ORGANIZACIJA I FUNKCIONIRANJE EU

ISHOD 1
TEMA 1
1. Što je Europska unija? Pojasnite i obrazložite!
Europska unija je politički sustav specifičnog
tipa (više od organizacije, manje od države)
Europska unija se može smatrati „projektom” jedinstvene regionalne integracije: MIR,
SURADNJA, TRGOVINA
2. Navedite razloge njezina osnivanja?
Osigurati mir, stabilnost, podići životni standard

3. Tko je bio Robert Schumann?

arhitekt projekta europskih integracija

4 .Koji su simboli Europske unije?

Moto: ujedinjeni u različitosti, europska himna, euro, europska zastava, dan Europe 9.5.

5. Koje su države članice Europske unije, a koje su države kandidatkinje i potencijalne

kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji?
Članice: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Danska, Irska, Grčka,
Portugal, Španjolska, Austrija, Finska, Švedska, Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija,
Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska
Potencijalne: BIH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Turska
6. Navedite osnovne aktivnosti kojima se bavi Europska unija!
- Poljoprivreda, ribarstvo, zaštita okoliša
- Regionalni, socijalni, kohezijski fondovi
- Zaštita potrošača
- Vanjska politika
- Izgradnja unutarnjeg tržišta, carinska unija
- Zajednička valuta i monetarna politika
- Policijska i pravosudna suradnja
7. Pojasnite suverenitet Europske unije!
Suverenitet u EU se preraspodjeljuje između vlada država članica i institucija EU koje donose
politike i definiraju procese

8. Pojasnite koncept „višerazinskog upravljanja” u EU

Koncept višerazinskog upravljanja (eng. multi - level governance, MLG) – sadrži elemente
federalizma i konfederalizma
9. Navedite i pojasnite temeljne ciljeve EU!
1. održavati i nadograđivati MIR uspostavljen između država članica i susjednih zemalja
2. ujediniti europske države u praktičnoj suradnji – POVEZIVANJE EUROPE
3. omogućiti siguran život europskim građanima - SIGURNOST
4. promicati gospodarsku i društvenu solidarnost – SOLIDARNOST
5. očuvati europski identitet i raznolikost u globaliziranom svijetu – IDENTITET
6. promicati vrijednosti koje su zajedničke Europljanima – VRIJEDNOSTI

10. Navedite temeljna obvezujuća prava za sve aktivnosti Europske unije - prema Povelji
EU!
Dostojanstvo, sloboda, jednakost, solidarnost, prava građana, pravda
 ISHOD 1,
TEMA 2

1.ZAŠTO JE SURADNJA NJEMAČKE I FRANCUSKE NAKON DRUGOG SVJETSKOG

RATA BILA PRESUDNA ZA POČETAK I RAZVOJ EUROPSKOG INTEGRIRANJA?

2.Je li i zašto izgradnja supranacionalnih institucija bila važna za početak i napredovanje

procesa europskog integriranja?
prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika SR Njemačke i Francuske s mogućnošću
pridruživanja drugih europskih država –supranacionalna zajednica !
3.Važnost Pariškog ugovora, 1952. godina
utemeljena je Europska zajednica za ugljen i čelik

4.Važnost Rimskih ugovora, 1958. godine

Osnivanje Europske zajednice za atomsku energiju
5.Ciljeve Rimskih ugovora, 1958. godinE
stvaranje carinske unije, razvoj zajedničkog tržišta na osnovu slobode kretanja ljudi, roba, novca
i usluga, zajednička poljoprivredna politika
6.Kada je nastala carinska unija?
1968.
7.Važnost Schengenskog sporazuma, (1985.)
ukidanje provjere na granicama između država članica Europskih zajednic
8.Što je Erasmus program? (1987.)
Potpore mladim ljudima koji žele dio studija provesti u drugoj europskoj državi
9.Što je omogućio Jedinstveni europski akt?
Jače supranacionalne ovlasti europskim institucijama
Mogućnost reguliranja unutarnjeg tržišta kvalificiranom većinom, ne samo jednoglasno
Dovršiti stvaranje jedinstvenog europskog tržišta
10.Važnost Ugovora iz Maastrichta (1992.).
stvara „Europsku uniju” i strukturu u tri stupa
11.Važnost Lisabonskog ugovora (2009.)
Ugovor o funkcioniranju Europske unije, EU dobiva pravnu osobnost – može potpisivati
međunarodne sporazume
12.Što propisuju osnivački ugovori?
Temeljna prava pojedinaca
• Institucionalnu strukturu EU
• Što EU može uređivati (nadležnosti EU)
• Način na koji EU odlučuje o pitanjima unutar svoje nadležnosti
13.Koji su izvori primarnog i sekundarnog prava EU
Primarno parvo: Osnivački ugovori (UEU; UFUEU) Osnovna načela prava
Sekundarno parvo: akti koje donose institucije EU, međunarodni sporazumi, sudska praksa

14.Ovlasti EU (pravni aspekt)

Isključive ovlasti: npr. pravo konkurencije, carinska unija, vanjska trgovina
Samo EU smije donositi obvezujuće propise
• Podijeljene ovlasti: npr. regulacija unutarnjeg tržišta, energetika, zaštita potrošača, transport • I
EU i države članice mogu donositi propise, ali: Nadređenost prava EU
• Komplementarne ovlasti: npr. zdravstvo, obrazovanje, kultura. Nema harmonizacije
15. Pojasnite pravnu stečevinu EU
naziva se cjelokupno zakonodavstvo i praksa EU, a obuhvaća sva prava i obveze država
članica i institucija EU.
 ISHOD 2
TEMA 3, 4 i 5

1.Koji su to osnivački ugovori Europske unije, a spadaju u tzv. primarno zakonodavstvo

Europske unije?
Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), Pariški ugovor, Rimski
ugovor, Ugovor iz Maastrichta

2. Pored osnivačkih ugovora postoje i drugi ugovori koji spadaju u tzv. primarno
zakonodavstvo - koji su to ugovori?
Ugovor iz Nice, Lisabonski ugovor, Amsterdamski ugovor

3. Koje vrste institucija djeluje u okviru Europske unije?

Sastoje se od EU komisije, EU parlamenta,Vijeća EU,EU vijeća,Sud EU,Revizorni sud,
Europska središnja banka,Europska investicijska banka,Odbor regija, Gospodarski i socijalni
odbor, Agencije pomoćna tijela.

4. Koja je uloga, sastav i način odlučivanja u Vijeću Europske unije (bivše Vijeće
ministara), te čije interese zastupa?
Uloga: glas vlada država članica EU-a, donosi zakonodavstvo EU-a i koordinira politike EU-a –
„srce odlučivanja”
Članovi: nacionalni ministri iz svih država članica EU-a, ovisno o području politike o kojem se
raspravlja (ex Vijeće ministara)
Predsjednik: sve države članice EU-a izmjenjuju se u obnašanju šestomjesečne dužnosti
predsjedavanja Vijećem EU-a O
Godina osnivanja: 1958. (kao Vijeće Europske ekonomske zajednice)
Lokacija: Bruxelles (Belgija)
U Vijeću se sastaju nacionalni ministri iz svih država članica EU-a radi rasprave o
zakonodavstvu, njegove izmjene i donošenja te koordinacije politika
Ministri su ovlašteni obvezati svoje vlade da djeluju u skladu s dogovorima sa sjednica

5. Kakva je uloga i koji je sastav Europskog parlamenta, te čije interese zastupa? Kada
su slijedeći izbori za EU parlament?
Predstavlja interese građana EU-a – dijeli zakonodavnu vlast s Vijećem EU-a
• raspravlja i donosi europske propise - u suradnji s EV
• prati aktivnosti ostalih institucija EU-a
• raspravlja i donosi proračun EU - u suradnji EV
• daje demokratsku legitimnost EU
• sudjeluje u imenovanju EK i nadzire rad Komisije i Vijeća
• potvrđuje članove raznih tijela EU (EK, pučkog pravobranitelja, Europska središnja banka,
Revizors

6. Kako je sastavljena i koje su ovlasti Europske komisije, te čije interese zastupa?

EK promiče opći interes EU-a predlaganjem i provođenjem zakonodavstva te provođenjem
politika i izvršenjem proračuna EU-a – izvršno tijelo EU
Članovi: tim ili „Kolegij” povjerenika, od kojih je po jedan iz svake države članice EU-a
Predsjednik: Ursula von der Leyen
Godina osnivanja: 1958.
Lokacija: Bruxelles (Belgija)
Politički je neovisno izvršno tijelo EU-a - „motor integracije”
EK jedina je odgovorna za izradu prijedloga za novo europsko zakonodavstvo te provodi odluke
Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije
7. Što je Europsko vijeće i kako funkcionira?
sastanci na vrhu koji se održavaju četiri puta u godini i na kojima čelnici zemalja EU-a određuju
opće usmjerenje u donošenju politika EU

8. Što radi Sud pravde Europske unije?

Tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija
su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije.

9. Što radi Europska središnja banka (ESB)?

Europska središnja banka (ESB) središnja je banka za 19 država Europske unije koje su
prihvatile euro.
Glavni cilj je održavanje stabilnosti cijena u euro području te očuvanje kupovne moći jedinstvene
valute.
Ima središnju ulogu u Eurosustavu i jedinstvenom nadzornom mehanizmu (nadzor banaka).

10. Što radi Europski revizijski sud?

Provjerava ispravnost prikupljanja i uporabe financijskih sredstava EU-a te pridonosi boljem
upravljanju financijama EU-a.
Kao neovisni vanjski revizor EU-a Europski revizorski sud štiti interese poreznih obveznika EU-
a.
mora biti neovisan o institucijama i tijelima u kojima provodi reviziju.

11. Pored glavnih institucija Europske unije postoje i pomoćne institucije. Koje?
Pomoćne institucije imaju važnu savjetodavnu ulogu u pripremi, donošenju ili provođenju
pravno obvezujućih ili drugih uloga na razini EU. Pod pomoćne institucije spadaju Europski
gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka i sl.

12. Što je Europski ombudsman?

istražuje pritužbe na institucije, tijela, službe i agencije EU-a
istražuje pritužbena nepravilnosti u postupanju institucija ili drugih tijela EU-a.
istražuje upravne nepravilnosti: nepravednost diskriminaciju, zloupotrebu ovlasti, nedostatak
informacija ili odbijanje pružanja informacija, nepotrebne odgode, nepravilne postupke

13. Područja rada specijaliziranih agencija EU?

Hrana,lijekovi,obrazovanje,pravosuđe,sigurnost u prometu,kvaliteta radnog vijeka i
okoline,kemikalije s kojima dolazimo u dodir,sigurnost,temeljna prava,znanje,pruzanje usluge u
javnosti i industriji
14. Važnost Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda za
poduzetnike u RH?
Europska investicijska banka osigurava fin. sredstva za projekte kojima se pridonosi ispunjenju
ciljeva EU
Europski investicijski fond financira mala i srednja poduzeća

15. Razliku između Vijeća EU, Europskog vijeća i Vijeća Europe?

Vijeće EU- radi se o tijelu koje nema stalan sastav, već su njegovi članovi nacionalni ministri iz
svih 28 država članica EU-a, ovisno o području politike o kojem se raspravlja. Vijeće Europske
unije pregovara o zakonodavnim aktima i donosi ih s Europskim parlamentom, a s Europskim
parlamentom donosi i proračun EU-
Europsko vijeće- tijelo je čiji sastav čine šefovi država i vlada članica Unije, Europsko vijeće
donosi odluke konsenzusom, ali ne pregovara o zakonima EU-a niti ih donosi. Europsko vijeće
određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a.
Vijeće EU- nije tijelo Europske unije. Riječ je o međunarodnoj organizaciji koja obuhvaća 47
članica, a glavni cilj su joj jačanje suradnje i jedinstva na Starom kontinentu, promicanje ljudskih
prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava.

16. Što je Coreper?

Odbor stalnih predstavnika- je pomoćno tijelo Vijeća Europske unije, koji se sastoji od dva
dijela - tzv. COREPER I i COREPER II. COREPER osigurava stalnost rada Vijeća EU, jer
ministri, koji čine Vijeće, istovremeno obnašaju dužnosti i u nacionalnim vladama, stoga se ono
sastaje samo povremeno. COREPER ima ključnu ulogu u pripremi odluka Vijeća.

17. Kojom europskom institucijom RH preuzima predsjedanje i kada?

Republika Hrvatska predsjedala je Vijećem Europske unije u razdoblju od 1. siječnja 2020. do
30. lipnja 2020. godine.

18. Prioritete Europske komisije?

Za razdoble 2019-2024
1. Europski zeleni plan
2. Europa spremna za digitalno doba
3. Gospodarstvo u interesu građana
4. Snažnija Europa u svijetu
5. Promicanje europskog načina života
6.Novi poticaji europskoj demokraciji
Europski plan oporavka – NextGenerationEU

19. Tko je hrvatski predstavnik u EK i na kojim zaduženjima?

Dubravka Šuica, potpredsjednica demografije i demokracije
 ISHOD UČENJA 3
TEMA 6 I 7

1.Opišite postupak donošenja propisa (zakonodavni postupak) EU-a!

Najuobičajeniji postupak donošenja propisa u EU-u naziva se „redovni zakonodavni postupak”.
U okviru tog postupka predlaže se prijedlog novog propisa, koji se zatim razmatra i proučava
najviše tri puta (takozvana „čitanja”). Ako se ne može postići dogovor, prijedlog se povlači. U
čitanjima uglavnom sudjeluju tri institucije: Europski parlament, Vijeće Europske unije i
Europska komisija (tzv. institucionalni trokut odlučivanja). Pojasnite postupak!

2. KAKVE ODLUKE SE DONOSE NA RAZINI EUROPSKE UNIJE? POJASNITE!

Standardna procedura donošenja odluka u EU-u naziva se « suodlučivanje ». Europska
komisija kao “čuvarica Unije” predlaže nacrt europskog zakona za koji smatra da bi bio poželjan
za EU u cjelini. Potom ga svaki sa svoje strane razmatraju svih 27 europskih ministara u Vijeću
EU-a, osiguravajući pritom pojedinačne nacionalne interese svojih vlada, i Europski parlament.
Lisabonski ugovor, na snazi od 2009. godine, povećao je broj politika u kojima se odluke
donose na ovaj način (imigracija, okoliš, zaštita potrošača…), čime je u procesu odlučivanja
europskim vladama i europskim parlamentarnim zastupnicima dana jednaka važnost. Kad ove
dvije institucije prihvate Komisijin prijedlog i usuglase stav, « su-usvajaju » novi europski zakon.
Istovremeno, nacionalni parlamenti Unijinih članica mogu intervenirati ako smatraju da prijedlog
zakona nadilazi ovlast EU-a. Ovim se Ugovorom povećava i broj područja u kojima ministri
donose odluke većinom (azil, kazneno pravo), dok u nekim najosjetljivijim pitanjima i dalje
glasuju jednoglasno (porezi, obrana).

3. Utjecaj koji imate kao građanin EU-a! Proučite i zapamtite!

Kao građanin EU-a možete utjecati na politike EU-a na više načina.
A. možete glasovati na parlamentarnim izborima u svojoj zemlji: stranka koja pobijedi u pravilu
sastavlja vašu vladu. Ministri te vlade predstavljaju vašu zemlju u Vijeću Europske unije, koje
ima važnu ulogu u donošenju propisa EU-a.
B. možete glasovati na izborima za Europski parlament: Europski parlament ima jednako važnu
ulogu u donošenju propisa EU-a, a vaš će glas doprinijeti određivanju njegova stajališta prema
predloženim propisima. Najveći klub zastupnika Europskog parlamenta obično određuje tko će
biti predsjednik Europske komisije, stoga će vaš glas doprinijeti i tom odabiru.
C. kao građanin EU-a možete izraziti svoje mišljenje sudjelovanjem u javnim savjetovanjima na
internetu. Prije nego što predloži nove propise EU-a i tijekom cijelog procesa donošenja odluka,
Europska komisija želi čuti mišljenje građana i dionika.
D. možete izraziti svoje mišljenje o onome što se događa u Europskoj uniji u brojnim dijalozima
s građanima koji se održavaju diljem EU-a. To je prilika da porazgovarate o pitanjima EU-a s
povjerenicima i drugim visokim dužnosnicima. Provjerite je li se u vašoj blizini nedavno održao
dijalog ili će se uskoro održati: europa.eu/!Xh69bN
E. građani EU-a mogu pokrenuti ili poduprijeti europsku građansku inicijativu
europa.eu/!Rf64pq. U praksi to znači da javnost može pozvati Europsku komisiju da predloži
zakonodavstvo o određenom pitanju koje je u nadležnosti EU-a, kao što je okoliš, poljoprivreda
ili promet. Za pokretanje europske građanske inicijative potrebno je milijun ljudi, odnosno samo
0,2 % stanovništva EU-a, iz najmanje sedam zemalja EU-a.
4. Što su to Zajedničke politike Europske unije i kako funkcioniraju?
Jedinstveno tržište
• Regionalna politika EU
• Kohezijska politika EU
• Zajednička poljoprivredna politika EU
• Socijalna politika EU
• Politika zaštite okoliša EU
• Ekonomska i monetarna unija EU
• Prometna politika EU
• Politika tržišnog natjecanja EU
• Potrošačka politika EU

NADNACIONALNI POSTUPCI ODLUČIVANJA

5. Pojasnite financiranje i specifičnosti proračuna Europske unije?

•Vlastiti izvori: doprinosi država članica (1,23% BDP-a) i (1,4% PDV-a), sredstva •od carina na
uvoz roba iz zemalja nečlanica, davanja na šećer
•Ostali izvori: prihodi od poreza na dohodak zaposlenika u institucijama EU-a, doprinosi država
izvan EU-a koje plaćaju sudjelovanje u određenim programima te razne vrste novčanih kazni
zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja
•Republika Hrvatska godišnje uplaćuje u proračun EU cca 460 milijuna eura

6. NAVEDITE OSNOVNE PRIORITETE ZA EUROPU!

Zapošljavanje, socijalna dimenzija, sigurnost, migracije, zajedničko digitalno tržište, energetika i
klimatske promjene.

7. Navedite područja donošenja politika u nadležnosti EU!

Carinska unija, Pravila tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu, Monetarna politika (Euro
zona), Očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike, Zajednička
trgovinska politika,Sklapanje međunarodnog sporazuma predviđenih u zakonodavstvu EU

8. Navedite osnovna područja podijeljene nadležnosti (politike) izmedju EU-a i država

članica!
Jedinstveno tržište,Socijalna politika (Ugovor iz Lisabona),Ekonomska i socijalna
kohezija,Poljoprivreda i ribarstvo,Okoliš,Zaštita potrošača,Promet,Transeuropske mreže,
Energija, Stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde,Sigurnost javnog zdravlja (Ugovor iz
Lisabona),Istraživanje, tehnološki razvoj i svemir,Razvojna suradnja i humanitarna pomoć
9. Pojasnite osnovna područja inovacijske politike EU-a!
Okoliš i održivi razvoj:
smanjiti do 2030 . godine (u odnosu na 1990.) ukupnu potrošnju energije za 40%
Buka, požar i izlijevanja nafte, otpad,čistoća vode,
Bolja zaštita javnog zdravlja – REACH (jedinstveni sustav upravljanja kemikalijama)
Tehnološke inovacije:
Termonuklearna fuzija, računalna industrija i elektronika
Cilj: 3% BDP-a EU potrošiti na istraživanje (okvirni programi)
OBZOR, 2020, zdravstvo, hrana, poljoprivreda, informacijske i komunikacijske tehnologije,
nano znanosti, energija, okoliš, promet, sigurnost, svemir, te socioekonomske znanosti

Energetika:
Najveći svjetski uvoznik energije,
Štednja energije, alternativni izvori energije
Bolja povezanost energetskih i prometnih mreža u EU
Suradnja s Rusijom i Bliskim istokom

10. Pojasnite politike solidarnosti EU-a i navedite fondove kroz koje se financiraju!
Ispravljanje nejednakosti s ciljem funkcioniranja jedinstvenog tržišta
Razvoj nedovoljno razvijenih regija EU
Pomoć industrijama pogođenim uvjetima konkurentnosti na međunarodnom tržištu
Kroz:
Europski fond za regionalni razvoj (gospodarstvo)
Europski socijalni fond (strukovno usavršavanje i zapošljavanje)
Kohezijski fond (promet, okoliš)
 ISHOD UČENJA 3 I 4
TEMA 8-12
POGLEDAJTE NA SUSTAV TE ZA OVE TEME,MALO JE POMJEŠANO

1.ŠTO SU TO ZAJEDNIČKE POLITIKE EUROPSKE UNIJE I KAKO FUNKCIONIRAJU?

2.OBJASNITE JEDINSTVENO TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE I TEMELJNE POLITIKE

UNUTARNJEG TRŽIŠTA!
Promet, tržišno natjecanje, zaštita potrošača i javnog zdravlja

3.Pojasnite slobodu kretanja roba!

Ukinute carine između država članica
B) Usvojene zajedničke razine carina za robu podrijetlom iz trećih država (Carinska unija)
C) Diskriminatorni porezi
D) Kvote ili količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom (djelomična zabrana)

4.Pojasnite slobodu kretanja usluga i pravog nastana

osigurava nuđenje i prodavanje usluga u ostalim državama članicama pod istim uvjetima kao i
na unutarnjem tržištu. Pritom svi građani Unije moraju imati jednak i slobodan pristup svim
uslugama.

Pravo nastana- Čl.49. UFEU, „pravo na pokretanje i bavljenje aktivnošću samozaposlenih

osoba i pokretanje upravljanja poduzećima”

5.Pojasnite slobodu kretanja kapitala!

O UFEU, Čl. 63. slobodno kretanje kapitala i plaćanja između država članica, te između država
članica i trećih zemalja O Nužna pretpostavka uvođenja zajedničke valute, europske monetarne
politike

6. Pojasnite slobodu kretanja ljudi

„Radnici su zaštićeni od diskriminacije temeljem državljanstva u pogledu zaposlenja, naknade i
drugih uvjeta rada i zaposlenja”

7.Pojasnite koji su uvjeti za ulazak u ekonomsku i monetarnu uniju (EMU)!

Postizanje visoke stabilnosti cijena,Državne financije: ograničenje visine fiskalnog deficita i
javnog duga, Stabilnost tečaja,Ujednačenost dugoročnih kamatnih stopa među državama
članicama
8. Navedite zadaće Europske središnje banke
Održavanje stabilnosti cijena, zaštita vrijednosti eura
9. Kako se ostvaruje regionalna politika Europske unije?
EU ulaže na lokalnoj razini u okviru svoje regionalne politike. Ona je namijenjena svim regijama
i gradovima EU-a i sadržava mjere za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja te
poboljšanje kvalitete života provedbom strateških ulaganja.
10. Što je cilj kohezijske politike Europske unije i čime se provodi?
smanjenje razlika među regijama i zaostalosti zapostavljenih regija”. Najnoviji ugovor EU-a,
Ugovor iz Lisabona, koheziji dodaje još jedan aspekt koji se odnosi na „gospodarsku, socijalnu i
teritorijalnu koheziju”.
11. KAKO SE PROVODI ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE?

12. ČIME SE BAVI PROMETNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE?

Prometna politika Europske unije zadužena je za poboljšanje funkcioniranja europskoga
prometnog sustava: cestovni, željeznički, zračni i pomorski, teretni i putnički promet. Odnosno,
glavna zadaća je poboljšanje prometne infrastrukture EU putem suradnje s nacionalnim,
regionalnim i lokalnim vlastima, tvrtkama i nevladinim organizacijama.
Uz te zadaće, bavi se i standardima sigurnosti i zaštite okoliša u prometu, cijenama i konkurenciji
u prijevozu te poticanjem tehničkih istraživanja vezanih za promet.

Ova politika se financira kroz programe za razvoj transeuropskih mreža TEN-T (Trans-European
Transport Network), programe za promicanje kombiniranog prijevoza PACT (Promotion of
Combined Transport) i program za istraživanja i tehnološki razvoj prometa.

13. Što je cilj politike tržišnog natjecanja Europske unije?

zajamčiti ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Učinkovito tržišno natjecanje omogućuje
poduzećima da se ravnopravno nadmeću u svim državama članicama, dok su istovremeno pod
stalnim pritiskom da potrošačima ponude najbolje moguće proizvode po najpovoljnijim
cijenama.
14. POJASNITE PRAVA POTROŠAČA U EU?
Zaštita potrošača EU donosi propise za zaštitu sigurnosti i prava potrošača, uključujući u
područjima koja se brzo razvijaju, poput internetske trgovine, opskrbe energijom i financijskih
usluga. Podržava i europske centre za zaštitu potrošača, koji pružaju pomoć u prekograničnim
sporovima.

15. KOJE SU SPECIFIČNOSTI PRORAČUNA EUROPSKE UNIJE?

16. Navedite i pojasnite operativne programe EU!
Operativni programi detaljni su planovi u kojima države članice predviđaju koliko će sredstava iz
Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF-ova) potrošiti tijekom programskog
razdoblja.
17. Navedite europske strukturne i investicijske fondove!
Strukturni fondovi: - europski fond za regionalni razvoj
- europski socijalni fond
- europski fond za pomorstvo i ribarstvo
Investicijski fond- europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

18. Što predstavlja tzv. Schengenski prostor?

Države schnegenskog prostora više ne provode kontrole na unutarnjim granicama, ali pojačale
su kontrole na vanjskim granicama EU-a

19. Koji su uvjeti za članstvo u Europskoj uniji?

1. politički (demokracija, stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava,
poštivanje ljudskih prava i prava manjina, i prihvaćanje političkih ciljeva Unije)
2. gospodarski (postojanje djelotvornog tržišnoga gospodarstva te sposobnost tržišnih
čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Europske
unije)
3. pravni: usvajanje cjelokupne pravne stečevine Europske unije.
4. administrativni tzv. madridski kriterij - prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura
s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (jačanje administrativne
sposobnosti, stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog
procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a).

20. KAKO JE IZGLEDAO PUT REPUBLIKE HRVATSKE KA PUNOPRAVNOM ČLANSTVU U

EUROPSKOJ UNIJI?
Sporazum o pridruživanju Europskoj uniji - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji

Republika Hrvatska podnijela je zahtjev za punopravno članstvo u EU 21. veljače 2003. u Ateni.
Zahtjev je, prema uobičajenom postupku, podnesen Vijeću Europske unije, odnosno državi
članici EU-a koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem (Grčkoj).

Mišljenje (fran. Avis)

Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji (21. veljače 2003.), Vijeće Europske
unije je u vrlo kratkom roku, već u travnju 2003. zadužilo Europsku komisiju da izradi mišljenje o
hrvatskom zahtjevu. Komisija je 10. srpnja 2003. Hrvatskoj uputila tzv. upitnik s 4.560 pitanja iz
različitih područja funkcioniranja države, institucija, gospodarstva i sl. Odgovori na upitnik
svojevrsna su slika stanja u Hrvatskoj, a sastavljanje tih odgovora bio je vrlo opsežan posao koji
je završen u zadanom roku od tri mjeseca, pa su tako odgovori na upitnik uručeni Europskoj
komisiji 9. listopada 2003. (Europska komisija je u prosincu 2003. i u siječnju 2004. uputila
dodatna 184 pitanja na koja je Vlada RH utvrdila i proslijedila odgovore.)

Na temelju odgovora na upitnik, kao i drugih izvora (država članica, međunarodnih organizacija i
nevladinih udruga) Europska komisija je 20. travnja 2004. donijela pozitivno mišljenje o zahtjevu
Republike Hrvatske za članstvo u EU. Sukladno ovakvom svom mišljenju, Europska komisija je,
također, preporučila Europskom vijeću da donese odluku o otvaranju pregovora s Hrvatskom o
punopravnom članstvu.

Status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji

Republika Hrvatska je dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj
uniji na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. Statusom države
kandidatkinje Republika Hrvatska je dobila:
- jasnu perspektivu članstva - Hrvatskoj je stjecanje statusa kandidata otvorilo jasnu
perspektivu punopravnog članstva u Europskoj uniji
- preuzimanje obveze provođenja svih reformi koje su nužne za ispunjavanje kriterija za
članstvo i uspješno uključivanje u EU - samim potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju Hrvatska se obvezala na provođenje reformi radi približavanja Europskoj uniji.
Međutim, da bi postigla cilj spremnosti za članstvo Hrvatska još bržim tempom provodi potrebne
reforme.
- sudjelovanje u programima pomoći Europske unije.

Pristupni pregovori s Europskom unijom

Pristupni pregovori su formalno otpočeli 3. listopada 2005. održavanjem prve sjednice
međuvladine konferencije između država članica EU-a i Republike Hrvatske.
Analitički pregled hrvatskog zakonodavstva započeo je nakon otvaranja pregovora u jesen
2005., a završen je 18. listopada 2006. u uobičajenom roku od godinu dana.

Pregovaračka poglavlja su sljedeća:

1. Slobodno kretanje roba

2. Slobodno kretanje radnika
3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
4. Sloboda kretanja kapitala
5. Javne nabave
6. Pravo trgovačkih društava
7. Pravo intelektualnog vlasništva
8. Tržišno natjecanje
9. Financijske usluge
10. Informacijsko društvo i mediji
11. Poljoprivreda i ruralni razvitak
12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor
13. Ribarstvo
14. Prometna politika
15. Energetika
16. Porezi
17. Ekonomska i monetarna politika
 18. Statistika
19. Socijalna politika i zapošljavanje
20. Poduzetništvo i industrijska politika
21. Transeuropske mreže
22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava
24. Pravda, sloboda i sigurnost
25. Znanost i istraživanje
26. Obrazovanje i kultura
27. Okoliš
28. Zaštita potrošača i zdravlja
29. Carinska unija
30. Vanjski odnosi
31. Vanjska, sigurnosna i obrambena politika
32. Financijski nadzor
33. Financijske i proračunske odredbe
34. Institucije
35. Ostala pitanja

Napomena: Ne moraju se učiti sva poglavlja napamet, treba ih znati nabrojati nekoliko i
razumjeti njihovu ulogu u procesu pregovora s Europskom unijom.

Pregovore su vodili na strani Europske unije predstavnici Europske komisije, a na hrvatskoj

strani kako slijedi:

• Državno izaslanstvo Republike Hrvatske za pregovore o pristupanju Republike

Hrvatske Europskoj uniji na čelu s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija,
• Pregovaračka skupina za vođenje pregovora na čelu s glavnim pregovaračem.
• Vlada Republike Hrvatske u travnju 2005. donijela je Odluku o uspostavljanju strukture
za pregovore koja, osim navedenih tijela, uključuje još i Koordinaciju za
pregovore, radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima
pregovora – pravne stečevine EU, Ured glavnog pregovarača i Tajništvo
Pregovaračke skupine.
• Dodatno, u proces pregovaranja bio je uključen i Hrvatski sabor.

Stanje pregovora
Na sastanku Međuvladine konferencije o pristupanju održane u Bruxellesu 30. lipnja 2011.
formalno su dovršeni pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kada su
pregovori zatvoreni u svim poglavljima, rezultati pregovora ugrađeni su u odredbe nacrta
Ugovora o pristupanju i pripadajućeg Akta o pristupanju (kojime se uređuju svi detalji i uvjeti
pristupanja Hrvatske Europskoj uniji).

Ugovor o pristupanju
Ugovor o pristupanju je bilateralni međunarodni ugovor između država članica Europske unije s
jedne strane, i Republike Hrvatske s druge strane.
Nakon postizanja dogovora između Europske unije i Hrvatske o tekstu nacrta Ugovora o
pristupanju tekst je upućen u odgovarajući postupak u institucijama i državama članicama
Europske unije te u Hrvatskoj, radi njegova potpisivanja od strane najviših dužnosnika država
stranaka do kraja 2011.
Po njegovu potpisivanju, Ugovor je upućen u postupak potvrđivanja (ratifikacije) sukladno
ustavnim odredbama svake od država potpisnica. Hrvatska se od trenutka potpisivanja Ugovora
o pristupanju smatrala državom pristupnicom te je započela sudjelovati u radu tijela Vijeća
Europske unije i Europskoga parlamenta kao aktivni promatrač.

Da bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, trebale su ga potvrditi (ratificirati) parlamenti država

članica i Hrvatske. Prije potvrđivanja Ugovora o pristupanju u Hrvatskome saboru, održan je
referendum, i to u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o udruživanju Hrvatskoga
sabora.

U Hrvatskoj je 22. siječnja 2012. održan referendum na kojem su građani odlučili o pristupanju
Hrvatske EU. Sabor je jednoglasno potvrdio pristupni ugovor između Hrvatske i Europske unije
dana 09.03.2012. godine.

Članstvo u Europskoj uniji

Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju, uobičajeno na konkretan datum pristupanja koji je
za Hrvatsku određen kao 1. srpnja 2013., kada je Hrvatska postala 28. članica Europske unije.