
Politika irenja lanstva i kriteriji za lanstvo; EFTA
Europska politika susjedstva
Odnosi s ostalim zemljama - SAD, Kina, Japan...

TEKTONIKA EKONOSMKIH REGIONALNIH BLOKOVA
- Svjetsko gospodarstvo
raspodijeljeno prema funkciji gospodarske i financijske logike
tijekovi razmjene organiziraju se oko vie atraktivnih polova:
NAFTA
MERCOSUR
ASEAN
Europska unija
- Za veinu zemalja svijeta, unutar-regionalna trgovina obuhvaa vie od polovice vanjske
trgovine
- 119 -
- Optimalna situacija u slobodnoj trgovini je samo 1 trgovinski blok, optimum drugog ranga
karakterizira razjedinjenost (atomicitet), dok najgori mogui nain sadri mali broj blokova
(triada)

NOVI REGIONALIZAM KOJI JE KARAKTERISTIAN ZA 1990-TE GODINE
PRIPISUJE SE MNOGIM FAKTORIMA:
- potekoama zatvaranja multilateralnih pregovora u okviru GATT/WTO-a
- procesu produbljivanja i proirivanja EU-a
- tenji za veim migracijskim kretanjima unutar regionalnih blokova
- kraju hladnog rata
- spektakularnom preokretu politike SAD-a (dugo nesklona regionalnom integriranju)
NAFTA
poticanjem suradnje s ostatkom amerikog kontinenta i azijsko-pacifikom zonom
- domino uinak u kojem proces irenja integracije ima kumulativnu dinamiku, a ostajanje
izvan tih okvira ima veu tetu nego korist

REGIONALNI INTEGRACIJSKI SPORAZUMI
- Praktiki sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje
- Meunarodnu regiju ini ogranien broj zemalja povezanih geografskim vezama i odreenim
stupnjem uzajamne meuovisnosti
- Regionalizacija pretpostavlja regionalnu koncentraciju gospodarskih tijekova, a regionalizam
je politiki proces suradnje i koordinacije gospodarskih politika meu zemljama
- Teorija regionalne ekonomske integracije objanjava proces linearnog rasta gospodarske

- Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija:
poveanje trita
poveanje konkurencije
ekonomija obujma
stimulacija investicija
bolje koritenje resursa i efikasnija proizvodnja
- Razlog integriranja je esto politiki, a ekonomske posljedice samo su popratni rezultati
politike raunice
- Regionalizam izaziva trokove iskljuenima (ne-lanicama)
- Promjene trgovinskih tijekova

Meunarodni gospodarski sustav pod utjecajem je dva dominantna trenda:
(1) GLOBALIZACIJA
(2) REGIONALIZACIJA
Njihova je interakcija znaajan faktor koji umnogome odreuje razvoj globalnog gospodarskog
(multilateralnog) poretka, posebno nakon II. svjetskog rata i Urugvajske runde pregovora u okviru
WTO-a

LIBERALIZACIJA SVIJETSKE TRGOVINE I SVIJETSKA TRG.ORGANIZACIJA(WTO)
- Erozija carina i ukidanje mjera necarinske zatite
- Prosjena carinska tarifa za industrijski sektor u razvijenim se zemljama smanjila sa 40% u
1947. godini na 3% u 2000. godini
- Necarinski protekcionizam:
kontingenti i kvote (koliinske barijere)
dobrovoljno ograniavanje izvoza
otvaranje trita pregovorima
sanitarne i fitosanitarne mjere zatite i tehnike prepreke trgovini
- 120 -
odobrene povlastice
- Urugvajska runda
- nska organizacija (WTO)
Cilj je liberalizacija trgovine
Novije inicijative obuhvaaju pregovore za liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima i
uslugama, te pristup tritu za nepoljoprivredne proizvode, javne nabavke i intelektualno vlasnitvo
- Milenijska runda (2001. -

NAELA FUNKCIONIRANJA WTO-A:
- Klauzula najpovlatenije nacije (MFN)
- Nacionalni tretman
- Postupna implementacija slobodne trgovine vri se kroz pregovore: sniavanje trgovinskih
barijera
Od stvaranja GATT-a bilo je 8 rundi pregovora, a deveta (Doha Development Agenda) je jo u
tijeku
- Predvidljivost i transparentnost stabilnost i predvidljivost potiu investicije, zapoljavanje i
omoguuje potroaima punu korist od poveanja konkurencije, tj. najiri izbor robe i najnie
cijene
- Pravila nediskriminacije
- Poticanje razvoja i gospodarske reforme

REGIONALIZAM I WTO-A
- Regionalni sporazumi slubeno su (uvjetno) sankcionirana iznimka GATT-ovih pravila o
nediskriminaciji
- Pravila WTO-a osiguravaju pristup tritu regionalnih sporazuma ostalim dravama, ne-
ukidanje prethodnih obveza i ne-poveavanje trgovinskih barijera prema nelanicama
regionalnih sporazuma
- Regionalni integracijski sporazumi prijavljuju se WTO-u
- Godine 1979. uvedena je klauzula koja omoguava formiranje regionalnih sporazuma
zemalja u razvoju

REGIONALNE EKO.INTEGRACIJE
- Evaluacija ekonomskih uinaka regionalnih ekonomskih integracija, odnosno sporazuma
ostvaruje se iz osnovne strukture carinske unije
Prema neoklasinoj teoriji meunarodne trgovine carinsku uniju karakterizira u isto vrijeme
slobodna razmjena i protekcionistike prednosti
Uinci carinske unije
- Primjerena podjela integracijskog procesa za EU:
zona slobodne trgovine
carinska unija
zajedniko trite
jedinstveno trite
unutarnje trite

VANJSKE DETERMINANTE EU-A I OKVIRI SURADNJE EU S ODREENIM
SKUPINAMA ZEMALJA
- Zajednika vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)
- Politika irenja lanstva
- Odnosi EU-a sa susjedima i ostalim zemljama
- Razvojna politika EU-a
- Trgovinska politika EU-a

- 121 -
POLOAJ EU-A U SVIJETU:
- Zapadna Europa je kroz povijest akumulirala vjetine, tehnike i financijske kapacitete
- Zaostajanje u odnosu na SAD
- Velika ovisnost o energentima
- Globalizacija u Europi
- Zajednika vanjska i sigurnosna politika
razvoj i jaanje demokracije i zatite ljudskih prava
zatita zajednikih vrijednosti, temeljnih interesa i neovisnosti Unije
jaanje sigurnosti Unije i svih zemalja lanica
odravanje mira i jaanje meunarodne sigurnosti
promicanje meunarodne suradnje te osnaivanje identiteta Unije na meunarodnoj sceni

LANAK 49 UGOVORA O EU
bilo koja europska drava koje potuje naela izraena u lanku 2 istoga Ugovora [naela ljudskog
digniteta, slobode i jednakosti, demokracije i vladavine prava, potivanja ljudskih prava i temeljnih
sloboda, te drutva utemeljenog na pluralizmu, nediskriminaciji, toleranciji, pravdi, solidarnosti i
jednakosti meu spolovima] i koja ih je spremna promovirati, moe postati lanicom Unije

POLITIKA IRENJA LANSTVA EU-A
- Koji je cilj EU-a?
politiki ciljevi
ekonomski ciljevi
- Integraciju je zapoelo 6 europskih drava (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska i Zapadna Njemaka), koje su najprije osnovale CECA-u, a zatim Euratom i
EEZ
-
- Carinska unija s Turskom (1995.)
- Proirenje je ponudilo jedinstvenu priliku za prekid umjetne podjele Europe na dva dijela

PROCES STABILIZACIJE I PRIDRUIVANJA
- zemlje Zapadnog Balkana (CEFTA)
- Proces, tj. strategija EU-a prema zemljama jugoistone Europe ukljuuje est elemenata:
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP)
razvoj postojeih gospodarskih i trgovakih odnosa s regijom i unutar regije
razvoj, odnosno djelominu prenamjenu postojee gospodarske i financijske pomoi (prije CARDS,
od 2007. IPA Instrument pretpristupne pomoi)
poveanu pomo za demokratizaciju, razvoj civilnog drutva, obrazovanje i izgradnju institucija
koritenje mogunosti za suradnju u raznim podrujima, ukljuujui pravosue i unutarnje poslove
razvoj politikog dijaloga, ukljuujui i politiki dijalog na regionalnoj osnovi

KRITERIJI PRIDRUIVANJA EU
- Europsko vijee u Kopenhagenu 21. i 22. lipnja 1993. godine preciziralo je, u skladu s
Ugovorom, kriterije koje postavlja EU za prikljuivanje:
POLITIKI
GOSPODARSKI
PRAVNI
ADMINISTRATIVNI (dodan u Madridu, 1995. godine)

PROCES PRIDRUIVANJA EU
- Suspenzivna klauzula
- Integracijska sposobnost (kapacitet) odnosi se na spremnost Unije (prvenstveno ekonomsku i
financijsku) za integriranje novih lanica
- 122 -
1. Institucionalna
2. Uinak na politike EU-a
3. Proraun EU
- Screening
- Pravna steevina ili acquis

ODNOSI EU SA SUSJEDIMA I OSTALIM ZEMLJAMA
- Najbliskije odnose EU razvija sa zemljama koje su okupljene u skupinu europskih drava
- Europska politika susjedstva (ENP)
- Istono partnerstvo
Armenija, Azerbajdan, Bjelorusija, Gruzija, Moldova, Ukrajina
- Podruje slobodne trgovine s dravama junog i istonog Mediterana
- Intenzivan odnos s meunarodnim organizacijama (UN, NATO, Vijee Europe, WTO) i
regionalnim skupinama irom svijeta (npr. s NAFTA-om ili ASEAN-om)
- Od kljune je vanosti za EU razvijanje stratekih odnosa sa: SAD-om, Kinom, Japanom,
Indijom, Rusijom itd.

EFTA
- Europsko udruenje slobodne trgovine
- 1960.->tokholmska konvencija
- Europski gospodarski prostor
-
O uzajamno priznavanje procjena sukladnosti proizvoda na tritu
O zatita prava intelektualnog vlasnitva
O slobodno kretanje osoba, socijalna sigurnost migranata i uzajamno priznavanje diploma
O liberalizacija razmjene usluga i investiranja
O specijalna pravila za kopneni i zrani transport
O liberalizacija javnih nabavki
O olakana razmjena poljoprivrednih proizvoda

CEFTA
- Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini
- priprema njezinih zemalja lanica za ukljuivanje u EU
- ciljevi Sporazuma:
proirenje trgovine robama i uslugama te poticanje investiranja putem pravednih, stabilnih i
predvidljivih pravila
uklanjanje prepreka trgovini izmeu zemalja potpisnica
adekvatna zatita intelektualnog vlasnitva u skladu s meunarodnim normama
harmonizacija odredaba moderne trgovinske politike poput pravila trinog natjecanja i dravnih
pomoi
- Hrvatska -> 1. oujk
CEFTA 2006

RAZVOJNA POLITIKA EU-A
- Usmjerena je na smanjivanje siromatva i reformu socijalnih i ekonomskih struktura u treim
zemljama kroz trgovinske strukture i suradnju
- Pomo se raspodjeljuje korisnicima na svim kontinentima te se, osim za projekte
gospodarskog razvoja, odnosi i na izgradnju demokratskih institucija, gradnju infrastrukture,
razvijanje makroekonomskih programa i promicanje ljudskih prava
- Uz opu razvojnu i politiku suradnje, glavni elementi kojima EU djeluje u ovom podruju
jesu Ugovor iz Cotonoua (zemlje ACP), Opa shema preferencijala i ugovori o suradnji, te
financijska i tehnika pomo zemljama u razvoju
- 123 -
- Humanitarna pomo
- Europski fond za razvoj (EDF)
To je glavni instrument financijske suradnje EU-a sa 77 pridruenih zemalja ACP-a (Afrike, Kariba i
Pacifika)
- Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
politika, demokratska i ekonomska liberalizacija poduzea u zemljama biveg SSSR-a

TRGOVINSKA POLITIKA EU-A
- EU se zasniva se zajednikoj trgovinskoj politici
liberalizacija razmjene u industrijskom sektoru
protekcionizam u sektoru poljoprivrede (?)
- Unija nosi iskljuivu odgovornost za trgovinsku politiku, a ona u velikoj mjeri proistjee iz
ugovora sklopljenih unutar WTO-a
- Osnovni temelj ZTP-a je zajednika carinska tarifa prema treim zemljama
- Najvaniji trgovinski partneri EU-a su:
SAD (gotovo 1/5 razmjene), Kina, vicarska, Japan i Rusija
- Klauzulu o ljudskim pravima

ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA I SUSTAV PREFERENCIJALA EU(ZTP)
- EU je prva trgovinska sila svijeta, koja osigurava petinu svjetske trgovine
- Zbog podjele nadlenosti izmeu institucija Unije i zemalja lanica manje je bila efikasna u
trgovinskim pregovorima prema treim zemljama (naroito prema SAD-u)
- Unija sve tee titi svoje instrumente i naela
Zajedniki preferencijali (povlastice), koji predstavljaju jedan od stupova vanjskih trgovinskih
odnosa Unije, sve su vie nagrieni pravilima multilateralnog trgovinskog sustava
- Uz openite ciljeve poput poticanja gospodarskog razvoja, visoke zaposlenosti i
konkurentnosti te zatite okolia, osnovni ciljevi ZTP-a definirani su lancima 206 i 207
Ugovora o funkcioniranju EU-a, a ukljuuju:
razvoj svjetske trgovine
postupno ukidanje ogranienja u meunarodnoj trgovini
smanjivanje carinskih barijera
- S obzirom na globalizaciju, koja podrazumijeva tehnoloki razvoj i liberalizaciju trgovine,
ZTP mora:
Omoguiti odrivi razvoj i poticati europske vrijednosti u svijetu (demokracija, vladavina prava,
ljudska prava, zatita okolia...)
Jaati konkurentski poloaj EU-a na svjetskom tritu (otvorenost)
Brinuti o potrebi za globalnim upravljanjem trgovine, putem multilateralnih pravila i institucija koji
e omoguiti bolju distribuciju koristi

PRAVNA ZASNOVANOST I INSTRUMENTI ZTP-A
- Trgovinska politika ostvaruje se u 2 oblika:
jedan je autonoman i predstavlja okvir prihvaanja unilateralnih akata
drugi je konvencionalan u okviru ugovora zakljuenih s treim zemljama
- lanak 206:
Zajednika trgovinska politika zasnovana je na jedinstvenim naelima, naroito to se tie
modifikacije tarifa, zakljuivanja tarifnih i trgovinskih sporazuma razmjene roba i usluga,
komercijalnih aspekata intelektualnog vlasnitva, FDI, uniformizacije mjera liberalizacije, izvozne
politike, kao i mjera trgovinske zatite kao to su za sluaj dampinga i subvencija

NADLENOST UNIJE
- Nakon poetnog prijelaznog razdoblja Unija postaje nadlena za zakljuivanje tarifnih i
trgovinskih sporazuma sa treim zemljama (proirene nadlenosti)
- 124 -
Komisija ima bitno znaenje za normalno funkcioniranje ZTP-a i obavlja znaajnu ulogu u voenju
pregovora
- Sveukupna trgovina roba ulazi u podruje iskljuive nadlenosti ZTP-a
- Ugovor iz Nice (2001.) modificirao je lanak 133 Ugovora o EZ-u (sada 207. UFEU) i
proirio iskljuivu nadlenost Zajednice (sada Unije) nad sporazumima u oblasti trgovine
usluga i komercijalnih aspekata intelektualnog vlasnitva
- ZTP upravlja i pravilima o investiranju, javnim nabavkama itd., a utvrene su posebne
odredbe za specifina podruja (audiovizualne, kulturne, obrazovne, drutvene i zdravstvene
usluge)
- ZTP se temelji na proceduri odluivanja koja obuhvaa mjeavinu iskljuivih i podijeljenih
nadlenosti
- Mehanizmi koordinacije kod intervencija zajednikih institucija i zemalja lanica nisu
precizirani u sustavu podijeljenih nadlenosti
- Predstavljanje Unije u okviru WTO-a
Potekoe zajednikog predstavljanja narasle su s obzirom na evoluciju meunarodnih trgovinskih
pregovora i na razvoj zajednike politike unutar EU-a, te novijeg (kompleksnijeg) zakonodavstva o
vanjskim trgovinskim nadlenostima

INSTRUMENTI ZTP-A
- Doprinos harmoninom razvoju meunarodne trgovine
- Zajedniki (komunitarni) preferencijali ili povlastice
- Defenzivne akcije -> tee unifikaciji reima uvoza roba i zatiti trita
- Ofenzivne akcije -> poboljanje pristupa na trite treih zemalja za europske proizvoae i
prisutnost EU poduzea na ukupnom svjetskom tritu
- Multilateralni trgovinski pregovori i preferencijalni sporazumi
- Zajednika carinska tarifa (CET)
ujednaenje zatite zemalja lanica u odnosu na tree zemlje
kreiranje zajednikih preferencijala
- Instrumenti trgovinske zatite (trade defence instruments - TDI)
uz respektiranje multilateralnih pravila (GATT/WTO) trgovinska politika Unije moe privremeno
ograniiti priljev uvezenih proizvoda zatitnim mjerama (npr. mjere protiv tetnih cijena u podruju
brodogradnje)
antidampinke i antisubvencijske mjere

INSTRUMENTI PRISTUPA TR.TREIH ZEMALJA
- U okviru poveane globalizacije trita i poduzea, europska poduzea su izloena poveanoj
konkurenciji na vanjskom tritu
- Novi instrument trgovinske politike (1984.g.)
- Uredba o trgovinskim barijerama (trade barriers regulation - TBR)
Uredba Vijea od 22. prosinca 1994.g. ima za cilj omoguiti Uniji potpuno koritenje mogunosti
koje nude razliite odredbe WTO-a npr. Mehanizam rjeavanja sporova WTO-a
- Strategija pristupa tritima (1996.)
- Nadziranje zatitnih mjera u treim zemljama

PRISTANAK SLOBODE SVIJETSKE TRGOVINE NA ZTP
lanak 206 Ugovora o funkcioniranju EU-a:
carinska unija pridonosi, sukladno zajednikim interesima, harmoniziranom razvoju svjetske
trgovine, ukidajui postupno restrikcije meunarodnoj razmjeni i smanjenju carinskih barijera
- Zajednike preferencije daju privilegije unutar-regionalnoj trgovini putem diskriminirajue
trgovinske politike prema treim zemljama
Carinska tarifa i prepreke trgovini su ukinute za razmjenu izmeu zemalja lanica, dok se vanjska
zajednika tarifa i ZTP primjenjuju za razmjenu sa treim zemljama
- 125 -
Doputeni izuzetak pravila GATT-a
-
smanjenjem carine
od oko 40% nakon II. svjetskog rata na cca. 3%
carine u potpunosti ukinute u osam sektora
- Erozija carinskih preferencijala
EU odobrava trgovinske preferencijalne reime prema odreenim treim zemljama ili grupama
zemalja:
Od 1960-tih zemlje ACP-a (Konvencije Lom, Sporazum iz Cotonoua)
od 1970-tih - zemlje mediteranskog bazena
od 1990-tih - zemlje Srednje i istone Europe u tranziciji
- Realnost meunarodnih okvira i osporavanje sustava
Rat banana

ODMRZAVANJE VANJSKIH MEHANIZAMA CAP-A
- CAP Zajednika poljoprivredna politika
Prelevmani i restitucije
Sve upitnije odravanje sustava - osporavanje CAP-a u okviru GATT-a
U okviru Urugvajske runde Unija se obvezala na smanjenje volumena subvencioniranog izvoza, to
oznaava poetak nove ere u sektoru trgovine agrarom - slubena intervencija treba biti sukladna
multilateralnim pravilima koji odreuju ne samo koliinu nego i modalitete

PRISTANAK SLOBODNE SVIJETSKE TRGOVINE NA ZTP
- Meunarodna kontrola necarinskih prepreka
Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera
Direktive su zabranile uvoz mesa i mesnih proizvoda podrijetlom od ivotinja koje su hormonalno
tretirane
- Moe li EU prepustiti meunarodnoj konkurenciji suvereno vladanje nad oblikovanjem
produktivne europske strukture, bez odreenih rizika za europsko gospodarstvo?
- Zajednika politika treba integrirati sve sektore (robe i usluge, intelektualno vlasnitvo,
investicije) obuhvaajui nove sadraje koji naglaavaju meunarodnu razmjenu (monetarna
pitanja, konkurenciju, socijalne norme, probleme zatite okolia itd.)

OFENZIVA STRATEGIJA ZTP-A
- Da bi postala konkurentna u meunarodnim razmjerima, poduzea EU trebaju u potpunosti
koristiti prednosti koje nudi Unutarnje trite te istovremeno afirmirati svoju prisutnost na
tritima treih zemalja
- Otvaranje trita treih zemalja kao prioritetni cilj ZTP-a
- EU se mora prilagoditi pravilima WTO-a, a u isto vrijeme zatiti se od SAD-a i Kine
Subvencijama prerueni izvoz omoguio je amerikim poduzeima da izbjegnu porez na izvozne
operacije putem filijala osnovanim u poreznim oazama

TEMLJI ZTP-A I ZAJEDNIKA CARINSKA POLITIKA
- EU je carinska unija, sastavljena u poetku od 6 zemalja osnivaa i prekomorskih teritorija
(OCT), koji su joj se pridruili
- definirana lankom 28 UFEU
O Uklanjanje carina i kontingenata
O Uvoenje zajednike trgovinske tarife
O Promjena zajednike trgovinske politike
O Sporazumi zakljueni u okviru ZTP-a

UKLANJANJE CARINA I KONTIGENATA
- 126 -
- Eliminiranje carina i taksi slinih uinaka
-Carine
Ukidanje carina pretpostavlja da se od stupanja na snagu zajednikog trita zabranjuje uvoenje
novih carina i poveanje postojeih
rpnja 1968.
-Takse ekvivalentnog uinka
Takse predstavljaju novano optereenje nalik carinama i njihovo ukidanje treba se ukinuti na isti
nain kao i carine
- Eliminiranje kvantitativnih restrikcija i ekvivalentnih uinaka

ELIMINIRANJE KVANTITATIVNIH RESTRIKCIJA I EKVIVALENTNIH UINAKA
- Kvantitativne restrikcije (kontingenti) na uvoz i izvoz su postupno ukinute izmeu 1. sijenja
1959. i 31. prosinca 1960.
- Mjere ekvivalentnog uinka
svi trgovinski propisi zemalja lanica, sposobni da sprijee izravno ili neizravno, stvarno ili
potencijalno, unutar-regionalnu trgovinu
liker Ribizli iz Dijona

IZUZECI UKLANJANJA KVANTITATIVNIH RESTRIKCIJA I MJERA
EKVIVALENTNOG UINKA
- Razlozi za zabrane, uvozne, izvozne ili tranzitne restrikcije mogu biti samo razlozi koji se
odnose na javni moral, javni red ili javnu sigurnost, zdravstvenu zatitu, zatitu ivota ljudi,
ivotinja ili bilja, zatitu nacionalnih trezora, intelektualnog vlasnitva i trgovine
- Izuzeci moraju biti striktno interpretirani i ne mogu biti proireni na ostale sluajeve
- Europski sud dozvoljava zemljama lanicama da ozakone eventualne povrede principa
slobodnog kretanja roba, navodei odreene razloge od opeg interesa (imperativni zahtjevi)
zatita potroaa, poboljanje uvjeta rada, borba protiv inflacije, nunost opskrbe naftnim
proizvodima, zatita okolia te zatita kina i opih internet usluga

UVOENJE ZAJEDNIKE TRG.TARIFE
- Zajednika carinska tarifa (CCT), odnosno zajednika vanjska tarifa (CET) uvjet ZTP-a i
zajednikog trita
- Modaliteti uvoenja zajednike carinske tarife
Tarifa je sastavljena od ukupnih uvoznih carina koje se primjenjuju na teritoriju Unije za proizvode
podrijetlom iz treih zemalja, zamjenjujui nacionale tarife (koje su bile na snazi do 30. lipnja 1968.)
Drave lanice izgubile su svaku nadlenost u korist zajednikih organa to se tie interpretacije
CCT-a, iako nacionalnoj administraciji ostaju nadlenosti primjene i verifikacije primjene uvjeta
- Certifikat o podrijetlu roba
- Zajedniki carinski zakon
nakon 1. lipnja 1994. uslijedila je unifikacija svih tekstova koji se odnose na carinske propise
objedinjuje ukupna pravila koja se odnose na tarifne mjere koje se tiu razmjene izmeu Unije i
treih zemalja
- Carina je dio vlastitih izvora Unije od 1. sijenja 1971. godine.
- Carinski teritorij Unije



ODREIVANJE CARINA
- U poetku -> CCT je odgovarala aritmetikom prosjeku nacionalnih carina koje su bile na
snazi u est zemalja osnivaa Unije (tarifne pozicije)
mogunost derogacije za odreene proizvode navedene u aneksu Ugovora
- 127 -
- Nakon tranzicijskog razdoblja carina potpada pod ekskluzivnu nadlenost Unije, odreuje se
jednostrano (u veini sluajeva) ili konvencionalno u okviru preferencijalnih sporazuma
- CCT odreuje Vijee ministara kvalificiranom veinom (od 1986.), na prijedlog Komisije

SADRAJ ZAJEDNIKE CARINSKE TARIFE
- Kombinirana nomenklatura (CN)
sadrava vrlo precizne liste svih vrsta roba koje mogu ui na teritorij Unije (oko 5000 grupa
proizvoda)
omoguava odreivanje carina s obzirom na predvienu stopu za svaku kategoriju proizvoda
Briselska nomenklatura
Konvencija o harmoniziranom sustavu oznaavanja i kodifikacije roba - Harmonizirani sustav

- Integrirana tarifa (TARIC)
TARIC se oblikuje u obliku nomenklature od 10 brojeva koje se nalaze u 9. i 10. brojevima CN
Komisija, koja upravlja i objavljuje TARIC, treba poduzeti sve nune mjere o sadraju i auriranju,
o emu izvjeuje zemlje lanice
CCT se moe modificirati ili privremeno ukinuti odlukom Vijea ministara (kvalificiranom
veinom) ili tarifnim sporazumom
Mnogobrojni preferencijalni reimi (primjena smanjene carine ili carine nula) odobreni su zemljama
ili grupama zemalja u okviru trgovinskih sporazuma (npr. EEA) i asocijativnim reimom ili
zemljama ACP

RAZLIITI ASPEKTI ZTP-A
- Uvozna politika
primjena naela WTO-a
kada jednom uvezen proizvod u Uniju u koliini ili uvjetima izazove teke posljedice i rizik na
zajedniku proizvodnju, Komisija moe traiti od zemalja vlastite inicijative za poduzimanje mjera
zatite u interesu Unije
mjere zatite protiv nedoputene trgovinske prakse odnose se na samofinanciranje ZTP-a na polju
zatite protiv nedoputene trgovinske prakse
zabrana uvoza i komercijalizacije krivotvorenih proizvoda i piratskih roba
mjere zatite kod uklanjanja skretanja trgovine
- Izvozna politika
predstavlja determinirajui element s obzirom da je Unija prvi svjetski izvoznik (1/5 svj.izvoza)
Harmonizacija izvoznih reima
Da bi se izbjegla nelojalna konkurencija izmeu poduzea nacionalni reimi pomoi izvozu
postupno se harmoniziraju direktivama
Tijelo za koordinaciju politika kredita, garancija i financijskih kredita, 1960.
Tijelo za koordinaciju konzultativnih procedura i informacija u oblasti osiguranja kredita, garancija i
financijskih kredita, 1973.

ZAKLJUENI SPORAZUMI U OKVIRU ZTP-A
-
preferencijalni karakter
- Bilateralni trgovinski sporazumi
tarifni i trgovinski
asocijativni
- Multilateralni sporazumi
Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
- Europski gospodarski prostor (EEA)

TRI DIMENZIJE ZAJEDNIKE TRG. POLITIKE EU-A
- 128 -
TRI DIMENZIJE COP-A
- Multilateralna(wto- Doha runda)
- Bilateralna(zone slobodne trgovine;regionalna)
- Unilateralna(GSP,EBA..)

BILATERALNI TRG.SPORAZUM
- Tarifni i trgovinski sporazumi
Sporazumi su potpisani sa skoro svim zemljama, kao i s odreenim brojem meunarodnih integracija
reguliraju razliita pitanja trgovine ili konfliktne odnose (npr. s SAD-om)
samoograniavajui izvozni sporazumi (npr. Japan, Indija ili SAD)
- Asocijativni sporazumi
osim liberalizacije razmjene, sadravaju dispozicije o slobodnom kretanju radnika, mehanizme
ekonomske
- Razlozi potpisivanja:
Ekspanzija trgovine i poticanje pravila (WTO+)
Odrivi razvoj...i poticanje regionalnog razvoja
- Kljuni bilateralni sporazumi EU-a:
Sporazumi o ekonomskom partnerstvu (EPA)
Pregovori sa zemljama ACP (Cotonou)
Sporazumi o slobodnoj trgovini
EFTA, EEA, Euromed, Mercosur (pregovori), Meksiko, Juna Afrika...
Carinska unija s Turskom, Andorom i San Marinom
Sporazumi o partnerstvu i suradnji (Rusija, Ukrajina)

MULTILATERALNI TRG.SPORAZUM
- Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
Unija je potpisala, pored zemalja lanica EU-a, Sporazum iz Marrakecha 15. travnja 1994., odnosno
1. sijenja 1995. g.
EU ima pravo sudjelovati u svim organima WTO-a, raspolae pravom glasa i rauna se praktino
kao zemlja lanica
Od 1. sijenja 1995. godine u primjeni je procedura koja omoguava Uniji da djeluje u okviru prava
koje joj daje WTO, kako bi reagirala na prepreke trgovini koje uvode tree zemlje i time uklonila
nepovoljne uinke trgovine
- EU kao vodea regionalna trgovinska sila ima vanu ulogu u razvoju svjetske trgovine
- Sadanji ciljevi Unije, vezani za WTO jesu:
O Liberalizacija trgovine roba i usluga te investiranje, to treba poticati rast trgovine i sukladno
tome O ekonomsko blagostanje
O Zatita europskih interesa, posebno u odreenim sektorima industrije, poljoprivrede, javnih
usluga i kulture
O Osiguranje okvira za takvu liberalizaciju kroz pravila zatite okolia i radnika, te brigu o
najmanje razvijenim zemljama

EUROPSKI GOSP. PROSTOR(EEA)
- Ugovor o EEA stupio je na snagu 1994.g., a sadrava dispozicije koje se odnose na etiri
slobode i konkurenciju
-Slobodno kretanje roba (organizirano je po modelu Ugovora o funkcioniranju EU-a; samo proizvodi
podrijetlom iz ugovornih strana, s izuzetkom poljoprivrede i ribarstva)
-Radnici imaju pravo slobodnog kretanja, sukladno pravilima predvienim Ugovorom, ali bez
razlikovanja plaenih ili neplaenih radnika
-Sloboda kretanja usluga i kapitala poduzete su u okviru dispozicija Ugovora, izuzev transporta
(poseban reim)
-Horizontalne politike kojima se postiu slobode
- 129 -

JEDNOSTAVNI (UNILATERALNI) TRG. ARANMANI
- EU provodi unilateralne mjere kao dodatni instrument ZTP-a u interesu razvoja i/ili politike
stabilnosti u skladu s temeljnim politikim prioritetima Unije:
- Opi sustav preferencijala (GSP)
Klasini instrument poticanja razvoja odobravanjem carinskih preferencijala
- Inicijativa Sve osim oruja (EBA)
Specijalni aranman za najmanje razvijene zemlje
- Asimetrine preferencije za Zapadni Balkan i Moldovu
s ciljem osiguranja mira, stabilnosti, slobode i ekonomskog blagostanja u regiji

ZEMLJE SREDNJE I ISTONE EUROPE/ZAPADNI BALKAN
- Europske sporazume (o asocijaciji) EU je potpisala tijekom 1990-tih sa zemljama koje su
2004. i 2007. godine postale njene lanice
Predviali su asimetrino sniavanje carina, uspostavljanje zone slobodne trgovine (najprije za
industrijske proizvode), slobodno kretanje kapitala za investicije, slobodno osnivanje poduzea....
- Sporazumi o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) - EU potpisuje sa zemljama jugoistone
Europe (Hrvatska, Makedonija, Crna Gora...)

EURO-MEDITERANSKO PARTNERSTVO
- Suradnja s ovom regijom dobila je posebno na vanosti u 1980-tima nakon ulaska Grke,
panjolske i Portugala u EZ (danas: politika susjedstva)
- Barcelonska konferencija, studeni 1995. g.
promoviranje demokracije i principa pravne drave s ciljem uvoenja zone slobodne trgovine
carinske i necarinske barijere na robe postupno se ukidaju
- Euro-mediteranski sporazumi o asocijaciji
Alir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Sirija, Palestinski teritorij, Tunis
Turska je u carinskoj uniji s EU od 1. sijenja 1996. g., a od 2005. pregovara o lanstvu u EU
- Financijska potpora: zajmovi EIB-a, programi MED i MEDA

ZEMLJE APC(AFRIKA-KARIBI-PACIFIK)
- Trgovaki sporazumi s ovim zemljama nisu zasnovani na principima reciprociteta
- Ve 1960-tih je odobrena pomo za stare kolonije Francuske, Belgije, Italije i Nizozemske, a
nakon toga, Velike Britanije, panjolske i Portugala
- Sporazum iz Cotonoua (i prije toga Konvenciju Lom) potpisalo je 78 zemalja ACP-a +
Kuba (specifian status)
- Financiranje se osigurava doprinosima zemalja lanica Europskom fondu za razvoj (EDF)
- STABEX, SYSMIN
- Rezultati nisu bili zadovoljavajui
- EU se zalae za organiziranje zemalja ACP na regionalnoj osnovi i razvoj intraregionalne
trgovine te kasnije uspostavljanje zone slobodne trgovine s pojedinim regionalnim
asocijacijama
- EU tako prelazi na Sporazume o ekonomskom partnerstvu (EPA), koje akcent daju na pravila
WTO-a i razvoj zemalja
Pregovori jo u tijeku


MEUREGIONALNI I OSTALI SPORAZUMI
- Meuregionalni sporazumi podrazumijevaju uvoenje zone slobodne razmjene izmeu dvaju
trgovinskih blokova
sporazumi s MERCOSUR-om, ASEAN-om, GCC-om
- 130 -
- Multilateralna pravila WTO-a nameu potekoe novoj podjeli svijeta izmeu regionalnih
blokova
- Transatlantski odnosi
SAD najnovija inicijativa stvaranja zone slobodne trgovine
Kanada, Meksiko, ile
- Japan, Kina, Juna Koreja, Indija i ostale zemlje june Azije
- Trgovinske potekoe izmeu zemalja koje su razliite razine razvoja

PREMA PRAVEDNIJOJ TRGOVINI
- Kao otvoreno gospodarstvo, EU ima cilj osigurati bolji pristup tritima za svoje robe,
usluge, investicije, kao i jaati pravila pravedne i slobodne trgovine
ZTP doprinosi europskoj konkurentnosti na svjetskom tritu

- Globalizacija namee brigu o meunarodnoj trgovini, a otvorena gospodarstva (uz zajednika
pravila) pospjeuju pravedniju trgovinu...uz brigu o konkurentnosti










5. Unutarnje europsko trite i sustav europskih politika
to je unutarnje europsko trite?
Osnovna naela
Naelo nediskriminacije
Naelo uzajamnog priznavanja
(Ribizi iz Dijona)
Jedinstveno, odnosno unutarnje europsko trite danas obuhvaa vie od 500 milijuna
ljudi, jer su Island, Norveka i Lihtentajn pridruene mnogim oblastima preko Europskog
ekonomskog prostora (EEA)
Zajedniko trite etapa je ekonomske integracije koja prema odluci Suda pravde cilja
eliminiranju svih prepreka u komunitarnoj razmjeni radi spajanja nacionalnih trita u
jedinstveno trite, stvarajui to je mogue bliskije uvjete za istinsko unutarnje trite"
Zajedniko jedinstveno unutarnje trite
Znaenje odreenih problema prelazi dravne granice i trai koncentrirano djelovanje za koje
je ee prikladna nadnacionalna razina
Pratee politike unutarnjeg trita, kao oblik izravne intervencije u europsko gospodarstvo,
pridonose organizaciji trita i restrukturiranju proizvodnog aparata, te potiu dublju
integraciju
Ciljevi Rimskog ugovora trebali su biti postignuti ostvarenjem slobode kretanja osoba,
robe, usluga i kapitala kao i pridravanjem politike otvorene konkurencije (trinog
natjecanja) usmjerene na ouvanje zdravog natjecateljskog duha meu europskim
poduzeima, kao i zatite interesa potroaa
...veliko europsko trite treba popratiti uinkovitim strukturnim politikama koje e se
financirati na razini Unije...dakle, proraun EU

Ostvarenje unutarnjeg trita omoguilo je bitan napredak u veini ostalih zajednikih
politika:
- 131 -
porezna harmonizacija
ekonomska i socijalna kohezija
zatita potroaa
zatita okolia
politika istraivanja i razvoja
transportna politika
ekonomska, monetarna i politika unije Maastricht

Ostale pratee politike:
Poduzetnika i industrijska politika
Energetska politika
Transeuropske mree (TENs)
Informacijsko drutvo i audiovizuelna politika
Obrazovanje, mladi i kultura
Ribarstvo i pomorska pitanja

CARINSKA UNIJA EEZ I ZAJEDNIKO TRITE
Realizacija carinske unije (1968.) omoguila je ukidanje veine carina i kvantitativnih
ogranienja razmjeni
Meutim, liberalizacija se sukobljavala s mnogim preprekama, kontrolama i
izuzecima (oslobaanjima) u meunarodnom kontekstu
Osnivai EEZ-a od poetka su odredili ambicioznije ciljeve i eljeli su formirati ekonomsko-
politike okvire u kojima e se roba, usluge i kapital moi slobodno razmjenjivati
zajedniko trite:
temelji se na potivanju etiriju sloboda - slobodnom kretanju roba, ljudi, usluga i
kapitala
(opozvani) lanak 2 Rimskog ugovora odredio je:
Zajednica ima zadau osnivanje zajednikog trita i postupno pribliavanje
ekonomskih politika zemalja lanica, unapreenje usklaenog razvoja ekonomske
aktivnosti u ukupnoj Zajednici, kontinuiranu ekspanziju, uravnoteen, stabilan rast,
ubrzano podizanje ivotnog standarda, bliskije odnose izmeu zemalja lanica".
lanak 2 Ugovora o EU:
Unija e osnovati UNUTARNJE TRITE
Za stvaranje carinske unije nije dovoljna samo Zajednika carinska tarifa, nego i njena
primjena sukladno jedinstvenim pravilima u svim zemljama lanicama...
U protivnom, to bi dovelo do razliitih carinskih vrijednosti i razliite primjene
pravila nakon uvoza roba pojedinih zemalja lanica
Carinski zakon EU-a ima za cilj uklanjanje rizika razliitog tumaenja pravila Unije
u razmjeni njenih zemalja lanica s treim zemljama
Rat dokumenata
Od 1. sijenja 1993. godine razmjena unutar teritorija EU-a ne zahtijeva nikakav carinski
dokument
Sigurnost hrane, fitosanitetsko i veterinarsko zakonodavstvo
Carinska unija je omoguila rast unutarregionalne razmjene u Europi te sveukupno lananu
izgradnju europske integracije, ali za zajedniko trite bile su nune i druge zajednike
politike, koje su se nadograivale na temeljima carinske unije
Izuzetan rast razmjene u prvih 10-15 godina EEZ-a bitan je faktor ekonomskog razvoja i
podizanja ivotnog standarda u zemljama lanicama
Zahvaljujui veoj konkurenciji koju su poduzea imala na njihovim glavnim tritima,
uinci velikog trita stimulirali su stvaranje klime povjerenja, koja se manifestirala rastom
investicija
- 132 -
Ukidanjem svih formalnosti na unutarnjim granicama nunim postaje uvoenje i jaanje
odreenog broja mjera na vanjskoj granici Unije:
administrativna suradnja sprjeavanje prijevara i problema potroaa
kontrola na vanjskim granicama treba biti pojaana pri uvozu robe iz treih zemalja
problemi nacionalne sigurnosti trebaju biti jedinstveni u sferi kriminala, droga,
terorizma, trgovine orujem te u detaljnijoj razmjeni informacija izmeu policije i
snaga sigurnosti razliitih zemalja lanica i, u odreenoj mjeri, susjednih zemalja
zajednike politike nune su u odnosu na graane treih zemalja, koji putuju
zemljama lanicama

JEDINSTVENO TRITE
U sijenju 1985. godine, nova Komisija i njezin predsjednik Jacques Delors predstavili su
Parlamentu naela orijentacije i djelovanja tijekom iduih godina
lipanj 1985. Bijela knjiga o ostvarivanju unutarnjeg trita
Europa, niti unutarnje trite nisu se mogli ostvariti samo ukidanjem prepreka, carina,
formalnosti i birokracije, nego i ukidanjem svih unutarnjih prepreka do 1992. godine
Europsko vijee u prosincu 1985.g. i Vijee ministara u sijenju 1986. prihvatili su
Jedinstveni europski akt, koji je stupio na snagu 1. srpnja 1987.

UKLANJANJE TEHNIKIH PREPREKA U RAZMIJENI
Razliiti tehniki propisi mogu onemoguiti razmjenu vie nego carine!
Favoriziranje velikih poduzea (naroito multinacionalnih)
imaju strukturu, iskustvo i nuno osoblje koje moe odgovoriti posebnim potrebama
trita veeg broja zemalja i moe raspriti dodatne trokove na velike serije
Usklaivanje zakonodavstva
Prevencija novih tehnikih prepreka razmjeni i nova metoda harmonizacije
Normizacija i certifikati (CEN, CENELEC, ETSI)
EZ je definirala zajednike norme 1983.g. obvezujui lanice da unaprijed
obavijeste Komisiju o svojim projektima koji se odnose na uvoenje normi i
tehnikih pravila
Naelo meusobnog (uzajamnog) priznavanja
od 7. svibnja 1985. omoguava da svi proizvodi legalno i lojalno
proizvedeni u svakoj zemlji lanici imaju pristup na trite druge zemlje
lanice i u sluaju kada su proizvedeni prema razliitim tehnikim uvjetima
Trgovinske marke/igovi (CE)

OSNOVNE SLOBODE
Slobodno kretanje roba
Slobodno kretanje radnika, nastanjivanja i priznavanja diploma
Slobodno obavljanje usluga i poslovnog nastana
Slobodno kretanje kapitala

SLOBODNO KRETANJE ROBA
...omoguuje jednaku mogunost pristupa tritu istovrsnog proizvoda podrijetlom iz
razliitih drava lanica Unije bez zakonskih zapreka i koliinskih ogranienja
Sloboda kretanja roba nastavlja se na:
ukidanje carina i pristojbi s ekvivalentnim uinkom uspostavom carinske unije 1968.
godine, te
ukidanje koliinskih ogranienja trgovine (kvota) i mjera s ekvivalentnim
uinkom 1969. i 1974. godine za poljoprivredne proizvode
Ogranienja su mogua iz razloga:
javnog morala
- 133 -
javnog reda
javne sigurnosti
zatite zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka
zatite nacionalnog blaga, umjetnike ili povijesne ili arheoloke vrijednosti
zatite industrijskog i trgovakog vlasnitva
Koristi od toga imaju i proizvoai i potroai:
proizvoai zbog irenja trita za plasiranje proizvoda
potroai jer im se nudi vei izbor proizvoda uz niu cijenu, to je posljedica vee
konkurencije

SLOBODNO KRETANJE RADNIKA
Radnik koji se seli u drugu dravu lanicu ima odreena prava:
pravo na rad bez radne dozvole (osim radnika iz novih drava lanica koje su
obuhvaene prijelaznim razdobljem)
jednakost postupanja u zapoljavanju kao s dravljanima lanice u kojoj se rad
obavlja
pravo na jednake socijalne pogodnosti kakve imaju i dravljani lanice u kojoj se
radnik zapoljava
pravo lanova obitelji da se pridrue radniku i da primaju naknadu za obitelj
potpuna koordiniranost sustava socijalne sigurnosti (mirovinska prava i doprinosi za
socijalnu sigurnost)
uzajamno priznavanje kvalifikacija
Cilj poticanje mobilnosti radne snage
Unato zajamenim pravima, radnu snagu u EU-u karakterizira mala prostorna i
profesionalna pokretljivost (2-3%)
Prijelazno razdoblje ogranienje za nove drave lanice
Schengenska konvencija i europsko dravljanstvo
SLOBODNO PRUANJE USLUGA
Sloboda poslovnog nastana podrazumijeva trajno proirivanje djelatnosti iz jedne drave
lanice EU-a u drugu, zapoinjanje samostalne djelatnosti ili osnivanje trgovakog drutva,
dok se sloboda pruanja usluga odnosi na privremeno ili povremeno pruanje usluga izvan
granica matine drave
Restrikcije pri ostvarivanju poslovnog nastana ili zapoinjanja s pruanjem usluga u svojstvu
samostalno zaposlene osobe mogue su samo u strogo odreenim sluajevima i moraju
vrijediti jednako za sve, neovisno o dravljanstvu ili prebivalitu
Priznavanje profesionalnih kvalifikacija
Automatski sustav priznavanja (minimalni obrazovni standardi): lijenici,
stomatolozi, veterinari, medicinske sestre, farmaceuti i arhitekti
Bolonjski proces
U skladu s tom slobodom, odvjetnici, banke, osiguravajua drutva ili softverske kompanije,
na primjer, mogu svoje usluge nuditi na podruju cijele EU
Na taj nain krajnji potroai koriste prednosti slobodnog kretanja usluga jer mogu
odabrati najpovoljniju uslugu iz spektra koji se nudi na unutarnjem tritu Unije
Liberalizacija trita usluga Direktiva Bolkestein

FINANCIJSKE USLUGE
Preduvjet dinamine, inovativne i konkurentne Europe svakako je postojanje uinkovitog
financijskog trita:
Bankarstvo, usluge osiguravajuih drutava, drutava za mirovinsko osiguranje,
trgovanje vrijednosnim papirima te mogunosti ulaganja (investicijske usluge)
Dva naela:
Naelo europske putovnice
- 134 -
Naelo kontrole od strane drave u kojoj financijska institucija ima sjedite

SLOBODNO KRETANJE KAPITALA
...omoguuje protok sredstava unutar EU, olakava prekograninu trgovinu, pogoduje
mobilnosti radnika, olakava prikupljanje kapitala potrebnog za zapoinjanje poslovanja i
rast privrednih subjekata te funkcioniranje integriranog, otvorenog i uinkovitog unutarnjeg
trita, to je od interesa za sve graane EU
Efikasnost sektora financijskih usluga bila bi naruena u sluaju postojanja restrikcija u
kretanju kapitala meu dravama lanicama Unije
Direktne inozemne investicije
euro

...graanima omoguuje obavljanje irokog spektra djelatnosti u inozemstvu:
otvaranje bankovnih rauna u inozemnim bankama
kupnju dionica stranih poduzea
investiranje
kupnju nekretnina
Za poduzea ova sloboda podrazumijeva:
mogunost investiranja i stjecanja prava vlasnitva nad stranim trgovakim drutvima
ostvarivanje aktivne uloge u njihovu upravljanju

STRATEGIJA RAZVOJA UNUTARNJEG TRITA
U 10 godina postojanja, UT potaknulo je otvaranje 2,5 milijuna novih radnih mjesta te je
pridonijelo stvaranju dodatnog bogatstva u vrijednosti od 800 milijardi eura
Unato neporecivom uspjehu projekta, sektor usluga otvarao se za poslovne subjekte iz
drugih drava lanica znatno sporije nego trita roba - jer i usluge su na tritu roba
To se posebno odnosi na financijske usluge i promet
Takoer, valja jo mnogo uiniti u uklanjanju administrativnih, tehnikih i poreznih zapreka,
te u podruju javnih nabava
1997. u Amsterdamu utvreni su strateki ciljevi provedbe kroz 3 faze od 01.01.1999.:
jaanje efikasnosti propisa
ukidanje glavnih distorzija s negativnim uincima na trite
ukidanje sektorskih prepreka integracije trita
uvoenje jedinstvenog trita u korist svih graana
Slijede brojne ekonomske aktivnosti: mjere liberalizacije trita (npr. telekomunikacije),
standardizacija istovrsnih proizvoda i usluga, zajedniki reim patenata, zatita autorskih
prava, kodeks dobrog upravljanja u poreznoj sferi

EKONOMSKI UINCI INTEGRACIJE TRITA
(1) Smanjenje trokova
pad prodajnih cijena
nestaju neefikasni faktori u internoj organizaciji poduzea
racionalizira se proizvodna struktura i dolazi do specijalizacije velikih industrijskih
grupa
(2) Ekonomija obujma
(3) Makroekonomska povezanost

UNUTARNJE EU.TRITE I SUSTAV EUROPSKIH POLITIKA
Jedinstveno trite roba
Trino natjecanje
Kako je ono povezano za industrijom i poduzetnitvom?
Prometna politika i Transeuropske mree (TENs)
- 135 -
Informacijsko drutvo i zatita potroaa
Pravo intelektualnog vlasnitva
Podrazumijeva zatitu autorskog i srodnih prava te industrijsko vlasnitvo (patenti)

KAKO OSNOVNE SLOBODE KRETANJA UTJEU NA POSLOVNU OKOLINU?
Javne nabave
Cilj je osigurati davateljima usluga te isporuiteljima roba i radova mogunost
nadmetanja na javnim natjeajima u dravama lanicama EU
Javna nadmetanja i korupcija
Pravo trgovakih drutava
U uem smislu, podrazumijeva pravila o osnivanju, registraciji, domaem i
prekograninom spajanju i dijeljenju tvrtki te pravnom statusu stranih tvrtki
Meunarodni raunovodstveni standardi i revizija

POLITIKA KONKURENCIJE(TRINOG NATJECANJA)
poboljava trinu efikasnost
Postavljaju se 2 pitanja:
ekonomska opravdanost dravnog intervencionizma i
pogodnost nacionalne ili nadnacionalne razine intervencija
Cilj ove politike je ograniavanje, kontroliranje i zabrana ponaanja poduzea
suprotno savrenoj konkurenciji, dakle, osiguravanje blagostanja stanovnitva

EKONOMSKI I PRAVNI OKVIRI POLITIKE TR.NATJECANJA
Jedinstveno trite potie konkurenciju
broj poduzea se poveava, to smanjuje mogunost utjecaja na trinu cijenu
Poduzetnici reagiraju promjenama cijena, restrukturiranjem, investiranjem,
racionalizacijom...
Monopolizacija trita odvija se:
Povezivanjem
Koncentracijom

PROVOENJA POLITIKE TR. NATJECANJA
Zabrana ograniavajuih sporazuma izmeu poduzetnika (karteli)
Zabrana zloporabe vladajueg poloaja
Zabrana koncentracije poduzea za koje postoji opasnost da bi osjetno naruilo trino
natjecanje
Zabrana odreenih vrsta dravnih potpora
doputeno: potpore za razvoj nerazvijenih regija, poticanje malih i srednjih
poduzetnika, istraivanje, razvoj i inovacije, zatitu okolia, usavravanje,
zapoljavanje i kulturu

RAZVOJ INDUSTRIJE I PODUZETNITVA
Razvoj industrije i poduzetnitva u EU usko se vee uz druge zajednike politike -
konkurenciju, istraivanje, regionalnu politiku i posebno trgovinu
Okosnicu europske privrede ine mala i srednja poduzea (small & medium enterprises)
koja ine 90% industrijskog tkiva EU i zapoljavaju 70% radnika iz privatnog sektora

BILANCA EU. POLITIKE INDUSTRIJE I PODUZETNITVA
politika poduzea
sektorska politika horizontalne mjere
Industrijska politika i poduzetnitvo EU-a pod izravnim je utjecajem strategije Europa 2020
odgovor na izazove globalizacije, konkurentnosti i napretka
- 136 -

TRANSPORTNA POLITIKA I TRANSEUROPSKE MREE
transportna industrija
7% u BNP-u Unije
zapoljava 7% ukupnog broja zaposlenih u EU
40% ukupnog ulaganja drava lanica
30% ukupne energetske potronje u Uniji
Provoenje zajednike politike oznailo je otvaranje nacionalnih prometnih trita
konkurenciji to je dovelo do sniavanja cijena i vee povezanosti meu dravama lanicama
Ciljevi zajednike transportne politike:
utvrditi zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni prijevoz na teritorij ili
s teritorija drava lanica, odnosno na prijevoz preko podruja jedne ili vie njih
utvrditi uvjete pod kojima prijevoznici koji nemaju sjedite ili prebivalite na
podruju neke drave lanice mogu unutar te drave lanice obavljati usluge
prijevoza
usvajati mjere za poboljanje sigurnosti prijevoza, i sve druge odgovarajue propise
Od 2001.g. prioritet postaje odrivi razvoj prometa (zatita okolia)

TRANSEUROPSKE MREE
projekt uspostave zajednikih europskih mrea u energetici, prometu i
telekomunikacijama
Bez moderne infrastrukture koja bi povezivala razliite regionalne i nacionalne mree
nije mogue uspostaviti slobodan protok roba, usluga i radnika
Osim toga, razvoj transeuropskih mrea vaan je element za ostvarivanje ekonomskog
rasta i zaposlenosti, odnosno ekonomske i socijalne kohezije Unije




INFORMACIJSKO DRUTVO
Protok informacija bitno je za funkcioniranje trita!
Cilj je jaanje gospodarske konkurentnosti EU-a i poboljanje ekonomskih i drutvenih
struktura
Mediji; Televizija bez granica
Sprjeavanje digitalnoga jaza
Poticanje razvoja i uporabe informacijskih tehnologija
Razvoj telekomunikacija i koritenje interneta
Cilj je jaanje gospodarske konkurentnosti EU i poboljanje ekonomskih i drutvenih
struktura
Za ostvarivanje "informacijskoga drutva" EU primjenjuje sljedee metode:
poticanje istraivanja, razvoja i koritenja novih informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
stvaranje regulatornog okvira i standarda koji e omoguiti trino natjecanje
poticanje razvoja aplikacija, sadraja i inicijativa koje graanima omoguuju
sudjelovanje u informacijskom drutvu i koritenje njegovih prednosti

POLITIKA ZATITE POTROAA
zatita zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potroaa, kao i promidba prava potroaa
na informiranje, obrazovanje i organiziranje s ciljem ouvanja zajednikih interesa
Provedba zatite potroaa u EU temelji se na naelima:
Horizontalna provedba
Naelo supsidijarnosti
- 137 -
Naelom minimalnog usklaivanja

6. EUROPSKA FISKALNA POLITIKA I PRORAUN EU
TEMELJI FISKALNOG SUSTAVA:
Elementi fiskalnog sustava EU:
Zajednika porezna politika i unutarnje trite (HARMONIZACIJA
OPOREZIVANJA)
Carinski sustav EU
Proraun EU i nacionalne proraunske politike
Koordinacija makroekonomskih politika u EU
Pakt o stabilnosti i rastu (SGP)
Stabilizacija euro-zone u sluajevima krize

POREZNI SUSTAV EU (1)
Rimski ugovor uvoenje i nadgledanje pravila fiskalne neutralnosti u trgovini
jednak porezni tretman za domae i proizvode uvezene iz ostalih zemalja lanica
Uvoenje PDV-a
Naknadno pokrenuta harmonizacija poreza na dobit poduzea i poreza na tednju kako bi se
omoguio slobodniji rast poduzea i kretanje kapitala na zajednikom tritu
Ukidanje fiskalnih granica
EMU zahtijeva koordinaciju nacionalnih fiskalnih politika
POREZNI SUSTAV EU (2)
harmonizacija koordinacija
indirektni direktni porezi
zakoni preporuke
jednoglasnost kvalificirana veina
ukinue poreznih prepreka
vea transparentnost i razmjena informacija

POREZNI SUSTAV EU (3)
Direktni (neposredni/izravni) porezi
oporezivanja poduzea
oporezivanja dohotka pojedinca i tednje
Indirektni (posredni/neizravni) porezi
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
posebni porezi (akcize / troarine)
porezi na podizanje kapitala
Jednoglasnost!
Sveeuropski porez? Ekoloki porezi? europski porez na financijske transakcije?

POREZNI SUSTAV EU (4)
Ne postoji obveza usklaivanja svih vrsta poreza jer porezna politika predstavlja jedan od
simbola nacionalnog suvereniteta svake drave
Pravna steevina EU-a odnosi se uglavnom na neizravne poreze, dok su izravni porezi
obuhvaeni u manjoj mjeri i preputeni na odluivanje dravama lanicama pojedinano
Cilj zajednike porezne politike EU je osigurati usklaenost poreznih pravila s ciljevima
funkcioniranja unutarnjeg trita

FISKALNA NEUTRALNOST U TRGOVINI
sustav oporezivanja zemlje odredita
konkurentska defiskalizacija
usklaene stope poreza!?
- 138 -
razliite stope mogu utjecati razliito na potronju odreenih proizvoda i
iskriviti konkurentske uvjete
djeluje se na trokove proizvodnje i rentabilnost investiranog kapitala
razliita razina izravnog oporezivanja bitno utjee na kretanje kapitala i
smjetaj poduzea
multinacionalne kompanije odabiru zemlje s povoljnijim poreznim
tretmanom
pravilo poreza zemlje podrijetla (ubudue?)

BILANCA I PREPEKTIVA POLITIKE OPOREZIVANJA U EU
Harmonizacija poreza u uskoj je korelaciji s postupnim pribliavanjem nacionalnih
ekonomija unutar EU-a
porez na dobit race to the bottom
Usklaivanje korporativnih poreza i poreza na tednju je neizbjeno, kako bi razliita
poduzea zemalja lanica mogla koristiti jednake uvjete trinog natjecanja i kako bi kretanje
kapitala bilo osloboeno poremeaja koji nastaju oporezivanjem
Jednoglasnost kvalificirana veina
R&TD i Europa 2020
Globalizacija i demografsko optereenje
Zajedniki porezi?

SUSTAV FINANCIRANJA EU
Kroz svoju povijest, Zajednica i Unija razvijale su financijski sustav koji je pratio integraciju,
pa je tako osmiljen i vlastiti sustav izvora financiranja (zajedniki prihodi), te mehanizmi
kojima su se ta prikupljena sredstva iskoritavala (zajedniki rashodi)
Kljuno mjesto u tom financijskom sustavu ima zajedniki proraun EU-a


PRORAUN EU (1)
Bitan element provoenja fiskalne politike na europskoj razini
Funkcije:
financijska i ekonomska
politika i pravna
Atipina struktura prihoda i rashoda
Osnovni cilj ostvarivanje ciljeva europskih politika

PRORAUN EU (2)
Ograniene funkcije redistribucije
ogranieni iznos:
velik u apsolutnom iznosu
ali relativno skroman s obzirom na gospodarski prostor kojega obuhvaa
neslaganja i pojedinani interesi zemalja lanica
Zajednike EU institucije imaju zadau formiranje prorauna i osmiljavanje ciljeva
koje e financirati
Velik dio prorauna svakodnevno se provodi u zemljama lanicama, posebno za
poljoprivredne ciljeve i strukturne fondove
OSNOVNA NAELA PRORAUNA EU
Naelo jedinstvenosti i tonosti
Naelo periodinosti (godinjeg obrauna)
Naelo uravnoteenosti
Naelo obraunske jedinice
Naelo univerzalnosti (ne-prenoenja)
usmjerava i osigurava
funkcioniranje
gospodarskog i
pravno-politikog
sustava Unije!

- 139 -
Naelo specifikacije
Naelo dobrog financijskog upravljanja
Naelo preglednosti (transparentnosti)

USVAJANJE I UPRAVLJANJE PRORAUNOM EU
Lisabonskim ugovorom je uveden novi (jednostavniji) postupak donoenja prorauna EU-a u
kojemu sudjeluju:
Komisija predlae i usklauje
Parlament i Vijee ministara odluuju
Pomirbeni odbor predstavnici sve tri institucije
Moe se provoditi:
centraliziranim upravljanjem (22%)
zajednikim upravljanjem s nacionalnim tijelima (76%)
zdruenom upravom meunarodnih tijela ili delegiranim upravljanjem putem izvrnih
agencija Europske komisije (1%)
oko 1% je preputeno treim zemljama (npr. Hrvatskoj IPA)

Kotizacije zemalja lanica zamijenjene su postupno vlastitim sredstvima od 1970. godine
Dananji izvori prorauna jesu:
Tradicionalni vlastiti izvori
pristojbe na eer
carinske pristojbe
(poljoprivredne pristojbe do 2009. godine)
Izvori temeljeni na Porezu na dodanu vrijednost (PDV)
etvrti vlastiti izvor uplate se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND)
zemlje lanice
Ostali prihodi
od 2000. godine zemlje lanice zadravaju 25% prikupljenih tradicionalnih izvora Unije, a
prije toga su zadravale 10%

Tekui viegodinji financijski okvir i ciljevi prorauna EU
Tekui okvir pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine
Glavni ciljevi financijskih okvira:
Osigurati kontrolu evolucije prorauna u duem vremenskom razdoblju
Pomo pri planiranju viegodinjih programa i projekata
Osigurati predvidljivi priljev sredstava za prioritete Unije
Olakati godinju proraunsku proceduru i olakati Euro-parlamentu i Vijeu EU
dogovor oko godinjeg prorauna EU
Lisabonski ugovor brie razliku obveznih i neobveznih rashoda

Tekui viegodinji financijski okvir 2007-2013.
Financijski okviri ureuju iznose godinjih granica odobrenih rashoda prema obraunskom
naelu po kategorijama rashoda i prema gotovinskom naelu



NESLAGANJA OKO PRORAUNA EU
povijesni korisnici regionalne politike teko prihvaaju gubitak dobivanih sredstava
nove zemlje lanice trae pravedniji udio u regionalnoj pomoi
najznaajniji kontributori, odbijaju bilo kakvo poveanje prorauna
Francuska titi financiranje CAP-a
Velika Britanija odbija bilo kakvo osporavanje svog rabata
- 140 -

EU je 2006. i 2007. godine potaknula promjene oblikovanjem agende politika za budunost, te
time odredila glavne ciljeve Unije u narednom desetljeu i kasnije:
raznolikost i promjene konkurencija na tritima prodaje i nabavke, posebno sirovina,
postaje sve snanija, ravnotea gospodarske moi se mijenja, a otvaranje novih trita je
izazov za EU
znanstveni i tehnoloki napredak europska dimenzija u poveanju znanja, mobilnosti,
konkurentnosti i inovacija, te transformaciju u gospodarski rast
gospodarstvo zasnovano na znanju i inovacijama
promjena strukture i ravnotee drutva potrebne su mjere za demografsku obnovu te
produljenje radnog vijeka zaposlenih
solidarnost (gospodarska i socijalna kohezija)
klimatske promjene
energija potreba za jeftinom i konkurentnom energijom
pritisak migracija

OSNOVNA PODRUJA FINANCIRANJA U BUDUNOSTI:
Gospodarski rast
R&D, inovacije, obrazovanje i osposobljavanje te infrastrukturno povezivanje
nacionalnih trita
Konvergencija
Restrukturiranje

Sredinom 2011.g. EK je predstavila prijedlog za FP 2014-2020:
Fin.okvir bi iznosio 1.025,0 milijardi eura, to je oko 1,05% BNP-a Unije:
48% za Pametan i ukljuiv rast
37% za Odrivi rast: prirodni resursi
6% za administraciju
6% za Globalnu Europu
2% za Sigurnost i graanstvo
predlau se novi instrumenti, fondovi i inicijative
pojednostavljenje prorauna i korektivnog mehanizma
promjene u sustavu zajednikih prihoda reforma sustava PDV-a i uvoenje novog poreza
na financijske transakcije na razini Unije (!?)
Predviene novosti - npr.:
Instrument za povezivanje Europe u podruju transporta, energije i ICT-a
Horizon 2020 u podruju istraivanja i inovacija
nova kategorija tranzicijskih regija s BDP-a/pc izmeu 75% i 90% EU prosjeka
Vei poticaji za ekoloku poljoprivrednu proizvodnju i ujednaenje izravnih plaanja
u starim i novim lanicama
Novi Health for growth program
5% manje zaposlenih u administraciji

SUSTAV FONDOVA EU-A(1)
Financijski instrumenti Unije za pomo financiranja posebnih aktivnosti u okviru zajednikih
europskih politika koje definiraju zemlje lanice
Razlikuju se po namjeni, obuhvatu i zemljama kojima su namijenjeni:
Regionalna pomo (kohezijska politika)
Ouvanje prirodnih resursa
Pretpristupna pomo
Vanjska pomo
Programi Unije
- 141 -

SUSTAV FONDOVA EU-A(2)
Kohezijska politika EU-a (raspoloivi fondovi vezani uz ciljeve odrivog razvoja Unije):
Europski socijalni fond (ESF)
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Kohezijski fond
Ouvanje prirodnih resursa:
Europski poljoprivredni garancijski fond (EAGF/FEAGA)
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD/FEADER)
Europski ribarstveni fond (EFF/FEP)
Instrument pretpristupne pomoi (IPA)
namijenjen zemljama kandidatkinjama za EU
Europski fond za razvoj (EDF)

KLJUNO PITANJE
Kako fiskalni sustav EU moe poticati gospodarski rast i odrivi razvoj, brinuti o ekonomsko-
socijalnoj koheziji i restrukturiranju gospodarstva unutar Unije, te ujedno omoguiti dublje i
ire integriranje u Europi?





EMU: EUROPSKA MONETARNA INTEGRACIJA I EKONOMSKA KOORDINACIJA
TO JE MONETARNA UNIJA?
-Valutno podruje unutar kojega su meusobni teajevi valuta zemalja lanica neopozivo fiksirani
-lanice monetarne unije gube kontrolu (i nadzor) nad teajem, kamatnim stopama i ponudom
novca, tj. gube monetarni suverenitet
-Trokove i koristi zajednike valute razmatra teorija optimalnih valutnih podruja (OCA)
TROKOVI MONETARNE UNIJE
Gubljenje monetarne politike kao instrumenta ekonomske politike
Teaj fiksiran, kamatne stope egzogene
Gubljenje inflacijskog poreza i mogunosti devalvacije
Tranzicijska nestabilnost
Gaenje emisijske dobiti

KORISTI MONETARNE UNIJE
Uglavnom na mikro razini:
o Ukidanje izravnih transakcijskih trokova konverzije valuta
o Trokovi platnog prometa
o Neizravne koristi zbog vee usporedivosti cijena
Smanjenje neizvjesnosti zbog kredibilnog fiksiranja teajeva - osiguranje (hedging)...
Vea izvjesnost u pogledu buduih cijena uslijed trajnog fiksiranja teajeva doprinosi
kvaliteti odluka o investicijama, proizvodnji, potronji...
Izraavanje cijena roba na svjetskim tritima u domaoj valuti (manje fluktuacije cijena)
Nepostojanje valutnog rizika za vanjski dug
Meunarodne devizne priuve olakano financiranje deficita tekueg rauna
Zajednika valuta doprinosi integraciji financijskih sustava (obveznica, dionica, bankovni
sektor), to ih produbljuje i poveava njihovu likvidnost
Olakana diversifikacija rizika

TROKOVI I KORISTI USPOREDBA
- 142 -
U praksi omjer izmeu trokova i koristi ovisi o nekoliko parametara:
o Sposobnost teaja za upijanje asimetrinih okova
o Poremeaja koji pogaaju devizna trita
U budunosti e trokovi i koristi ovisiti o nastavku procesa politike i ekonomske
integracije

TEROIJA OPTIMALNOG VALUTNOG PODRUJA OCA
Mobilnost proizvodnih faktora (rada)
Fleksibilnost cijena i nadnica
Slinost u stopama inflacije
Otvorenost
Fiskalna solidarnost
o visok stupanj centralizacije prorauna u politikim unijama omoguava automatske
transfere izmeu regija koje su pogoene asimetrinim okovima proraun EU je
oko 1% BDP-a Unije
Financijska integracija

Simetrinost ekonomskih okova (usklaenost poslovnih ciklusa) - kombinacija navedenih
kriterija
o Trgovinska povezanost utjee na prelijevanje ekonomske aktivnosti, ali je
vanija slinost struktura proizvodnje i trgovine, odnosno unutar-granska
razmjena
SIMETRINI OKOVI
U sluaju dominacije simetrinih okova, zajednika monetarna politika moe uvati
stabilnost cijena bez utjecaja na distribuciju gospodarske aktivnosti
Zajednika monetarna politika odgovara svim lanicama

NAINI PRILAGODBE ASIMETRINIM OKOVIMA

Smanjivanje nadnica (deflacija) u jednoj lanici, to poveava konkurentnost i/ili
porast cijena u drugoj lanici (smanjivanje konkurentnosti)
Selidba nezaposlenih iz jedne u drugu lanicu, to eliminira potrebu za promjenom
nadnica
Fiskalni transferi rjeavaju problem neravnotee na tekuem raunu bilance plaanja,
ali ne rjeavaju fundamentalnu neravnoteu
Promjena teaja pomie krivulje agregatne potranje prema poetnom poloaju

ENDOGENOST OPTIMALNIH VALUTNIH PODRUJA
Kriteriji ne moraju biti ispunjeni prije stvaranja monetarne unije, ali mogu biti ispunjeni
nakon njezina stvaranja
Zemlje koje imaju zajedniku valutu trguju vie (Rose - zajednika valuta trostruko
poveava trgovinu) => jaa povezanost poslovnih ciklusa
Ujednaavanje monetarne politike - uklanjanje razlika u ciklusima koje su bile
posljedica razlika u monetarnoj politici

TROKOVI U DUGOM ROKU
Teorije specijalizacije (u dugom roku prevladavaju utjecaji aglomeracija) u dugom
roku prevladavaju trokovi monetarne unije
- 143 -
o Da li je to sluaj s eurozonom?
Nakon stvaranja monetarne unije mogue je da ona vie ne ispunjava OCA kriterije
Za usklaenost poslovnih ciklusa nije vaan ukupan volumen trgovine, nego volumen
unutargranske trgovine (intra-industry trade)

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA (EMU)
Napredniji stupanj ekonomske integracije koji obuhvaa zajedniku monetarnu politiku i
usko koordinirane ekonomske politike zemalja lanica
Unutarnje trite moe se razvijati samo u okviru monetarnog sustava koji osigurava
upravljanje deviznim teajem
EMU je usmjeren na dvojnost euro + unutarnje trite
Unutranji razlozi nastanka - uklanjanje prepreka stvaranju jedinstvenog/unutarnjeg
trita zbog postojanja razliitih valuta (poticaj politikoj integraciji)
Vanjski razlozi nastanka - stvaranje velikog valutnog podruja ija e valuta konkurirati za
poloaj svjetskog novca
Politika motivacija stoji iza stvaranja EMU-a, ali ono ima ozbiljne ekonomske uinke na
zemlje lanice

EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA
Za EMU se moe rei da je njeno trite radne snage u znaajnoj mjeri ogranieno i
slaba je mobilnost radnika, ali financijska je integriranost znaajna
to se tie trgovinske povezanosti, velika je meusobna ovisnost lanica koje sudjeluju
na unutarnjem tritu EU, ali i otvorenost prema meunarodnoj razmjeni
Poslovni ciklusi veine lanica su takoer povezani, strukture gospodarstva sline, a
makroekonomske politike usko koordinirane

RAZVOJ EUROPSKE MONETARNE INTEGRACIJE
Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC) 1950.g. Europska platna
unija EPU
1958.g. Europski monetarni sporazum EMA
1972.g. sporazum o tzv. monetarnoj zmiji u tunelu - Sporazum iz Bazela
1973.g. Europski fond za monetarnu suradnju (FECOM/EMCF)
1974.g. Europska obraunska jedinica (EUA)
1979.g. Europski monetarni sustav EMS

EUROPSKI MONETARNI SUSTAV
Ciljevi EMS-a stabilizacija deviznih teajeva, daljnji razvoj integracije, kvalitetniji
meunarodni monetarni odnosi
Sustav su inili:
o nova obraunska jedinica ECU (koara valuta)
o mehanizam teajeva i trinih intervencija - ERM
o kreditni aranmani sredinjih banaka
Osnovna pravila:
o pravilo stabilnosti izmeu valuta
o pravilo konvertibilnosti
o pravilo solidarnosti
Mundellov trokut zemlja ukljuena u reim fiksnog teaja, sa slobodnim kretanjem
kapitala, gubi monetarnu suverenost, izuzev ako se radi o zemlji voi zone
podruje njemake marke

TRI FAZE EMU-a
- 144 -
PRVA FAZA
01.06.1990.
potpuna sloboda tijeka kapitala
poveana suranja sredinjih banaka
slobodna uporaba ECU-a
pojaano usklaivanje gospodarske, novane i fiskalne politike u EU
DRUGA FAZA
01.01.1994.
osnivanje EMI-a (pretee ECB-a)
zabrana financiranja proraunskog deficita iz monetarnih izvora
poveana koordinacija monetarnih politika
jaanje gospodarske konvergencije
proces osamostaljivanja nacionalnih sredinjih banaka, zakljuno do osnivanja ESCB-a
pripreme za III. fazu
TREA FAZA
01.06.1999.
nepovratno fiksiranje stopa konverzije
uvoenje eura
primjena jedinstvene monetarne politike ESCB-a
uvoenje ERM II unutar EU
pokretanje Pakta o stabilnosti i rastu

EUROPSKA SREDINJA BANKA (ECB)
ECB je monetarna vlast EMU-a.
Njen osnutak bio je predvien Ugovorom iz Maastrichta, kojim je pokrenut projekt
stvaranja monetarne unije kao nadogradnje unutarnjeg trita EU
Sveano je osnovana 30. lipnja 1998., a odgovornost za provedbu europske monetarne
politike preuzela je 1. sijenja 1999.
Nadzire koliinu novca u opticaju
Upravlja teajem eura
Brine se za funkcioniranje platnog sustava
Zajedno sa sredinjim bankama drava lanica dri i upravlja slubenim deviznim priuvama
Glavni zadatak ECB-a je odranje stabilnosti cijena u zoni eura te ouvanje kupovne moi
eura:
o odreuje visinu kamata u zoni eura
o prati kretanja cijena i procjenjuje rizike u odnosu na stabilnost cijena u eurozoni

EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA (ESCB)
Sastoji se od Europske sredinje banke (Frankfurt a/M.) i sredinjih banaka svih 27 zemalja
lanica EU (uskoro 28 HNB)
Osim Upravnog vijea i Izvrnog odbora ECB-a, ESCB-om upravlja i Ope vijee (u
njemu se nalaze guverneri nacionalnih banaka svih zemalja lanica ESCB-a)
Eurosustav / Eurosystem
o sredinje banke lanica eurozone
Decentraliziranost sustava ECB formulira politiku, ali je provode NCB

DONOENJE ODLUKA U ESCB
Odluke o monetarnoj politici se donose veinom glasova u Upravnom vijeu
Nacionalna zastupljenost, ali lanovi ne smiju zastupati nacionalna stajalita
Neovisnost ECB-a:
o Institucionalna - neovisnost NCB
o Operativna - slobodan odabir i upotreba monetarnih instrumenata
- 145 -
o Osobna neovisnost dunosnika
o Financijska - kapital upisuju jedino NCB
Kako e se u budunosti organizirati proces donoenja odluka?

EURO
U knjinom obliku euro je uao u gospodarstvo i u banke zemalja lanica EMU ve 1.
sijenja 1999. (osim u Grkoj, koja je pristupila EMU 1. sijenja 2001.) kada su fiksirani
teajevi nacionalnih valuta prema euru
Od 1. sijenja 2002. euro ulazi u optjecaj i u gotovinskom obliku, kao jedinstveni novac 12
lanica EU, a tada slubeno poinje i zamjena postojeih valuta tih drava
Od 1. oujka 2002. postao je jedino sredstvo plaanja u zemljama EMU-a (tada 12, sada 17)

EURO I IZVAN EMU
Uvoenje eura kao jedinstvene i jedine valute drava eurozone ima veliko znaenje i za
ostale:
o tzv. europske minidrave (Andora, San Marino...)
o podruja gdje je njemaka marka bila jedino sredstvo plaanja (Crna Gora i Kosovo)
o zemlje s valutnim odborom i novanim sidrom (npr. BiH, Bugarska)
o nove lanice EU-a i izgledni kandidati za lanstvo u EU (Latvija, Hrvatska...)

EKONOMSKE PREDNOSTI IRENJA ZONE EURA
Euro je javno dobro koje donosi mnoge prednosti zemljama sudionicama:
Uklanja teajni rizik izmeu korisnica, to snizuje kamatne stope i omoguuje
zemljama da uivaju blagodati stabilnosti cijena (primarni cilj ECB-a)
Utire put dubokom, likvidnom i integriranom tritu kapitala meu zemljama
sudionicama
Neke prednosti monetarne unije, poput uklanjanja nesigurnosti teaja, poveavaju se
irenjem eura
Ljudi ne moraju vie mijenjati novac i plaati transakcijske trokove za to kada putuju
Kako bi zemlja mogla u potpunosti uivati u prednostima, mora biti spremna za euro

ODNOSI TEAJA SA ZEMLJAMA EU I NELANICAMA EURO-ZONE
Postojanje valuta outs (koje koriste fleksibilan teaj) odreeni je rizik za eurozonu (npr.
inflacijske razlike, free rider)
Velika Britanija je prihvatila naelo fakultativnog sudjelovanja u mehanizmu (opting out);
vedska odugovlai
Novi mehanizam teaja ERM-II: Danska i NZ
Instrumenti novog mehanizma:
o fluktuacijske granice (15% ili 2,25%)
o nadgledanje razvoja konvergentnosti i upravljanja deviznim rezervama
o mehanizmi intervencije

POLITIKA TEAJA PREMA VELIKIM SVJETSKIM DEVIZAMA
Trgovinska i ekonomska snaga zemalja lanica EMU trebala bi euru osigurati status
meunarodne valute te pogodovati stvaranju monetarnog meunarodnog multipolarnog
sustava
Devizni teaj eura odreuje se slobodno na tritu u okviru fleksibilnog sustava teaja
Euro je vaan kao meunarodna valuta; u definiranju pariteta ili ciljanih zona; kao valuta
fakturiranja i kotacije roba; kao sredstvo plaanja privatnog i slubenog sektora; u aktivi
meunarodnih plasmana; u razini slubenih deviza

MONETARNA POLITIKA ECB-a
- 146 -
Poetkom Zajednice monetarni sustav oslanjao se na Bretton Woods (meusobna
konvertibilnost valuta, ravnotea platnih bilanci, odravanje fiksnog teaja)
o To je bio sustav dolara, to je SAD-u dalo izuzetne prednosti i njihovim
multinacionalnim kompanijama
Prema Ugovoru o EU glavni zadatak ECB-a je stabilnost cijena u eurozoni
ECB stabilnost cijena definira kao godinju stopu rasta cijena niu od 2%, ali blizu 2%

NAJVANIJI INSTRUMENTI JEDINSTVENE MONETARNE POLITIKE
Operacije na otvorenom tritu - omoguavaju upravljanje kamatnim stopama, odravanje
likvidnosti na tritu i openito postizanje monetarnih ciljeva. Kategorije:
o glavne operacije refinanciranja
o dugorone operacije refinanciranja
o operacije finog podeavanja
o strukturalne operacije
Minimalne obvezne rezerve - stabilizacija kamatnih stopa na novanom tritu, svladavanje
strukturalne nestaice likvidnosti i pruanje mogue pomoi pri monetarnoj ekspanziji
Stalne pogodnosti - opskrbljuju i apsorbiraju dnevnu ili prekononu likvidnost te
ograniavaju kretanje dnevnih kamatnih stopa

POTIVANJE OBVEZA LANICA EMS-a
Pravna i ekonomska konvergentnost - kompatibilnost nacionalnih zakonodavstva s
Ugovorom i statusom ESCB-a
Kriteriji nominalne konvergencije procjena su kvalitete izvedene kombinacijom
monetarne i fiskalne politike zemalja kandidata (policy mix)
Devizni je teaj pokazatelj procjene makroekonomskih rezultata trita pojedine zemlje

KRITERIJI KONVERGENCIJE IZ MAASTRICHTA
Stopa inflacije do 1,5% iznad prosjeka tri najbolje lanice EU-a
Proraunski deficit ispod 3% BDP-a
Udio javnog duga u BDP-u do 60%
Dugorone kamatne stope do 2% iznad zemalja s najniom inflacijom
Dvije godine stabilnog teaja (odnosno lanstva u ERM II)

REALNA KONVERGENCIJA I EMU
Koncept realne konvergencije uobiajeno podrazumijeva proces sustizanja razine
gospodarskog razvoja prosjeka EU-a (konvergencija dohodaka) ili zavretak procesa
tranzicije i povezanih strukturalnih reformi
Najei pokazatelji:
o BDP po glavi stanovnika
o stope nezaposlenosti
o raspodjela dohotka
o prihodi i rashodi drave kao postotak BDP-a


KOORDINACIJA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE U EMU
ne odvija se automatski, niti je makroekonomska politika institucionalno centralizirana
Osnovni ciljevi makroekonomske koordinacije u EU:
o doprinos postizanju ciljeva iz Ugovora (uravnoteen, odriv i stabilan
gospodarski rast, visoka zaposlenost, konkurentna industrija, bolji standard...)
o usklaivanje nacionalnih fiskalnih, s jedinstvenom monetarnom politikom
o ostvarivanje to veih koristi iz ekonomske integracije (investicije i sl.)
- 147 -
o postizanje ekonomske konvergencije
Ope smjernice ekonomskih politika (BEPG)

PAKT O STABILNOSTI I RASTU
usvojen 1997. i utvren uredbama o fiskalnoj disciplini Ugovora, a provedba je od 1999.g.
Procedura prekomjernog deficita EDP
Procedura nadgledanja (Early Warning System)
NOVOSTI:
o Euro Plus Pact (inicijalno: Pakt za kompetitivnost) Europski fiskalni
(kom)pakt
stroi SGP
o Stvaranje Fiskalne unije i bankarske unije!
o Europski stabilizacijski mehanizam (ESM)
















EKONOMSKA I SOCIJALNA KOHEZIJA U EU

EKONOMSKA I SOCIJALNA KOHEZIJA U EU
Jaanje gospodarske i socijalne povezanosti osnovni je preduvjet solidarnosti meu
lanicama EU
Lisabon: i teritorijalna kohezija
...definira se kao postizanje ujednaenijeg razvoja, drutvenog blagostanja i
socijalnog sustava, te je kao takva ve Rimskim ugovorom postavljena kao
prioritetni cilj
Razliit nivo drutvenog razvoja i opeg blagostanja proizlazi iz razliitih naslijeenih
stanja, razliitih fizikih osobina prostora, naina provoenja odreenih politika,
primljenih pomoi i slino, a takve nejednakosti uzrokuju diferencirane uinke primjene
zajednikih politika, pa je stoga nuno djelovati u pravcu njihovog smanjenja, tj.
konvergenciji

KONVERGENCIJA
...predstavlja sustavno smanjenje razlika meu regijama i/ili dravama u odreenom
vremenskom razdoblju te podrazumijeva vremensku dimenziju i uvjete koji determiniraju
smjer i brzinu njenog odvijanja
Regionalna i socijalna politika usmjerene su na smanjenje ekonomske i socijalne
neravnotee u EU, a veina mjera im je komplementarna pa ih je potrebno koordinirati
Strukturni fondovi

- 148 -
SOCIJALNA POLITIKA I ZAPOLJAVANJE
Globalizacija proizvodnje i trgovine, djelovanje novih tehnologija na rad, drutvo i
pojedince, nezaposlenost i starenje stanovnitva izazivaju pritisak na ekonomsko i
socijalno tkivo svih lanica EU
Konvergencija zemalja lanica izazvala je i pribliavanje socijalnih potreba i
problema s kojima se susreu, meutim, jo uvijek postoje razlike po zemljama
koordinacija nacionalnih socijalnih politika

RAZLIITOSTI EUROPSKOG SOCIJALNOG PROSTORA
Heterogenost europskog prostora posebno se oituje na polju:
o nezaposlenosti
o trokovima rada
o socijalne zatite
Nezaposlenost u Uniji predstavlja znaajan problem (oko 10%), vei nego u SAD-u Japanu
ili Norvekoj svjetska kriza
Stopa zaposlenosti polako se poveavala prije pojave svjetske krize i recesije, ali Japan i
SAD postiu i ovdje bolje rezultate

TROKOVI RADA I SOCIJALNE ZATITE
Najvie nadnice i stupanj socijalne zatite radnika Unije imaju zemlje koje ine tzv. tvrdu
jezgru Unije
o Njemaka, Francuska, zemlje Beneluksa i Austrija, te skandinavske lanice
o vea produktivnost rada
o uinci koncentracije aktivnosti
Zemlje najniih nadnica nalaze se na rubovima Unije
Grka, Portugal i nove zemlje lanice (posebno Bugarska, Rumunjska i Latvija)
Rashodi za socijalnu zatitu u Uniji prosjeno iznose oko 27% BDP-a, pri emu:
o najvei udio u BDP-u imaju vedska, Francuska i Danska (30-32%)
o a najmanji Estonija, Latvija i Litva (12-13%)
Socijalni i fiskalni damping
Iskustvo Istone Njemake pokazuje da ubrzana konvergencija nadnica i socijalnog sustava,
bez uzimanja u obzir produktivnosti rada, dovodi do deindustrijalizacije i nezaposlenosti,
unato znaajnim proraunskim transferima

SOCIJALNA POLITIKA
moe se definirati kao organizirana akcija drave i drutva usmjerena na podizanje opeg
socijalnog blagostanja, a posebno na poboljanju poloaja i integracije onih pojedinaca i
grupa u drutvu koji su uslijed razliitih okolnosti dospjeli u nepovoljan socijalni i
ekonomski poloaj
zapoljavanje, mobilnost radnika, uvjeti rada i plae, osiguranje u sluaju nezaposlenosti,
programi socijalne pomoi, mirovine, zdravstvo, nediskriminacija, obrazovanje, udruivanje
radnika...

TEMELJI ZAJEDNIKE SOCIJALNE POLITIKE
(novi) lanak 2 Ugovora o EU:
Unija se temelji na vrijednostima potivanja ljudskog digniteta, slobode, demokracije,
jednakosti, zakona pravde i potivanja ljudskih prava, ukljuujui pravo pripadnosti
manjinama te vrijednosti su zajednike svim lanicama u drutvu pluralizma,
nediskriminacije, snoljivosti, pravde, solidarnosti i jednakosti izmeu ena i mukaraca
lanak 3 Ugovora o EU:
Unija promie mir, svoje vrijednosti i dobrobit ljudi
- 149 -
Unija nudi svojim graanima podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih
granica, uz slobodno kretanje ljudi
Unija e stvarati Unutarnje trite, brinuti o odrivom razvojustvarati konkurentnu
socijalnu trinu ekonomiju, koja cilja punoj zaposlenoti i socijalnom napretku
Unija e se boriti protiv socijalne iskljuenosti i diskriminacije, a poticati socijalnu
pravdu i zatitu, jednakost, meugeneracijsku solidarnost i zatitu prava djece
Poticat e ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost meu lanicama
Unija e svoje vrijednosti promicati irom svijeta
lanak 2 Ugovora o funkcioniranju EU-a:
Zemlje lanice e koordinirati svojim ekonomskim i politikama zapoljavanja u
okviru predvienih ovlasti
lanak 4 Ugovora o funkcioniranju EU-a podijeljenja nadlenost Unije i zemalja lanica
za podruje:
(b) socijalne politike, za aspekte definirane u Ugovoru
(c) ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju
Socijalna povelja (Social Charter) usvojilo je 1989. 11 zemalja lanica
o Velika Britanija naknadno
Bijela knjiga o rastu, konkurentnosti i zapoljavanju (1993.)
Europska strategija zapoljavanja (1997.)
Naelo iskljuive nadlenosti drava lanica za politiku zapoljavanja
o Uz postojanje pravne steevine u obliku direktiva i uredbi (npr. radno
zakonodavstvo), velik dio reguliran je koritenjem otvorene metode koordinacije
putem preporuka i rezolucija (npr. zapoljavanje, socijalna zatita)
Protokol o ostvarenju osnovnih prava radnika (1991.)
Europski socijalni fond ESF (1961.)
o promie jednake mogunosti za sve te pomae u pronalaenju ili pokretanju vlastitog
posla u EU, a posebna pozornost posveuje se financiranju podruja EU-a s osobito
visokim razinama nezaposlenosti ili s niskim prosjenim dohotkom
inicijativa EQUAL
o borba protiv diskriminacije i neravnopravnosti zaposlenika i osoba koje tek trae
posao

POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EU-a
Povelja nadilazi onu iz 1989.g. jer jami ne samo socijalna prava nego sva prava i slobode
graana Unije
12. prosinca 2007. konano je potpisana i proglaena Povelja, koja jaa zatitu temeljnih
graanskih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava europskih graana i koja novim
reformskim ugovorom EU-a, postaje pravno obvezujua za zemlje lanice i institucije EU-a
prilikom primjene europskih zakona
o Rezultat toga bit e jaanje prava europskih graana u kljunim podrujima
kao to su ljudsko dostojanstvo, temeljne slobode, jednakost, solidarnost,
graanstvo i pravda
o Priloeni protokol utvruje iznimke za Poljsku, V.Britaniju i eku

ZAJEDNIKO TRITE RADA
Realizacija Unutarnjeg trita je veliki uspjeh
Mobilnost radnika u EU je relativno mala
Prijelazna razdoblja za radnike iz novih zemalja lanica
Novi problemi: globalizacija, nepovoljne demografske promjene, problemi ilegalnih
useljenika iz siromanih zemalja, rad na crno itd.
Fleksigurnost
- 150 -

EUROPSKI SOCIJALNI MODEL
...odraava zajednike vrijednosti koje se zasnivaju na ouvanju mira, socijalne pravde,
ravnopravnosti, solidarnosti, promicanja slobode i demokracije i potivanja ljudskih
prava
Ameriki socijalni model daje prednost manjoj nezaposlenosti, slabijim zaradama i
niem pragu siromatva radi poveanja stope zaposlenosti
Europski model preferira vie plae i socijalnu zatitu, ali rezultira veom nezaposlenosti

POLITIKA ZAPOLJAVANJA U EU
Zajedniki su ciljevi usklaenih politika zapoljavanja:
o to vea zaposlenost uz istovremeno poboljanje uvjeta ivota i rada
o jaanje trita rada i obrazovane radne snage, koja se moe prilagoditi ekonomskim
promjenama i
o poboljanje kvalitete socijalne politike i socijalne zatite
Europski fond za prilagodbe globalizaciji (2006.)
EURES

LISABONSKA STRATEGIJA I POLITIKE ZAPOLJAVANJA
Strategija olakava postizanje pune zaposlenosti i jau koheziju kroz:
o Europsku strategiju za zapoljavanje
o Europsku strategiju za reformu trita rada
o Socijalnu agendu (2005.-2010.)
Revidirana Lisabonska strategija Rast i zapoljavnje 2010: Plan oporavka i Europa
2020
Komunitarni program PROGRESS financijski podupire implementaciju ciljeva EU-a u
podruju zapoljavanja i socijalnih pitanja
Europa 2020

EUROPSKA STRATEGIJA ZAPOLJAVANJA TEMELJI SE NA ETIRI STUPA
Poduzetnitvo
o razvijanje aktivnijeg poslovnog okruenja i stvaranje novih i boljih radnih mjesta
Osiguranje mogunosti zapoljavanja
o borba protiv dugorone nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, olakavanje prijelaza
iz kole na posao, razvijanje suradnje izmeu poduzea i socijalnih partnera
Omoguavanje prilagodbe
o olakavanje poduzeima i radnoj snazi prihvaanja novih tehnologija i novih trinih
uvjeta, osuvremenjivanjem organizacije rada i promicanjem prilagodljivosti u
poduzeima
Osuvremenjivanje drutava
otklanjanje diskriminacije meu spolovima, pomirenje obiteljskog i poslovnog ivota

EUROPSKI SOCIJALNI DIJALOG
Dijalog sa socijalnim partnerima jedan je od stupova Europskoga socijalnog modela, iako su
sloboda udruivanja i autonomija pregovora o plaama jo uvijek u nadlenosti drava
lanica
Lisabonom se uvodi novi lanak 152:
Unija priznaje i promie ulogu socijalnih partnera na svojoj razini, uzimajui u obzir
razliitost nacionalnih sustava. Unija e omoguiti dijalog izmeu socijalnih partnera,
uvaavajui njihovu autonomiju.

- 151 -
REGIONALNA POLITIKA
Smanjenje regionalne nejednakosti bitan je uvjet za svaki ekonomski i politiki
napredak EU
Na ekonomsku i socijalnu koheziju negativno utjeu:
visoka koncentracija ekonomskih aktivnosti i populacije u centralnim metropolskim regijama
znaajne regionalne razlike u razini BDP-a i zaposlenosti
ograniena dostupnost pojedinih usluga u regijama i gradovima
socio-ekonomski problemi u zabaenim i izoliranim podrujima

REGIONALNA POLITIKA EU POJMOVI
Regionalna politika usmjerena prema smanjenju gospodarskih i drutvenih razlika
izmeu regija EU s obzirom na ostvarivanje cilja jedinstvenog trita
od 1975. osnivanje ERDF
Strukturna politika ire znaenje jer sadri regionalne i neregionalne (sektorske)
komponente
Kohezijska politika najire znaenje jer obuhvaa niz mjera za postizanje cilja drutvene
i gospodarske kohezije
Formalno u upotrebi od 1986. (Jedinstveni europski akt)

REGIONALNA POLITIKA EU
Cilj te politike je postizanje harmoninog, ujednaenog i odrivog razvoja te jaanje
ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije
Temeljno naelo politike je financijska solidarnost koja se oituje u usmjeravanju
financijskih sredstava kroz zajednike fondove:
o 1958.: Europski socijalni fond i Europski fond za smjernice i jamstva u
poljoprivredi
o 1975.: Europski fond za regionalni razvoj ERDF
o 1992.: Financijski instrument za pomo ribarstvu (FIFG)
o Kohezijski fond

PRIORITETI REGIONALNE POLITIKE
FIZIKA INFRASTRUKTURA promet, sustavi opskrbe energentima (vodovodi,
plinovodi, elektrina energija), poduzetnike zone
RAZVOJ PODUZETNIKIH AKTIVNOSTI malo i srednje poduzetnitvo, razvoj i
primjena inovativnih tehnologija, istraivaki parkovi
JAANJE LJUDSKOG POTENCIJALA obrazovanje, struno usavravanje,
prekvalifikacija radnika uslijed promjena na tritu rada
OPE UNAPRJEENJE RAZVOJA mjere zatite okolia, stratekog planiranja
razvoja, zatita autohtonih znaajki nekog podruja

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ
Fond sredstva namjenjuje:
o ulaganjima u proizvodnju (posebice malih i srednjih poduzea)
o ulaganjima u lokalnu i regionalnu razvojnu infrastrukturu (poslovna, istraivaka,
obrazovna, ekoloka, prometna, zdravstvena, energetska) te
o ulaganjima u jaanje gospodarskih potencijala nekog prostora (jaanje turistike
ponude, istraivakog-inovacijskog potencijala, suradnja meu tvrtkama, primjena
informacijske i komunikacijske tehnologije)

NAELA REGIONALNE POLITIKE EU-a
naelo koncentracije - raspoloiva sredstva se koncentriraju na regije iji BNP po glavi
stanovnika ne prelazi 75% prosjeka Unije
- 152 -
naelo sufinanciranja - drave lanice sredstva moraju nadopuniti nacionalnim sredstvima
te zajmovima EIB-a
naelo programiranja - Komisija nastoji usmjeriti dravne politike programskim
uvjetovanjem prioriteta regionalnog razvoja
naelo partnerstva - sve faze provedbe politike trebale bi se odvijati u suradnji nacionalnih
vlasti s regionalnim i lokalnim vlastima te s relevantnim gospodarskim i drutvenim
partnerima
naelo supsidijarnosti

ALOKACIJA STRUKTURNIH FONDOVA
Sukladno novoj kohezijskoj politici, EU razlikuje 3 kategorije regija, ovisno o razini
nerazvijenosti i obliku potpore koja je nekom podruju potrebna :
o Cilj 1 - Konvergencija - namijenjen je najmanje razvijenim regijama (BDP p/c
ispod 75% prosjeka EU) te zemljama iji je BND po glavi stanovnika ispod 90%
prosjeka EU
o Cilj 2 - Regionalna konkurentnost i zapoljavanje - mogu koristiti sve regije
EU-a, a iznos na koji ostvaruju pravo ovisi o njihovoj stopi nezaposlenosti,
zaposlenosti u manje perspektivnim gospodarskim sektorima, razini obrazovanosti,
gustoi naseljenosti
o Cilj 3 - Europska teritorijalna suradnja prekogranina, meuregionalna i
transnacionalna suradnji

REGIONALNA POLITIKA I DODJELJIVANJE POMOI
Na temelju svojeg teritorijalnog ustrojstva drava mora utvrditi statistike regije, a zatim
EU utvruje razinu i oblik potpora pojedinoj regiji
Pokazatelji razvijenosti (npr. BDP pc) prate se na razini zemalja lanica te na niim razinama
- statistikih regija NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)
Nuno je uinkovito funkcioniranje institucija u dravama lanicama koje upravljaju
financijskim sredstvima
Regionalna politika zahtijeva visoku razinu usklaenosti s drugim zajednikim politikama

KOHEZIJSKA POLITIKA TAKOER OBUHVAA...
Fond solidarnosti, koji ima za cilj da zemljama lanicama ili njenim regijama omogui
hitnu, uinkovitu i fleksibilnu potporu u rjeavanju teta uzrokovanih odreenim prirodnim
katastrofama, za to je potrebna javna pomo
Nove inicijative koje ciljaju boljem koritenju strukturnih fondova:
o JASPERS (transport i okolia)
o JEREMIE (mala poduzea koja ele rasti)
o JESSICA (investicije, rast i otvaranje novih radnih mjesta u europskim gradovima)

REZULTATI KOHEZIJSKE POLITIKE EU (ZA RAZDOBLJE 2000.-2006.)
8.400 km eljeznica izgraeno ili obnovljeno
5.100 km cesta izgraeno ili obnovljeno
Pristup istoj pitkoj vodi za jo 20 milijuna ljudi
Izobrazba (strukovno osposobljavanje) za 10 milijuna ljudi godinje
Vie od milijun novih radnih mjesta
BDP/per capita za 5% vii u novijim zemljama lanicama

IZAZOVI KOHEZIJSKE POLITIKE
Demografske promjene
Restruktu-riranje industrijskih obrazaca
Globalizacija
- 153 -
Energetske potrebe
Zatita okolia i klimatske promjene

KOHEZIJSKA POLITIKA EU I RH
Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje i objavljivanjem Pretpristupne strategije za
Hrvatsku otvaraju se 3 pretpristupna fonda PHARE i ISPA od 2005., te SAPARD od
2006. godine
Dosadanji programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD su u novom programskom razdoblju
od 2007.-2013. zamijenjeni Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA)
o financijska sredstva namijenjena RH prema komponentama programa IPA za
navedeno razdoblje iznose 749,83 mil.

CILJEVI KOHEZIJSKE POLITIKE EU ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.
Ostvariti ciljeve strategije Europa 2020 (pametan, odriv i ukljuiv rast),
fokusiranje na rezultate, maksimizacija uinaka EU fondova
33% prorauna EU
Pojednostavljenje i koordinacija s ostalim EU fondovima (tj. za ruralni razvoj,
ribarstvo i pomorstvo)

IPA II
Za razdoblje 2014.-2020. Komisija je predloila alokaciju od 14,1 milijardu eura
Poboljani strateki okvir bolja povezanost sa prioritetima strategije proirenja kao i
viegodinjim planovima financiranja
Provedba bi trebala omoguiti nagraivanje zemalja s dobrim rezultatima te
fleksibilniju realokaciju sredstava iz nedovoljno iskoritenih podruja
Poveana potpora sektorskim mjerama
EU sredstva bi se mogla koristiti kao poluga za velike reforme

























- 154 -


bilo ti je tko je predstavnik graana ( europski parl.), onda ono pitanje za administrativnu suradnju,
urugvajska runda, trgovinski blokovi ( al je odgovor bio da je Krugman a ne Keynes il koji je vec bio
napisan),EMS ( sto nije postojalo prije osnivanja ems-a), onaj model je bio ak se nevaramda se zove
mulinsov ( odgovor ono s gubljenjem monetarne..),koje zemlje od navedenih nisu clanice eu...
-zemlje koje nisu lanice-Island,Lihtentajn
-Smjernice ili direktive spadaju pod- sek. izvore europskog prava
-Sredinja banka-sjedite u frankfurtu i nasljednica je eu. fiskalnog instituta
-Mundellov trokut- gubi monetarnu suverenost,izuzev ako se radi o zemlji voi te zone
-Ugovorom iz Pariza osnovana je: eu. zajednica za ugljen i elik
-savreno cirkuliranje robe - zajedniko trite
-Pravo EU-a -jedinstveni je zakonodavni sustav koji djeluje neovisno i usporedno sa
zakonodavstvima zemalja lanica EU-a

Integracija- prenosi dio svoje suverenosti s nacionalne na nadnacionalnu razinu
1. zone slobodne trgovine- nema carina niti efekata slinih carini, a prema treim
zemljama svaka vodi svoju politiku liberalizacija- nema carina niti efekata slinih
carini, a prema treim zemljama vode zajedniku politiku
2. carinska unija
Priznajemo samo one koje su registrirane u WTO-u
Zemlje se integriraju zbog:
Ekonomije obujma- nii jedinini trokovi(masovna proizvodnja), veliko trite
Konkurencije
Pregovarake moi- ponder (broj u neemu, sa kolikim izvozom sudjeluje ta zemlja u
svjetskom izvozu, SAD 17%) zemlja koja ima vei ponder odreuje standarde
Liberalizacija- ukidanje svih prepreka u svj. Trgovini osim carina, a one se svode na
najmanju mjeru
Carine
Eksternalije
Paritet kupovne moi- nominalna konvergencija (plaa koju netko ima) i realna (ovisi
o trokovima ivota) konvergencija- smanjenje razlika izmeu drava i regija
Model gravitacije- razmjena je proporcionalna Izmeu zemalja koje su sline po BDP-u, a
obrnuto proporcionalna geografskom mjestu konkurentske grade
to je zemlja manja i razvijenija to je potrebitija trita
Subsidijaritet- prijenos vlasti od vrha prema graanima
WTO 1995: 1. GATT- slobodno kretanje roba (1947), 2. GATS- usluga , 3. TRIPS- intelektualnog
vlasnitva; 139 zemalja
- krovna trgovinska organizacija koja namee principe
Osjetljiv sektor poljoprivreda, neosjetljiv industrija
- principi:
1. Klauzula reciprociteta (asimetrija)- nai proizvodi nisu konkurentni, ulaze na trite EU bez
carine, proizvodi EU ulaze na nae trite s carinom tranzicijski period od 10 godina)
- zahvaljujui lanku 24. jer je GATT iskljuen iz carinske unije
- slobodno prodiranje uz uvjet klauzule nacionalnog podrijetla
2. Klauzula blagonaklonog postupanja
3. Klauzula nacionalnog podrijetla- sirovina mora biti naa ili ju moemo kupiti iz EU
- moramo preraditi sirovinu kako bi dobila novu broj u carinskoj nomenklaturi (npr. Drvo
preradit u stol)
4. Klauzula najpovlatenije nacije- sva prava i povlastice koje neka zemlja ima s drugom
zemljom automatski prelaze na sve zemlje
Standardi- potrebni kako bi poslovanje bilo transparentno
- 155 -
Klasini faktori proizvodnje: rad, kapital znanje
Novi faktori proizvodnje: tehnologija, informacije, komunikacije (TIC)
Realna carina- ona koju primjenjujemo
Nominalna carina- ona koja se nalazi u carinskoj tarifi; ona je kombinirana i harmonizirana
Asocijativni sporazumi- sa zemljama koje mogu postati lanice EU (uz 3 uvjeta: europske zemlje,
trino gospodarstvo, odreeni vid demokracije)
Partnerijat- sa zemljama koje ne mogu postati lanice EU
Kada je zapoeo suvremeni nain integriranja? Nakon 2. svj.rata jer se osniva organizacija UN-a
nakon toga MMF, Bretonwoodski sustav
Schengenska crta- slobodno kretanje ljudi (vrijeme promatranja 2+3+2) (Francuska, Njemaka,
panjolska, Portugal Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Danska, vedska, Finska, Norveka, Island,
Italija, vicarska)
Maastrichtski ugovor- jedinstveno trite (slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala) +
prihvaanje pakta o stabilnosti i rastu
Mastriki kriteriji- moraju se ispuniti da bi se uveo
Kopenhaki kriteriji- svaka nova lanica iz mora zadovoljiti (politiki, gospodarski, pravni,
administrativni)
- pregovarai vre screening (usporedba dvaju zakonodavstava EU i kandidata)
Zato je SAD razvijeniji od EU? (odgovor daje Bijela knjiga)
a. Fiziki razlozi- slobodan prijelaz roba, nema carinskih postaja
b. Tehniki razlozi- nema jedinstvenog standarda ,naelo uzajamnog priznavanja
c. Fiskalni razlozi- oporezivanje po jedinstvenom sistemu
Dvije intgracije u EU- EU i EMU
non teri barriers- ne carinske barijere
Centripetalna snaga- vue prema centralnoj politici
Centrifugalna snaga- vuku se od centralne politike jer nisu spremne za nju
SMTK- od 0 do 9, daje ocjenu razvijenosti zemlje
TOFT- uvjeti razmjene (koliko moramo izvesti hrane da bi uvezli jedan kompjuter)
Runde- sastanci visokorazvijenih zemalja na kojima se odvija proces liberalizacije
Subvencije
d. Horizontalne- npr. Upisati 1. godinu bez plaanja
e. Vertikalne- zabranjene, npr. Davanje subvencije samo jednoj grupi, a ne drugoj)
f. Prelevman- namet da se izjednai via domaa sa viom niom svjetskom cijenom
(varijabilni namet)
BRIX- Brazil Rusija, Indija, Kina, Junoafrika republika
Determinanta (imbenici)- pravni propisi koje netko propisuje i koji se moraju potovati da bi uli
neku zajednicu
- unutarnje: sposobnosti, strojevi, tehnologija
liberalizacija svjetske trgovine u okviru GATT-a: 1947. Havanska povelja zasniva se na principima
u okviru UNCTAD-a (ujedinjeni narodi u trgovini) OECD, multikompanija, EU
Teorija regionalne ekonomske integracije:
1. zona slobodne trgovine
2. carinska unija (1968)
3. zajedniko trite- faza ekonomske integracije koja pretpostavlja savreno cirkuliranje roba i
faktora proizvodnje izmeu zemalja lanica koje ine carinski entitet, uz eliminiranje
fiskalnih, tehnikih i trgovinskih prepreka
4. jedinstveno trite (1986-1993)- 4 slobode: slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala
5. unutarnje trite- 4 slobode + smanjenje regionalnih radniha + smanjenje socijalnih razlika +

Verovi- dobrovoljno ograniavanje izvoza (umjesto da Japan izvozi 200.000 auta po 10.000 ,
izvoze 100.000 komada po 20.000 )
zona slobodne tgovine + carinska unija + zajedniko trite
= preferencijalno grupiranje
- 156 -
Odrivi razvoj- rast BDP-a + strukturne promjene + klimatske promjene + zatita okolia +
socijalna osjetljivost
TARIC- integrirana tarifa
odluka- kada se eli ubrzati uvoenje neega (postoji red)
direktiva- ne postoji red, napravi kada i kako zna
TENDER (natjeaj)- uvjeti natjeaja za neki posao odreuju se preko zemlje koja ga raspisuje ili
zemlje koja je nudila posao
STABEX- sustav za poljoprivredu
SIMSIN- sustav za rudarstvo
Carina- porez ili naknada koja se naplauje po prijelazu robe preko carinske granice, a danas je
standard zbog liberalizacije
- moe biti:
o vea od dravne (EU)
o jednaka dravnoj
o manja od dravne (RH)
PPP- paritet kupovne moi
- nominalna konvergencija- plaa
- realna konvergencija- trokovi ivota
Zona slobodne trgovine (FTA)- zona izmeu n broja zemalja izmeu kojih nema carina, a prema
treim zemljama svaka zemlja vodi zasebnu politiku (npr. CEFTA)
Carinska unija- podruje izmeu n broja zemalja izmeu kojih nema carina,a prema treim zemljama
vode jedinstvenu zajedniku politiku
EU elementi drave i (kon)federacije = integracija sui generis (posebne vrste)
OEC (OECD) liberalizacija vanjske trgovine, podjela Marshallovog plana (pomo SAD-a u
tranziciji europskih zemalja(oprema+novac))
Ekonomska integracija uspjena je kada se integriraju konkurenti, a ne komplementi
vertikalna (sektorska) integracija Europe ne uspijeva (Francuska, obrana) horizontalna (opa)
integracija od 1957. Rimskim ugovorom EEZ, EUROATOM
- svi europski fondovi do 1980. bili su vatrogasnog karaktera, od 1980. nadalje dobivaju strukturni
karakter s kohezijskim ciljem
Sastav lanica EU : 15 (nukleus) + 10 (2004.) + 2 (Bugarska, Rumunjska) + 1 (Hrvatska)
- stare zemlje ne moraju prihvatiti ako ispune kriterij, dok nove moraju
ACP- uglavnom monokulturne zemlje koje izvoze jedan proizvod (African, Caribbean and Pacific)
JEA (1986.)- Jedinstveni europski akt (EEZ EZ)
- operacionalizacija Bijele knjige
- Rimski ugovor je uvertira JEA-i
sporazum Lome III- sustav preferencijala sa zemljama ACP
EFTA (Europska zona slobodne trgovine)
- 4 zemlje: Island, Norveka, Lihtentajn i vicarska
- svaka ima svoju vanjskotrgovinsku politiku
- osniva ju Velika Britanija
Europski gospodarski prostor= 27 (EU) + 4 (EFTA) 1 (vicarska) = 30
CAP (Common Agricultural Policy), 1992. Vijee ministara prihvatilo reformu CAP-a zbog
urugvajske runde
Ugovor iz Nice- odreuje koliko e koja zemlja dobiti glasova u pojedinim organima EU
Institucije EU proizvode:
- izvorna prava- ugovori na temelju kojih je osnovana eu
o Pariki ugovor (1951.)
o dva Rimska ugovora EEZ, EUROATOM
o Merger Treaty- spajanje EEZ, EUROATOM i ECSC
o JEA
- derivativna prava- odluke utemeljene na izvornim pravima
- 157 -
Postupak odluivanja:
1. Komisija EU samo ona ima pravo predlagati
2. Vijee ministara
3. parlament
4. europsko vijee
5. europski sud
6. revizijski obraunski sud

1948. OEEC Organizacija za europsku ekonomsku suradnju
1951. ECSC/CECA Europska zajednica za ugljen i elik Pariki ugovor
1957. EEZ i EUROATOM Rimski ugovor
1968. TEC/CET osnivanje cainske unije
1986. JEA Jedinstveni europski akt - revidirani Rimski ugovor EEZ prelazi u EZ
1993. EZ prelazi u EU Ugovor iz Maastrichta
2007. Lisabonski ugovor