UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

Odsjek Sociologija,
Odjske politologija usmjerenje Meunarodni odnosi i diplomatija
-

usmjerenje Upravljanje dravom

ifra predmeta:
Naziv predmeta: METODOLOGIJA EMPIRIJSKIH ISTRAIVANJA
Nivo: Master
Godina: I
Semestar:I
Broj ECTS: 6
Status:
Broj sati sedmino: 3+2
45+30
Obavezan/zajedniki
Odgovorni nastavnik: prof. dr. Senadin Lavi
E mail:lavics@fpn.unsa.ba
Konsultacije: Ponedjelajk 09:00 11:00; Srijeda 09:00 11:00
Suradnik u nastavi: mr. sci. Amer Osmi
e-mail: osmica@fpn.unsa.ba
Konsultacije: Utorak 09:00 11:00; etvrtak 09:00 11:00
1.CILJ I SADRAJ PREDMETA
Studenti e se upoznati i ovladati metodolokim aspektima istraivanja. Bit e osposobljeni da
definiraju bitna metodoloka pravila u empirijskim istraivanjima kao i da samostalno
identificiraju i istrauju aktualne drutvene probleme.
1.1. Preduslovan predmet: 1.2.Osnovne tematske
1. Znanost, istraivanje, drutvo.
jedinice
2. Odabir i definiranje PROBLEMA istraivanja
3. Izbor podruja znanstvene analize (Rad na literaturi; Pitanja
intersdisciplinarnosti istraivanja)
4. Odreivanje ciljeva znanstvenog istraivanja (Pragmatiko-drutveni
ciljevi; Spoznajno-znanstveni ciljevi: znanstvena deskripcija, klasifikacija,
eksplanacija i prognoza)
5. Design (nacrt) istraivanja (Vanost nacrta istraivanja, proces
istraivanja, istraivaki krug, tipovi nacrta istraivanja...)
6. Komparativni design (nacrt) istraivanja (Longitudinalni, transverzalni,
komparativni, eksperiment, studija sluaja, ex post facto istraivanje...)
7. Rad na terenu i prikupljanje podataka (Terenski rad istraivaa,
Feldforschung/fieldwork; metode za prikupljanje podataka: posmatranje,
ispitivanje, analiza sadraja)
8. Unos podataka i stvaranje Data base (baze podataka)
9. Obrada podataka.
10. Interpretacija podataka i pisanje znanstvenog izvjetaja
1.3.Rezultati uenja
Uspjenom obradom predmeta student e biti u stanju da uestvuje u
definisanju bitnih metodolokih pravila, uestvuje i samostalno obradi
istraivake probleme manjeg kapaciteta i sloenosti. Student e moi da
razumije razvoj informacijskih tehnologija u metodologiji, nain
analiziranja podataka u bazama podataka i pisanje analitikih
interpretacija.
-

2.ORGANIZACIJA NASTAVE I OCJENJAVANJA

procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i zavrna provjera znanja;
bodovanje po osnovu prisustva nastavnom procesu, kolokvij, izrade istraivakog rada, te
aktivnosti tokom izvoenja vjebi;
eventualno drugi oblici evaluacije anketa i sl.
student je duan voditi biljeke tokom predavanja i vjebi, jer e iste predati na karaju semestra
i na osnovu biljeki pristupiti kolokviju ovog predmeta.
da bi student imao pravo pristupa zavrnoj provjeri znanja obavezan je poloiti midterm, biti
prisutan na 80% predavanja i vjebi tokom semestra te kolokvirati gradivo tokom semestra.
student nee moi pristupiti eventualnom popravnom ispitu ukoliko nije pohaao predavanja i
vjebe (minimalno 80%).
student je u toku semestra obavezan uraditi naunoistraivaki rad i kolokvirati nastavano
gradivo koje je sluao/la tokom semestra, u protivnom nema pravo pristupiti zavrnoj i
popravnoj provjeri znanja.
konaanuspjehstudentanakonsvihpredvienihoblikaprovjereznanjavrednujeseiocjenjujesistem
omuporedivimsaECTSsistemom, kojijedefiniranlanom 13. Pravila studiranja za prvi ciklus
studija
na
Univerzitetu
u
Sarajevu
http://www.fpn.unsa.ba/wpfpn/wpcontent/uploads/docs/Pravila-studiranja-za-I-ciklus-studija.pdf

2.1. Nain izvodjenja

nastave

2.2.Sistem ocjenjavanja

Opis aktivnosti %
1. Ex katedra
2. Diskusija
3. Prezentacije
4. Gosti predavai
5. Vjebe
Uee u ocjeni %
1. Midterm
2. Prisustvo na nastavi
3. Kolokvij I
4. Naunoistraivaki rad
5. Kolokvij II
6. Zavrni ispit

2.3.procjena znanja
studenata

30 %
10 %
20 %
10 %
30 %
(15 bodova )
15%
(obavezno 8 bodova)
(5 bodova)
5%
(obavezno 80%)
(10 bodova)
10%
(10 bodova)
10%
(10 bodova)
10%
(50 bodova)
50%
(obavezno 26 bodova)

Midterm: pismena provjera znanja, kolokvij

Ispiti: zavrni, popravni i septembarski ispitni rok, pismena ili usmena
provjera znanja.
3.LITERATURA

3.2.OBAVEZNA
LITERATURA

3.2.IRA LITERATURA (115)

1. Lavi, S., Metodoloke rasprave, Fakultet politikih nauka,

Sarajevo, 2014.
2. Petz, B./Kolesari, V./Ivanec D., Petzova statistika Osnoovne
statistike metode za nematematiare, Naklada Slap, Zabreb,
2012.
3. Michon, F./ Mesihovi, N./Les-Wieczorek, D.,Metode i tehnike
drutvenih/ekonomskih istraivanja, Sarajevo, 1991.
4. Burnham, P./Gilland, K./Grant, W./Layton-Henry, Z.,Metode
istraivanja politike, Zagreb, 2006.
5. Kuba, L./Koking, J.,Metodologija izrade naunog teksta,
Podgorica, 2003.
6. Van Evra, S.,Guide to Methodology for Students of Political
Science, 1997.
7. Goode, W./Hatt, P., Metodi socijalnog istraivanja, Vuk Karadi,
Beograd, 1966.

1. Helmut, K.,Empirische Sozialforschung, Stuttgart, 2006.

2. Manfred, L.,Grundlagen qualitativer Feldforschung, Wien, 2000.
3. Vujevi, M.,Uvoenje u znanstveni radu podruju drutvenih
znanosti, Zagreb, 2006.
4. Filipovi, M.,Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Svjetlost,
Sarajevo 2004.
5. Gilli, G.A.,Kako se istrauje, Zagreb, 1994.
6. Ritsert J.,Einfhrung in die Logik der Sozialwissenschaften, WDB,
Mnster, 1996,
7. Diekmann A.,Empirische Sozialforschung,Rowohlt, Reinbeck bei
Hamburg, 2001
8. Atteslander P.,Methoden der empirischen Sozialforschung,
Berlin, 1995.
9. Kuki, S./Marki, B., Metodologija drutvenih znanosti metode,
tehnike, postupci i instrumenti znanstvenoistraivakog rada,
Ekonomski Fakultet Sveuilite u Mostaru, Mostar, 2006.
10. Lavi, S., Pluralistika racionalnost, DES, Sarajev, 2004.
11. Haralambos, M./Holborn, M., Sociologija Teme i perspektive,
Golden marketing, Zagreb, 2002.
12. Giddens, A., Sociologija, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd,
2003.
13. Ibrulj, N., Stoljee rearaniranja. Eseji o identitetu, znanju i
drutvu, Filozofsko drutvo Theoria, Sarajevo, 2005.
14. Popper, K. R., Logika naunog otkria, Nolit, Beograd, 1973.
15. Lakatos, I./Musgrave, A. (eds.), Kritika i rast saznanja, Plato,
Beograd, 2003.

IZVEDBENI PLAN NASTAVE I VJEBI

Radna
Datum/
sedmica sat
1.
2.

3.

4.
5.

6.
7.

8.
9.

10.

11.

Naziv tematske cjeline

Znanost, istraivanje, drutvo.
Metodoloke pozicije u 20. stoljeu logiki
empirizam
(neopozitivizam)

kritiki
racionalizam socijalni konstruktivizam.
(Metodoloke rasprave str. 87 108)

Plan vjebi

Datum/
sat

Definiranje kljunih
pojmova u
empirijskim
socijalnim
istraivanjima
KVANTITATVNI METODOLOKI PRISTUP U Deskriptivna
ISTRAIVANJU:
statistika (SPSS)
Odabir i definiranje PROBLEMA istraivanja;
Izbor podruja znanstvene analize
Definiranje pojmova i pojmovna analiza; Rad Deskriptivna
na literaturi
statistika (SPSS)
Odreivanje ciljeva znanstvenog istraivanja Deskriptivna
(Pragmatiko-drutveni ciljevi; Spoznajno- statistika (SPSS)
znanstveni ciljevi: znanstvena deskripcija,
klasifikacija, eksplanacija i prognoza)
Postavljanje
hipoteza;
Identifikacija, Deskriptivna
klasifikacija i operacionalizacija varijabli
statistika (SPSS)
Design (nacrt) istraivanja (Vanost nacrta Deskriptivna
istraivanja, proces istraivanja, istraivaki statistika (SPSS)
krug,
tipovi
nacrta
istraivanja...);
Komparativni, longitudinalni, transverzalni i
eksperimentalni nacrt istraivanja, studija
sluaja, ex post facto istraivanje
MIDTERM
Analiza MIDTERMA
Rad na terenu i prikupljanje podataka Inferencijalna
(Terenski rad istraivaa, Feldforschung / statistika
fieldwork; metode za prikupljanje podataka: (SPSS)
posmatranje, ispitivanje, analiza sadraja);
Unos podataka i stvaranje Data base (baze
podataka); Obrada podataka; Interpretacija
podataka i pisanje znanstvenog izvjetaja
KVALITATIVNI METODOLOKI PRISTUP U Inferencijalna
ISTRAIVANJU:
statistika
Teorijske
paradigme
kvalitativnih (SPSS)
istraivanja: hermeneutiko-fenomenologijska
paradigma, simboliki interakcionizam i
etnografija, kritika teorija i socijalni
konstrukcionizam
Nacrt kvalitativnog istraivanja: a) faza Inferencijalna
zagrijavanja: kljuno pitanje studije, odabir statistika
terena i sudionika, pristup terenu, trajanje (SPSS)
studije,
odabir
istraivake
strategije
(etnografska metoda, biografija, usmena
povijest, etnometodologija, studija sluaja,
participirajua
opservacija,
terensko

12.

13.

14.
15.
16.

istraivanje, naturalistike studije, studije

simbolikog
interakcionizma,
mikroetnografija, interpretativna istraivanja,
akcijska istraivanja, narativi, historiografija...),
mjesto teorije u istraivanju, identificiranje
predrasuda kod istraivaa, identifikacija
prikladnih i normativnih procedura; b) faza
vjebe; c) faza smirivanja: triangulacija; d)
faza prikupljanja podataka; e) faza
povlaenja; f) faza pisanja istraivakog
izvjetaja
Struktura nacrta kvalitativnog istraivanja:
izrada temeljnog nacrta istraivanja a) faza
refleksije:
identificiranje
predmeta
istraivanja, identificiranje paradigmatskih
perspektiva i b) faza planiranja: odabir polja
istraivanja, odabir istraivake strategije,
priprema
istraivaa,
usavravanje
istraivakog pitanja, metodska triangulacija),
Studija sluaja: povijesna studija sluaja,
opservacijska studija sluaja, narativna studija
sluaja, situaciona analiza, kritika studija
sluaja, viestruka studija sluaja
Metodologija grounded theory
Znanost, istraivanje, drutvo.
ZAVRNI ISPITI

Inferencijalna
statistika
(SPSS)

Inferencijalna
statistika
(SPSS)