Institucije EU i njihove nadlenosti

Europski parlament
Europski parlament zakonodavno je tijelo EU-a. Izravno ga biraju glasai u dravama
lanicama EU-a svakih pet godina. Posljednji su izbori odrani u svibnju 2014.
Nadlenosti Parlamenta
Parlament ima tri glavna podruja rada:
Zakonodavno

zajedno s Vijeem EU-a donosi propise EU-a na temelju prijedloga Europske komisije

donosi odluke o meunarodnim sporazumima

donosi odluke o proirenjima

preispituje program rada Komisije i poziva Komisiju da predloi zakonodavne akte

Nadzorno

provodi demokratski nadzor svih institucija EU-a

izabire predsjednika Komisije i odobrava Komisiju kao tijelo. Moe podnijeti
prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, kojim se Komisiju obvezuje da podnese ostavku

daje razrjenicu, odnosno odobrava izvrenje prorauna EU-a

razmatra predstavke graana i pokree istrage

raspravlja o monetarnoj politici s Europskom sredinjom bankom

postavlja pitanja Komisiji i Vijeu

promatra izbore
Budetsko

zajedno s Vijeem odluuje o budetu EU-a

odobrava dugoroni budet EU-a (viegodinji financijski okvir)

Sastav:

Broj zastupnika u Europskom parlamentu iz svake drave lanice EU-a priblino

je razmjeran njezinu broju stanovnika, pri emu slijedi naelo opadajue
proporcionalnosti: ni jedna drava lanica ne moe imati manje od est ni vie od 96
zastupnika u Europskom parlamentu, a njihov ukupan broj ne moe biti vei od 751 (750 i
predsjednik). Zastupnici u Europskom parlamentu svrstani su prema politikom opredjeljenju,
a ne nacionalnosti.
Predsjednik zastupa Parlament u odnosima s drugim institucijama EU-a i svijetom te daje
konano odobrenje za proraun EU-a.

Europsko vijee
Na sastancima Europskog vijea elnici zemalja EU-a sastaju se radi odreivanja politikog
programa EU-a. Ono predstavlja najviu razinu politike suradnje izmeu zemalja EU-a.
Kao u jednoj od sedam slubenih institucija EU-a, u Vijeu se (obino etiri puta godinje)
odravaju sastanci na vrhu elnika zemalja EU-a, kojima predsjedava stalni predsjednik.
Nadlenosti Europskog vijea

odluuje o opem usmjerenju i politikim prioritetima EU-a ali ne donosi

zakonodavstvo

bavi se sloenim ili osjetljivim pitanjima koja nije mogue rijeiti na niim
razinama meudravne suradnje

odreuje zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, uzimajui u obzir strateke

interese i implikacije u podruju obrane

nominira i imenuje osobe na odreene visoke poloaje na razini EU-a, na primjer one
u Europskoj sredinoj banci i Komisiji
U pogledu svakog pitanja Europsko vijee moe:

zatraiti od Europske komisije da donese prijedlog o njegovom rjeavanju

povjeriti njegovo rjeavanje Vijeu EU-a

Sastav

Sastav Europskog vijea ine efovi drava ili vlada svih zemalja EU-a, predsjednik Europske
komisije pretraivanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN i visoki predstavnik
EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Predsjednika Europskog vijea, koji ga saziva i njime predsjeda, bira samo Vijee na mandat
od dvije i pol godine, koji se moe jednom obnoviti. Predsjednik predstavlja EU
na meunarodnoj razini.

Vijee Europske unije

U Vijeu se sastaju nacionalni ministri iz svih drava lanica EU-a radi rasprave o
zakonodavstvu, njegove izmjene i donoenja te koordinacije politika. Ministri su
ovlateni obvezati svoje vlade da djeluju u skladu s dogovorima sa sjednica.
Uz Europski parlament Vijee EU-a glavno je tijelo EU-a koje donosi odluke.
Treba ga razlikovati od:

Europskog vijea sastanci na vrhu koji se odravaju etiri puta u godini i na kojima
elnici zemalja EU-a odreuju ope usmjerenje u donoenju politika EU-a
Vijea Europe nije institucija EU-a.
Nadlenosti Vijea EU-a

pregovara o zakonodavstvu EU-a i donosi ga zajedno s Europskim parlamentom na

temelju prijedloga Europske komisije

koordinira politike drava lanica EU-a

razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica Europskog vijea

sklapa sporazume izmeu EU-a i drugih drava ili meunarodnih organizacija

donosi godinji proraun EU-a zajedno s Europskim parlamentom.

Sastav

Vijee EU-a nema stalnih lanova. Umjesto toga, Vijee se sastaje u deset razliitih sastava s
obzirom na podruje politike o kojem se raspravlja. Ovisno o sastavu, svaka drava lanica
alje svojeg ministra nadlenog za odgovarajue podruje politike.
Na primjer, na sastancima Vijea za gospodarske i financijske poslove (Vijee Ecofin)
nazoni su ministri financija svih drava lanica EU-a.
Tko predsjedava sjednicama?
Vijee za vanjske poslove ima stalnog predsjedavajueg visokog predstavnika za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku pretraivanje dostupnih prijevoda na prethodnoj
povezniciEN . Svim drugim sjednicama Vijea predsjedava odgovarajui ministar iz
drave lanice koja trenutano predsjedava Vijeem EU-a.
Na primjer, svim sjednicama Vijea za okoli tijekom estonskoga predsjedavanja predsjedavat
e estonski ministar za okoli.
Sveukupnu dosljednost osigurava Vijee za ope poslove, kojem pomae Odbor stalnih
predstavnika. ine ga stalni predstavnici pri EU-u iz drava lanica EU-a, koji su zapravo
nacionalni veleposlanici pri EU-u.
Drave lanice europodruja
Drave lanice europodruja koordiniraju svoju gospodarsku politiku uz
pomo Euroskupine, koja se sastoji od njihovih ministara gospodarstva i financija.
Euroskupina se sastaje dan prije sjednica Vijea za gospodarske i financijske poslove. O
dogovorima sklopljenim na sastancima Euroskupine slubeno se odluuje u Vijeu sljedeeg
dana, kad o tim pitanjima glasuju iskljuivo ministri drava lanica europodruja.

Europska komisija
Europska komisija politiki je neovisno izvrno tijelo EU-a. Jedina je odgovorna za izradu
prijedloga za novo europsko zakonodavstvo te provodi odluke Europskog parlamenta i Vijea
EU-a.

Nadlenosti Europske komisije

predlae novo zakonodavstvo
Komisija je jedina institucija EU-a koja predlae zakonodavstvo o ijem donoenju odluuju
Parlament i Vijee te kojim se:

tite interesi EU-a i njegovih graana u pogledu pitanja koja se ne mogu uinkovito
rijeiti na nacionalnoj razini

prua toan uvid u tehnike pojedinosti zahvaljujui savjetovanju sa strunjacima i

javnosti.

upravlja politikama i dodjeljuje financijska sredstva EU-a

odreuje prioritete potronje EU-a zajedno s Vijeem i Parlamentom

izrauje godinje proraune koje odobravaju Parlament i Vijee

nadgleda potronju sredstava pod nadzorom Revizorskog suda.

provodi zakonodavstvo EU-a

zajedno sa Sudom Europske unije osigurava ispravnu primjenu prava EU-a u svim
drava lanicama.
predstavlja EU na meunarodnoj razini
zastupa sve drave lanice EU-a u meunarodnim tijelima, osobito u podrujima
trgovinske politike i humanitarne pomoi
pregovara o sklapanju meunarodnih sporazuma u ime EU-a.

Sastav

Politiko vodstvo ini tim od 28 povjerenika (po jedan iz svake drave lanice EU-a), a na
njegovu je elu predsjednik Komisije, koji odluuje tko je nadlean za odreeno podruje
politike.
Kolegij povjerenika sastoji se od predsjednika Komisije, sedam potpredsjednika, ukljuujui
prvog potpredsjednika, i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
te dvadeset povjerenika zaduenih za pojedine resore.

Svakodnevni rad Komisije obavlja njezino osoblje (pravnici, ekonomisti itd.) te je on

organiziran u odjele zvane glavne uprave, od kojih je svaka nadlena za odreeno podruje
politike.
Imenovanje predsjednika
Kandidata predlau nacionalni elnici u Europskom vijeu uzimajui u obzir rezultate izbora
za Europski parlament. Da bi bio izabran, potrebna mu je podrka veine zastupnika u
Europskom parlamentu.
Odabir tima
Predsjedniki kandidat izabire mogue potpredsjednike i povjerenike na temelju prijedloga iz
drava lanica EU-a. Popis kandidata trebaju odobriti nacionalni elnici u Europskom vijeu.
Svaki kandidat iznosi svoje stavove i odgovara na pitanja pred Europskim parlamentom.
Parlament zatim glasuje o tome hoe li prihvatiti kandidate kao tim. Europsko vijee
naposljetku ih imenuje na temelju kvalificirane veine glasova.
Mandat sadanje Komisije zavrava 31. listopada 2019.

Sud Europske unije

Sud tumai pravo EU-a kako bi se osigurala njegova ujednaena primjena u svim dravama
lanicama EU-a i rjeava pravne sporove izmeu nacionalnih vlada i institucija EU-a.
Uz to, u odreenim okolnostima pojedinci, poduzea ili organizacije mogu se obratiti Sudu
ako smatraju da je neka od institucija EU-a povrijedila njihova prava.
Nadlenosti Suda EU-a
Sud donosi odluke u postupcima koji su pokrenuti pred njime. Pet najuestalijih vrsta
postupaka odnosi se na:

tumaenje prava (prethodna pitanja) nacionalni sudovi drava lanica EU-a duni
su osigurati pravilnu primjenu prava EU-a, no sudovi u razliitim dravama mogu ga razliito
tumaiti; ako nacionalni sud ima nedoumice u vezi s tumaenjem ili valjanou odreenog
zakonodavnog akta EU-a, on se moe obratiti Sudu za objanjenje; isti se mehanizam moe
upotrebljavati za utvrivanje usklaenosti nacionalnog zakona ili prakse s pravom EU-a

provedbu prava (tube zbog povrede prava) ovi se postupci pokreu protiv
nacionalnih vlada ako ne djeluju u skladu s pravom EU-a; mogu ih pokrenuti Europska
komisija ili druge drave lanice EU-a; ako Sud utvrdi da je odreena drava lanica prekrila
pravo, ona mora odmah poduzeti mjere da to ispravi; u protivnom se moe pokrenuti drugi
postupak, u kojem se toj dravi moe izrei novana kazna

ponitenje pravnih akata EU-a (tube za ponitenje) ako se smatra da se

odreenim aktom EU-a kre ugovori o EU-u ili temeljna prava, vlade drava lanica EUa, Vijee EU-a, Europska komisija ili (u nekim sluajevima) Europski parlament od Suda
mogu zatraiti da poniti taj akt;
i pojedinci mogu zatraiti od Suda da poniti odreeni akt EU-a koji se izravno odnosi na njih

osiguravanje djelovanja EU-a (tube zbog propusta) Parlament, Vijee i Komisija

duni su donositi odreene odluke u odreenim okolnostima; ako to ne uine, vlade drava
lanica EU-a, druge institucije EU-a ili (uz odreene uvjete) pojedinci ili poduzea mogu se
obratiti Sudu

kanjavanje institucija EU-a (tube za naknadu tete) svi pojedinci ili poduzea
koja pretrpe tetu zbog djelovanja ili propusta EU-a ili njegova osoblja protiv njih mogu
podnijeti tubu pred Sudom.
Sastav
Sud se sastoji od tri tijela:

Sud rjeava zahtjeve za prethodne odluke koje podnose nacionalni sudovi, odreene
postupke za ponitenje i albene postupke

Opi sud donosi odluke u postupcima za ponitenje koje su pokrenuli pojedinci,

poduzea i, u nekim sluajevima, vlade drava lanica EU-a; to u praksi znai da se ovaj sud
uglavnom bavi predmetima povezanima s pravom trinog natjecanja, dravnim potporama,
trgovinom, poljoprivredom i igovima

Slubeniki sud sudi u sporovima izmeu Europske unije i njezina osoblja.

Sve suce i nezavisne odvjetnike zajedno imenuju nacionalne vlade na mandat od est godina,
koji se moe obnoviti. Za svaki sud suci izabiru predsjednika na mandat od tri godine, koji
se moe obnoviti.

Europska sredinja banka (ESB)

Europska sredinja banka (ESB) upravlja eurom te odreuje i provodi gospodarsku i

monetarnu politiku EU-a. Njezin je glavni cilj odrati stabilnost cijena i time potaknuti
gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Nadlenosti ESB-a

odreuje kamatne stope po kojima dodjeljuje zajmove komercijalnim

bankama u europodruju (koje se naziva i eurozona) i tako upravlja koliinom novca u
optjecaju i inflacijom

upravlja deviznim priuvama europodruja i kupnjom ili prodajom valuta radi

odravanja ravnotee deviznih teajeva

osigurava da nacionalna tijela nadziru financijska trita i institucije te da platni

sustavi funkcioniraju na uinkovit nain

osigurava sigurnost i stabilnost europskog bankarskog sustava

izdaje odobrenja za izradu euronovanica dravama lanicama europodruja

nadzire kretanja cijena i procjenjuje rizike za njihovu stabilnost.

Sastav
Predsjednik ESB-a predstavlja Banku na europskim i meunarodnim sastancima na visokoj
razini. ESB ima tri sljedea tijela za donoenje odluka:

Upravno vijee glavno tijelo za donoenje odluka

Sastoji se od Izvrnog odbora (vidjeti u nastavku) i guvernera nacionalnih sredinjih banaka
drava lanica europodruja.

Izvrni odbor upravlja svakodnevnim radom ESB-a

Sastoji se od predsjednika i potpredsjednika ESB-a i etiri druga lana koje su na mandat od
osam godina imenovali elnici drava lanica europodruja.

Ope vijee ima savjetodavnu i koordinacijsku ulogu

Sastoji se od predsjednika i potpredsjednika ESB-a i guvernera nacionalnih sredinjih banaka
svih drava lanica EU-a.

Europski revizorski sud (ERS)

Kao neovisni vanjski revizor EU-a Europski revizorski sud titi interese poreznih obveznika
EU-a. Nema zakonske ovlasti, ve pridonosi unaprjeivanju naina na koji Europska
komisija upravlja proraunom EU-a i izvjeuje o financijama EU-a.
Nadlenosti Europskog revizorskog suda

provodi reviziju prihoda i rashoda EU-a, provjerava jesu li financijska sredstva EU-a
ispravno prikupljena i upotrijebljena, jesu li tono prikazana te ostvaruju li vrijednost za
uloeni novac

provjerava svaku osobu ili organizaciju koja upravlja financijskim sredstvima EUa, to ukljuuje i provjere na licu mjesta u institucijama EU-a (osobito u Komisiji), dravama
lanicama EU-a i dravama koje primaju pomo od EU-a

predstavlja nalaze i sastavlja preporuke u izvjeima o reviziji za Europsku komisiju i

nacionalne vlade

mogue prijevare, korupciju ili druge nezakonite aktivnosti prijavljuje Europskom

uredu za borbu protiv prijevara (OLAF)

sastavlja godinje izvjee za Europski parlament i Vijee EU-a, koje Parlement

pregledava prije donoenja odluke o odobrenju Komisijinog upravljanja proraunom EU-a

iznosi svoje struno miljenje tvorcima politika EU-a o tome kako bi se upravljanje
financijama EU-a moglo unaprijediti i uiniti transparentnijim za graane.
Osim toga, Revizorski sud objavljuje miljenja o zakonodavstvu u izradi koje e utjecati na
upravljanje financijama EU-a, kao i dokumente o stajalitu, preglede i ad hoc publikacije o
pitanjima povezanima s javnim financijama EU-a.
Da bi bio djelotvoran, Revizorski sud mora biti neovisan o institucijama i tijelima u kojima
provodi reviziju. U tu svrhu moe odluivati:

to e biti predmet revizije

kako e provesti reviziju

kako e i gdje predstaviti svoje nalaze.

Revizorske aktivnosti Suda uglavnom se odnose na Europsku komisiju, glavno tijelo
odgovorno za izvrenje prorauna EU-a. No Sud usko surauje i s nacionalnim vlastima jer
Komisija veinom financijskih sredstava EU-a (oko 80 %) upravlja zajedno s njima.
Sastav
lanove Suda imenuje Vijee nakon savjetovanja s Parlamentom na mandate od est
godina, koji se mogu obnoviti. Oni meu sobom izabiru predsjednika na mandat od tri godine
(koji se isto moe obnoviti).

Europska sluba za vanjsko djelovanje (ESVD)

Europska sluba za vanjsko djelovanje diplomatska je sluba EU-a. Njezina je uloga uiniti
vanjsku politiku EU-a to dosljednijom i uinkovitijom te time poveati utjecaj EU-a u
svijetu.
ime se bavi Europska sluba za vanjsko djelovanje?

pomae visokoj predstavnici Unije provoditi vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a

upravlja diplomatskim odnosima i stratekim partnerstvima s dravama koje nisu

lanice EU-a

surauje s nacionalnim diplomatskim slubama drava lanica EU-a, UN-a i drugih

vodeih svjetskih sila.

Primjeri iz prakse ukljuuju:

uspostavu mira politikom, gospodarskom i praktinom potporom

jamenje sigurnosti u okviru zajednike sigurnosne i obrambene politike

odravanje prijateljskih odnosa s dravama koje granie s EU-om u okviru europske

susjedske politike

pruanje razvojne i humanitarne pomoi i odgovor na krizu

borbu protiv klimatskih promjena i rjeavanje pitanja ljudskih prava.

Sastav
Europska sluba za vanjsko djelovanje pod vodstvom je efice vanjskih poslova EU-a,
tj. visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Slubu ine:

u Bruxellesu struno osoblje iz Vijea EU-a, Europske komisije i diplomatskih

slubi drava lanica EU-a

u svijetu mree veleposlanstava EU-a (delegacije EU-a)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo EU-a koje ine
predstavnici organizacija radnika i poslodavaca te drugih interesnih skupina. EGSO
dostavlja miljenja o europskim pitanjima Europskoj komisiji, Vijeu EU-a i Europskom
parlamentu te tako djeluje kao most izmeu institucija EU-a, koje donose odluke, i graana
EU-a.
Nadlenosti EGSO-a
Omoguuje interesnim skupinama da slubeno iznesu svoje miljenje o zakonodavnim
prijedlozima EU-a. Njegove su tri kljune zadae:

osigurati da se politika i pravo EU-a prilagode gospodarskim i socijalnim uvjetima,

traenjem konsenzusa u cilju ispunjenja zajednikog interesa

promicati participativnost u EU-u dajui glas organizacijama radnika i poslodavaca i

drugim interesnim skupinama te osiguravajui dijalog s njima

promicati vrijednosti europske integracije te jaati ulogu participativne demokracije

i organizacija civilnog drutva.
Sastav

lanovi EGSO-a predstavljaju dvije strane industriju i drutvene interesne skupine iz

cijele Europe. Predlau ih nacionalne vlade, a na petogodinji mandat, koji se moe obnoviti,
imenuje ih Vijee EU-a. Broj lanova iz svake drave ovisi o njezinu broju stanovnika.
EGSO bira svojeg predsjednika i dva potpredsjednika na mandat od dvije i pol godine.
lanovi pripadaju jednoj od triju skupina:

poslodavci

radnici

druge interesne skupine (npr. poljoprivrednici, potroai).

Odbor regija (OR)

Odbor regija savjetodavno je tijelo EU-a koje ine izabrani lokalni i regionalni predstavnici
iz svih 28 drava lanica. Oni u Odboru regija iznose svoja miljenja o zakonodavstvu EU-a
koje izravno utjee na regije i gradove.
ime se bavi Odbor regija?
Odbor regija omoguuje regijama i gradovima da slubeno iznesu svoje stavove u
zakonodavnim postupcima EU-a i tako osigurava potovanje poloaja i potreba regionalnih i
lokalnih vlasti.

Europska komisija, Vijee EU-a i Europski parlament duni su se savjetovati s

Odborom regija pri izradi zakonodavstva o pitanjima koja se odnose na lokalnu i regionalnu
upravu , primjerice zdravstvo, obrazovanje, zapoljavanje, socijalnu politiku, gospodarsku i
drutvenu koheziju, promet, energetiku i klimatske promjene
ako to ne uine, Odbor regija predmet moe uputiti Sudu
kad se Odboru regija dostavi zakonodavni prijedlog, on sastavlja i
donosi miljenje te ga prosljeuje relevantnim institucijama EU-a
odbor regija donosi i miljenja na vlastitu inicijativu.
Sastav
lanovi Odbora regija izabrani su predstavnici u lokalnim ili regionalnim tijelima vlasti.
Svaka drava predlae lanove po svojem izboru, a Vijee EU-a imenuje ih na petogodinje
mandate, koji se mogu obnoviti. Broj lanova po dravi ovisi o broju stanovnika te drave.

Europska investicijska banka (EIB

Europska investicijska banka (EIB) u zajednikom je vlasnitvu drava lanica EU-a. Njezina
je uloga:

dati poticaj zapoljavanju i gospodarskom rastu u Europi

podrati mjere za ublaavanje klimatskih promjena

promicati politike EU-a izvan granica EU-a.

Nadlenosti EIB-a
Posuuje novac na tritima kapitala te ga pozajmljuje uz povoljne uvjete za projekte
usklaene s ciljevima EU-a. Otprilike 90 % zajmova daje se za projekte u EU-u. Novac se
nikad ne uzima iz prorauna EU-a.
EIB nudi tri glavne vrste proizvoda i usluga:

davanje zajmova obuhvaa oko 90 % ukupnih financijskih obveza EIB-a; ova

banka daje zajmove klijentima svih veliina kako bi potakla gospodarski rast i zapoljavanje,
a ta potpora esto pridonosi privlaenju drugih ulagaa

spajanje zajmova ovime se klijentima omoguuje da kombiniraju EIB-ovo

financiranje s dodatnim ulaganjem

savjetovanje i tehnika pomo za ostvarenje najvee vrijednosti za uloeni novac.

Zajmove u iznosu veem od 25 milijuna eura EIB daje izravno. Kad je rije o manjim
zajmovima, EIB otvara kreditne linije za financijske institucije koje zatim pozajmljuju
sredstva vjerovnicima.
Sastav
Sve drave lanice EU-a dioniari su EIB-a. Odluke donose sljedea tijela
-Vijee guvernera ine ga ministri (uglavnom ministri financija) iz svih drava lanica EUa; odreuje opu kreditnu politiku;
-Upravno vijee njime predsjedava predsjednik EIB-a; sastoji se od 28 lanova koje su
imenovale drave lanice EU-a i jednog lana kojeg je imenovala Europska komisija;
odobrava poslove davanja i uzimanja zajmova;
-Upravni odbor izvrno tijelo Banke, bavi se njezinim svakodnevnim poslovanjem.
-Odbor za reviziju provjerava izvode li se aktivnosti EIB-a na pravilan nain.
-Odjeli Banke provode odluke uprave.

Europski ombudsman
Europski ombudsman istrauje pritube na nepravilnosti u postupanju institucija ili drugih
tijela EU-a. Mogu ih podnijeti dravljani drava lanica ili osobe sa stalnim boravitem u
dravi lanici te udruge ili poduzea sa sjeditem u EU-u.
to radi Ombudsman?
Ombudsman istrauje razliite vrste upravnih nepravilnosti, na primjer:

nepravednost

diskriminaciju

zloupotrebu ovlasti

nedostatak informacija ili odbijanje pruanja informacija

nepotrebne odgode

nepravilne postupke.
Kako se odabire Ombudsman?
Europski parlament bira Ombudsmana na petogodinji mandat koji se moe obnoviti. To je
jedna od prvih zadaa novoizabranog Parlamenta.

Europski nadzornik za zatitu podataka (EDPS)

U okviru svojih dunosti institucije i tijela EU-a ponekad obrauju osobne podatke
graana u elektronikom, pisanom ili vizualnom obliku. Obrada podrazumijeva prikupljanje,
biljeenje, pohranu, dohvaanje, slanje, blokiranje ili brisanje podataka. Zadaa europskog
nadzornika za zatitu podataka jest osigurati pridravanje strogih pravila o zatiti
privatnosti koja vrijede za te aktivnosti.
Nadlenosti europskog nadzornika za zatitu podataka

nadzire obradu osobnih podataka koju izvodi administracija EU-a kako bi osigurao
usklaenost s pravilima o zatiti privatnosti

savjetuje institucije i tijela EU-a o svim aspektima obrade osobnih podataka te

povezanim politikama i zakonodavstvu

rjeava pritube i provodi istrage

surauje s nacionalnim tijelima drava lanica radi osiguravanja dosljednosti u zatiti
podataka
prati nove tehnologije koje mogu utjecati na zatitu podataka.