EU

Povijesni okviri nastanka EU?

Po mitolokom predanju Europa je bila fenika plemkinja iz grada Tyra u koju se zaljubio Zeus, pretvorio se
u bijelog bika, oteo je, na leima preko mora je odveo na otok Kretu (Krit) i proglasio je prvom kretskom
kraljicom. Znaenje mita znailo bi spajanje dviju civilizacija.
Europska unija je danas jedinstvena nadnacionalna ekonomska, politika, carinska, monetarna, a sve vie i
obrambeno- sigurnosna, integracija drava koje geografski pripadaju europskom prostoru. Izrasla je na
idejama europskih integralista-utopista iz 19. stoljea.
Faktori integracije

zajedniki geopolitiki, ekonomski i civilizacijski prostor;

spoznaja o zajednikom regionalnom identitetu i vizija europske integracije;

iskustvo dugotrajnih i razarajuih sukoba oko teritorija i resursa;

strah od moguih novih sukoba i untranjih nemira;

razvoj modela postupne (sektorske) integracije na zdravim osnovama funkcionalizam.

Integraciju je zapoelo est europskih drava: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i
Njemaka koje su najprije osnovale Europsku zajednicu za ugljen i elik, a zatim Euratom i Europsku
ekonomsku zajednicu. Godine 1973. pridruile su im se Danska, Irska i Velika Britanija. Grka postaje
lanicom 1981., a Portugal i panjolska 1986. Do etvrtog proirenja dolo je 1995. kada su lanicama EU
postale Austrija, Finska i vedska.
Najvee, i uistinu povijesno, proirenje ostvareno je 2004. godine. U Uniju je ulo ak deset novih drava,
meu njima osam bivih komunistikih drava. lanicama su postali: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva,
Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija. irenje lanstva EU time nije zavreno
Poticaji za ujedinjenje
Marshallov plan, slubenonazvan Plan europske obnove, predviao je obnovu poslijeratne
Europe i suzbijanje utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Ponuen je i SSSR-u, kao poticaj za
politike reforme, ali ga je Staljin odbio.
Sir Winston Churchill prvi europski dravnik koji se zaloio za stvaranje ujedinjene Europe, kako
bi se osigurao trajan mir i suzbili stari nacionalizmi.
Temeljni ugovori

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik ECSC iz 1951. Pariz

Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice EEZ i Europske zajednice za atomsku

energiju EURATOM iz 1957. Rim ''Rimski ugovor''

Ugovor o Europskoj uniji potpisan u Mastrihtu 1992.

Ugovor iz Mastrihta bio je prva radikalna dogradnja Rimskog ugovora kojom se:

uspostavlja ekonomska i monetarna unija;

definira put ka izgradnji politike unije.

Odluke: uvoenje eura i Europske centralne banke; jaanje postojeih institucija Unije uspostava temelja
zajednike vanjske, sigurnosne i obrambene politike; uvoenje europskog dravljanstva; jaanje sudske,
imigracione i policijske suradnje.
EEZ je ovim ugovorom preimenovan u EZ
Europska zajednica za ugljen i elik ECSC (European Coal and Steel Community)
-osnovana je Parikim ugovorom 1951. godine s ciljem da od podruja drava lanica (Belgija, Francuska,
SR Njemaka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno trite za ugljen i elik.
Politiko-ekonomski motive za udruivanje u ECSC Francuska okonanje rivaliteta s Njemakom;
Njemaka povratak meunarodnog kredibiliteta; Italija uspostava unutranje politike stabilnosti;
Benelux ukljuivanje malih, trgovaki orijentiranih zemalja u procese meunarodnog odluivanja.
Prava i obaveze europskog graanina: potpuna sloboda kretanja unutar EU; pravo neogranienog
boravka u svakoj od lanica EU; pravo zapoljavanja pod jednakim kriterijima; aktivno i pasivno pravo glasa
na lokalnim i europskim parlamentarnim izborima; zajamena diplomatska zatita izvan EU

Osnivaki ugovori su izmjenjeni i dopunjavani svaki put kada se Uniji pridruila nova lanica, radi reforme
EU i kako bi se Uniji dale nove nadlenosti. Takve promjene rezultat su rada konferencije nacionalnih vlada
EU IGC- meuvladina konferencija. 3 sastanka/ reformski akti:
Ugovor o udruivanju (The Merger Treaty)
-Potpisan u Bruxellesu 8.4. 1965. Uspostavljeni zajedniki organi Europske zajednice za ugljen i elik,
Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
-Stvorena jedinstvena Europska zajednica. Jedno Vijee ministara i jedna Komsija za tri sektora.
-Bruxelles sjedite administratinih i strunih slubi. Ugovor na snazi od 1967.
-Ugovor o udruivanju u Europsku zajednicu
Jedinstveni europski akt (The Single European Act )
- Potpisan u Luxembourgu i Hagu 1986., uvodi dodatne mjere za uspostavu jedinstvenog trita do 31.12.
1992. EZ proiruje nadlenost u oblasti socijalne politike i zapoljavanja, ivotne sredine, tehnolokih
istraivanja i vanjskopolitike suradnje.
- Formirano Europsko vijee (savjet), konferencija efova drava ili vlada lanica Zajednice, kao najvii
politiki organ. Stupio na snagu 1.7. 1987.
- Ugovor o jaanju zajednikih institucija
Amsterdamski ugovor (The Treaty of Amsterdam)
- Potpisan 1997. Cilj: nastavak institucionalnih reformi za to spremniji poetak procesa proirenja;
pripreme za uvoenje eura, poetak planiranja zajednike obrambene i vanjske politike.
Amsterdamski ugovor je nastavak procesa iz Maastrichta i dio zajednikog pravnog naslijea Europske
unije.
Ugovor iz Nice (The Treaty of Nice)
- Potpisan 2000. Glavni ciljevi: priprema Unije za prijem novih lanova; reforma tijela EU; kvalificirana
veina kao princip pri donoenju odluka; utvrivanje principa rada i broja lanova Europske komisije
(tada 25). Razgranienje nadlenosti Unije i drava lanica; preureenje postojeih ugovora; uloga
nacionalnih parlamenata u procesu odluivanja u Uniji.
- Izjava o budunosti EU
Tri stupa Europske unije: Domen Europske zajednice (carinska unija, jedinstveno trite, zajednika
poljoprivredna politika, slobodna kretanja, monetarna unija), Zajednika vanjska i sigurnosna politika
(demokracija, ljudska prava, ouvanje mira, pomo zemljama izvan Unije), Unutranja politika i
pravosue (policijska i sudska suradnja protiv: organiziranog kriminala, nezakonite trgovine orujem,
terorizma, trgovine ljudima, rasisma i ksenofobije)
Tri glavne institucije koje donose odluke u EU, odnosno upravljaju EU
1. Europski Parlament EP koji zastupa graane EU, koji ga izravno biraju
2. Vijee Europske unije- zastupa pojedinane drave lanice
3. Europska komisija- zastupa interese Unije kao cjeline
Komisija predlae novo zakonodavstvo, a Parlament i Vijee ga donose. Pravila i postupci donoenja odluka
odreeni su ugovorima. Tri glavna postupka donoenja odluka su savjetovanje, pristanak i suodluivanje.
Uz ove tri institucije pokreta integracija takoer postaje i Europsko vijee sastavljeno od predstavnika
drava lanica.
Europski parlament biraju graani EU kako bi zastupao njigove ineterese. Izbori se odravaju svakih 5
god. Zastupnici EP ne sjede u nacionalnim blokovima, nego u 7 europskih politikih skupina. EP djeluje na 3
mjesta: Luksemburg je sjedite administrativnih ureda, sastanci se odravaju u Strazburu, ponekad u
Briselu. Sastanci odbora u Briselu.
Parlament ima 3 glavne uloge:
1. USVAJANJE EUROPSKIH ZAKONA- zajedno sa Vijeem u brojnim podrujima politike. EP je
biran od graana i dodatno je jemstvo demokratskog legitimiteta europskog zakonodavstva.
2. Parlament provodi DEMOKRATSKI NADZOR nad drugim institucijama EU, osobito nad
Komisijo. Moe odbiti ili odobriti imenovanje povjerenika Komisije ili izglasati joj nepovjerenje.
3. UTJECAJ NA PRORAUNSKA SREDSTVA- moe utjecati na nain na koji Eu troi
proraunska sredstva, te prihvatiti ili odbiti proraun
Odnosno ima zakonodavnu, nadzornu i budetsku funkciju
Vijee Europske unije- Ono zastupa drave lanice, a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan
ministar iz svake nacionalne vlade EU-a.

Predsjednici drava i/ili predsjednici vlada drava lanica, zajedno s predsjednikom Europske komisije
sastaju se do 4 puta godinje u okviru Europskoga vijea. Na tim sastancima na vrhu utvruje se
cjelokupna politika Unije i rjeavaju se pitanja koja se nisu mogla rijeiti na nioj razini.
Vijee ima est kljunih uloga:
1. usvajanje europskih zakona
2. koordiniranje irih gospodarskih i socijalnih politika drava lanica;
3. sklapanje meunarodnih sporazuma izmeu EU-a i drugih drava ili meunarodnih organizacija;
4. odobravanje prorauna EU-a, zajedno s Europskim parlamentom;
5. razvijanje zajednike vanjske i sigurnosne politike EU-a na temelju smjernica koje je postavilo Europsko
vijee te
6. koordiniranje suradnje izmeu nacionalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima
Europsko vijee (savjet) formalno, ni institucija, ni tijelo. Vremenom postalo najvii autoritet Unije za
odreivanje politike i davanje smjernica tijelima EU; Pravno ustanovljeno Poglavljem II Jedinstvenog
europskog akta iz 1986. Vanost i uloga postupno rastu, ali je status institucije EU priznat tek nakon
usvajanja Lisabonskog sporazuma. Politiki motor Unije, odreuje smjernice i postavlja prioritete politika
EU.
Sastoji se od efova drava/vlada. Ima glavnu rije u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Kreator je strategije
djelovanja EU. Odluke se donose jednoglasno, sastanci se odravaju najmanje 2 puta godinje. Uz
predsjednike drava ili vlada, lanovi Europskog vijea su i Glavni tajnik Vijea (po Lisabonskom sporazumu
predsjednik EV), Visoki povjerenik za vanjsku politiku i sigurnost, ministri vanjskih poslova zemalja lanica
EU, predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Europske komisije, a po potrebi i resorni ministri.
Europska komisija- Izvrno tijelo Europske unije. Odgovorna za predlaganje novih zakona i budeta EU,
provedbu ranijih odluka, ouvanje i provedbu Osnivakih ugovora i za svakodevno upravljanje Europskom
unijom. Sastav: koled 27 komesara (povjerenika) i 25,000 slubenika. Sjedite: Bruxelles
Institucija koja izraava i zagovara opi interes Europske unije i u svom je radu neovisna od interesa
pojedinih drava lanica EU. Komisija je "najeuropskija" institucija EU, jer najbolje odraava naddravni
karakter te integracije. Radi jednostavnije komunikacije, u svom radu EK se koristi s 3 radna jezika:
francuskim, engleskim i njemakim.
Europska komisija ima etiri glavne uloge:
1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeu;
2. upravljati i provoditi politike i proraun Unije;
3. provoditi europsko zakonodavstvo (zajedno sa Sudom Europskih zajednica);
4. zastupati Europsku uniju na meunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem o sporazumima izmeu EU-a
i drugih zemalja.
Sud pravde Europske unije (Court of Justice of the European Union) sjedite u
Luxembourgu.
1952. formiran kao Sud Europske zajednice za ugljen i elik
1958. Sud Europskih zajednica. Od 2009. sastoji se od tri suda: Europski sud pravde, Opi sud i Tribunal za
javnu slubu
Zadatak suda: osigurati da se zakonodavstvo EU tumai i primjenjuje na isti nain u svim dravama
lanicama, kako bi zakoni bili jednaki za sve; osigurati da nacionalni sudovi ne donose razliite presude o
istom pitanju, ujednaavanje pravne prakse
Europski sud pravde (European Court of Justice)
-Sud ine po jedan sudac iz svake drave lanice (27). Suci izmeu sebe biraju predsjednika na mandat od
3 godine.
-Ravnopravan poloaj u Sudu ima osam nezavisnih odvjetnika koji daju Sudu miljenje o tome kako rijeiti
konkretni predmet, ne zastupajui pritom niije interese u postupku.
-Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijeima.
-Organizacija Suda, kao i postupak pred njime, ureeni su Statutom Suda i Pravilima postupka
Opi sud EU (General Court)
- Prema Ugovoru iz Nice, u Sudu je barem jedan sudac iz svake drave lanice;
- Najmanji je broj 27, ali otvorena mogunost da se broj povea;
- Nema nezavisnih odvjetnika, ali se u konkretnom predmetu moe odluiti da se jednom od sudaca povjeri
dunost nezavisnog odvjetnika;
- sudi u plenumu ili u sudskim vijeima;
- rad ureen Statutom i Pravilnikom o postupku

Nadlenost: postupak za preliminarno rjeenje; tuba zbog neispunjavanja obaveza drave lanice; tuba
zbog ponitenja akta EU; tuba zbog propusta u djelovanju neke od institucija EU.
Tribunal za javne slube
Novi, specijalizirani sud koji presuuje u sporovima izmeu Europske unije i njenih javnih slubi. Sud ini
sedam sudaca. O albama na presude tog suda odluuje Opi sud.
Europski revizorski sud (European Court of Auditors) osnovan 1975.
-Provjerava da li se sredstva EU-a, koja osiguravaju porezni obveznici ispravno prikupljaju i troe
namjenski, na zakonit i ekonomian nain.
-Na kraju svake financijske godine Sud podnosi godinji izvjetaj o prihodima i rashodima Europskom
parlamentu i Vijeu ministara. Izvjetaj se objavljuje u Slubenom listu EU.
-Sjedite Revizorskog suda je u Luksemburgu
Revizorski sud je sastavljen od po jednog eksperta iz svake lanice EU, ija nezavisnost mora biti izvan
svake sumnje. Osnivaki ugovor garantira nezavisnost revizora od utjecaja nacionalnih ili europskih
institucija.
Europski obmudsman
-Pozicija Europskoga ombudsmana stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji (Maastricht, 1992.).
-Djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela EU: ima pravo primati i istraivati pritube graana,
poslovnih subjekata i organizacija Unije.
-Ombudsmana bira Europski parlament na mandat od pet godina koji se moe obnoviti.
-Djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela
Ombudsman pomae otkriti i dokazati loe upravljanje u institucijama i tijelima EU, odnosno kada neka
institucija EU propusti uiniti to je trebala, kada to uini na pogrean nain ili kad uini neto to nije
smjela uiniti. Provodi istrage nakon to je podnesena neka tuba ili na vlastitu inicijativu; Djeluje potpuno
neovisno i nepristrano - ne zahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vlade ili organizacije.
Europska sredinja/centralna banka
-Utemeljena je Ugovorom iz Amsterdama 1998. godine, a njeno osnivanje predvieno Ugovorom iz
Maastrichta, kojim je pokrenut projekt stvaranja monetarne unije kao nadogradnje unutarnjeg trita EU.
-Odgovornost za provedbu europske monetarne politike preuzela 1. 1. 1999. godine. Sjedite u Frankfurtu.
Glavni razlog osnivanja - stvaranje monetarne unije s jedinstvenom valutom - eurom. Drave koje
sudjeluju u monetarnoj uniji prenijele su ovlasti nad monetarnom politikom na europsku razinu. Formulacija
i provedba zajednike monetarne politike pripala Europskoj sredinjoj banci.
Glavni zadatak: upravljanje eurom, utvrivanje i provedba monetarne i ekonomske politike EU, kontrola
inflacije. Kontrola inflacije postie se na dva naina:
Kontroliranjem ponude novca. Ako je ponuda novca vea u usporedbi s ponudom roba i usluga, doi e
do inflacije.
Nadzorom trenda cijena i procjenom rizika koji taj trend predstavlja za stabilnost cijena na euro
podruju.
Kontroliranje ponude novca ukljuuje, i utvrivanje kamatnih stopa irom euro podruja
Unutarnja struktura: Izvrni odbor, Upravljako vijee, Ope vijee
Europska investicijska banka osnovana Rimskim ugovorom 1958. Sjedite u Luxembourgu
Glavni zadatak financiranje projekata EU kako bi se osigurao uravnoteen razvoj Unije, a time
ekonomska i socijalna kohezija zemalja lanica. Odluke Banke donose: Vijee guvernera; Odbor
direktora; Upravni odbor
Europski gospodarski i socijalni odborOsnovan 1957. godine u okviru Rimskog ugovora, Europski gospodarski i socijalni odbor (ECOSOC
savjetodavno je tijelo koje zastupa zaposlenike, sindikate, poljoprivrednike, potroae i druge interesne
skupine
koje sainjavaju organizirano civilno
drutvo. ECOSOC zastupa njihova stajalita te brani njihove interese u raspravama o politikama s
Komisijom, Vijeem i Europskim parlamentom. ECOSOC je tako most izmeu Unije i njezinih graana.
Odbor regija: glas lokalnih vlasti
Osnovan 1994. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji, Odbor regija je savjetodavno tijelo koje se sastoji
od predstavnika europskih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor regija mora se konzultirati prije nego li se
donesu odluke Unije o pitanjima kao to su regionalna politika, zatita okolia, izobrazba i promet pitanja

koja se sva tiu lokalne i regionalne vlasti. lanovi su Odbora izabrani opinski i regionalni politiari, esto
lideri regionalnih vlasti ili gradonaelnici. Njih imenuju vlade EU-a.

Osnivanje meunarodnih organizacija

1- 1944/45 - Bretton Wood Twins (Bretonvudski blizanci)- meunarodna trgovinska organizacija
2- Svjetska banka (The World Bank) prua financijsku pomo zemljama u svrhu ekonomskog razvoja i
smanjenja siromatva, te poticanja meunarodnih investicija.
3- Meunarodni monetarni fond (International Monetary Fund), zaduen za nadzor globalnog financijskog
sistema kroz kontrolu kamatnih stopa i bilanci plaanja, kao i za pruanje tehnike i financijske pomoi.
4- 1945 Ujedinjeni narodi (San Francisco), organizacija za odravanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, irenje tolerancije i promicanje potivanja ljudskih prava i
osnovnih sloboda ovjeka.
5- GATTOpi sporazum o carinama i Trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade) kojim je pokrenuta
trgovinska liberalizacija i uklanjanje predratnih protekcionistikih mjera u trgovini robom.