EUROPSKO PRAVO I – Ivana Vujevic

I. OPCENITO O EUROPSKOM PRAVU

1. Je li europsko pravo zajedničko pravo za europske nacije? (Ima li pravo EU

ekstrateritorijalni učinak)

-Ne,jer suvremeni Europljani žive pod svojim nacionalnim pravnim sustavima od kojih je gotovo
svaki kodificiran.
- npr. Francuski Code Civil, VB - Common law...
-Europski sudovi, Europski parlament, Europska komisija i europski zakoni još uvijek nisu
promijenili temeljnu činjenicu da ljudi žive pod nacionalnim zakonima koje su proizvele
suverene nacionalne države.

2. U kojoj mjeri politika omogućuje uspon prava?

-postoje tri pravca za odgovor na to pitanje:

a) povijest pokazuje da su u prošlosti nove velike političke formacije smjerale razvitku
svojih vlastitih pravnih sustava( Rimsko Carstvo, Njemačka, Francuska, medijevalna Engleska)
b) pravna znanost je odigrala pripremnu ulogu na putu unifikacije,
c) politička znanost nije sama dovoljna; politička volja i politička vlast od bitnog su značaja jer
omogućuju procvat rada znanstvenika.

3. Po čemu postojeća pravna teorija pridonosi razumijevanju Europske unije?

-postoje dvije opservacije:

a) specifičnost EU stvara potrebu razvitka novih, izmijenjenih instrumenata za svoju analizu.
b) postojeći korpus legalne teorije nastavlja vršiti značajan, premda nešto oslabljen utjecaj
nad europskom pravnom teorijom.

4. Omogućuje li postojanje EU novu točku uzleta pravne teorije?

-novu granu doktrinirane analize na institucionalnoj razini nastoje slijediti pravni stručnjaci
međunarodnog i ustavnog prava, a na materijalnoj razini pravnici koji su znalci onih područja
domaćeg materijalnog prava koje je od izravne važnosti za izvorne teme europskog tržišnog,
odnosno trgovačkog prava.
-imamo dvije odlike akademske podjele rada u izučavanje europskog prava:

a) s progresivnim ukopavanjem europskog prava u nacionalne sustave i s njegovom

ekspanzijom u stalno nova područja(prava zaštite okoliša, prava javnog zdravstva, kaznenog
prava i procedure), doktrinirana je analiza ponovno udomljena u svojim značajnim
materijalnim disciplinama.

b) ostaje onoliko verzija europskog prava koliko ima država članica unije
5. Postoji li europsko pravo u čistom smislu?

-u čisto legalnom smislu ne postoji

- zato što ne postoji konceptualna kategorija koja se kao takva priznaje u legalnoj doktriniranoj
upotrebi (poput nacionalnog ili međ. prava) i ne
postoji njegova teritorijalna ili funkcionalna oznaka s preciznim vanjskim granicama.
-europsko pravo počiva na međunarodnim ugovorima i interakcijama između tih ugovora i
čitavog niza nacionalnih pravnih poredaka.
-postoje i drugi pravni poredci unutar Europe koji su na jednak način dio neodređenog
korpusa „europskog prava“.

6. Što označujemo pod pojmom Europska unija?

-zajednica stvorena 1993. ugovorom iz Maastrichta.

-pravnici i znanstvenici još uvijek često upotrebljavaju pojmove pravo Zajednice (Community
law) ili pravo Ekonomske zajednice (EC law).

7. Što je bitna značajka razvitka EU?

-ubrzan ritam promjena razvitka EU na početku 21. stoljeća.

8. Zašto je kompleks EU multinacionalni i multijezični prostor izučavanja?

- zato što EU obuhvaća veliki broj država članica i isto toliko službenih jezika
-drugi elementi, uz jezik, koji područje EU čine multinacionalnim i multijezičnim su:
 Modeli pravnog obrazovanja,
 organizacije i financiranja visokog obrazovanja i istraživanja,
 strukture akademske karijere itd.

9. Što je sve pridonijelo izgradnji EU prava kao nove akademske discipline?

1.) Doprinosi Europskog suda od 1960. do danas (važni predmeti: Van Gend en Loos i Costa
vs. Enelti predmeti sugerirali da će pravni poredak Zajednice biti federalnije prirode)
2.) Distinkcija Jana Wintera između izravnog efekta i izravne primjenjivosti
3.) Važan dio odgovornosti za razvitak shvaćanja europskog prava i institucija ima i
samosvjesna funkcija vodstva koju su u objašnjavanju prirode EC/EU imali članovi Suda (suci i
odvjetnici), te drugi praktičari EU-prava , poput pravnika u Komisiji i Europskom parlamentu
te u tajništvu suda
4.) Šira politika europskih integracija

10. Što pridonosi razvoju kritičkog istraživanja europskog prava?

1987.godine - Francis Snyder publicirao „O novim pravcima prava Europske zajednice“

dokazao da pravo Europske zajednice predstavlja u velikoj mjeri mrežu politike, ekonomije i
prava
-stalni protok „novog“ europskog prava – revizije Ugovora, zakonodavni programi,
administrativna akcija, sudska interpretacija, itd., uz sve pridružene prijedloge, mišljenja i
izvješća koja prate kompleksni EU- zakonodavni proces- nastavlja stvarati pogodno tržište za
izlaganje onog rada u kojem se predstavlja i interpretira pravo.
11. Koje su disipline bliske izucavanju europskog prava?

- politicka znanost
- otvorena metoda koordiniranja(OMC) – novi oblik upravljanja
- klasicne metode odlucivanja u Zajednici, koriste se za stvaranje neobvezujucih politickih
intsrumenata (to su preporuke ili fleksibilne okvirne direktive)

12. Koji sve koncepti otkrivaju prirodu eurozajednice u nastajanju?

- u formalnom smislu riječ je o međunarodnoj organizaciji (utemeljenoj na ugovorima)

- u materijalnom smislu ona se ponaša i pojavljuje kao država jer ima:
 teritorijalnu jurisdikciju
 utjecaj na individualna prava,
 regulaciju mnogih aspekata socijalno-ekonomskih poslova
unutar dijelova koji je sačinjavaju
 zahtjev za ekskluzivnom nadležnošću u određenim područjima

13.Koji faktori modeliraju znanstveni pristup ustavnom okviru EU?

-tri ključna faktora:

a) normativno pitanje treba li EU imati ustav
b) nema suglasnosti što su ustavi i da li oni pripadaju državama ili postoji razlika između
izučavanja ustava i izučavanja konstitucionalizma kao znanosti o mogućem u smislu vrednota
i načela (rad Neila Walkera o ustavnom pluralizmu)
c) slika 'konstitucionaliziranog Ugovora', debata o ulozi Europskog suda te odnos između
nacionalnog prava i EU-prava

14. Kako područje slobode, sigurnosti i pravde pridonosi teoriji europskog prava?

- '80.ih godina – pravo unutarnjih poslova i pravde se razvija sporo

-1980.godine- neke države članicestvaranje laboratorija integracije glede slobode kretanja
osoba i uklanjanja carinskih kontrola (Schengenski sporazum)
-Ugovor iz Maastrichtastvaranje trećeg stupa, priznanje značenju AFSJ za čitavu
EU
-Ugovor iz Amsterdama veliki poticaj sustavu pravosuđa i unutarnjih poslova
-Ugovor o EC-u novo poglavlje o slobodi kretanja
-Schengenuklopljen u EU sustav (pitanje granica, sigurnosti, kontrole..)

15.Što predstavlja stabilno područje istraživanja europskog prava?

-U prvom redu predstavlja pravna regulacija ekonomskih poslova, trgovine, te razmjene

unutar EU i izvan njenih granica
postoji stabilan put koji vodi od ekonomskih sloboda iz Ugovora o EZ-u, preko djelatnosti
Europskog suda u suradnji s nacionalnim sudovima, pa sve do zakonodavnog programa
komplementiranja unutarnjeg tržišta
- uspostava ekonomske i monetarne unije, kretanje prema jedinstvenoj fiskalnoj i monetarnoj politici
16. O čemu govori socijalna dimenzija europskog prava?

-prije je postojalo siromaštvo odredaba o harmonizaciji odredaba koje se odnose na

socijalno pravo.
-istraživanja potvrdila porast ovlasti utemeljenih na Ugovorima , intervencija Europskog suda
i EU zakonodavstva, socijalna dimenzija sada predstavlja središnji aspekt sveobuhvatnog EU-
projekta promocije mira i prosperiteta
-razvijaju se nove mjere u području: zdravstvene politike, pravo o jednakosti spolova,
politikom temeljnih prava, zakona i pravnih institucija liberalnih država.

17. Navedite neke ličnosti koje razvijaju teorijske dosege EU prava?

Eric Stein i Joseph Weilersud i pitanja ustavnosti i državljanstva

Neil MacCormick
Neil Walker, Graine de Burce i Ignolf PerniceEU-konstitucionalizam
Christian Joerges, Miguel Poiares Maduro, Francis Synder
Hans Peter Ipsen, Claus-Dieter Ehlerman, Guy Isaac, Koen Lenaerts

18. Europsko pravo kao javno pravo?

-europski pristup regionalnoj integraciji nudi model institucionalnog razvitka koji je od

značenja i za ostale dijelove svijetariječ je o politici i pravu, ili uporabi ilegalne kodifikacije
temeljnih načela koja vode prema regionalnoj ekonomskoj integraciji.

19. Koja su dva načina odvijanja europske integracije?

1.) Prvi je neintencionalan. Ovdje je proces integracije vođen nevidljivom rukom tržišta i
nastaje tzv. spontani poredak.
- velik dio globalizacije pripada ovoj vrsti integracije kroz mehanizme privatnog prava (to su ugovori i
arbitraza)

2.) Osnovno obilježje drugog načina jest u tome da se do integracije dolazi putem
institucionalnog političkog odlučivanja.
- donose se eksplicitna prabila sa matricom koja stoji iza razlicitih integracijskih mjera
- drzave pridonose integraciji stvaranjem institucija i mjerama javne politike

20. Što je neintencionalna, a što intencionalna integracija u Europi?

Neintencionalnaproces integracije vođen nevidljivom rukom tržišta i nastaje tzv. spontani

poredak.
- velik dio globalizacije pripada ovoj vrsti integracije kroz mehanizme privatnog prava (to su ugovori i
arbitraza)

Intencionalnaproces koji počiva na državama(koje stvaraju institucije i mjere javne politike).

- Europska integracija je integracija sui generis jer se ostvaruje snažnom integracijom koja se želi (by
fiat), ali uz zadržavanje suvereniteta zapadnoeuropskih država nacija.
21. Što razlikuje pristup dviju škola u europskoj integraciji?

-ono što dijeli klasičnu austrijsku školu od modernih pristaša ekonomije transakcijskih
troškova jest argument skepticizma glede državne intervencije
-Austrijanci odbijaju upotrebu redistribucije za stimulaciju ekonomije ili druge načine
manipulacije strukturom ekonomskih aktivnosti.

22. Na koji način javno pravo služi kao instrument regionalne koordinacije?

-od važnog je značaja činjenica državne aktivnosti koja stvara ugovorno pravo i
supranacionalno zakonodavstvo
riječ je o eksplicitnom korištenju stvaranja prava putem kodifikacije i prihvaćanja zakonskog prava
kako bi omogućio razvitak ugovornog prava.
-EU pravo je intencionalni proces pravnog razvitka gdje stvaranje zakona igra glavnu
uloguono je javno pravo, značajno za uspostavu ekonomske regulative.

23. O čemu govori inercija kao odlika javnog prava?

-ključne osobine EU prava dane su u ugovornom pravu

najvažniji ugovori naslanjali su se jedan na drugi, a kako se nisu često mijenjali jačala je stabilnost
ovog prava.
-najveći dio EU prava mijenja se sporo.
-osim ugovora postoji i sekundarna legislativa(uredbe, smjernice, odluke).
- javno pravo se iskazuje u formi ustavnog i upravnog prava
- dosad je EU pravo najvecim dijelom bilo administrativno pravo koje je kao skup zajednickih i
ostvarivih pravila, sebe dokazalo u afirmaciji ekonomske integracije
-govorilo se da EU nedostaje temeljni ustavni dokument

24 . Što se razumijeva pod fleksibilnošću javnog prava?

-sekundarna EU legislativa je dio ugovorau njoj su moguće brze promjene kao odgovor na
nove okolnosti ili promjenjive potrebe.
- kombinacija ugovornog i sekundarnog zakonodavstva vodi ka fleksibilnosti u donosenju politike

25. Jesu li statute law i case law sastavni dio EU prava?

-sudske odluke (case law) najvitalniji dio EU prava.

* Ipak, europski case law nije pravo i ono ne zamijenjuje ugovorno pravo ili sekundarno
zakonodavstvo.
- javno pravo moze imati korist od sudskih odluka, ali nema alternative javno pravo ili case law
-u velikom dijelu EU pravo sastoji se od case law, tj. odluka Europskog suda (u evoluciji EU
prava case law i statute law idu ruku pod ruku, uvjetujući se međusobno).
- Osnovna funkcija case law je potpora politickom odlucivanju na nacin da pojašnjava opća načela i
posebno ističe značenja četiri slobode.
26. Mehanizam EU prava?

-interpretacija: kada sudovi u državi članici nisu sigurni o tome da li i kako primijeniti EU
pravo, mogu konzultirati ECJ
mišljenja ECJ-a koja su utvrđena u njegovim odlukama vezuju države članice u svakom pogledu.
-važenje: kada postoji sukob o sadržaju EU prava, razrješuje ga ECJ.

27. Kakva je priroda europskog prava?

- Eu predstavlja novi oblik prava u Europi, to pravo oblikuje novi pravni poredak
- U biti, EU pravo uglavnom predstavlja javnopravnu regulaciju ekonomskog zivota, tj. Ekonomsko
zakonodavstvo
- EU pravo je institucionalna srz europskih pravnih stecevina (acquis communautaire) kao skup normi
koje se ostvaruju u drzavama clanicama

-sastoji se od normi koje su sastavni dio ugovora i sekundarne legislative koji se realiziraju
putem odluka ECJ-a.
-karakterizira ga dinamičan razvitak i logička struktura.
- Europsko pravo je ekonomska legislativa sa socijalnim zakonskim propisima i propisima za zastitu
okolisa
-EU pravo je legalni okvir za regulaciju internog tržišta država članicaono je više
komercijalno nego upravno ili ustavno pravo.
- Europsko pravo organizira zajednicke ekonomske institucije trzisne ekomonije u kojoj sudjeluje
nekoliko drzava
- svrha mu je osigurati efikasna trzisna pravila
- EU pravo pojedincima dodjeljuje prava i obvezeako pojedinci smatraju da se ta prava u
državi članici ne poštuju, oni se mogu obratiti nacionalnom sudu.
- Ako nacionalni sud nije siguran na koji način treba primijeniti EU pravo, može se obratiti Europskom
sudu, pa je stoga i glavna funkcija ECJ-a tumačenje EU prava.

28. Što EU pravo čini jedinstvenom pojavom?

-to što kombinira neke osobine državnog prava s određenim značajkama međunarodnog
prava

-značajke međunarodnog prava:

a) važnost ugovornog prava
b) različite države imaju locus stendi
c) za ostvarivanje prava odgovorne su države

-osobine državnog prava:

a) pravo se primjenjuje izravno
b) pravo se odnosi na pojedince
c) pravo u potpunosti realiziraju domaće institucije
29. Koja supranacionalna tijela potiču realizaciju EU prava?

Komisija i Sud
- Komisija – nadgleda izvršavanje EU prava u državama članicama, potiče vladu na njegovo
provođenje, može protiv države članice sugerirati i kaznu ukoliko ne izvrši mjere nakon
odluke Suda.
-Sud – kao kaznu određuje okvirni iznos ili novčanu kaznu

30. Kakva je struktura EU prava?

-norme EU prava su mješavina ugovornog prava, europskog zakonodavstva i case law.

-EU pravo osigurava:
 europsko državljanstvo u minimalnom smislu;
 ekonomsku regulaciju zajedničkog i unutarnjeg tržišta;
 slabo socijalno zakonodavstvo (koje prati ekonomska legislativa)

- veliki dio EU prava regulira tzv.unutarnje trziste koje pokriva ekonomije drzava clanica
- rijec je o temeljnoj legislativi koja se odnosi na tzv. 4 slobode : promet roba, osoba, uloga i kapitala

31. Koja su središnja načela EU prava?

- ona se ne odnose na temeljna ljudska prava, nadležnost i podjelu vlasti što je npr. Slučaj s
ustavnim pravom.
-EU pravo bavi se ponajprije ekonomskom regulativom, a potom socijalnom regulativom kad
je ona u vezi s ekonomskom regulativom.
-ključna pokretačka ideja jest sloboda kretanja roba, usluga i osoba.
32. Koja je načela značajna za primjenu EU prava postavio Europski sud (ECJ)?

- ECJ je utvrdio odredena opca nacela kojima je osnova prirodno pravo, kodifikacije ljudskog prava i
opce ideje o pravednosti u pravu razlicitih zemalja
- to su:

1.) Proporcionalnost
- sredstva koja se koriste za ostvarivanje ciljeva moraju biti razmjerna potrebi.
- narusava se kada drzavne vlasti u primjeni Europskog prava koriste neopravdano snaznija sredstva

2.) Pravna Izvjesnost

- prema kojem se EU pravo ne smije primjenjivati na način koji bi vrijeđao legitimna očekivanja.
-npr. nacelo neretroaktivnosti

3.) Proceduralna Prava

- pravo na saslušanje
- dužnost davanja razloga
- pravo na zakonit postupak
- pravo na zaštitu protiv samoinkriminiranja

4.) Jednakost
- primjena EU prava ne smije rezultirati diskriminacijom
- diskriminacija je rjesavanje jednakih pitanja na razliciti nacin
-ECJ je definirao nekoliko osnova diskriminacije : nacionalnost, spol,rasa, religija, identitet...

5.) Supsidijarnost
- prema kojem se odluke donose na razini što bližoj građanima.
- Ono se od ostalih načela razlikuje jer se tiče donošenja, a ne implementacije EU prava.
- vidi: n.supsidijarnosti

33. U čemu leži prednost pravnog sustava Europske unije?

- pr. sustav EU je postao najdjelotvorniji postojeći međunarodni pravni sustav s jasnom

razlikom u odnosu na tipične slabosti međunarodnog prava i međunarodnih sudova

- za razliku od većine međunarodnih pravnih sustava (najveći broj povreda međunarodnih

pravila od strane država ne rješava pravnim sredstvima, pravni sporovi se rješavaju izvan
suda) u Europi je pravni proces ključni element indukcije slaganja s europskim pravom

- u Europi postoji djelatno međunarodno pravo koje u najvećem dijelu djeluje kao vladavina
prava u okvirima matične države, gdje se pr. povrede rješavaju pred sudom, a sud. odluke
poštuju i gdje se autonomni utjecaj prava i pr. odluka širi i na politički proces
- sustav koji je osmišljen u trenutku osnivanja EZ 1957. bio je inherentno ograničen i slab →
sustav u kojemu je Sud odlučivao samo o nekoliko slučajeva
- transformaciju europskog pravnog sustava orkestrirao je ECJ čvrstim pravnim tumačenjima

- kritična je promjena bila uvođenje mehanizma prethodnog odlučivanja koji je dopuštao da

nacionalni sud zaustavi domaći pr. post. i zatraži od ECJ-a tumačenje pravnog pitanja

- u ključnim odlukama ECJ je preuzeo relativno opskurni pr. mehanizam i pretvorio ga u

sredstvo temeljem kojega osigurava da države poštuju svoje europske pravne obveze
34. Što je omogućila transformacija europskog pravnog sustava?

- pojavu međunarodne vladavine prava u okviru koje se pravne povrede rješavaju pred
sudom, a pravne odluke poštujuautonomni utjecaj prava i pravnih odluka širi se na
politički proces.
-europski pravni sustav prisiljava države članice da poštuju svoje europske obveze, a pomoću
europskog zahtjeva privatne stranke, skupine i komisija mogu utjecati na europsku i
nacionalnu politiku.
- transformacija europskog pravnog sustava je pretvorila ECJ u 1 od najutjecajnijih medunarodnih
pravnih tijela
-transformaciju su omogucili pravni akteri
II. O NASTANKU I RAZVITKU EU

35. Koje integracije obilježavaju razdoblje nakon II. Svjetskog rata?

- pojava regionalnih ekonomskih integracija (osim EU, osnovani su i drugi oblici):

-Europ. zajednica za ugljen i čelik ECSC -Srednjeamerička ekonomska integracija 1960.

-EEZ -Sporazum Australije i N. Zelanda o slobodnoj
-EURATOM trgovini 1965.
-EFTA 1960. -Carinska i ek. unija Središnje Afrike 1964.
-LAFTA 1960.(Latinskoam. sporazum -Sporazum o slobodnoj trgovinskoj zoni Kariba
o slobodnoj trgovini) 1968.

36. Koji se ugovori smatraju osnivačkim ugovorima EU?

- Pariški ugovor (18.4.1951.) kojim je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik

- Rimski ugovor (25.3.1957.) kojim su osnovane Europska ekonomska zajednica i Europska
zajednica za atomsku energiju (EUROATOM)
- Ugovor o objedinjavanju organa triju europskih zajednica (potpisan 8.4.1965. u Bruxellesu, a stupio
na snagu 1.7.1967.) kojim su formirane europske zajednice s jedinstvenom institucionalnom
strukturom.
- svaka od europskih zajednica je zadrzala odvojeni pravni subjektivitet, ali imale su zajednicno
clanstvo, organizaciju i jedinstven pravni sustav 3 europskih zajednica
- europska zajednica  Europska unija

37. Što u shvaćanju integracije razlikuje funkcionalizam od federalizma?

- Bit funkcionalnog integriranja suvremenih država je integracija po sektorima tj. po različitim

područjima zajedničkog djelovanja i interesa.
- Proces funkcionalne integracije se odvija postupno, s krajnjim ciljem povezivanja svih sektora u
jednu cjelinu (to je slucaj europske zajednice)

- Ideje federalizma podrazumijevaju stvaranje integracije država u takvoj formi medunarodnog

udruzivanja koja zahtjeva njihove goleme ustupke u smislu nacionalne suverenosti, a u korist jedne
međunarodne tvorevine federalističkog karaktera, odnosno paradrzavnog uredenja na
medunarodnoj razini.

- tijekom funkcioniranja zajednice funkcionalizam i federalizam su se cesto mijesali

38. Na koji je način Marshallov plan iz 1947. bio poticaj ujedinjavanju?

- Bitan poticaj ujedinjavanju dao je Marshallov plan pomoći ekonomskom oporavku (1947.)
- prihvatilo ga 16 zapadnoeuropskih državazemlje istočne Europe i SSSR odbile.
- Kao uvjet korištenja pomoći Marshall je postavio obvezu ujedinjavanja država korisnica.
- to je 1948.g uvjetovalo osnivanje Organizacije za europsku ekonomsku suradnju sa svrhom
usmjeravanja americke pomoci i koordinacije nacionalnih ekonomskig politika zapadnoeuropskih
drzava clanica
39. Kada dolazi do osnivanja NATO-a?

-Sjevernoatlantski pakt osnovan je 1949. nakon blokade Berlina i porasta napetosti u

savezničkim odnosima.
- Prethodili su mu ugovor između VB i FRA o zajedničkoj obrani i Vandenbergova rezolucija o
spremnosti SAD-a za sudjelovanje u obrani Europe.

40. Koje su ideje i organizacije dominirale u radu Haaške konferencije (1948)?

- Haaška konferencija je skup najutjecajnijih federalističkih pokreta u zapadnoj Europi koji su

se zalagali za ukidanje internih granica i uspostavu neke vrste središnje vlasti na području zapadne
Europe nakon 2. svj. rata.
- pojava federalistickih ideja je bila posljedica posljeratne situacije, tj. Situacije politicke i ekonomske
oslabljenosti zapadnoeuropskih drzava nasuprot SAD-u i SSSR-u

- Najznačajniji od tih pokreta su bili:

Europska unija federalista
Europska unija za ekonomsku suradnju
Paneuropska unija
Federalisti – pokret socijalista za ujedinjene države Europe

41. Koja su načela haške rezolucije Poruka Europljanima?

- Konferencijom je predsjedavao Winston Churchill (britanski premijer i voda pokreta Ujedinjena

Europa)
- donesena je rezolucija Poruka Europljanima
- U njoj su sadržani principi ujedinjavanja Zapadne Europe s ciljem zajedničkog napretka:

 Proklamirana je slobodna cirkulacija kapitala, roba, ljudi i ideja i osnivanje Europskog

parlamenta

+ odluka o izradi Konvencije o pravima covjeka i formiranju suda za ljudska prava, radi provedbe
Konvencije
42. U čemu se sastojala uloga Vijeća Europe (nakon Haške konferencije)?

- Rezultat Haaške konferencije bilo je osnivanje Vijeća Europe 1949.

- Njegovi glavni organi su Ministarsko vijeće i Savjetodavna skupština (poslije Parlamentarna
skupština).
- Oni su imali zadaću :
 jačati političku suradnju među državama članicama
 razvijati principe parlamentarne demokracije i zaštite prava čovjeka.
- Uslijedilo je donošenje Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
- Uloga Vijeća Europe je bila osiguravanje foruma za raspravu o pitanjima
 odnosa Istoka i Zapada,
 slobode tiska,
 udruživanja i izražavanja,
 terorizma,
 ekologije, kulture, zdravstva, obrazovanja, mladih i sporta.

- Iz nadležnosti Vijeća Europe isključena su pitanja obrane i nacionalne sigurnosti.

- Države članice u početku su bile zemlje Beneluxa, Velika Britanija, Francuska, Irska, Danska, Italija,
Švedska i Norveška.

Organi Europske zajednice za ugljen i celik:

1. Visoka sluzba
- 9 clanova,
- ispunjavali svoje zadae neovisno o nacionalnim drzavama
- njihove odluke su obvezujuce za sve
2. Vijece ministara
- 1 predstavnik svake drzave
- dogovori izmedu Visoke sluzbe i vlada nacionalnih drzava
3. Zajednicka skupstina
- cisto savjetodavna funkcija
4. Sud
- u slucajevima izmedu drzava clanica, tijela ECSC, drzava clanica i tijela Ecsc
- odlucuje na temelju ugovora

43 . O čemu govori Spaakovo izvješće?

- Predstavnici vlada zemalja članica osnovale su odbor pod presjedavanjem belgijskog ministra
vanjskih poslova Spaaka koji je trebao podnijeti izvješće.
- Spaakovo izvješće koje je bilo gotovo u travnju 1956. bio je temelj pregovora koji su se vodili u
nastavku te godine.
- morali su se pronaci obostrani interesi
- Potpisani su ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj atomskoj zajednici25.3.1957. u
Rimu nazivaju se i Rimskim ugovorima, a potpisalo ih je 6 članica ECSC.

- u Sadržaju Ugovora o Europskoj ekonomskoj zajednici:

u prvom je planu cilj uređenja zajedničkog tržišta – razgradnja trgovinskih granica, zajednička
carina, zajednička trgovinska politika
koordiniranje ekonomske i monetarne politike, te područja kao što su agrarna i prometna
politika, određeni aspekti socijalne politike
institucije – preuzete od ECSC, umjesto Više službe osnovana je Komisija
44. Zašto je važan Jedinstveni europski akt?

SEA- stupio je na snagu 1.7.1987.

- Sadržavao je važne reforme ugovora zaključenih nakon 1950.
- Svrha je bila postizanje jedinstvenog tržišta unutar Europske zajednice do 1.1.1993.

45. Najvazniji aspekti razvoja zajednice od 1958 (rimski ugovori) do 1987 (sea)?

1. Razvoj Ustava:
 Osnivanje zajednickih institucija, ukidanje davanja financijskih priloga drzava clanica,
uspostavljanje Europskog financijskog suda, uvodenje izravnih izbora za Europski parlament
 Luksemburski kompromis – prva kriza EEZ zbog neslaganja (FR) da Vijece ministara s
donosenja jednoglasnih odluka prijede na donosenje odluka vecinom
 Odlucivanje Europskog suda – princip neposrednog i izravnog primjenjivanja prava EZ,
Uvedena prednos prava Zajednice, pravo EZ uvedeno u nacionalne sudove

2. Razvoj materijalne suradnje – provedbe ciljeva definiranih u ugovoru (zajednicka agrarna politika i
carinska unija)

3. Razvoj clanstva zajednice – proces promjene tradicionalnih misljenja (tzv. Program slobodnog i
povezanog trzista)  sea  politicka zastita okolisa, istrazivacka i tehnoloska politika, regionalna
politika

45 . Kada je sklopljen Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta)?

- Ugovor o Europskoj uniji je potpisan je 7. veljače 1992., a stupio je na snagu 1. studenog

1993.
- Tim ugovorom je uspostavljena Europska unija (cvrsci savez zapadnoeuropskih drzava)
- Postavljeni su:
 ciljevi ekonomske i monetarne unije,
 jedinstvene valute,
 zajedničke vanjske i sigurnosne politike,
 suradnje u području pravosuđa i unutarnjim poslovima
 uvođenje građanstva Unije.

- EU je prerasla iz pretezno ekonomske u ekonomsko politicku uniju

- Tri stupa Europske unije:

1) Prvi stup: stup Europske zajednice – obuhvaća carinsku uniju, slobodno tržište, zajedničku
agararnu politiku, zaštitu okoliša, ekonomsku i monetarnu uniju.

2) Drugi stup: zajednička vanjska i sigurnosna politika

3) Treći stup: suradnja u području pravosuđa i unutranjih poslova

46. Koji su čimbenici utjecali na reviziju povijesnih ugovora?

- Na reviziju povijesnih ugovora utjecali su:

INTERNI ČIMBENICI
- povezani s time što su uspostavom slobodnog tržišta i jedinstvenih europskih akata nastale nove
dodirne točke na području monetarne, sigurnosne, useljeničke politike i politike azila, suzbijanju
kriminala i socijalnoj politici
- ove dodirne tocke su izazvale pojavljivanje mnogih aktera u svijetlu zajednicke politike u
spomenutim podrucjima

EKSTERNI ČIMBENICI :
1. rastuca nesigurnost u medunarodnim i europskim odnosima zbog procesa transformacija u
socijalistickim zemljama
-moguci pristup tih zemalja nije moguc bez revizije (a posebno onih odnosa koji se ticu internih
postupaka odlucivanja, bez njih bi trgovinska moc EZ bila oslabljena)
2. ekonomska glubalizacija koja je povecala neucinkovitost gospodarskih i socijalno politickih mjera
unutar samo jedne drzave

46. Sto karakterizira razvoj unije u razdoblju od 92-97?

- Mastriski sporazum (provedba):

 podrucje socijalne politike
- iznimni napredak
- provedbe odluka o monetarnoj uniji (uvodenje 1.1.99)
- utjecaj Europskoh parlamenta (ima isto glasova kao i vijece ministara)
- Odbor za regije poceo rad u ozujku 94.g.
 bilanca za 2.stup je negativna
- poteskoce u provedbi zajednicke vanjske i sigurnosne politike
- poteskoce u suradnji u podrucju pravne i unutarnje politike
- jednoglasno odlucivanje – onemogucilo neke odluke

- Program konferencije vlada 1996/97

1. Unija bliska građanima („Europa građana“) – poboljšanje politike zaštite okoliša, politike
zapošljavanja i politike iz okvira trećeg stupa
2. Poboljšanje sposobnosti djelovanja prema van
3. Poboljšanje u stupu Europske zajednice – pojednostavljenje zakonodavnog postupka,
izjednačavanje jačine glasova u Vijeću i mogućnost stupnjevanih integracija

47. Što potiče sklapanje Amsterdamskog ugovora?

- Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2.10.1997., a stupio je na snagu 1.5.1999.

- Europska integracija pojačana je proklamiranjem načela slobode, demokracije i poštivanja
ljudskih prava.
- Potaknuta je reforma EU institucija, posebice jačanje Europskog parlamenta, mogućnost suspenzije
države članice u postupku donošenja odluka i dr.
48. Koje bitne promjene donosi Amsterdamski ugovor?

 nacelo udjela pri odlucivanju u mnogim podrucjima

- nije bilo moguce postici novi dogovor o novoj podjeli predstavnistva po jednoj zemlji
- tj. O sastavu Europske komisije i jacini glasova pojedinacnih zemalja clanica u Vijecu
 jacanje uloge predsjednika europske komisije
 nova podrucja u trecem stupu – dijelovi koji se neposredsno ticu slobodnog trzista, posebno
Schengenskog sporazuma
 Pakt o stabilnosti i rastu
 Zajednicka vanjska i sigurnosna politika
- modificiranje modusa odlucivanja (donosenje vecinskih odluka, glasovi pojedinih zemalja
vise ne mogu sprijeciti donosenje odluke, pravo veta svakoj drzavi clanici)
 Uvodenje jedinice za strategijsko planiranje i rano upozorenje – poboljsanje vanjske politike
- Amsterdamski ugovor nije ispunio ocekivanja:
 Pripremu EU za prosirenje na istok
 U vijecu nije uredena vaznost glasova pojedinih clanica
 Nije prilagoden rad komisije
 Nije postignut dogovor o prosirenju podrucja za donosenje odluka kvalificiranom vecinom

49. Što su bile zadaće Konferencije vlada 1999. godine?

- 1999. sazvana konferencija vlada čija je osnovna zadaća bila baviti se pitanjima koja Amsterdamski
ugovor nije uspio riješiti, a koja su se ticala:

 veličine i sastava komisije

 ravnoteže glasova u Vijeću
 mogućnosti proširenja područja o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom
 daljnja pitanja promjene ugovora koja proizlaze iz tzv. left-overs ili iz primjene
Amsterdamskog ugovora u praksi.

-2000.g. je portugalski predsjednik Vijeca nacinio izvjesce u kojem navodi da nije postignuta
suglasnost u nijednoj tocki

50. Koja su pitanja bila posebno konfliktna za sudionike Konferencije?

 pitanje sastava i veličine komisije,

- veće su se države zalagale za smanjenje broja članova i primjenu sustava rotacije, a manje
su se države tomu protivile.

 pitanje ravnoteže glasova u Vijeću,

- Njemačka je zahtjevala da se u obzir uzme i broj stanovnika, a Francuska i politički kontekst.

 pitanje proširenja područja o kojima će se odluke donositi kv. većinom,

- VB i LUX su se protivile da se to primjeni na poreznu tematiku, NJEM na useljeničku politiku,
a FRA na vanjsku trgovinu.

 pitanje jačanja suradnje

- bilateralna suradnja izmedu pojedinih clanica naznacili bi opasnost od raslojavnja Unije te
uzrozila slobodu trzista
51. Kada je dogovoren Ugovor iz Nice i kada je stupio na snagu?

- potpisan 26.2.2001., stupio na snagu 1.2.2003.

52. Zasto amsterfamski ugovor nije dorastao pritisku problema )

- zbog nerijesenih pitanja (vidi gore)

- Amsterdamski ugovor nije uspio pripremiti Europsku uniju za proširenje prema istoku.
- Nije usklađena jačina glasova u Vijeću i nije utvrđen sastav Komisije pred činjenicom da bi moglo
doći do proširenja.
- Nije došlo ni do proširenja političkih područja u kojima bi Vijeće donosilo odluke kvalificiranom
većinom.

53. Sta su tzv. Left overs ?

- nerijesena pitanja iz Amsterdamskog ugovora, a bilo je potrebno njihovo hitno rjesavanje

- Nakon stupanja na snagu Amsterdamskog ugovora Europsko vijeće je utvrdilo potrebu
sazivanja Konferencije s ciljem pripreme revizije Ugovora.
- Tema su bili left – overs tj. pitanja koja nisu bila riješena Ugovorom.
- Zadatak je bio napraviti Europsku uniju spremnom na proširenje

54. Po cemu je ostala zapamcena Konvencija koju je vodio R.Herzog

- on je razradio Povelju o temeljnim pravima što je proklamirana u Nici, ali nije preuzeta u tekst
ugovora

55. Rezultati Ugovora iz Nice?

-svaka članica Unije ima po jednog predstavnika u Komisiji

-bit će uvedeno načelo rotacije
-jača nadležnost predsjednika Komisije
-izmijenjeni postupak imenovanja Komisijeubuduće će se u svim fazama upotrebljavati
načelo kvalificirane većine
-načelo donošenja jednoglasnih odluka zamijenjeno je načelom odlučivanja kvalificiranom
većinom

56. Kako će se pro futuro ostvarivati kvalificirana većina?

- Pitanja o jačini glasova u Vijeću i proširenju područja u kojima se odluke donose

kvalificiranom većinom, predviđeno je da se način donošenja jednoglasnih odluka zamijeni
kvalificiranom većinom, pri čemu su središnja područja ostala pošteđena tih promjena.
- Od 1.1.2005. glasovi u Vijeću trebali bi ponovno biti raspoređeni po jačini.
- Ubuduće je kvalificirana većina ostvarena u slučaju:
a) da neki zaključak dobije određeni broj glasova, pri čemu se broj glasova mora nanovo
ispitati pristupanjem nove članice
b) da većina država glasa za neki zaključak
c) u slučaju da ta većina čini 62% cjelokupnog stanovništva unije
57. O čemu govori element „pojačane suradnje“ iz Ugovora iz Nice?

- Riječ je o prilagođavanju u smislu da se unatoč ograničenim mogućnostima djelovanja u

pojedinačnim područjima politike omogući i daljnje produbljivanje integracija zainteresiranim
državama clanicama.

58. Mjere racionalizacije Europskog parlamenta

- ugovorom iz Nice napravljena je nova podjela mjesta u Parlamentu kojom se neravnoteza malo
izjednacila
- broj zastupnika je ogranicen na mak 732 (kako bi se osigurala djelotvornost parlamenta)

59. Pitanje o Velicini i sastavu Komisije?

- ugovor predvida da svaka clanica Unije od 1.1.2005. ima po jos jednog predstavnika u Komisiji
- pristupanjem 27.clanice broj povjerenika ce biti ogranicen
- tocan br.clanova Komisije ce odrediti Vijece (manje od 27)
- da bi se osigurala ravnopravnost, bit ce uvedeno nacelo rotacije
- nacionalna pripadnost clanova ce biti odredena
- jaca se nadleznost predsjednika Komisije

60. Koje su tri bitne promjene u Ugovoru iz Nice u odnosu na Amsterdamski ugovor?

1) pojedine države gube pravo veta za područja iz 1. i 3. stupa EU,

- tako se drzavama koje žele integraciju omogućava da zaobiđu blokadu na područjima gdje se odluke
donose jednoglasno.
2)Taj instrument i dalje stoji na raspolaganja u 2. stupu EU, s nekim ograničenjima.
- Za njih prije svega vrijedi da se ne smiju doticati obrambeno-političkih pitanja, te da pravo veta
ostaje na snazi.
3) Za uvođenje pojačane suradnje potrebno je najmanje 8 država članica

61. Zašto su Ugovorom iz Nice stvoreni uvjeti za proširenje Unije?

- Prepreka snažnijoj suradnji u budućnosti biti će sve manje, što će svakako utjecati na lakše
nadilaženje blokada u pojedinačnim područjima.
- Preduvjeti za proširenje formalno su ispunjeni odredbama koje se tiču veličine, sastava i
podjele mjesta unutar Komisije, Vijeća i EP.

- Međutim, lako je uočljivo da je Ugovorom iz Nice budućnost EU više opterećena nego što je
osigurana, što je vidljivo iz konflikata među državama članicama (osobito kod nacionalnih interesa),
ali i iz činjenice što je na nekim razinama Ugovor iz Nice predstavljao korak unatrag u odnosu na
Amsterdamski ugovor.

62. Razvoj dogadaja oko prihvacanja Ugovora iz Maastrichta u Irskoj?

63. Zašto je važno sazivanje Europskog vijeća u Laekenu?

- Europsko vijeće u Laekenu zasjedalo je 14. i 15. prosinca 2001.

 Donesena je Povelja iz Laekena o budućnosti Europske unije.
- Povelja na 8 stranica
- prikaz dosadasnjeg razvoja i aktualnu situaciju vezanu uz ukljucivanje novih zemalja:
a) demokratski izazov za Europu
b) nova uloga Europe u globaliziranom svijetu
c) ocekivanja gradana Europe

- Problemi koji ce se rjesavati u buducnosti :

a) bolja podjela i ograničenje nadležnosti
b) pojednostavljivanje instrumenata i postupaka,
c) kako povećati demokraciju, transparentnost i učinak,
d) moguće uspostavljanje Ustava.

64. U kojem se povijesnom dokumentu prvi put spominje pojam proširenja?

-u Rimskim ugovorima(1957.) na nekoliko mjestau preambuli je riječ o čvrstoj volji da se

ostvare osnove za sve uži savez europskih naroda.
-članak 237 regulira pristup primanja novih članica

65. Koji aspekti uvjetuju proces proširenja i produbljivanja suradnje?

1.) Posebni po sektorima podijeljeni interesi

- dakle činjenica da bi određene gospodarske grane mogle imati negativne posljedice zbog nekih
konkurentnijih proizvoda iz zemalja koje su se prijavile za pristupanje

2.) Nacionalni interesi

- dakle činjenica da bi proširenje moglo negativno utjecati na mogućnost utjecaja pojedinih država
članica na donošenje odluka

3.) Sastav Unije kao takav, posebno njena institucionalna struktura te načini i sposobnosti
donošenja odluka.

66. Što se podrazumijeva pod pojmom sjevernog proširenja?

SJEVERNO PROŠIRENJE je prvo proširenje.

- Prvi zahtjev je postavljen 1961., ali je prošlo 11 godina do primanja Velike Britanije, Irske i Danske.
- Važan razlog tome bilo je protivljenje francuskog predsjednika De Gaullea.
- Problem je bila Velika Britanija koja je imala dobre veze sa SAD – om pa se postavljalo pitanje
utjecaja SAD – a na Europsku uniju preko jedne države.
- Ostale države su članstvo vidjele kao pozitivno, jer su to gledali kao stvaranje suprotnog pola u
odnosu na jaku Francusku.
- De Gaulleov nasljednik Pompidou pristao je na proširenje.

- na Haskoj konferenciji 1969.g.

67. Na što se misli pod pojmom južnog proširenja?

- JUŽNO PROŠIRENJE jest drugi val proširenja Zajednice

- nakon 1973. i pristupanja VB, Irske i Danske.
- 1981. Zajednici pristupa Grčka, a 1986. Španjolska i Portugal.
- Grcka, Spanjolska i Portugal nisu imale probleme pri ulasku (kao zemlje sa sjevera) jer se njihovo
clanstvo smatralo pozitivnim i pozeljnim iz politicko strateskih razloga

- Iako je stupanj razvijenosti ovih država bio puno niži nego kod dotadašnjih članica, njihovo se
pristupanje nije dovodilo u pitanje kao britansko, već je ocijenjeno pozitivnim.
- Južno je proširenje utjecalo na institucionalno funkcioniranje Zajednice, te na zajedničku agrarnu
politiku.
- regionalna politika se morala razgraditi da bi se ostvarilo slaganje novih clanica oko slobodnog
trzista

68. Koje je proširenje prouzročilo najmanje problema?

-posljednje proširenje u kojem su Zajednici pristupile Austrija, Švedska i Finska

- Odnosi država EFTA-e i Zajednice bili su još od 1972. regulirani bilateralnim ugovorom o
slobodnoj trgovini.
- Također te su zemlje pokazale visok stupanj gospodarskog razvoja.

69. S čime je zapravo bilo povezano proširenje?

- Na tijek i rezultat proširenja utjecala je specifična kombinacija čimbenika:

 Specifični nacionalni i interesi po sektorima
 središnja jedinstvenost svih dosadašnjih proširenja, uz to da su svi procesi proširenja bili
povezani i s produbljivanjem procesa integracija.

70.. Što je bio razlog posljednjeg kruga proširenja?

-slom komunističkih sustava u Srednjoj i Istočnoj Europi, a potom i procesi tranzicije koji su
započeli u tim zemljama, a djelomično su bili povezani s ekonomskim i socijalnim
problemima te sa razumljivom željom za pomoći za Zapada.

71. Zašto su važni kriteriji iz Kopenhagena?

-doneseni su odlukom Europskog vijeća iz Kopenhagena 1993. godine

- Otvorena je mogućnost pristupa zemljama kada ispune kriterije:
 stabilni institucionalni okvir na načelima demokratskog uređenja
 osiguranje ljudskih prava i prava manjina,
 prelazak na socijalno tržišno gospodarstvo.

72. O čemu govori dokument nazvan Agenda 2000?

-objavljen od Komisije u lipnju 1997. godine.

- Sadrži preporuku da Mađarska, Poljska, Estonija, Češka, Slovenija i Cipar najprije moraju
dosegnuti zadane srednjoročne ciljeve te da bi se s tim zemljama najprije trebali voditi
pregovori tek kad ispune uvjete bi mogle pristupiti.
- poostravanje mjera prilagodavanja, a izvjesce o stupanju tek krajem 1998.g
73 . Zašto je važno zasjedanje Europskog vijeća u Luxemburgu (1997.)

- Zasjedanje Europskog vijeca 12. i 13.12.1997. u Luxemburgu

-u 36 podtočaka raspravljalo se o pitanjima proširenja EU

 prijedlog da se u pregovore stupi samo s dijelom zemalja koje su uputile zahtjev za prijem u
EU  Konferencija koja ce ukljuciti zemlje clanice i one koje se nalaze u prvom krugu za
prijem
 stvara se okvir za proces pregovora i pristupanja:
1.) proces pristupanja bit će uveden 30.3.1998.
2.) intenzivirana strategija privlačenja zemalja u EU,
3.) partnerstvo u pristupanju,
4.) povećanje financijskih sredstava za pomoć zemljama kandidatkinjama,
5.) zemlje koje su podnijele zahtjev za prijem moći će sudjelovati na zajedničkim programima.

74. Koje su zemlje činile tzv. luxemburšku skupinu?

-Estonija, Poljska, Slovenija, Češka, Mađarska i Cipar

pregovori su im počeli u proljeće 1998. godine u Luxemburgu

75. Koje zemlje čine tzv. helsinšku skupinu?

-1999.g.- sastanak u Helsinkijuzapočeti pregovori s Bugarskom, Latvijom, Litvom, Maltom,

Rumunjskom i Slovačkom

76. Kakva je situacija prevladavala prije proširenja 2004.?

- Kandidati su nezadovoljni kursom Unije glede proširenja i sporim tempom pregovora.

- Raspoloženje stanovništva u zemljama kandidatkinjama opada, a to iskorištavaju antieuropske
stranke i stranačke frakcije.
- Unutar država članica još se ni jednom nije dogodilo da većina država bude suglasna s proširenjem.

77. Što su posebnosti proširenja 2004.?

1.) Broj kandidata je veći nego ikad prije što stvara probleme pri definiranju interesa unutar
Zajednice,
2.) Zemlje CEE zahvaćene su dubokim procesom tranzicije,
3.) nizak ekonomski razvoj kandidata u odnosu na zemlje članice EU ( u prosjeku imaju samo 32% bnd
po glavi st. U odnosu na clanice Eu, te se mora racunati na trajnu pomoc tim zemljama)

78. Zasto je vazan agrarni sektor?

- zato sto na agrarnu politiku ide trosak od 1/3 sadasnjeg ukupnog proracuna EU

79. Zasto su prije prosirenja vazne unutarnje reforme unutar EU

- glediste interesa i pozicije drzava clanica

- povezanost sa specigicnim interesima po sektorima ( u konkretnom slucaju to znaci povezanost
zemalja koje su do sada u velikoj mjeri profitirale od transfera agrarne i strukturalne politike)
- nacionalni interesi – sposobnost clanica da utjecu na procese donosenja odluka
- institucionalna struktura, nacini i troskovi donosenja odluka
80. Posljednji krug proširenja EU?

-odvijao se u 2 etape,
- obuhvatio je ukupno 12 država: Bugarsku, Cipar, Češku, Estoniju,
Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju
prvi put tako veliki broj odjednom što je rezultiralo Unijom od 27 članica i 500 milijuna građana.

-prva etapa je završena 1.5.2004.

- druga 1.1.2007. primanjem Bugarske i Rumunjske.

81. Buduca prosirenja i potencijalni kandidati za clanstvo u EU?

- status kandidata za clanstvo u EU, trenutno imaju 3 kandidata:

 RH (zahtjev podnesen 2003)
 Turska (zahtjev 1987)
 Makedonija (zahtjev 2004)

- 4 drzave se smatraju potencijalnim kandidatima: Albanija, BiH, Crna gora, Srbija

82.. Zašto EU predstavlja neobičnu pojavu?

Zbog značajki klasičnih nacionalnih političkih sustava i međunarodne politike.

83. Koji su elementi od posebnog značenja u objašnjavanju fenomena EU?

1.) Činjenica da se radi o sasvim novim i jedinstvenim formama suradnje,

2.) da je počevši od teške industrije, sve više područja uključivano u tu suradnju,
3.) da se pokazala tendencija razvoja od međudržavne do supranacionalne suradnje,
4.) da se krug članica proširuje.

84. Po koje se tri točke EU razlikuje od klasične međunarodne organizacije?

1.) pravni poredak i uloga Europskog suda

2.) naglašena funkcionalna diferencijacija koja je pridonijela tome da u državama članicam
nestane shvaćanje prema kojem je politika EU isto što i vanjska politika
3.) sukcesivni prelazak na odluke koje se u Vijeću ministara donose kvalificiranom većinom,
te dodjeljivanje velikog značaja Europskom Parlamentu.

85. Koji su čimbenici najviše utjecali na razvoj EU?

1.) Eksterni utjecaju, kao promjene 1989./90. godine ili razvoj svjetske privrede i tečaj dolara
2.) Srednjoročni i dugoročni utjecaj suradnje
3.) Individualni akteri kao Schuman, Delors i De Gaulle
4.) Strukturalni okvir i podjela kompetencija, kao i promjene time izazvane
5.) Različite predodžbe država članica o izgledu suradnje, kao i skeptično držanje VB
6.) Interesi država članica za konkretna pitanja ili područja
7.) Dinamika pregovora
8.) Interni okvirni uvjeti država članica
9.) Spill-over tj. Razvoji u pojedinim političkim područjima koji su imali utjecaja na druga
politička područja
10.) Odnosi elite i stanovništva (npr. kriza ratificiranja Ugovora iz Maastrichta)
III. O INSTITUCIJAMA EU (Europski parlament, Komisija, Vijeće, Sud, Revizijski sud)

86. Zašto Ugovor o EU znači prijelomnu fazu u procesu institucionalne reforme EZ?

- Radi se o reviziji osnivačkih ugovora triju europskih zajednica.

- Za razliku od revizije koja je izvršena Jedinstvenim europskim aktom, sada su uvedeni novi oblici
suradnje između vlada država članica u područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike (drugi
stup) i pravosuđa i unutrašnjih poslova (treći stup).

- Odredbama Ugovora o Europskoj uniji se:

1) Uvodi cilj realizacije Ekonomske i monetarne unije država članica
2) Formiraju se novi institucionalni obrasci funkcioniranja Unije
- to su novi organi Europske unije:
 Europski monetarni fond (kao prethodnica Europske središnje banke),
 Odbor regija
 Revizijski sud

87. Po čemu ciljevi EU određuju okvir nadležnosti organa EU?

-ciljevi EU sadržani su u preambulama i uvodnim dijelovima osnivačkih ugovora

-u članku B Ugovora o EU utvrđeni su ciljevi EU

88. Po čemu je važno načelo supsidijarnosti u djelovanju organa EU?

- Načelo supsidijarnosti je uneseno u preambulu Ugovora o Europskoj uniji.

- Smisao tog načela je donošenje odluka na razini što je moguće bližoj građanima.
- To znači da prednost u takvom odlučivanju imaju tzv. niži organi vlasti, a to su države članice koje
su bliže građanima.

- Prema ovom načelu, Zajednica ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive
ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili
lokalnoj razini.
- Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini
Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalnoj ili
regionalnoj razini.

89. Što je opća, a što politička bit načela supsidijarnosti?

- Opća bit načela supsidijarnosti vuče porijeklo iz njemačke ustavne prakse tzv. kooperativnog
federalizma.
- U tom sustavu prednost imaju niže razine odlučivanja u odnosu na središnju razinu.
- Tako federalna tj. središnja vlast dijeli s regijama određene ovlasti.
- Protokol o primjeni n.supsidijarnosti i proporcionalnosti zbog pravne neodredenosti i nejasnog
koncepta nacela

- Politička bit načela supsidijarnosti potječe iz njegovog definiranja u preambuli i zajedničkim

odredbama Ugovora o Europskoj uniji. – vidi prethodno pitanje
- Naglasak je na donošenju odluka na razini što je moguće bližoj građanima.
- Odatle proizlazi da načelo supsidijarnosti nije vezano isključivo za raspodjelu nadležnosti između
organa EU i država članica.
90. Na što se odnose autoritativna tumačenja načela supsidijarnosti?

- Poslije donošenja Ugovora iz Europske unije, u Europskoj uniji su nastojali utvrditi

autoritativna tj. javna tumačenja načela supsidijarnosti.

* Tri elementa za primjenu načela supsidijarnosti:

1) Načelo dodjele nadležnosti organima Europske unije
2) Pravni izraz supsidijarnosti : trebaju li komunitarni organi djelovati u područjima koja nisu
u njihovoj isključivoj nadležnosti
3) Ako trebaju djelovati, na koji način i u kojoj mjeri – načelo proporcionalnosti

- Europsko vijece, u prosincu 1992.g. u Edinburghu je prihvatilo koncept primjene nacela

supsidijarnosti

91. O čemu govori dinamički koncept načela supsidijarnosti?

- Donošenje Protokola o supsidijarnosti i proporcionalnosti, u sklopu revizije Ugovora o EU,

ukazuje da se radi o dinamičkom konceptu načela supsidijarnosti.
- Nameće se zaključak da primjena načela supsidijarnosti može voditi
a) širenju kompetencija organa EU
b) njihovu ograničenju ili ukidanju - kada one nisu više opravdane s aspekta postizanja ciljeva
Unije.

92. Institucije višestupanjskog sustava EU?

Strukturu EU čine 3 strukture:

- SUPRANACIONALNA u kojoj se, prije svega ističe djelatnost organa EU, a po kojoj EU i jest
jedinstvena organizacija u svijetu
- NACIONALNA koja predstavlja politiku država članica

- 2.stup – zajednicka vanjska i sigurnosna politika

- 3.stup – suradnja u podrucju pravne i unutarnje politike

93. Koji su osnovni elementi institucionalne strukture EU?

1. Europska komisija
2. Vijeće EU
3. Europsko vijeće
4. Europski parlament
5. Europski sud
6. Revizorski sud
7. Gospodarski i socijalni odbor
8. Odbor regija

94. Što čini središnju razliku u strukturi supranacionalnih i nacionalnih aktera?

- Razliku čini to što odluke uglavnom donosi tijelo sastavljeno od predstavnika vlada zemalja
članica, tj. Vijeće EU (ili Vijeće ministara).
95. Koje su institucije Unije prema Ustavu EU?

1. Europski parlament – Europsko vijeće

2. Vijeće ministara
3. Europska komisija
4. Sud pravde EU

96. Zašto je Vijeće EU (Vijeće ministara) nositelj odlučivanja u zajednici?

- Vijeće EU (ministara) donosi zakone na prijedlog komisije uz sudjelovanje parlamenta

- Vijeće svaki put zasjeda u drugom sastavu (nekad su to ministri vanjskih poslova, nekad
poljoprivrede itd., ovisno o temi).
- pri donosenju odluka uvijek je prisutan i clan Komisije zaduzen za odredeno podrucje

97. Na koji se način odlučuje u Vijeću EU?

- u Vijecu se odlucuje na temelju Luxemburskog kompromisa – jednoglasno

- nakon Maastriskog i Amsterdamskog ugovora – modus odlucivanja je kvalificirana vecina

- nakon formiranja EEZ, rad Vijeca se sve vise diferencirao

 misli se na pojedinacna podrucja politike, za njih su zaduzeni pojedinacni dijelovi Vijeca
- oni sve vise vode vlastiti zivot, iz dva razloga:
1. politike pojedinacnih drzava clanica su izgubile obiljezje ' vanjske politike' prema EU
2. zbog kvalificirane vecine razvila se potreba za dogovaranjem u sklobu velikih, tzv. Package deals,
koji obuhvacaju vise podrucja politike

98. Navedite pobliže sastav Vijeća ministara?

- Sastoji se od predstavnika svake države članice na ministarskoj razini  čine ga nadležni resorni
ministri
- Sastav mu se mijenja ovisno o pitanju o kojem odlučuje, a posebna zasjedanja vezana su uz
resore.
- Svaka članica bira ministra kojeg šalje, a mogu biti prisutna 2 ili više ministara jedne države,
ali imaju pravo samo na jedan glas prilikom odlučivanja.

99. Na koji je način uređena dužnost predsjedatelja VM?

- Ugovor iz Maastrichta predvidio je da svaka država članica obnaša dužnost predsjedavateljice

Vijećem ministara po 6 mjeseci i to po redoslijedu koji je unaprijed određen.
- Presjedavatelj saziva VM na vlastitu inicijativu, na zahtjev jednog od clanova, ili na zahtjev Komisije.
100. Što je funkcija Odbora stalnih predstavnika (COREPER)?

- Odbor stalnih predstavnika je smješten u Bruxellesu (Sastoji se od službenika država članica)

- Najvažnija funkcija Odbora stalnih predstavnika je pripremanje rada Vijeća Europske unije i
izvršavanje zadaća koje mu VM povjeri.
- odbor cine sluzbenici visokog ranga, najcesce veleposlanici drzava clanica
- COREPER prati rad VM i priprema njihovo zasjedanje, ali oni nisu zamjenici clanova VM i nemaju
pravo odlicavanja
- oni cine organ u okviru organizacijske strukture VM

-VM u radu pomaze Glavno tajnistvo (na celu sa gl.tajnikom)

- VM ga imenuje jednoglasno i odlucuje o organizaciji Glavnog tajnistva koje je podjeljeno u nekoliko
odjeljaka
- u Gl.tajnistvu je zaposleno >2200 sluzbenika

101. Koja je nadležnost Vijeća ministara?

1. vrhovni zakonodavni organ EU - donošenje relevantnog komunitarnog zakonodavstva u obliku

uredaba, naputaka i odluka kao i neobavezujućih preporuka i mišljenja.
2. opce pravo odlucivanja
3. uskladuje opce ekonomske politike drzava clanica
4. objedinjuje zakonodavnu, izvrsnu i diplomatsku funkciju

102. U čemu se sastoji dvostruka uloga Vijeća ministara?

Djeluje kao:
1) Tijelo u kojem su predstavljene države članice
2) Vrhovni zakonodavni organ Europske unije

103. Kakav je odnos Vijeća ministara prema Europskom parlamentu?

- Razvio se običaj da predsjedatelj Vijeća predstavlja program aktivnosti za idućih 6 mjeseci, radi
rasprave u Europskom parlamentu.
- ako Vijeće propusti djelovati u granicama svoje nadležnosti može se pokrenuti pitanje njegove
odgovornosti pred Europskim sudom.
- ovlasti VM na politiku drugog stupa EU :
 U 2.stupu (zajednicke vanjske i sigurnosne politike) VM ima iskljucivo pravo u odlucivanju na
osnovi nacela i smjernica koje donosi Europsko vijece
 Vijece osigurava jedinstvo djelovanja Unije u svom podrucju
 Vijece donosi odluke jednoglasno, osim u slucajevima kad je moguca primjena kvalificirane
vecine
104. U kojim je situacijama iz domene 3. stupa moguce prosiriti nadleznost Vijeca?

- u 3. stupu EU, u domeni zajednickog pravosuda i unutarsnjih poslova, u Vijecu se koordiniraju akcije
drzava clanica i donose se zajednicki stavovi, dogovaraju zajednicke akcije i pripremaju konvencije
radi prihvacanja u clanicama u skladu s njihovim ustavnim postupcima

- naleznost Vijeca moze biti prosirena i na druga pitanja iz 3. stupa (pod uvjetom da se istodobno
utvrdi i nacin glasovanja)
- to se moze odnositi na:
 Politiku davanja azila
 Propisi o prelazenju vanjskih granica drzava clanica
 Politika useljavanja
 Politika prema drzavljanima iz 3.zemalja (ulazak, boravak, zaposljavanje, ilegalno useljavanje)
 Borba protiv narkomanije i medunarodnog krijumcarenja

105. Koja je pravna osnova funkcije koordinacije Vijeća?

-U članku C iz Zajedničkih odredaba Ugovora o EU:

 određeno je da su Vijeće i Komisija dužni osigurati usklađenost vanjske aktivnosti Unije u
okviru vanjskih odnosa, sigurnosti, privrede i razvoja.

106. Koja su organizacijska pitanja u nadleznosti Vijeca?

1. donosenja odluka Vijeca o raspisivanju izbora za Europski parlament

2. povecanje broja sudaca i pravobranitelja, na zahtjev Suda
3. ovlast da izmjeni broj clanova Komisije, imenuje suce Financijskog suda i clanove Ekonomskog i
socijalnog odbora Odbora regija

107. Koje su odredbe Ustava EU o Vijecu ministara?

 Obavlja zakonodavne i proracunske funkcije sa Europskim parlamentom i obavlja duznost

utvrdivanja politike i koordinacije
 Vijece cini po 1 predstavnik svake drzave clanice na ministarskoj razini koji je ovlasten
preuzimati i obveze u ime vlade drzave clanice i glasovati
 Ako Ustavom nije drugacije odredeno, Vijece donosi odluke kvalificiranom vecinom glasova

108. Sastav Komisije?

- Europsku Komisiju čini 28 članova koje predlažu vlade država članica i koji imaju mandat od 5
godina.
- Za imenovanje predloženih članova potrebna je pozitivna odluka Europskog parlamenta.
- povjerenici imaju zadacu promicanja drzave clanice iz koje dolaze i promicanja opceg dobra i
interesa svih gradana EU
- Njih podržava 19000 službenika koji su podijeljeni u 24 tzv. opće uprave kao i posebne
institucije (Glavno tajništvo, Služba za prevođenje ili Pravna služba).
 Ugovorom iz Nice  predviđeno je da od 2005. godine svaka država članica ima po jednog
člana, a broj će biti ograničen nakon pristupanja 27. članice.
- Broj će odrediti Vijeće (bit će manji od 27)
- da bi se osigurala jednakopravnost svih članica bit će uveden sustav rotacije.
- jacaju ovlasti predsjednika Komisije koji odlucuje o raspodjeli resura
109. Što su zadaće Komisije?

1) Pravo iniciranja – svakoj odluci Vijeća Europske unije mora prethoditi prijedlog Komisije
2) Nadzor nad provođenjem ugovora i odluka
3) Provodi zajednicku politiku (upravljanje financija i provodenje politika) kao izvrsno tijelo
4) Zastupa Europsku uniju prema van

110. Na koji nacin Komisiju ureduje EU Ustav?

111. Po čemu se EP razlikuje od nacionalnih parlamenata?

- strukturom
- Bitne značajke EP su:
 radi se o multinacionalnom parlamentu koji je u stalnoj promjeni koja pokazuje i ideološke
konfliktne linije i nacionalne konfliktne linije.
 u Parlamentu je izražena funkcionalna diferencijacija
 uska veza i intenzivnu suradnja s Komisijom, koja je često usmjerena protiv
Vijeća ministara.

112. Koje dvije institucije EU utječu na rad Vijeća, Komisije i Parlamenta?

- Europski sud i Europsko vijece

113. Koji je sastav i unutrašnja organizacije Europskog parlamenta?

- Europski parlament je sastavljen od izravno izabranih predstavnika naroda iz država članica i tako
predstavlja demokratski izraz političke volje građana država članica.

- na osnovi Akta o izboru poslanika u EP, uvedeni su neposredni izbori za EP

- poslanici su grupirani po politickoj pripadnosti
- EP od 2007. cini 785 clanova

- EP ima 8 politickih skupina i neke tzv. Nepridruzene clanove

- sjediste je u Strasbourgu ( tu se odrzavaju redovita mjesecna zasjedanja)
- Glavno tajnistvo EP je u Luxemburgu

- sastanci odbora i radnih skupina i izvanredna zasjedanja se odrzavaju u Bruxellesu

- EP ima 23 stalna odbora, a osniva i : pododbore, privremene odbore za odredena pitanja ili
istrazivacke odbore

- Predsjednistvo je sastavljeno od predsjednika i 14 potpredsjednika sa mandatom od 2.5 godine

- EP vrsi funkciju nadziranja izvrsne vlasti

- EP imenuje ombudsudmana (posrednika)  prima zalbe pravnih i fizickih osoba iz drzava clanica u
vezi sa radom komunitarnih organa (osim Europskog suda pravde i 1.stupanjskog suda)
114. Koje su ovlasti Europskog parlamenta?

- 3 skupine:
 zakonodavna(dijeli s Vijećem)
 financijska
 kontrolna

115. Koje postupke obuhvaćaju zakonodavne ovlasti EP?

1.) POSTUPAK KONZULTACIJA

- trazenje mišljenja EP-a prije nego što Vijeće donese prijedlog nekog propisa koji je podnijela
Komisija.

2.) POSTUPAK SURADNJE EP-a i Vijeca

- ovlast EP-a da podnese amandmane na nacrt propisa (to je uvedeno Jedinstvenim europskim
aktom)

3.) POSTUPAK SUODLUČIVANJA

- ug. Iz Maastrichta 1992.
- uvedena veca demokraticnost zakonodavnog procesa u Zajednici i korigiranje postojece
institucionalne neravnoteze u korist EP

116. Što su proračunske ovlasti EP-a?

 predstavljaju drugo područje njegove nadležnosti.

 odlučuje o svim izdatcima koji ne potječu iz obveza utvrđenih komunitarnim propisima.
 odlučuje o administrativnim troškovima institucija
 ovlasti u vezi sa operativnim rashodima iz fondova zajednice

117. Koje su kontrolne ovlasti Europskog parlamenta?

-obuhvaćaju odnose EP-a s Vijećem i Komisijom

-Komisija je odgovorna isključivo Parlamentu te Europski parlament neprestano nadzire rad
Komisije
-vlade država članica i EP zajedno odlučuju o izboru za predsjednika Komisije

118. Koja je uloga EP u 2. i 3. stupu EU?

2. STUP
- presjedavatelj Vijeca konzultira EP o najvaznijim pitanjima zajednicke vanjske i sigurnosne politike i
brine se da stavovi EP-a budu razmotreni s odgovarajucom pomnjom
- presjedavatelj Vijeca i Komisija izvjescuju EP o razvoju politike 2.stupa
- EP moze postavljati pitanja i upucivati preporuke Vijecu

3.STUP
- presjedavatelj Vijeca i Komisija redovisto izvjescuju EP o politici 3.stupa (slicno kao i u 2.stupu)
- EP ostaje politicko savjetodavna institucija

119. Kako Ustav EU odreduje EP?

120.. Što čini osnovu strukture Europskog suda (ECJ)?

1. odgovoran je za održavanje prava Zajednice

2. donosi pravne odluke u slučaju spora između država članica, između Unije i članica, između
tijela i struktura EU, između pojedinačnih osoba
3. nacionalni sudovi mogu se obratiti ECJ zbog problema iz zajedničkog prava
4. osim Europskog suda postoji i Prvostupanjski sud koji je organiziran i uređen 1989. kako bi
rasteretio Europski sud

121. Na koje se načine omogućuje aktiviranje(uključivanje) Europskog suda?

1.) Preko postupka odlučivanja po članku 234. Ugovorakada nacionalni sudovi traže
interpretaciju Europskog suda s aspekta zajedničkog prava
2.) Na temelju tužbi upućenih izravno njemu

122. Po čemu se može mjeriti stvarni utjecaj Europskog suda?

- enormni utjecaj na:

 proširenje ustavno-pravnog okvira u pravcu supranacionalnosti
 uvođenje principa neposrednog i izravnog primjenjivanja prava Europske zajednice

-načelo obostranog priznavanja standarda država članica

122. Uloga i karakter Europskog suda?

- ima poziciju vrhovnog tumaca konsitutivnog Ugovora

- ima funkciju cuvara jednoobrazne primjene

123. Po čemu ECJ ima dvostruku funkciju?

 Funkcija ustavnog suda – rješava sporove između komunitarnih organa i sporove između tih
organa i država članica.
 Funkcija suda kao organa pravne zaštite – tj. Zaštite komunitarnog prava od njegova kršenja
(upravni sporovi, građanski sporovi, disciplinski, tj. radno-pravni sporovi)

124.Po čemu se ECJ razlikuje od Međunarodnog suda pravde u Haagu?

- Europski sud ima obveznu nadležnost, a Medunarodni sud prave fakultativnu

- Odluke Europskog suda obvezne su za države članice, a odluke Međunarodnog suda pravde nisu.
- Međunarodni sud pravde nije ovlašten da autentično tumači odredbe Povelje UN – a
125. Zašto je rašireno uvjerenje o Europskom sudu kao instituciji sui generis?

- zato sto:
1. Europski sud je specifičan sud koji se ne može izjednačiti ni sa nacionalnim ni s
međunarodnim sudovima.
2. je istodobno organ i međunarodnog i unutarnjeg karaktera sa nadnacionalnim značajkama.
3. sastav suda – 28 sudaca i 7 pravobranitelja
4. ispituje zakonitosti akata Vijeca i Komisije

-moze se usporediti sa nacionalnim ustavnim i upravnim sudovima, ali je nemoguce zaobici njegovu
nadnacionalnu bit - jer uvjet vrsenja je NEOVISNOST

126. Odredite pobliže sastav Europskog suda?

-28 sudaca i 8 općih pravobranitelja, tajnik suda, pravni tajnici i specijalizirane službe
-suce i pravobranitelje sporazumno imenuju države članice na razdoblje od 6 godina :
 Po jedan sudac iz svake države
 moraju biti neovisni i ne smiju obavljati drugu političku ili administrativnu funkciju
- suci medu sobom biraju predsjednika na 3 godine

127. Na koji način zasjeda ECJ?

- sjediste Luxembourg
- zasjeda plenarno:
 kad Sud tako odluči (za značajne slučajeve)
 ili kad to zahtijeva država članica ili komunitarni organ, koji su strane u sporu.

- moze zasjedati u velikom vijecu – 13 sudaca, i u vijecima po 3/5 sudaca

- sastav vijeca i izuzece sudaca su regulirani Protokolom o statutu suda

128. Koja je uloga pravobranitelja?

 duzan je, postupajuci nepristrano i nezavisno, javno izloziti obrazlozene i zavrsne prijedloge o
pokrenutim predmetima pred sudom
- cilj je da pomogne Sudu u izvrsenju povjerenih mu zadaca nadzora nad postivanjem prava prilikom
tumacenja i primjene osnivackog Ugovora
- njihova misljenja formalnopravno ne obvezuju Sud, ali ih suci najcesce slijede

- njihova funkcija je trostruka:

1. predlaze rjesenja za predmete koje raspravlja sud
2. predlozena rjesenja podvode pod opci model postojece sudske prakse
3. naznacuju obrise daljnjeg razvoja sudske prakse
129. Koja je uloga tajnika Europskog suda?

- bira se tajnim glasovanjem sudaca i pravobranitelja na 6 god. Sa pravom ponovnog biranja

- uloga:
1. brine o proceduralnim pitanjima dostavljanja svih dokumenata Sudu i strana u sporu
2. prisustvuje sastancima suda prilikom razmatranja administrativnih i financijskih pitanja, bez prava
glasa

130. Kojim se aktima utvrđuje nadležnost Europskog suda?

- Ugovor o EU:
 čl.164. uloga suda
 čl.172. Ug.iz Maastrichta – nadleznost suda moze biti utvrdena i uredbom koju donese Vijece
i Parlament

131. U čemu je specifičnost donošenja odluke o prethodnom pitanju?

- u tome što Europski sud ne donosi presudu o meritumu spora, nego samo o prethodnom pitanju, a
osnovni postupak o konkretnom predmetu se vodi pred nacionalnim sudom države članice.

- U prethodna pitanja spada:

a) tumačenje Ugovora,
b) valjanost i tumačenje akata koje su donijeli organi Zajednice (Europska komisija i Vijeće i Europska
središnja banka)
c) tumačenje statuta tijela koje je osnovalo Vijeće.

132. Koje zadaće ECJ obnaša u funkciji pravne zaštite komunitarnog prava?

1.) Nadzire zakonitost akata

2.) utvrđuje jesu li komunitarni organi propustili djelovati u slučaju kršenja Ugovora u postupku pred
Sudom
3.) rješava sporove o naknadi štete koju su prouzročili komunitarni organi u vršenju svojih dužnosti

133. Koja je savjetodavna nadležnost Europskog suda?

- Savjetodavna mišljenja Suda:

 obvezuju komunitarne organe
 proizvode pravne posljedice u komunitarnom pravu

- Na zahtjev Vijeća, Komisije ili članice, Sud daje mišljenje o usklađenosti prijedloga sporazuma s
odredbama Ugovora

134. Obuhvaća li nadležnost suda sva tri stupa EU?

-ne, nego samo prvi stup EU i završne odredbe Ugovora

135. Što je Prvostupanjski sud?

- osnovan Jedinstvenim pravnim aktom kao pomocni (ne moze suditi o prethodnim pitanjima)
- na njegovu presudu je dopusteno pravo zalbe Sudu pravde ( u slucaju pogresne primjene
materijalnog prava i u skladu sa predvidenim uvjetima)

136. Sto je bio cilj osnivanja 1.stupanjskog suda?

1. rasterecenje Suda pravde

2. jacanje sudske zastite fizickih i pravnih osoba u odnosu na primjenu komunitarnog prava

137. Za koje je sporove nadležan Prvostupanjski sud?

1) Sporovi između Zajednice i njenih službenika

2) Tužbe fiz. I pr. Osoba za kontrolu zakonitosti
3) Tužbe za naknadu štete
4) Tužbe na osnovi arbitražne klauzule

138. Kakav je sastav Prvostupanjskog suda?

- 28 sudaca – imenuju drzave clanice na 6 god (mogu biti ponovno birani)

- Neovisnost sudaca mora biti neupitna i moraju imati posebne kvalifikacije
- Suci biraju predsjednika
- zasjeda u vijećima od 3, 5 ili 13 sudaca ili u plenarnim sjednicama, a moguće je i da slučaj razmatra
sudac pojedinac.

139. Kakav je postupak pred prvostupanjskim sudom?

-isti kao i pred Sudom pravde

-razlika  mogucnosti podnošenja žalbe u roku od 2 mjeseca od dostavljanja odluke
Prvostupanjskog suda

140. Kako je nastalo Europsko vijeće?

-na sastanku na vrhu šefova vlada i država 1969. Godine

-sastanci su se u početku organizirali neredovito, ali od zaključenja Pariškog susreta na vrhu
1974. Godine su postali stalna ustanova- Europsko vijeće

141. Zašto je Europsko vijeće najutjecajniji oblik međuvladine suradnje u EU?

- Europsko vijece je tijelo koje stoji iznad 3 stupa EU, povezuje ih i preuzima sredisnju vodecu ulogu
- nalazi se iznad sva tri stupa Unije, a izvan je institucionalnog okvira

142. Na koji način Ugovor iz Maastrichta utvrđuje stožernu poziciju EV-a?

- u članku 4 Ugovora o EU iz Maastrichta EV se nalazi izvan kontrole Europskog suda

pravde
- njegova snaga utjecaja i prevaga među ostalim institucijama leži u specifičnom vidu neformalnosti i
političkoj težini zaključaka koje donosi
143. Što je nadležnost Europskog vijeća?

1. usmjeravanje razvoja EU; utvrdivanje opcih politickih smjernica

- Opće političke smjernice odnose se na područje usklađivanja ekonomskih politika država članica i
Zajednice, monetarnu uniju i polje zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

144. Kako EV djeluje na području zajedničke vanjske i sigurnosne politike?

- U praksi postoji prešutno pravilo da je EV angažirano ne samo na načelnoj razini nego i

donošenjem konkretnih zaključaka, ako se radi o politički osjetljivim temama.

145. Što je bit načina odlučivanja u EV?

- postizanje kompromisa  usklađivanje stavova država članica koji se nisu mogli riješiti u
komunitarnim organima.
- Europsko vijeće se temelji na primjeni konsenzusa i jednoglasnog odlučivanja.

146. Kako na EV gleda Ustav EU?

1. EV daje uniji poticaj potreban za razvoj i utvrduje njene opce politicke smjernice i prioritete
2. EV cine sefovi vlada drzava clanica + predsjednik + predsjednik Komisije
3. EV se sastaje 4x godisnje na poziv predsjednika
4. odluke u EV se donose konsenzusom

147. Koje su ostale institucije na supranacionalnoj razini?

- Revizorski sud, Odbor regija, Gospodarski i socijalni odbor

148. Sto znaci prenosenje nadleznosti na Zajednicu?

- to znaci da se (kad postoje velike razlike medu pojedinacnim cimbenicima u razlicitim zemljama) u
nekim podrucjima ipak moze postici velika mjera razumijevanja i zajednicke politike – u smislu
prihvacanja zajednickih akcija drzave u poljoprivredi

149. Koji su relativno stabilni čimbenici odnosa razina suradnje?

- 3 osnovne dimenzije:
1. raspodjela vlasti izmedu egzekutie i legislative
2. mjera koordiniranja politike s EZ
3. odnos izmedu nacionalne i supranacionalne razine

150. Navedite primjere nekih zemalja koje imaju prepoznatljiv odnos prema zajednici?

Francuska i Danska
Njemačka i Italija
151. Specificirajte određene ralativno stabilne čimbenike?

* specificno za zemlju:
- sistem odlucivanja u EU
- odnos prema EU
- ustavnopravni okvir
- strukture i medunarodni okvir unutar zemalja clanica
- politicka kultura
- orijentacija politickog uredenja
* specificno za pravno podrucje:
- odnos izmedu aktera pojedinacnih podrucja ideologije

152. U kojoj mjeri na odnose u Uniji utječu ideologije specifičnih područja?

-ideologije specificnih područja  osnovne predodžbe članica o tome kako treba izgledati politika
EU u određenom području
- imaju značenje koliko i činjenica da članice u sklopu ovih ideologija pronalaze dodirne točke za
ostvarivanje kooperacije i to dodirne točke koje su toliko jake da se unatoč značajnim razlika države
članice odlučuju na suradnju.

153. Što se podrazumijeva pod utjecajem relativno promjenjivih čimbenika?

* Specifično za zemlju:
- sastav vlade
- aktualni stavovi i mišljenja
- ekonomska situacija
- aktualni problemi

* Specifično za područje:
- aktualni odnosi između aktera u području
- aktualni problemi

154. Koji su događaju omogućili razvoj drugog stupa?

 Potreba za suradnjom u politici drugog stupa je rasla kako je rastao i razvoj integracijskih
procesa.
 Prvi se dogovor zbio 1970. godine.
 Nakon toga su uslijedile sljedeće važne etape:
- Jedinstveni europski akt, EG i Europska politička suradnja, povezano Ugovorom iz
Maastrichta

155. Što obilježava postupke u području drugog stupa?

1. odluke se donose u Vijeću

- te odluke uvjetuju zajedničko djelovanje svih članica i koordiniranje međunarodnih organizacija iz
tog područja zaključivanje akata o zajedničkim akcijama

2. načelo zastupanja prema van

- u slučaju takvih odluka rezervirano je za predsjedavatelja EU, odnosno za tzv. Troiku (prethodnog,
sadašnjeg i budućeg predsjedavatelja EU)
156. O cemu govori usporedba zajednicke politike s europskom zajednicom?

- medudrzavni elementi: donosenje odluka i odredivanje zajednickog stajalista – jednoglasno

- institucionalne strukture – politicki odbori
- EP – savjetodavna uloga, upucuje vijecu pitanja ili savjete
- Komisija – sveprisutna u podrucju vanjske i sigurnosne politike

157. Što je punktualna suradnja?

- od ugovora iz Maastrichta doslo je do punktualne suradnje (napredovanje europskog zajednistva na

tom podrucju)
- Punktualna suradnja je proširenje nadležnosti Europske unije u područjima prava i unutarnje
politike (u trećem stupu).

158. Postupci i aktivnosti u donosenju odluka?

- Europski parlament dobiva informacije o radu od Predjsednistva i Komisije, te Vijecu dalje upucuje
pitanja i prijedloge
- Komisija ima pravo iniciranja samo u pojedinim podrucjima

159. Koje su promjene učinjene ugovorom iz Amsterdama?

1. Veliki dijelovi dosadasnjeg 3.stupa presli su u podrucje nadleznosti prava EZ

2. Preostali dijelovi 3.stupa su nazvani Odredbama o policijskoj i pravnoj suradnji u pitanjima
kaznenog postupka
3. Schengenski protokol – regulira vanjsku granicu EU ( iz protokola su izuzete Irska, Vb, Danska)
IV. IZVORI PRAVA ZAJEDNICE

I. PRIMARNI
1) ugovori koji su stvorili EU
2) ugovori koje je Europska zajednica sklopila s 3. državama

II. SEKUNDARNI
1) uredbe
2) direktive
3) odluke
4) preporuke
5 )misljenja

III. TERCIJARNI
1) akti koji su usvojili predstavnici vlada clanica na sastancima Vijeca
2) odluke Europskog suda
3) nacionalni zakoni drzava clanica
4) opca nacela prava
5) principi medunarodnog javnog prava

160. Ugovori koji su uspostavili EZ?

- ugovor o akcesiji
- ugovor o EU
- ugovor iz Amsterdama + protokoli (imaju teritorijalni podrucje primjene a nekad i ekstrateritorijalni
efekt)
- ugovor iz Nice

161. Ugovori koje je EZ sklopila sa drugim drzavama?

- priroda i sadrzaj ovih ugovora moraju potpadati pod nadleznost EZ

- takav sporazum najcesce uzima oblik sporazuma o slobodnoj trgovini i udruzivanju
- u nastojanju da budu formalni izvori Zajednice, moraju imati tezinu izravnog ucinka

- ECJ je smatrao da se rokovima sporazuma moze dati efekt izravnog ucinka ako zadovoljava uvjete:
1. ako je odredba na kojima pocivaju dovoljno precizna i neuvjetovana
2. ako je odredba u stanju omoguciti pravo pojedincu
3. da nacionalni sudovi mogu ispuniti stvorenu obvezu

162. Uredbe (Regulations) ?

-imaju opću primjenu - obvezujuća je u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama članicama
-karakteristike:
a) opća primjenjivost
- objektivno određene situacije, pravne posljedice u svim članicama na općenit i apstraktan način
b) izravna primjenjivosti
- automatski se inkorporiraju u pravo svake članice,
- implementiraju se automatski,
- mogu stvoriti individualna prava i obveze koja se mogu braniti pred nacionalnim sudovima
c) primjenjivost u svim državama članicama
d) obvezatnost u cjelini
163. Smjernice (Directives) ?

- cilj je da stvori pravni odnos između EZ i države članice na koju je smjernica adresirana
- za te države je obvezna, ali samo glede cilja koji se ima njome ostvariti
- nacionalne vlasti biraju oblik i metodu ostvarenja rezultata

164. Odluke (Decisions) ?

- legalno obvezujuća mjera s posebnom formom i specifičnim pravnim efektom

- ali i neobvezujući neformalni akt kojim se iznosi program, deklaracija namjere ili putokaz koji
mora biti implementiran novom legislativnom mjerom
- obvezuje samo svoje adresate
- primjenjuje se na ograničen broj osoba koje su poznate ili se mogu lako identificirati

165. Preporuke i misljenja (Recommendations and Opinions) ?

- nemaju obveznu snagu

- mogu imati značajnu pol. i/ili moralnu težinu
- izdaju ih Vijeće i Komisija o bilo kojem pitanju koje se tiče materije iz Ugovora Zajednice uvijek kada
smatraju da je to nužno

166. Case law Europskog suda?

- ECJ nije vezan za ranije odluke, ali u praksi je to drugacije

- ECJ je stvorio jednu neformalnu doktrinu presedana na koju se oslanjaju i nacionalni sudovi

167. Nacionalni zakoni drzava clanica?

- formiraju poseban izvor prava zajednice

- 2 situacije u kojima se Sud poziva na nacionalne zakone:

1. kad se pravo zajednice izricito poziva na pravo drzave clanice (drzavljanstvo, osobni ili legalni
status pojedinca, status, pravna sposobnost ili predstavljanje pravne osobe ili entiteta bez
pr.osobnosti)

2. kad ECJ trazi orijentir u zakonima drzava, posebno ako u pravu zajednice postoji praznina
168. Opca pravna nacela?

- samo za slucaj ne ugovorene odgovornosti

- ECJ se ne mora pozivati na opca pravna nacela u rjesavanju sporoba

- pravna nacela koja su priznata:

1. ZASTITA TEMELJNIH NACELA

- ug. Iz Amsterdama: sloboda, demokracija, postivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te vladavina
prava
- Povelja temeljnih prava: dostojanstvo, sloboda, jednakost, solidarnost, drzavljanstvo, pravda

2. PROPORCIONALNOST
- administrativne mjere moraju btii razmjerne cilju koji ima dosegnuti
- nacelo se primjenjuje u zakonodavnom postupku i kontroli djelovanja institucija zajednica

3. PRAVNA IZVJESNOST
- koncept uvazavanja legitimnih ocekivanja i nacelo da mjere EZ ne mogu voditi retroaktivnom
ucinku

4. ZASTITA LEGITIMNIH OCEKIVANJA

- sluzi odredbi o zakonitom postupku
- ne smije se sluziti na nacin da sprjecava slobodu djelovanja EZ

5. JEDNAKOST
- zabrana 3 oblika diskriminacije:
 Po osnovi drzavljanstva
 Izmedu proizvodaca i potrosaca u odnosu odvijanja zajednicke poljoprivredne politike
 Izmedu muskaraca i zena

6. PRIORDNO PRAVO
- pravo na nepristrano saslusanje
- pravo da se bude saslusan prije no sto se donese moguca nepovoljna odluka

7. PRIVILEGIJ PRAVNE PROFESIJE

- pisana komunikacija izmedu odvjetnika i stranke (odnosi se na neovisne pravnike i klijente)

169. Medunarodno javno pravo?

- smatra se izvorom prava zbog dualisticke prirode EZ

- s jedne strane postoje entiteti uspostavljeni medunarodnim ugovorima
- s druge strane postoje autonomna tijela s kvazi-suvremenim ovlastima koji stvaraju svoj vlastiti
autonomno poredak koji je razlicit od medunarodnog i nacionalnog prava
170. Nacelo supsidijarnosti?

- primjenjuje se samo onda kada EU djeluje unutar svojih kompetencija koje utvrduje izmjenjeni EUZ
- ne primjenjuje se unutar novostecenih ovlasti (odredbe iz politike drugog stupa)

- funkcioniranje ovog nacela trazi da Komisija pokaze da postoji izvorna i legitimna potreba za svaku
inicijativu i prijedlog
- moraju se ispuniti 3 preliminarna pitanja:

1. identifikacija dimenzije koju ima zajednica u pitanju koje se treba regulirati

2. izolacija najucinkovitijeg sredstva za reguliranje pitanja
3. potvrda odredene stvarne i odredene nove vrijednosti koju zajednicka akcija ima u odnosu na
izoliranu nacionalnu radnju na strani clanice

- nakon sto su zadaci obavljeni, nacelo supsidijarnosti trazi da mjere moraju biti srazmjerne onom
trazenom cilju kojega zele ostvariti

171. Ugovor kojim se utvrduje Ustav za Europu

- novi dokument EU ustavnog karaktera

-cilj je zamjena starih ugovora
- unatoc nazivu, ustav ne pokriva Europu u zemljopisnom smislu
- 29.10.04. u Rimu – potpisan ustavni tekst

172. Ciljevi

- pojednostavljenje serije Ugovora i Protokola koji se cesto ispreplicu i tako osigurati autoritativni
legalni dokument
- omoguciti ucinkovitije odlucivanje u EU nakon ulaska novih clanica
- omoguciti gradanima da se vise osjecaju djelom EU

173. Povijest Ustava

- temelji se na dva primarna EU ugovora:

1. Rimski ugovor (1957)
2. Ugovor iz Maastrichta ( ugovor o EU, 1992.)
- on je modificiran sa: Ugovorom iz Amsterdama (1997) i Ugovorom iz Nice (1992)

- sami proces je poceo usvajanjem i realizacijom Deklaracije iz Laekena (2001) kada je Europsko vijece
osnovalo Konvenciju o buducnosti Europe

174. Proces ratifikacije

- Ustav svečano potpisan 29.10.2004. u Rimu

- prije stupanja na snagu Ustavni tekst moraju ratificirati sve države članice – razdoblje
ratifikacije od 2 godine
175. Struktura Ustavnog ugovora

1. preambula,
2. Dio prvi(bez naslova),
3. Dio drugi(Povelja o temeljnim pravima),
4. Dio treći( Politika i funkcioniranje Europske unije),
5. Dio četiri(opće i završne odredbe),
6. Aneksi,
7. Protokoli,
8. Deklaracije
– nijedan članak ustavnog dokumenta nije u cijelosti novi članak

176. Postojece odredbe koje su naglasene ili su iznova kodificirane

- odredbe koje se odnose na nacela funkcioniranja:

 Nacelo dodjeljivanja ovlasti – clanice unije
 Nacelo supsidijarnosti – nizi organi donose odluke
 Nacelo proporcionalnosti – administrativne mjere razmjerne cilju
 Obveza drzava clanica – rad u skladu sa EU, promicanje i razvoj politike
 Prvenstveno pravo Unije ekskluzivne nadleznosti – nad nacionalnim zajonima

177. Zajednicke odredbe

- sloboda, demokracija, postivanje ljudskih prava, dostojanstvo, jednakost, manjinska prava

- drustvo se gradi na: pluralizmu, nediskriminaciji, toleranciji, pravdi, solidarnosti i jednakosti spolova
- ciljevi unije: praksa pune medusobne suradnje, promocija sporazumnih vrednota unije,
unaprijedenje dogovorenih ciljeva unije, sluzba interesima unije, gradanima, clanicama i uniji,
osiguravanje konzistencije, efikasnosti i kontinuiteta EU mjera i djelovanja

178. Odredbe koje se odnose na prostor djelovanja Unije

-nadležnost: EU ima 6 ekskluzivnih nadležnosti:

1. carinska unija,
2. pravila o natjecanju koja upravljaju unutarnjim tržištem,
3. monetarna politika eurozone,
4. očuvanje morskih bioloških resursa,
5. zajednička trgovinska politika,
6. zaključivanje određenih ograničenih međunarodnih sporazuma

- klauzula fleksibilnosti  dopušta EU da djeluje u područjima koja prema Ustavu nisu eksplicitna, ali
jedino u slučaju:
 da se s tim usuglasi država članica,
 da u svezi s tim djelovanjem postoji suglasnost EP,
 jedino tamo gdje je nužno da se takvim djelovanjem ostavi dogovoreni ustavni cilj

-zajednička vanjska i sigurnosna politika

179. Ostale odredbe

Institucije – nepromijenjene
Simboli Unije – zastava, himna i motto(nemaju poseban pravni status)
Dijalog s civilnim društvom – s crkvom i nekonfesionalnim organizacijama

180. Nove odredbe

- Pravna osobnost – EU se u stanju u određenim uvjetima prema međunarodnom pravu

predstavljati kao jedinstveno tijelo

- Nove nadležnosti (turizam, sport i administrativna kooperacija)

- Kaznenopravni postupci – nova područja: terorizam, krijumčarenje osoba, zlodjela protiv

djece, krijumčarenje droge , korupcija i prijevara

- Klauzula solidarnosti – pomoć državi članici koja bude žrtva terorističkog napada ili neke
druge opasnosti
-Europski javni odvjetnik
-Povelja o temeljnim pravima

181. Odredbe koje pojednostavljuju i spajaju tri stupa

a) jednostavniji jezik i pravni instrumenti

-ustav je pojednostavnio jezik i smanjio broj pravnih instrumenata
- Europske uredbe i odredbe- postale su Europski zakoni
- Europske direktive i okvirne odluke- Europski okvirni zakoni
- Konvencije- ne postoje
- Udružene akcije i Zajedničke pozicije – zamijenjeni su odlukama
b) spajanje Visokog predstavnika i Povjerenika za vanjske odnose

182. Odredbe o funkcioniranju institucija

- Glasovanje kvalificiranom većinom

- Predsjednik Europskog vijeća  rotirajuća funkcija s mandatom 18mj. I mogućnošću
ponovnog izbora
- Predsjednik Vijeća ministara  rotirajuće predsjedništvo od 3 člana; mandat traje 18mj.
- Manja Komisija  nakon 2014.god. komisija će biti manja od broja članica

183. Odredbe koje se odnose na ovlasti parlamenta i transparentnost

- Predsjednik Komisije-bira ga EP, a predlaže Vijeće

- Sastanci Vijeća ministara-sjednice otvorene za javnost
- Parlament kao su-zakonodavac (mogućnost predlaganja zakona)
- Proračun-EP ima konačnu odluku o pitanju proračuna i troskovi o poljoprivredi stavljeni pod
kontrolu EP
- Uloga nacionalnih parlamenata-kontrola prijedloga EU zakona (ovlasteni davati primjedbe ukoliko
prijedlog prekoracuje granice)
- Narodni mandat- Komisija mora razmotriti svaki prijedlog za koji građani smatraju da traži
pravni akt Unije i koji ima podršku od 1 milijun građana
184. Odredbe o integraciji, promjeni Ustava i povlačenju iz EU

- Širenje kooperacije – neke članice mogu izabrati još tješnje zajedničko djelovanje dok druge to ne
mogu
-u svakoj široj kooperaciji mora sudjelovati najmanje 2/3 članica pri čemu je nužan sporazum
s EP

- Promjena Ustava – okupljanje nove Konvencije

- Klauzula o povlačenju – svaka članica se može povući iz Unije obavještavanjem Vijeća koji
pitanje rješava u Vijeću uz suglasnost Parlamenta
-ukoliko se pregovori ne dovrše u roku 2 godine zemlja se u svakom slučaju povlači iz Unije

185. Sporovi za vrijeme rada na nacrtu ustavnog teksta

a) Spominjanje kršćanstva u preambuli – na kraju se samo spominje ''kulturno, religijsko i

humanisticko europsko naslijede''
- razocaran Vatikan, sretna Turska

b) Oblici glasovanja u Vijeću –sistem glasovanja kvalificirane većine.

186. Protivljenje i neslaganje glede konacne verzije

- duzina i slozenost teksta (265 strana)

- glasovanje kvalificiranom vecinom
- odnos EU prava i nacionalnog prava
- obiljezja drzavnosti
- demokratski deficit
- militarizam
- osporavana ekonomska politika
- zahtjev za jednoglasnoscu u promjeni Ustava

187. Sto se dogovorilo na Europskom summitu 2007 ?

- u Bruxellesu 21-22.lipnja,2007. odbacio je ideju Europskog ustava, te je zamjenio idejom novog

Reformskog ugovora

- kljucne odluke poznate:

a) nema dalekoseznos Europskog ugovora
b) Britanci izborili svoju poziciju u podrucju sudstva i unutarnjih poslova
c) reformiran je institut nacionalnog veta glede poreza i vanjske politike
d) mjesto ministra vanjskih poslova je izbaceno
e) Povelja o temeljnim pravima primjenjuje se na EU institucijama, ali se ne primjenjuje u
nacionalnom pravu UK
V. TEMELJNA NAČELA EU PRAVA

188. Na koji su nacin reagirali sudovi u UK?

- Ustav UK se temelji na nacelu parlamentarnog suvereniteta

- tj. Parlament moze donositi zakone o bilo kojem pitanju i ni jedno drugo tijelo ne moze dovesti u
pitanje valjanost odredbi Parlamenta
- tako su sve odredbe prava Zajednice, koje imaju izravni ucinak, postale dijelom nacionalnog prava

189. Sto omogucuje izravni ucinak?

- omogucuje da odredena odredba postane dijelom nacionalnog prava drzave clanice bez potrebe
donosenja zakona

- izravni ucinak – postoje 2 tipa:

1. vertikalni  odredba se moze provoditi protiv drzave

2. horizontalni  mjera se moze provoditi protiv druge fizicke ili pravne osobe

- nakon sto se ustanove takva prava, nacionalni sudovi ih moraju postivati

190. Koje je temeljno nacelo u stvaranju izravnog ucinka?

- Van Gend en Loos:

- zajednica sacinjava novi pravni poredak medunarodnog prava za : '' dobrobit kojega su drzave
clanice ogranicile svoja suverena prava...'' ''i ciji subjekti ne obuhvacaju samo drzave clanice i njihove
drzavljane''

191 . Koji su uvjeti za izravni učinak?

 odredba mora biti jasna i precizna

 mjera mora biti bezuvjetna u smislu da ne ovisi o diskreciji ili intervenciji 2. tijela (državne institucije
ili institucije Zajednice)
 mjera mora biti neovisna, u smislu da ne nalaže poduzimanje daljnjih zakonodavnih postupaka od
strane drž. članica ili od strane institucija Zajednice

192. Koji izvori prava zajednice mogu imati izravni učinak?

 ugovori (horizontalni i vertikalni)

 uredbe (horizontalni i vertikalni)
 odluke (ako su jasne, precizne, bezuvjetne, nezavisne)
 međunarodni sporazumi sklopljeni od strane Zajednice
 smjernice (horizontalni i vertikalni)
193. Smjernice?

- obvezuju u pogledu rezultata koji se njima treba ostvariti svaku državu članicu kojoj su upućene, ali
ostavljaju nacionalnim vlastima izbor oblika i metoda
- ne primjenjuju se izravno, ali pitanje mogu li imati izravni ucinak je odavno jedan sporni i slozeni
predmet u pravu Zajednice
-Europski sud je odlučio da smjernice mogu dodijeliti prava pojedincima
- Europski sud je objasnio da izravni ucinak postoji kad nema diskrecijskih ovlasti u slucaju kada
drzave clanice nisu provele smjernicu unutar razdoblja odredenog za provedbu
- na temelju toga smjernice mogu imati horizontalni i vertikalni ucinak

194 . Kako je definirana država članica?

- Europski sud je zakljucio da drzavu clanicu cine ''svi organi administracije, ukljucujuci
decentralizirane vlasti poput uprave''

Marshall - država je u ulozi poslodavca.

Fratelli Constanzo - državu članicu čine „svi organi administracije, uključujući i
decentralizirane vlasti poput gradske uprave “ tj. decentralizirana vladina i administrativna
tijela.
Foster – država članica je u ulozi neke javne službe.

195. Što je ograničenje definiranja?

-države članice pokušavaju definirati koja su to tijela dio države članice što dovodi do
nesigurnosti
zato postoje ograničenja kod proširivanja definicije države članice

a) Neizravni učinak
-Nacionalni su sudovi obvezni interpretirati nacionalno pravo u cijelosti tako da bude u skladu s
pravom Zajednice bez obzira na vrijeme njegovog donošenja
-datum provedbe smjernice postaje irelevantan čimbenik utjecaj ovih odluka ECJ-a bio je
dati horizontalni izravni učinak smjernicama na neizravan način što je zapravo-neizravni
učinak

b) Ograničenja
-postoji iznimka kod obveze sukladnog interpretiranja“ nacionalnog prava tako da ono bude
u suglasju s neprovedenom smjernicom; do toga dolazi kada nacionalna mjera interpretirana
na taj način nameće kaznenu odgovornost

c) Odgovornost države
-stranka koja je trpjela štetu zbog neprovođenja smjernice može tužiti za naknadu štete
državu članicu koja nije provela smjernice
VI. MJERE PRISILE PROTIV DRZAVA CLANICA

196. Mjere prisile protiv drzava clanica

- na temelju cl.110. Ugovora o EZ drzave clanice su obvezne osigurati da sve odgovarajuce mjere koje
se provode na nacionalnoj razini budu u skladu s njihovim obvezama koje su utemeljene na pravu
Zajednice:

- Izravna tuzba – osnovno je sredstvo kojom se drzava clanica prisiljava na izvrsenje svojih obveza
koje proizlaze iz prava Zajednice
- komisija i sve drzave clanice imaju ovlast podnosenja izravnih tuzbi protiv bilo koje clanice
- pojedinci nemaju mogucnost podnosenja izravnih tuzbi
- pojedinci mogu osporavati nacionalne mjere koje nisu u skladu sa pravom EZ-a i traziti odluku od
ECJ-a putem postupka upucivanja Prethodnog pitanja ( to je neizravni nacin pobijanja mjera)
- naknada stete (vidi gore)

- izravna tuzba – podnosi se izravno ECJ-u

- moze se jos iskljucivo podnositi protiv institucija Zajednice, sto se obicno naziva sudskom provjerom
ili nadzor zakonitosti

197. Tuzbe drugih drzava clanica

- na temelju cl.227. Ugovora o EZ – svaka clanica moze podnijeti tuzbu izravno ECJ-u ako smatra da
druga clanica ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz prava EZ
- Sud ima iskljucivu nadleznost nad svim sporovima medu drzavama clanicama koje se ticu ugovora

- Koraci koje clanica mora poduzeti prije nego sto sporno pitanje dode pred Sud:
1. clanica koja je tuzitelj mora iznijeti spor pred Europsku komisiju
2. Komisija mora dati obrazlozeno misljenje o spornom pitanju nakon sto omoguci stranama da
iznesu argumente
3. nakon sto Komisija donese obrazlozeno misljenje, ili ga nije uspjela donijeti nakon 3 mjeseca od
dana priopcenja o sporu, clanica moze sporno pitanje iznijeti pred ECJ
4. odluci li Komisija da se nece nastaviti baviti spornim pitanjem, drzava koja ulaze tuzbu moze sama
pokrenuti postupak

198. Tuzbe Komisije

1. PRETHODNI POSTUPAK
- komisija mora zadovoljiti uvjete prethodnog pitanja da bi mogla pokrenuti postupak protiv clanice
pred ECJ
- ako se uvjeti ne ispune, tuzba nece biti dopustena
- postupak:
 Komisija mora u pisanom obliku obavijestiti clanicu o zalbama i navesti razloge tuzbe
 Komisija mora pozvati clanicu da iznese svoje primjedbe – pravo na obranu
 Nakon dijaloga izmedu komisije i clanice, komisija daje obrazlozeno misljenje o spornom
pitanju i utvrduje rok unutar kojeg clanica mora ispuniti obveze

- drzava clanica pod istragom mora suradivati na svim razinama istrage

- clanice imaju ogranicenu pravnu zastitu, a i Komisija mora postivati ispravni postupak
2. POSTUPAK PRISILE
- ako clanica ne udovolji obrazlozenom misljenju, Komisija moze pokrenuti postupak protiv nje pred
ECJ
- tuzba se mora temeljitina istim cinjenicama, osnovama i pitanjima na kojima je utemeljeno
obrazlozeno misljenje
- sudski postupak je nuzno objektivan (sud utvrduje neizvrsenje obveza, a ne krivnju clanice)

3. DISKRECIJSKO PRAVO KOMISIJE

- pokazalo se da komisija ima diskrecijsko pravo na obrazlozeno misljenje i pokretanje postupka pred
ECJ
- u cl.226.stoji da ce komisija donijeti obrazlozeno misljenje da moze iznijeti sporno pitanje pred ECJ
- komisija mora omoguciti clanici razumno vremensko razdovlje i ta drzava mora odgovoriti na
obrazlozeno misljenje

4. ISPRAVLJANJE POVREDA PRIJE PRAVNOG POSTUPKA

- ako je clanica ispunila obveze prije pravnog postupka, ali ne u razdoblju kojeg je odredila komisija,
postupak moze biti dopustiv
- sud navodi niz razloga za dopustanje takvih postupaka:
1.komisija moze imati korist od postupka
2.sud mora donijeti presudu i za obveze koje su kratkorocne
3.postoji interes za utvrdivanje odgovornosti koju clanica moze snositi (zbog neizvrsenja obveza i
zbog onih koji zbog toga ostvaruju veca prava)

199. Povreda prava zajednice prema clanku 226. Ugovora o EZ

- clanak spominje ''neizvrsenje obveze na temelju ugovora''

- najcesci oblici povreda su:

1) izostanak sutradnje prema čl.10 Ugovora o EZ

- sud je zakljucio da prema cl.10. drzave clanice imaju obvezu pomoci Komisiji u izvrsavanju njenih
zadaca
- to ukljucuje pruzanje trazenih informacija

2) neprikladna provedba prava EZ

- clanice moraju provoditi direktive kao sekundarni oblik zakonodavstva zajednice
- tj. Mogu birati formu pri ostvarivanju ciljeva odredene direktive
- to moze dovesti do neprikladne provedbe prava, pa je stoga podlozno mogucem ispitivanju od
strane ECJ-a

3) onemogucavanje ispravnog ucinka prava EZ

- npr. Nametanje razlicitih kazni za povredu nacionalnog prava i krsenje prava EZ
- ipak, moze se traziti da krsenje prava EZ ima ucinkovitiju kaznu nego sto to predvida nacionalno
pravo

OBRANA OD MJERA PRISILE

- primjeri:
1) mjera zajednice je protuzakonita
2) ista povreda od strane drugih drzava clanica
3) drzava se nije suprostavila pravu EZ
PRIVREMENE MJERE
- privremeni pravni lijek moze se zatraziti jedino ako cinjenice predmeta iziskuju hitnost i ako ce
sprijeciti navodnu povredu
- treba utvrditi postojanje opravdanog prima facie za donosenje privremene mjere
- hitnost se procjenjuje u skladu s tim koliko je privremena mjera nuzna da bi se izbjegla ozbiljna i
nenadoknadiva steta

ISHOD USPJESNO PROVEDENE MJERE

- proglasavanje drzave clanice krivom nije donosenje presude u najuzem smislu – nego obicno
deklaratorna presuda koja tek biljezi cinjenice da drzava clanica ne ispunjava ugovorene obveze
- presuda nema izvrsnu snagu, a ni Komisija ni Sud ne mogu izreci sankcije da bi prisilile clanicu da
provede isprave
- zbog toga je u proslosti Komisija morala stalno pokretati postupak protiv te clanice
- sad je to izmjenjeno i dopunjeno u čl.228.: nakon sto sud donese presudu, u slucaju da se odluka
ne provede u odredenom roku, Komisija ima ovlast odrediti novcanu kaznu za tu clanicu zbog
nepostivanja odluke

- komisija ima znacajan nadzor u vrsenju ovog ovlastenja:

 Odlucuje da drzava nije ispunila obvezu i pokrece drugi postupak radi provodenja te odluke
 Odreduje vremensko razdoblje unutar kojeg clanica mora provesti odluku
 Odreduje novcanu kaznu koju ce nametnuti Sud a koja mora biti priklada u danim
okolnostima
- Ako Sud potvrdi odluku Komisije, utvrdit ce pausalnu svotu ili nvocanu kaznu
- komisija je donijela smjernice o tome kako ce izracunat te kazne prilikom kojih primjenjuje 3 nacela:

1. ozbiljnost povrede
2. trajanje povrede
3. potreba za postizanjem ucinka zastrasivanja u svrhu sprjecavanja ponovne povrede ( iz tog razloga,
kazne nisu simbolicne)

- polaziste za izracunavanje kazne cini osnovna jedinstvena svota od 500e po svakom danu
prekoracenja vremenskog ogranicenja za izvrsenje
- ta svota se mnozi sa dva koeficijenta:
1. se odnosi na ozbiljnost povrede na skali 1-20
2. se odnosi na trajanje povrede na skali 1-3
VII. SUDSKI NADZOR U EZ

- Izravne tuzbe protiv institucija zajednice – 3 vrste tuzbi za zastitu prava drzava clanica i privatnih
osoba :
a) tuzbe za sudski nadzor zakonitosti akata institucija Zajednice temeljem čl.230
b) tuzbe zbog propusta djelovanja temeljem čl.232
c) tuzbe za naknadu stete temeljem čl.288.

200. Tuzbe predvidene čl.230 Ugovora o EZ

- čl.230 ima dvije vece uloge:

1. pruza pravna sredstva za kontrolu zakonitosti obvezujucih akata institucija Zajednice
2. nudi zakonsku zastitu onima koji se nalaze pod zakonodavnom i izvrsnom nadleznosti Zajednice
(posebice onih osoba na cija se prava i interese moze stetno djelovati nezakonitim postupanjem
institucija)

- tuzba razvija osnove za :

a) sudski nadzor ''ustavnosti'' zakonodavstva – postize se trazenjem ECJ-a da provjeri objektivno
podudaranje sekundarnog prava Zajednice sa ugovorima
b) sudski nazor izvrsnog djelovanja

- sud ima ovlasti ponistiti mjere zajednice unutar okvira cinjenicnih tuzbi koje je podnio odredeni broj
tuzitelja
- dopusta sudu da djeluje kao cuvar zakonitosti, a potonji kao branitelj svojih interesa
- stranke koje mogu podignuti tuzbu:
 Drzave clanice i institucije zajednice
 Privatne stranke

- DRZAVE CLANICE I INSTITUCIJE

- ako je tuzitelj drzava clanica, Vijece ili Komisija, akti koji su podvrgnuti sudskom nadzoru nisu
odredeni navedenim clankom
- sud je nadlezan za nadzor zakonitosti svih akata Vijeca ili Komisije, osim preporuka ili misljenja
- akt na kojem se podnosi zalba mora biti obvezujuci tuzitelju
- da bi se to ustanovilo, Sud ce pregledati sadrzaj akta, njegov predmet, kontekst i pravnu
ucinkovitost, a ne njegov oblik i oznake

-PRIVATNE STRANKE
- da bi Sud uzeo u obzir podnosenje izravne tuzbe za osporavanje mjere Zajednice, privatne osobe
moraju utvrditi 3 odvojene cinjenice:
a) mjera mora biti odluka
- nije klasicna ''odluka'' nego sadrzi siru definiciju : ako postoje odredeni uvjeti, mjere u obliku uredbe
se mogu smatrati odlukom
b) mora biti od pojedinacne vaznosti za tuzitelja
- znaci da odluka utjece na njih zbog:
 nekih atributa koji su svojstveni njima
 okolnosti u kojima se razlikuju od svih drugih osoba
 na temelju tih cimbenika se razlikuju individualno
c) mora biti od neposredne vaznosti za tuzitelja
- to znaci da je odluka prouzrocila neposredne, automatske i neizbjezne nepovoljne zakonske ucinke
tuzitelju
- odluka ce se ticati izravno tuzitelja u slucaju:
 nametanja nepogodnosti ili uskracivanja pogodnosti skupini osoba
 odobravanju pogodnosti konkurentima tuzitelja ili ukidanju nepogodnosti istima

- privatne stranke koje ne mogu dokazati neposrednu i pojedinacnu vaznost u nekoj mjeri Vijeca, i
koje odbijaju pokrenuti izravne postupke protiv institucije Vijeca, na toj osnovi ne mogu poslije
osporiti pravomocnost mjere podnosenjem postupaka na nacionalnom sudu

201. Osnove za poduzimanje nadzorne mjere prema čl.230

- nedostatak nadleznosti postoji onda kada izvrsavaju ovlast koju im nije donijelo pravo zajednice :
1.) Kada institucija (Vijeće ili Komisija) izvršava ovlast koju države članice nisu prenijele na
Zajednicu
2.) Kada institucija djeluje na temelju ovlasti koje joj dodjeljuje druga institucija ili dvije
institucije zajedno, te se ta ovlast izvršava bez druge institucije
3.) Kada institucija izvršava nadležnost Zajednice u odnosu na državu nečlanicu ili u odnosu
na njezine subjekte u okolnostima koje nije odobrilo međunarodno pravo

202. Povreda bitnih postupovnih mjera

- javna upravna tijela vlasti moraju se drzati nekih osnovnih pravila o obliku i sudskom postupku kod
pripreme, donosenja, predstavljanja i priopcavanja mjera
- postupovni uvjeti gdje povreda obicno stvara temelj za tuzbu su:
 priprema
- propust u savjetovanju razlicitih savjetodavnih tijela u slucaju kada savjetovanje zahtjeva
odredba primarnog i sekundarnog prava Zajednice
- propust kad pruzaju mogucnosti saznavanja stajalista onih stranaka ciji se interesi mogu
znatno ostetiti nekom mjerom i prije njezina potpunog donosenja
 oblik
- nedavanje ili nedovoljno davanje razloga za donosenje mjera
 priopcavanje mjere
- obrazlozena odluka smatra se primjerenom kada izlaze sazeto, ali jasno i relevatno sve bitne
zakonske i cinjenicne osnove na kojima se temelji operativni dio mjere

203. Povreda Ugovora ili bilo kojeg pravnog pravila koji se odnosi na njezinu primjenu

- moze se ispitati materijalna sukladnost sa pravilima i nacelima prava zajednice –

primarni,sekundarni i tercijarni izvori prava
- pravna pravila koja se odnose na njihovu primjenu – opca i apstraktna pravila koja su obvezujuca
institucijama i opcenito proizlazi iz sekundarnog zakonodavstva
204. Zloupotreba ovlasti

- ovlasti se smiju izvrsavati samo u opcenite i posebne svrhe koje su im odobrene

- do zlouporabe dolazi ako postoje 2 uvjeta:
 institucije moraju imati potrebne ovlasti da bi djelovale u zadanom slucaju
 te ovlasti moraju biti diskrecijske
- ako nema ovih ovlasti, institucije ih ne mogu zloupotrijebiti
- kad postoje ali se mogu koristiti na nacin strogo odreden Ugovorom, takoder se ne mogu
zloupotrijebiti, nego se mogu upotrijebiti nezakonito ili nikako

205. Vremenska ogranicenja

- postupak se pokrece u roku od 2 mjeseca od objavljivanja mjere ili njezinog priopcenja tuzitelju, ili u
nedostatku toga – od dana kada je prema slucaju postala poznata tuzitelju

206. Posljedice uspjesne tuzbe

-ako je tužba utemeljena, Sud može proglasiti akt ništavim

za poništeni akt se smatra da nikad nije postojao u zakonu, a sporne stranke moraju se ograničiti
na svoja izvorna prava
-parcijalno poništenje - određena odredba odvojena od ostatka mjere

207. Tuzbe povodom propusta djelovanja temljem cl.232

-ova tuzba pruza odgovarajuci pravni lijek samo protiv nezakonitog pozitivnog postupanja institucija
- nije primjerena da prisili instituciju na djelovanje

208. Pojam propusta djelovanja

- propust djelovanja znaci nedonosenje akta cija provedba obvezuje instituciju

- krsenje duznosti
- tuzba zbog propusta djelovanja je dopustena samo ako se zadovolji uvjet za obveznim
preliminarnim postupkom
- institucija mora biti obvezna djelovati po zakonu
- buduci tuzitelj mora obavijestiti instituciju o podizanju tuzbe, nakon cega, ona mora u roku od 2
mjeseca odrediti svoje stajaliste
- ako to ne ucini unutar iduca 2 mjeseca se moze podignuti tuzba

209. Odredivanje stajalista

- izricita izjava misljenja koje institucija daje o predmetu zahtjevima i prednostima slucaja
- dovoljno za sprjecavanje tuzbe ako je dano unutar odredenog vremenskog razdoblja

210. Posljedice uspjesne tuzbe prema čl.232

-tuzba zbog propusta djelovanja nije tuzba za ponistenje, vec tuzba zbog izjave
- sud ustanovljuje  odgadanje institucije kod odredivanja stajalista sto utemeljuje povredu zakona
Zajednice
- sud ne moze narediti Vijecu ili Komisiji poduzimanje posebnih mjera, ali sud od institucije trazi da
poduzme mjere i postuje odluke ECJ-a
-ako institucija ponovno propusti djelovati, podizanje nove tuzbe je jedini pravni lijek
211. Tužbe za naknadu štete?

- razlika izmedu ugovorene i izvanugovorene odgovornosti

 ugovorena odgovornost – odreduje se nacionalnim pravom koje se primjenjuje na poseban
ugovor na relevantnom nacionalnom sudu
 izvanugovorena odgovornost – zajednica ce u skladu sa opcim nacelima koja su zajednicka
pravima clanica, naknaditi stetu koju uzrokuju njezine institucije ili zaposleni u obavljanju
svoje duznosti

- opci uvjeti za odgovornost:

1) Mora postojati šteta

- steta mora biti potvrdena, svojstvena, dokazana i podlozna kvantifikaciji
- mora biti utvrdena prije podizanja tuzbe, te je tuzitelj mora tocno odrediti

2) Uzročna veza između štete i postupanja institucija Zajednice ili njezinih službenika
- nuzno je da je stetu uzrokovalo ponasanje institucija Zajednice ili njeni sluzbenici
- uzrocna veza mora biti izravna, neposredna i iscrpna
- tuzitelj je mora dokazati

3) Postupanje institucija mora biti nezakonito

- izvanugovorna odgovornost Zajednice pokriva stetu koju su uzrokovale njene institucije tijekom
izvrsavanja svojih duznosti
– institucije izvršavaju dužnosti na dva načina:
a) vrše uobičajenu službenu djelatnost
b) tako da omogućuju stupanje zakonskih mjera na snagu.

4) Postupanje institucija mora biti štetno (krivnja institucija)

- pored objektivne nezakonitosti stetnog akta ili propusta, mora se dokazati kako postoji subjektivni
kriterij za odredivanje krivnje institucije koja je snosi
- nezakonit akt ili propust moraju uzrokovati sluzbenu pogresku, stetno postupanje od strane autora

Krivicni postupanje moze se sastojati od:

1. otklanjanja neprikladne mjere Zajednice
2. neispravne primjene inace zakonite odredbe u situaciji kada to nije opravano
3. nezadovoljavajuceg nadzora nad provodenjem odredbi Zajednice od strane clanica ili institucija
kojima je to zadaca

Vrijeme
- postupci se vezu na razdoblje od 5 godina nakon dogadaja koji je povod za podnosenje tuzbe, ali
tuzitelj mora biti svjestan dogadaja prije nego sto krene vrijeme za podnosenje postupka

Krivnja tuzitelja
- sud opcenito nece razmatrati krivnju tuzitelja, iako je sud u jednom slucaju za 50% umanjio odstetu
jer nije poduzeo mjere da se zastiti

Nadoknadiva steta
- i prave i neizbjezne stete se mogu nadoknaditi
- u slucaju neizbjeznih steta je potrebno dokazati da je dovoljno predvidiva
- gospodarski gubitak moze se nadoknaditi, ali se mora tocno ustanoviti
- potencijalni gubici koji su se prenijeli na potrosace nisu nadoknadivi
VIII. POSTUPAK UPUĆIVANJA PRETHODNOG PITANJA

212.. Općenito o prethodnom pitanju?

- Temeljem čl. 234 UEZ Europski sud je nadležan donositi preliminarne odluke o:
a. tumačenju odredbi Ugovora Zajednice;
b. valjanosti i tumačenju akata institucija Zajednice i Europske središnje banke;
c. tumačenju statuta tijela osnovanih aktom Vijeća, kada ti statuti tako predviđaju.

213. Zasto je vazna pravna integracija?

- pravna integracija unutar Zajednice od izravne je vaznosti za ostvarenje temeljnih ciljeva Zajednice
- postoje 2 aspekta pravne integracije:
 da se pravo zajednice mora jednako PRIMJENJIVATI I TUMACITI u svim drzavama clanica
- da bi se to osiguralo stavljeno je u iskljucivu nadleznost Europskog suda
- svrha prethodnog postupka je sprjecavanje da tijek nacionalne sudske prakse u bilo kojoj drzavi
clanici bude u nesuglasju s odredbama prava Zajednice

214. Što podrazumijeva duh suradnje između pravosudnih sustava?

- podrazumijeva da se sporovi o tumacenju i pravovaljanosti mogu naci i na nacionalnim sudovima, a

Europski sud se ne smije stavljati iznad nacionalnog suda
- Mora postojati duh suradnje u ostvarivanju usklađenog tumačenja i primjene prava Europske
zajednice.
- Zadaća je nacionalnog suda da odluči je li upućivanje nužno ili prikladno.
- Europski sud odlučuje o upućenim pitanjima, a nacionalni sud primjenjuje odluku.

215. Koja je vaznost prethodnih odluka za pravnu zastitu pojedinca?

- dopunjuje i upotpunjuje sustav postojecih pravnih lijekova putem izravnih tuzbi

- mogu se koristiti ako ne postoji drugi pravni lijek ili postoji ali ne pruza odgovarajucu zastitu

OVLASTI EUROPSKOG SUDA PRAVDE

216. Za koja podrucja ECJ osigurava tumacenje prava Zajednice?

 Temeljni ugovori EZ-a

 Ugovorima koji su zakljuceni izmedu drzava clanica, a koji su izricito stavljeni u nadleznost
ECJ-a
 Tumacenje ugovora i sporazuma zakljucenih s trecim drzavama i medunarodnim
organizacijama
 Tumacenje svih akata institucija EZ

- Amsterdamskim ugovorom ECJ je dobio ovlast da odlucuje o odredenim mjerama 3.stupa i da

ispituje tumacenje/pravovaljanost okvirnih odluka
- ali ne i da razmatra rad bilo koje od nacionalnih agencija za provodenje zakona
217. Koja ograničenja predviđa članak 234 UEZ?

1) Sud bi trebao razmatrati samo tumačenje i pravovaljanost prava Zajednice, a ne domaćeg i

općeg međunarodnog prava
2.) Sud bi trebao razmatrati apstraktno tumačenje i odlučivanje o pravovaljanosti prava
Zajednice, a ne bi se trebao baviti primjenom zakona na određena činjenična stanja, slučajeve i
okolnosti (jer je ta zadaca iskljucivo u nadleznosti nacionalnih sudova)

218. O kojim drugim pitanjima odlucuje ECJ glede čl.234 UEZ?

1) je li tijelo sud ili tribunal u svrhu cl.234

Je li upucivanje prerano ili moze imati ucinak sprjecavanja kasnijeg upucivanja od strane istog suda za
isti slucaj
3) je li postavljeno pitanje nejasno ili opcenito ili se tice nacionalnog prava
4) je li prethodna odluka bila ucinkovita u slucaju da je visi sud vec donio odluku u vezi s tim pitanjem

DEFINICIJA SUDA (TRIBUNALA) U SVRHU ČL. 234

220. O cemu treba voditi racuna prilkom odlucivanja je li tijelo sud ili tribunal?

1. Je li tijelo utvrdeno zakonom

2. Je li stalno tijelo
3. Ima li obveznu nadleznost
4. Postupak tog tijela medu strankama
5. Primjenjuje li odredbe zakona
6. Je li neovisno

NEOBVEZNA UPUCIVANJA – SLOBODA ODLUKE O UPUCIVANJU

221. Tko odlucuje o upucivanju prethodnog pitanja?

- nacionalni sudovi mogu slobodno odluciti o tome hoce li ili nece uputiti pitanje o pravnim pitanjima
i o tome kada ce uputiti pitanje

222. Postoje li preduvjeti kod upucivanja pitanja?

- nacionalni sudovi
1) oni trebaju ustanoviti pitanje za koje se trazi tumacenje ili razmatranje pravovaljanosti odredbi
prava EZ
2) moraju prethodnu odluku o tom pitanju smatrati potrebnom za donosenje presude

OBVEZNA UPUCIVANJA
- u slucaju da na odluke suda ili tribunala nema pravnog lijeka, prema nacionalnom zakonodavstvu,
upucivanje je obvezno
POTREBA ZA PITANJEM – kad postoji pitanje vezano za pravo Zajednice

223. Tko je nadlezan proglasiti nevazecim akt institucije EZ

- Europski sud pravde

224. Razvoj doktrine ACTE CLAIR

- detaljna razmatranja zahtijevaju da nacionalni sud obrati pozornost na sljedece cimbenike:

1. usporedba tekstova na razlicitim jezicima kako bi se ispravno interpretirala
2. pravni pojmovi nemaju nuzno isto znacenje u pravu zajednice i nacionalnom pravu
3. svaka odredba prava EZ mora se smjestiti u pravni kontekst i tumaciti u skladu sa sustavom koji je
utvrden ugovorima, uzimajuci u obzir njezine ciljeve i pravno stanje u tom odredenom trenutku

225. Cime je ECJ potvrdio svoj dominantni polozaj u odnosu na nacionalne sudove?

- dajuci im moc odluke o potrebi upucivanja pitanja i tocno odredene smjernice koje se pritom
moraju postivati
- to su:
 Sporna stvar mora biti od presudne vaznosti
 Moraju se razmotriti prijasnje presude
 Moze se primjeniti doktrina acte clair
 Najprije treba odluciti o cinjenicnom stanju

- de facto presedan  povecava autoritet Suda koji ima pravo prebaciti moc odluke na nacionalne
sudove

FORMA I POSTUPAK UPUCIVANJA

- DA BI ecj mogao donijeti svrishodno tumacenje, sud koji je uputio pitanje mora naznaciti cinjenicni i
pravni kontekst koji je doveo do zahtjeva za upucivanje pitanja, u okviru kojeg bi se tumacenje
trebalo smjestiti

226. Kad je ECJ zauzeo strozu poziciju u odnosu na dopustivost prethodnog pitanja?

- 1996.g. donosenjem Smjernice za upucivanje pitanja od strane nacionalnih sudova radi prethodnih
odluka
- smjernice traze da razlozi, tj.zahtjev mora sadrzavati sljedece:
a. bitne cinjenice
b. relevantne nacionalne zakonske odredbe
c. sazetak stranackih argumenata

RAZLIKA IZMEDU TUMACENJA I PRIMJENE

- ECJ ima funkciju osigurati tumacenje prava zajednice
- nacionalni sudovi to primjenjuju na cinjenice predmeta pred nacionalnim sudovima

227. Na sto ukazuje spremnost ECJ da donosi detaljne odluke?

- podrucje drzavne odgovornosti

- objasnjava se potrebom suda da sacuva kontrolu nad novim prosirenjem prava Zajednice

* SITUACIJA PRIJE UPUCIVANJA

- zbog opterecenja ECJ-a, katkad je potrebno 2 godine da nacionalni sud dobije prethodnu odluku,
stoga ECJ moze odrediti privremenu mjeru koju smatra prikladnom
228. Pravni ucinak prethodnih odluka

- obvezna za nacionalni sud koji je zatrazio

+ sve nize sudove od kojih se moze traziti presuda o istom predmetu
- to podlijeze nacelima de facto presedana i acte clair doktrine

229. Ima li nacionalni sud slobodu u odnosu na odluku ECJ-a o prethodnom pitanju?

- nacionalni sud je slobodan izvuci iz odluke relevantne zakljucke koji su prijeko potrebni za konacnu
presudu
- nacionalni sudovi imaju slobodu ne izvuci zakljucke iz odluke, ako primjerice zakljuce naknadno da
im prethodna odluka nije bila potreba i donesu presudu na drugoj osnovi
- imaju slobodu procijeniti je li odluka ECJ-a bila dovoljno jasna ili postoje odredene dvojbe koje
zahtijevaju ponovno upucivanje istih ili daljnih pitanja ECJ-u

230. Na koji nacin ECJ razmatra pitanje pravovaljanosti akata?

- ne ispituje i ne potvrduje pravovaljanost akata u sirem smislu, nego strogo u vezi sa specificnim
argumentima i prituzbama zbog kojih se upucuje pitanje
- potvrda ECJ-a o pravovaljanosti akata, ima ucinak medu strankama
- ako proglasi akt nevaljanim, ta odluka ne lisava u potpunosti taj akt pravne valjanosti, nego to
obicno biva praktivnom posljedicom

REFORMA POSTUPKA UPUCIVANJA PRETHODNOG PITANJA

231. Koji su prijedlozi za reformu?

1. dopustiti ECJ da vrsi kontrolu nad upucivanjem prema vlastitom nahodenju

2. stvoriti red nizih europskih sudova koji bi bili geografski rasporedeni diljem EU
3. propisati koji nacionalni sudovi mogu uputiti pitanje
4. stvoriti ubrzan postupak za neke vrste predmeta
5. smanjiti udio usmenih procedura i opcenito poraditi na kvaliteti upucenih pitanja
6. zahtijevati da se nacionalni sudovi i tribunali na koje se odnosi čl.234. vise sluze diskrecijskim
pravom, prije no sto zatraze prethodnu odluku
7. stvoriti specijalizirane komore i/ili komore 1.stupanjskog suda
IX. O ODGOVORNOSTI DRŽAVE

232. Što je obilježavalo prvobitni pristup Europskog suda u pitanjima povrede prava
Zajednice?

- 1960-ih godina Sud je držao da nacionalni sudovi trebaju odrediti odredbu o pravnom lijeku
za neku povredu prava Zajednice.
- Dosljedno tome, nacionalni su sudovi imali diskreciju o odredbi i vrsti pravnog lijeka, dok je ECJ tek
zahtijevao ispunjenje 2 osnovna uvjeta:
1) pravni lijek za povredu prava EZ trebao je biti dostupan pod istim uvjetima kao i onaj za
povredu nacionalnog prava
2) da u praksi nikakvi nacionalni”uvjeti” ili “vremenska ograničenja” ne spriječe stjecanje
prava na pravni lijek.

- Osim toga dok su se držali uvjeta, nacionalni sudovi nisu bili obvezni stvoriti bilo koji novi
pravni lijek zbog povrede prava EZ.
- Dakle svaka je država članica primjenjivala svoje postupke I pravne lijekove kod povrede prava EZ.
- sud je utvrdio da bilo koji pravni lijek mora biti ucinkovit i primjeren

233.. Objasnite značenje predmeta Francovich iz 1991.?

- Italija nije prenijela smjernicu prema kojoj treba postaviti plan za naknadu pojedincima u slucaju
insolventnosti njihovih poslodavaca.
- sud je zakljucio da su drzave clanice bile obvezne osigurati potpuni ucinak prava Zajednice,
temeljem čl.10, te zajamciti prava privatnim pojedincima u pravu zajednice.

- U predmetu Francovich and Bonifaci protiv Republike Italije je ustanovljeno da stranka koja je
pretrpjela štetu zbog neprovođenja smjernice može tužiti za naknadu štete državu članicu koja nije
provela smjernice.
- To je temeljna presuda u kojoj je priznata odgovornost države članice za štetu zbog
neimplementiranja smjernice.
- U ovom predmetu, Italija nije implementirala Smjernicu o minimalnoj zaštiti radnika u
slučaju insolventnosti poslodavca, kad oni ne bi bili u mogućnosti isplatiti plaće
zaposlenicima.
- Tvrtka je otišla u stečaj i nekoliko radnika je podnijelo tužbu protiv Italije radi isplate zaostalih plaća
i zahtjev za naknadu štete zbog neimplementiranja smjernice.
-Europski sud je utvrdio odgovornost države zbog povrede obveze implementacije.

- Načelo odgovornost države proizlazi iz povrede njenih obveza koje se temelje na pravu
Zajednice.
- Tri se uvjeta moraju dokazati prije nego se može utvrditi odgovornost države:
1) Svrha mjere Zajednice mora biti stvaranje prava koja su dodijeljena privatnim pojedincima
2) Iz mjere mora biti jasno o kakvim se pravima radi
3) Mora postojati uzročna veza između nepoštivanja prava Zajednice od strane države članice i štete
koja je nanesena pojedincu

- Oblik odgovornosti države Europski sud prepušta nacionalnom odštetnom pravu, ali
materijalnopravni i postupovni uvjeti za utvrđivanje odgovornosti ne smiju biti nepovoljniji
od onih kod sličnih tužbenih zahtjeva u nacionalnom pravu.
234. O čemu govori I zašto je važan predmet Brasserie?

- Njemacka je donijela zakon o cistoci piva koji nije bio u skladu sa čl.28. Ugovora o EZ koji predvida
zabranu svih kolicinskih ogranicenja i mjeru jednakog ucinka na uvoze.

- U predmetu Brasserie du Pêcheur, francuska pivovara, zahtjeva naknadu štete od Njemačke jer je
bila prisiljena obustaviti izvoz piva u Njemačku (jer su njemačke vlasti smatrale da njihovo pivo ne
zadovoljava njemačke propise o čistoći piva).

- Međutim, njemački propisi, nisu bili kompatibilni sa Ugovorom o Europskoj zajednici koji
predviđa zabranu količinskih ograničenja i mjeru jednakog učinka na uvoze, pa je francuska
pivovara podnijela tužbu protiv Njemačke.

- Uvjeti za utvrđivanje odgovornosti države

-Europski sud je pružio trodjelni test kako bi se utvrdilo kada se državna odgovornost može
odrediti:
1) Povrijeđeno pravno pravilo mora imati za cilj dodjelu prava pojedincima.
2) Mora postojati uzročna veza između kršenja obveze države i štete koja je nanesena
pojedincu
3) Povreda mora biti dovoljno ozbiljna.
- Povreda je dovoljno ozbiljna ako država članica očito i teško prekorači granice diskrecije.

235. Je li odgovornost drzave ''posljednje rjesenje''?

- da – ono je alternativa i dopuna drugim postupcima

236. Koje vrste povreda Zajednice mogu izazvati odgovornost?

- Neprovedba direktive – Francovich

- bilo koja povreda Zajednice, bez obzira ima li mjera izravan ucinak – Brasserie
- odgovornost se moze prosiriti i na pozitivna djelovanja i propuste – Factorame

237. O čemu govori I zašto je važan predmet Factortame?

- VB je donijela diskriminirajuci zakon o trgovackim brodovima kojima je suzen uvjet za prijavu broda
u registar brodova UK, svih ribara koji nisu drzavljani UK
- DISKRIMINACIJA nije u skladu sa ugovorom o EZ

- Tužitelji su tvrdili da vlada UK snosi odgovornost za odštetu zbog utvrđene štete koja je
posljedica primjene Zakona o trgovačkim brodovima iz 1988.godine.
- Taj je Zakon suzio uvjete za prijavu brodova u registar brodova UK, ponajviše kako bi smanjio tzv.
iskakanje iz kvota od strane ribara koju su državljani EU, ali nisu državljani UK.

- Učinak statute bila je diskriminacija protiv državljana koji ne pripadaju UK, što je proturječno
Ugovoru o EZ.
238. Koji su uvjeti za utvrdivanje odgovornosti drzave?

1. namjena pravnog pravila koje se prekrsilo, mora biti dodjeljivanje prava pojedincima
2. povreda mora biti dovoljno ozbiljna
3. mora postojati izravna uzrocna veza izmedu krsenja obveze i stete koju je pretrpio pojedinac
XI. SLOBODNO KRETANJE OSOBA

- čl. 3(c)
- jedna od djelatnosti Zajednice treba biti stvaranje unutarnjeg trzista koje, medu drzavama
clanicama, karakterizira ukidanje zapreka kod slobodnog kretanja dobara, roba, usluga i kapitala.

239. Pitanje europskog državljanstva?

- svaki gradanin Unije ima pravo na slobodno kretanje i prebivanje unutar clanice
- podlozan je ogranicenjima i uvjetima predvidenim ugovorom i donesenim mjerama koje provodi
ugovor

- osim slobode kretanja, europski gradanin ima sljedeca prava:

 Pravo kandidiranja i glasovanja na opcim izborima i izborima za Parlament
 Pravo peticije Ombudusmanu i Parlamentu
 Pravo na diplomatsko predstavljanje izvan Zajednice
 Pravo na pristup dokumentima institucija Zajednice

- Amsterdamski ugovor je uveo izmjene i dopune prema kojem ce: ''drzavljanstvo Unije biti dopuna, a
ne zamjena nacionalnom drzavljanstvu''

240. Schengenski sporazum, pravosude i unutarnji poslovi, i drzavljani trecih zemalja

- Dok je EZ bila zamišljena kao prostor bez unutarnjih granica, postojale su poteškoće kod
određivanja djelovanja kojim bi se to postiglo između država članica.
- Posebno složen problem bilo je proširenje prava na slobodno kretanje za državljane trećih zemalja.

- Neke države članice složile su se da se uklone sve provjere osoba koje prelaze njihove
granice.
- To je poznato kao Schengenski sporazum iz 1985.godine (usvojen u obliku
konvencije 1990.godine).
- Države koje su sudjelovale u sporazumu bile su Njemačka, Francuska i zemlje Beneluxa + It, Port,
Španj. I Grčka
- Veliki uspjeh tog sporazuma potaknuo je druge članice da se pridruže.
- 96.g. clanice su inkorporirale Schengenski sporazum u Ugovor o EZ

3.STUP – PRAVOSUDE I UN.POSLOVI

- stvaranje unutarnjeg trzista
-standarde i postupke kojih se trebaju drzati drzave clanice u odnosu na osobe koje prelaze vanjske
granice

DRZAVLJANI 3.ZEMALJA
- dodjeljivanje prava drzavljanima trecih zemalja da putuju unutar teritorija drzava clanica najduze
3.mjeseca
-ove odredbe nemaju izravni ucinak
- trenutni trend se temelji vise na sprjecavanju ulaska nego na otvaranju slobodnog kretanja
241. Sporazum o europskom ekonomskom prostoru?

- Stupio je na snagu 1. 1. 1994.

- Građani Europske unije i njihove obitelji imaju ista prava na slobodno kretanje u odnosu na države
članice EFTA – e i građani i njihove obitelji iz država članica EFTA – e imaju jednaka prava u odnosu na
države članice Europske unije.

- postoje i ogranicena prava koja imaju drzavljani koji su sklopili posebne Sporazume s Europskom
zajednicom
- ovi sporazumi mogu imati izravni ucinak
- ne postoje prava na ulazak, ali postoje prava koja se odnose na jednako postupanje u zastiti glede
zaposljavanja nakon ulaska

(EFTA je skraćenica za Europsku slobodnu trgovinsku zonu.)

XII. SLOBODNO KRETANJE RADNIKA

242. Prava radnika

Ugovor o Europskoj zajednici čl. 39. predviđa:

- Slobodno kretanja radnika i zabranu diskriminacije između radnika države članice i onih
koji dolaze iz drugih država članica u pogledu zapošljavanja, naknade i ostalih uvjeta rada i
zaposlenja.

- 4 temeljne slobode za radnike

 Prihvaćanje stvarno ponuđenih ponuda za zaposlenje
 Slobodno kretanje unutar teritorija država članica u tu svrhu
 Boravak u državi članici u svrhu zaposlenja
 Zadržavanje na teritoriju države članica nakon zaposlenja (prekida radnog odnosa),
poštivajući uvjete u uredbama koje sastavlja Europska komisija

- sekundarno zakonodavstvo nadopunjuje čl.39:

1. Uredbom o pravima radnika
2. Uredbom o pravu radnika na zadrzavanje nakon zaposlenja
3. Smjernicom o dozvolama za ulazak i boraviste
4. Smjernicom o opravdanim iskljucenjima

243. Definicija radnika za svrhu čl.39 UEZ

- nema definicije cime se pojmu radnik pruza siroko tumacenje

- sud je ipak savjetovao a termin ''radnik'' treba dodati znacenje te je irelevatno bilo koje upucivanje
na nacionalno pravo ili praksu u nacionalnom pravu

244. Iskljucivanje radnika iz javne sluzbe

- čl.39. ne primjenjuje se na zaposlenje u javnoj sluzbi

- postavlja se pitanje sto je tocno javna sluzba
- ECJ: iznimka na temeljnu slobodu kretanja
* Sluzbeni list 1998. : sljedeca radna mjesta spadaju pod javnu sluzbu: vojne snage, sudstvo, policija,
porezna uprava i tijela za pripremu i nadleganje pravnih akata.
245. Smjernica 68/360 – Pravo na ulazak i boravište

- Smjernicom 68/360 predviđaju se prava Zajednice vezana za ulazak i boravište radnika u

državi u kojoj žele raditi. Smjernica se također odnosi i na obitelji radnika.
- Da bi mogao ući u državu članicu, državljanin Zajednice mora samo pokazati putovnicu ili
osobnu iskaznicu.
- Državljaninu Zajednice nije potrebna viza ili bilo koja druga dozvola.

- Ako pojedinac ne može pokazati potrebnu dokumentaciju, postupanje s njim mora biti
proporcionalno s postupanjem u slučaju kršenja administrativnih pravila i to ne uključuje
mogućnost deportiranja.

- Mora se izdati dokument Boravišna dozvola za državljanina države članice EEZ.

- Ta dozvola je dokaz prava na boravište.

- Dozvola mora vrijediti najmanje 5 godina, primijeniti se na cijelom teritoriju država članica i biti
automatski obnovljiva.

246. Pravo na jednakost (uredba 1612/68)

- Nedržavljani se mogu zaposliti s istim prioritetima kao i državljani neke države članice.
- Zabranjuje se diskriminacija vezana za neke postupke.
- Ona uključuje:
1. čuvanje radnih mjesta za radnike državljane,
2. ograničavanje oglašavanja
3. prijava i uvođenje posebnih postupaka za novačenje i prijavu nedržavljana.

- zabranjuju se diskriminirajuca mjerila vezana za struku ili zdravstvena mjerila prilikom unovacenja i
imenovanja

- Nedržavljani mogu tražiti posao i primati istu pomoć od ureda za zapošljavanje kao i državljani neke
države članice.
- Nedržavljani moraju imati iste socijalne i porezne prednosti., pravo na članstvo u sindikatima i
stambeni smještaj.

247. Obitelj radnika (Uredba 1612/68)

- Radnicima je dopušteno smjestiti svoju obitelj uz sebe (ali mora utvrditi da imaju adekvatan
smjestaj prije nego im se dozvoli ulazak)
- Obitelj su supružnik i potomci do 21 godine, koje radnik uzdržava i rodbina u vertikalnoj liniji radnika
i supružnika koje radnik uzdržava.
- Državljanstvo članova obitelji je irelevantno, ali ako nisu državljani članica Europske unija potrebna
im je viza.
- Prava obitelji se ne mogu ostvariti dok radnik prvo ne ostvari svoja.
248. ČL.7.(2) Uredbe 1612/68 – socijalne i porezne prednosti

- Da bi se ocijenilo ima li radnik prava na socijalne prednosti moraju se razmotriti tri

čimbenika:
1) Njegov status radnika
2) Njegovo mjesto boravka u državi članici
3) Da li ta prednost olakšava njegovu mobilnost unutar zajednice

- ovom Uredbom se osigurava da nece biti diskriminacije na temelju nacionalnosti u sljedecim

prednostima:
- podrucje socijalnog osiguranja za naknadu u slucaju bolesti i naknadu za rodilje
- invalidnu naknadu
-starosnu naknadu
- naknadu za osobe koje su ostale poslije necije smrti
- naknada u slucaju nesrece na radu ili bolesti uzrokovanih radom
- naknada za nezaposlene i naknada obiteljima

- da bi se ostvarila ova prava, vazno je da radnik dobije pravi i ucinkovit posao unutar ekonomske
djelatnosti

249. Prava na obrazovanje (Uredba 1612/68)

- odnose se na 3 kategorije ljudi:

1) Radnike
- oni imaju pristup školovanju na istoj osnovi kao i državljanin te države članice.
- to ne obuhvaca sveucilista
- radnik se moze osloniti na cl.7 i traziti svoja prava na obrazovanje kao socijalnu prednost uz 2
ogranicenja:
 Mora postojati veza izmedu radnikova prijasnjeg oblika zaposlenja ili posla i obrazovanja koje
zeli ostvariti
 Sud mora prouciti jesu li tuzitelji doista radnici da bi mogli imati ta prava

2) Djecu radnika i u ograničenoj mjeri druge članove obitelji

- imaju pravo na drzavne potpore i čl.12.se odnosi na sve obrazovne studije
- prava se nastavljaju i ako radnik umre ili ode u mirovinu u neku drugu clanicu

3) Studente – tu kategoriju je stvorio Europski sud kada se bavio studentima koji su se

preselili iz druge države članice da bi sudjelovali u obrazovnom programu, ali koji nisu
zadovoljili potrebne kriterije da bi ih se smatralo „radnicima“.
250. Uredba 1251/70 – Pravo na zadrzavanje

- Radnik koji je zaposlen u nekoj državi članici ima pravo na zadržavanje u njoj:
1) Ako je zaposlen i ako je dostigao dob za mirovinu radeći prethodnih 12 mjeseci i ako je
kontinuirano boravio u toj državi članici više od 3 godine
2) Ako je trajno postao nesposoban za rad nakon kontinuiranog boravka od više od 2 godine.

- pravo na zadrzavanje nakon prestanka zaposlenja obuhvaca takoder zaposlenike i poduzetnike koji
su odlucili otici u mirovinu
- da bi dobio ova prava, pojedinac treba vlastima dokazati da ima dovoljan prihod iz ovih izvora tako
da ne predstavlja teret sustavu socijalnog osiguranja drzave clanice domacine

251. Pravo drzave clanice da ogranici slobodu kretanja

- ograničenja slobodnog kretanja radnika su dopuštena na temelju javnog interesa,

sigurnosti i zdravlja
→ pri pozivanju na osnove javnog interesa ili sigurnosti drž. članica mora svoju odluku
temeljiti isključivo na osobnom ponašanju pojedinca
→ mora postojati stvarna i dovoljno ozbiljna prijetnja prije opravdanog pozivanja na javni
int. ili sigurnost kao osnove odstupanja
XIII. SLOBODA POSLOVNOG NASTANA I PRUZANJA USLUGA

252. Razlikovanje između poslovnog nastana i pružanja usluga

Čl.43 – sloboda poslovnog nastana:

- pravo obavljanja ekonomske djelatnosti preko fiksnog poslovnog nastana u drugoj drzavi clanici na
neodredeni period
- djelatnost se treba provoditi na postojanoj i kontinuiranoj osnovi

Čl.49 – sloboda pruzanja usluga:

- osoba vodi posao u drugoj drzavi clanici, a da pritom u toj drzavi nije registrirala tvrtku ili zeli
privremeno primati usluge u drugoj drzavi clanici

253. Izuzece od slobode poslovnog nastana i pruzanja usluga – slucaj javne vlasti

-odredbe o poslovnom nastanu i pruzanju usluga nisu dostupne u slucaju onih ''djelatnosti koje su u
toj drzavi vezane s vrsenjem sluzbene(javne)vlasti, iako samo povremeno''
- izuzece se nece primjeniti u sljedecim okolnostima:
''kad su unutar okvira nezavisne profesije, djelatnosti povezane s vrsenjem sluzbene vlasti, odvojene
od profesionalne djelatnosti u pitanju, koja se uzima kao cjelina''

254. Pravo na poslovni nastan: članak 43 UEZ i izravni učinak

- čl. 43. zabranjuju se restrikcije slobode poslovnog nastana

- sloboda posl. nastana podrazumijeva pravo na postupanje pod istim uvjetima pod kojima
se postupa s državljanima
- čl. 43. nece imati izravni ucinak ako se razlika u postupanju odnosi na diskriminaciju temeljem
nacionalnosti, vec na razlicite kvalifikacije od onih koje imaju drzavljani

255. Prvobitni pristup – uskladene kvalifikacije

- obveze nacionalne vlasti su:

1. Moraju ocijeniti ekvivalenciju kvalifikacije na nacin da usporeduju prirodu, trajanje i sadrzaj
studija, ostvarene vjestine s nacionalnim kvalifikacijama
2. Ako postoje razlike, nacionalne vlasti moraju odrediti da li ikoje skolovanje ili iskustvo
ispravlja ovu neuskladenost
3. Mora se omoguciti zalba na odluku, te obrazlozenje iste

- kad bi se dogovorio konsenzus, izdale bi se direktive koje bi odredile razinu kvalifikacija i skolovanja
koje se traze, te koje bi takoder navele svaku od priznatih kvalifikacija diljem Zajednice
256. Medusobno priznavanje, Smjernica 89/48 i 92/51

Smjernica 89/48
- nova politika ''medusobnog povjerenja''
- drzava clanica bi trebala vjerovati kvalifikacijama koje ima pojedinac u drugoj drzavi clanici koja mu
je dala pravo na rad u toj drzavi, i da su te kvalifikacije ekvivalentne kvalifikacijama koje oni
zahtjevaju

Smjernica 92/51
- prosiruje sustav priznavanja kvalifikacija
- primjenjuje se i na:
 diplome o zavrsteku postsekundarnog skolovanja od najmanje 1 god
 na potvrde od najmanje 1 god koje se izdaju za studije obrazovanja ili skolovanja
 period profesionalne prakse
 strukovno skolovanje, ako diploma ili potvrda daju pravo pojedincu na obavljanje zakonski
uredene profesije

257. Oslanjanje na čl.43. UEZ u kontekstu unutarnje prirode

- čl.43 – drzavljani Zajednice se mogu pozvati na svoja prava kad se zele poslovno nastaniti na
teritoriju druge drzave clanice

258. Članak 43. UEZ i nediskriminirajuća pravila

- osobe koje se žele posl. nastaniti u 2. drž. članici mogu to učiniti pod istim uvjetima kao i
državljani
- takvi uvjeti se primjenjuju na nediskriminirajući način i obuhvaćaju npr. uvjete za
osiguranje i održavanje profesionalnih standarda i etiku

259. Slobodno kretanje usluga- članak 49. UEZ I izravni učinak

- Slobodno kretanje usluga ne podrazumijeva stalni poslovni nastan, nekog pojedinca, već
privremenu odredbu ili primanje usluga u drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj ima
poslovni nastan
- pojedinac da bi koristio pravo kretanja iz članka 49 u EZ on s već mora poslovno nastaniti u jednoj
od država članica.

- Ako tvrtka želi dobiti prava temeljem članka 49 mora se formirati po zakonima jedne od
država članica u kojoj također mora imati središte administracije i glavni poslovni nastan.
- Sud je zaključio da se pravo na kretanje u svrhu primanja usluga širi na obrazovanje,
školovanje, programe strukovnog školovanja, usluge u poduzetništvu, medicini, pa I opće
usluge koje dobivaju turisti.

260. Sloboda pružanja i primanja nezakonitih I nemoralnih usluga

- Neke države članice smatraju neke suštinske gospodarske djelatnosti nezakonitima i/ili
nemoralnima te smatraju da takve djelatnosti trebaju biti van opsega članka 49 UEZ-a.
- Sud je rekao sljedeće: kako ne može nametnuti svoju presudu, svaka država ima slobodu
zakonskog uređenja onih djelatnosti koje smatra nezakonitima ili nemoralnima, te može spriječiti
pružanje tih usluga unutar svog teritorija.
261. Članak 49. UEZ I NEDISKRIMINIRAJUĆA PRAVILA

- diskriminirajuće odredbe vezane za pružanje ili primanje usluga mogu se opravdati samo na
osnovama javnog interesa, sigurnosti i zdravlja
- mogu se primijeniti i nediskriminirajuće mjere
- drzave su ih zagovarale kao posebno potrebne s obzriom na privremenu prirodu pruzanja neke
usluge

 ako pružatelj usluga nema boravište u toj državi, ima priliku prouzročiti značajnu štetu
državljanima te države ako im se mjere ne nameću da bi se osigurao njihov profesionalni standard
- Sud je proucio takve nediskriminirajuce mjere te usvojio da ce one krsiti Ugovor, ako ih se moze
objektivno opravdati

- nac. sudovi moraju primijeniti test kojim se utvrđuje jesu li takve mjere opravdane;

1) mjera se jednako mora primijeniti na osobe s posl. nastanom u toj drž. članici
2) mjera mora biti objektivno opravdana
3) mjerom se mora postići čimbenik zakonitog javnog interesa

262. Socijalne naknade i čl.43.i 49. UEZ

- osobe koje se zele slobodno kretati u svrhu poslovnog nastana ili pruzanja/primanja usluga, ne
mogu koristiti sekundarno zakonodavstvo ekvivalentno Uredbi 1612/68 za radnike
- ECJ je zakljucio da pristup takvim pravima moze proizaci izravno iz čl.Ugovora, ali prava moraju biti
povezana da bi se moglo olaksati obavljanje djelatnosti u pitanju (tocnije poslovnog nastana ili
pruzanja/primanja usluge)

263. Pravo na ulazak, boraviste i zadrzavanje

- Smjernica 71/148 dodjeljuje sljedeca prava:

Čl.2-3
-jamce prava na ulazak bez vize, osim ako je osoba drzavljanin Zajednice
Čl.4
- osobe koje se poslovno nastanjuju, imaju pravo na stalno boraviste, uz boravisnu dozvolu
- osobe koje pruzaju ili primaju usluge imaju pravo na privremeno boraviste u trajanju njihova
ostanka
- ovo je poznato kao pravo na zadrzavanje, ako je ostanak dulju od 3mjeseca
Čl.6
- da bi podnio zahtjev za izdavanje boravisne dozvole ili za dobivanje prava na zadrzavanje, osoba
mora imati osobnu iskaznicu ili putovnicu koji sluze kao dokaz da su jedne od osoba koje pokrivaju
uvjeti iz Smjernice
* Smjernica 75/34 :
- osobe koje su ostvarile pravo na rad kao poduzetnici u drugoj clanici, imaju pravo na ostanak u toj
clanici, kao i njihova obitelj

-pravo na poslovni nastan i slobodu pruzanja i primanja usluga, podlozni su odstupanju na temelju
javnog interesa, sigurnosti i zdravstva

- drzavama je takoder dozvoljeno da po ovim osnovama mogu primjeniti posebno postupanje sa

nedrzavljanima
XIV. ODSTUPANJA OD ODREDBI O SLOBODNOM KRETANJU RADNIKA, POSLOVNOM NASTANU I
PRUZANJU USLUGA

264. Odstupanja od odredbi o slobodnom kretanju radnika, poslovnom nastanu i pruzanju usluga

- sukladno čl.39(3) UEZ clanica moze odstupiti od odredbe o slobodnom kretanju radnika iskljucivo na
osnovi javnog interesa, sigurnosti ili zdravlja
- temeljem čl. 46 UEZ, strani rzavljani mogu biti podlozni posebnom postupanju po istoj osnovi, a isto
vrijedi i za pruzanje usluga
- drzava clanica mora opravdati nijekanje prava pruzanjem adekvatnih dokaza

265. Smjernica 64/221

- Čl. 2. – ni jedna od osnova ne smije se koristiti u gospodarske svrhe

- Čl.3. – pri pozivanju na osnove javnog interesa ili sigurnosti, država članica mora temeljiti svoju
odluku isključivo na osobnom ponašanju pojedinca
- Čl.4. – sadrži pojedinosti pozivanja na osnovu javnog zdravlja
- Čl. 5-9. – proceduralne zaštitne mjere

-smjernica ima izravan učinak, određuje uvjete u kojima se mogu koristiti navedene osnove
kao I minimalne razine zaštite pojedinca kojeg se takvi postupci tiču.

266. Osobno ponasanje pojedinca

- na osnovu osobnog ponasanja pojedinca, drzava clanica odstupa na osnovi javnog interesa ili
sigurnosti
- sud je izjavio kako su bivsa udruzivanja nebitna te da sadasnje clanostvo mora biti popraceno
aktivnim sudjelovanjem u ostvarivanju ciljeva organizacije ili podrzavanjem istih
- trenutacno clanstvo u nekoj organizaciji koja se bavi aktivnostima koje krse kazneno pravo, kao npr.
Teroristicke organizacije, spada u kategoriju osobnog ponasanja

267. Kaznene odredbe

- Smjernica 64/221 odreduje da kaznene osude per se nisu dovoljne za pozivanje na osnovi javnog
interesa ili sigurnosti
- bivse kaznene osude se mogu koristiti kao dokaz ponasanja pojedinca koji trenutno predstavljaju
prijetnju
- osude moraju pokazati da je pojedinac trenutna prijetnja javnom interesu – u smislu da postoji
sklonost istom ponasanju u buducnosti
- prijetnja javnom interesu bi trebala biti stvarna i dovoljno ozbiljna, te utjecati na neki od temeljnih
interesa drustva

268. Proceduralne zastitne mjere

-čl.5. – razdoblje za odlucivanje o izdavanju boravisne dozvole ne smije biti duze od 6 mjeseci
-čl.6. – pojedinac treba dobiti obavijest o tome koje od 3 osnove su primjenjene
- razlozi za to moraju biti jasni, precizni i razumljivi tako da moze poduzeti ucinkovite mjere za
pripremu obrane
- čl.7. – nalaze da se osoba sluzbeno obavijesti ako odluka nije donesena u njenu korist
-čl.8. – strani drzavljani koji se deportiraju imaju sva prava na pravne lijekove kao i domaci drzavljani
- čl.9. – ukoliko ne postoji mogucnost zalbe sudu protiv administrativne odluke, mora se omoguciti
zalba nadleznoj vlasti
XV. O JEDNAKOSTI POSTUPANJA PREMA ZENAMA I MUSKARCIMA

- Europski sud istice da je jednak tretman za tene i muskarce temeljno opce nacelo prava Zajednice

269. Smjernica 75/117

- mora postojati jednaka placa za isti rad ili za rad kojemu se pripisuje jednaka vrijednost

270. Izravni ucinak čl.141.UEZ

- pred nacionalnim sudovima, sud se moze pozvati na čl.141, ali taj se clanak ne moze koristiti kao
potpora zahtjevima koji prethode presudi, osim od strane onih koji su vec pokrenuli pravni postupak
- sud je zakljucio da je čl.141. obvezujuce prirode, i primjenjuje se , ne samo na djelovanje drzavne
vlasti, nego i na ugovore izmedu pojedinaca
- čl.141. ima vertikalan i horziontalni ucinak
- sud je zakljucio da se izravna ili ocita diskriminacija moze utvrditi putem kriterija iz čl.141., dakle i u
takvim okolnostima, taj čl. Ugovora, ima izravni ucinak
- u situacijama izravne diskriminacije ne postoji mogucnost opravdane razlike u placama
- u slucajevima neizravne ili prikrivene diskriminacije, upucivanje na kriterije iz čl.141. ne bi bilo
dovoljno za pozivanje na taj clanak, te stoga ovaj čl.Ugovora ne bi imao izravni ucinak

271. Neizdravna diskriminacija i objektivna opravdanost

- Neizravna diskriminacija
- prilikom utvrdivanja mjere koja je neizavno diskriminira, treba ustanoviti da je vecinski dio jednog
spola ugrozen tom mjerom
- dva uvjeta trebaju biti ispunjena prije nego sto se moze tvrditi da se radi o slucaju neizravne
diskriminacije:
 treba utvrditi da radno mjesto koje je u pitanju ima jednaku vrijednost
 treba utvrditi da su statisticki podaci, koje navodi zaposlenik, valjani i tocni (to utvrduju
nacionalni sudovi)

- Objektivna opravdanost
- nacionalni sud koji ima ovlast utvrdivanja cinjenica, treba odluciti mogu li se i u kojoj mjeri osnove
koje je iznio poslodavac smatrati objektivno opravdanim ekonomskim osnovama
- test koji nacionalni sudovi trebaju primjenjivati je sljedeci:
 usvojene mjere trebaju odgovarati stvarnoj potrebi poduzeca
 mjere moraju biti proporcionalne toj potrebi
 mjere moraju biti nuzne

272. Definicija place

- placa oznacava ''redovitu, osnovnu ili najnizu nadnicu ili placu i sva dodatna primanja, bilo koje
vrste, koja radnik dobiva od poslodavca, izravno ili neizravno, u novcu ili naturi, za svoje zaposlenje''
273. Sto su sporedni dohoci (nenovcane povlastice)

- putne olaksice (podrazumijevaju se kao placa)

- naknada za bolovanje (-II-)
- otpremnine u slucaju otpustanja tehnoloskog viska (smatraju se placom bez obzira isplacuju li se na
temelju ugovora ili svojevoljno, ili na temelju nacionalnih zakonodavnih obveza)
- dodatne isplate uz otpremninu predstavljaju oblik socijalnog osiguravanja (ne spadaju u placu)
- porodiljske naknade – iznos mora biti dovoljno visok da bi bio u skladu sa samom svrhom
porodiljskog dopusta (ukoliko dode do povecanja place tokom porodiljskog dopusta, a porodiljska
naknada je izracunata na temelju place koja se primala prije, tada se placa mora povecati i zeni koja
je na dopusti)
- doprinosi na temelju zakonske sheme i prem kojima se odreduju druge naknade (ne spadaju u
koncept place, to su naknade socijalnog osiguranja)
- mirovine – smatraju se oblikom naknade socijalnog osiguranja i ne spadaju u place, zbog toga sto ih
utvrduje drzava i spadaju u socijalnu politiku drzave
- doprinosi za profesionalnu mirovinsku shemu na temelju ugovorene obveze – spadaju u placu (
isplacuje poslodavac i reguliraju sastavni dio ugovora o zaposlenju)
- profesionalna mirovina iz privatnog fonda – spada u definiciju place

274. Jednak tretman pri zapošljavanju

- Smjernica 76/207 nalaže jednak tretman pri zapošljavanju tzv. Smjernica jednakog tretmana.
- čl.1. – jednak tretman muskaraca i zena u pogledu pristupa zaposlenju, promicanja i stukovne obuke
te u pogledu jednakosti tretmana vezanog za radne uvjete i socijalno osiguranje
- čl.2. – jednak tretman kao zabrama svake izravne ili eizravne diskriminacije na temelju spola,
osobito u vezi s bracnim ili obiteljskim stanjem
- ta je definicija prosirena i na diskriminaciju protiv transeksualaca

275. Trudnoca i majcinstvo

- nezaposljavanje zene usljed njene trudnoce je izravan oblik diskriminacije

- otpustanje zene zbog trudnoce, iako je bila zaposlena na neodredeno vrijeme, je takoder oblik
izravne diskriminacije
- na temelju Smjernice 92/85 – trudnice su zasticene od otpustanja nevezano za njihov status u
ugovoru o zaposlenju
- ta Smjernica ne odnosi se na zene koje boluju uslijed komplikacija nakon isteka njihovog porodiljnog
dopusta

276. Odredivanje dobi za umirovljenje i otpustanje tehnoloskog viska

- otpustanje tehnoloskog viska ne spada u definiciju otpustanja u okviru Smjernice 76/207, nego to
otpustanje spada u nacionalnu zakonsku shemu osiguranja
- isto vrijedi i za mirovine

277. Odstupanje na temelju čl.2. Smjernice 76/207

- čl.2(2) – da u profesionalnom djelovanju i obucavanju moze doci do odstupanja od nacela jednakog

tretmana kad spol zaposlenika predstavlja odlucujuci faktor
- čl.2(3) – zastita zena u trudnoci i majcinstvu
-čl.2(4) – mjere koje pruzaju posebnu prednost zenama s ciljem poboljsavanja njihovih mogucnosti
za natjecanje na trzistu rada i gradenja karijere uz iste uvjete kao i muskarci
278. Pravni lijekovi

- smjernice nalazu da drzave clanice stvore mehanizam prisile

279. Jednak tretman u Socijalnom osiguranju

- Smjernica 79/7 koja ima izravni ucinak