TVRDE SUSTAVSKE METODE

UVOD

TEORIJA SUSTAVA
Teorija sustava je skupni naziv za sustavske znanosti, tj. ona je
metateorija ili sustav sustavskih znanosti.
Vrijeme bitnih promjena koje je omoguilo dalji razvoj znanosti i
drutva nastupilo je s 20. st. (Norbert Wiener - otac Kibernetike). Teorija
sustava nastala je u tom vremenu novih spoznaja i shvaanja (Ludvig von
Bertalanffy). On je 1937. na simpoziju u Chicagu istupio s referatom o
potrebi stvaranja ope teorije i metode kojom bi se rjeavali teorijski i
praktini problemi raznih podruja znanosti. Nakon 2. svj. rata formirano je
Drutvo za razvoj Ope teorije sustava.
U razdoblju nastajanja i razvoja teorije sustava stvarali su se razlozi i
uvjeti za orjentaciju ukupne znanosti na drugaija shvaanja prirode.Ta
nova shvaanja prihvatila su objanjenje probabilistikog tumaenja svijeta
s kraja 19. st. 20. st. je probabilizmu dodalo Einsteinovu teoriju relativnosti
na koju se nadovezala kvantna fizika. U 80.-im godinama 20. st. formirana
je i teorija deterministikog kaosa koja zaokruuje suvremeno shvaanje
prirode i drutva.
U tim uvjetima razvija se niz znanstvenih disciplina koje u svojoj paradigmi
imaju te nove spoznaje, a paradigmu ini sustavsko miljenje.
Sustavsko miljenje predstavlja temelj metodologije Teorije sustava. To je
nain miljenja koji svaki problem ili dio stvarnosti promatra kao sustav.
Do XX st. dominantan nain miljenja i rjeavanja problema bilo je klasino
analitiko miljenje:
-

deterministiki pogled na svijet,

problemi se rjeavaju izolirano od okoline - jednostrano,

dominira induktivno istraivanje,

o cjelini se zakljuuje na osnovu dijelova, itd.

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

Prema sustavskom miljenju svaka se pojava promatra kao sustav

koji je istovremeno i dio ire okoline.
Pod utjecajem sustavskog miljenja formirala se i Teorija sustava kao
skupni naziv za sustavske znanosti.
Saeti pregled kljunih sustavski teoriskih doprinosa i sustavskih metoda
dat je na slici:

TEORIJA SUSTAVA

GST
(METAMETODOLOG
IJA)
KIBERNETIKA
TVRDI
SUSTAVI
MEHKI
SUSTAVI

METODOLOKI
KOMPLEMENTARI
ZAM
(CST)

PRVOG
REDA
DRUGOG REDA

FUZZYSUSTAV
I
VIABILNI
SUSTAVI
IVI SUSTAVI

GST (GENERAL SYSTEMS THEORY) je kljuno izvorite sustavskog miljenja.

Ono je prije pristup i metametodologija negoli klasina teorija.

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

Tvrde sustavske metode

Osnovne znaajke tvrdih sustava odnosno tvrde sustavske metodologije
jesu dobro definirane strukture i procesi, mjerljiva svojstva te mogunost
predvianja i upravljanja ponaanjem. ovjek moe biti dio tog sustava, ali
njegova uloga i specifina pomaanja nisu kjuni u ponaanju sustava.
Atribut tvrdi prvenstveno se odnodi na kvantitativnu opisivost i
predvidivost kroz temeljne zahtjeve i ciljeve. injenice osnova su na kojima
poiva koncept i metodologija rjeavanja problema. ivotni nadzor ili
pogled uzima se u obzir, ali ne kao dominantno podruije analize.
Tvrdi sustavski pristup ili koritenje prilika/mogunosti predstavlja
slijedee:
-

Problem/prilike se mogu identificirat, opisat i rijeavat svoenjem

na sustavni model,
Postoji optimalno rijeenje ili barem neko rjeenje koje je

superiornije u odnosu na ostala,

Mjerljive kvantitativne performanse,
Modeli se temelje na matematikim ili formaliziranim relacijama,
Postoji visok stepen podudarnosti kod klijenata u pogledu prirode

problema/prilike i opih ciljeva,

Percepcija problema od strane klijenta i nadzor su poznati.

Tvrdi sustavski pristup pretpostavlja odreenu polaznu percepciju

problema i jasne odnose izmeu analitiara i klijenta. Klijent ili skup
klijenata obuhvata i one koji imaju problem, kao i ostale aktere kiji imaju
interes ili mogu biti tangirani rijeenjem. U nekim sluajevima mogue je
da analitiar, vlasnik i onaj koji ima probelm-budu objedinjeni u jednoj
osobi.
Problemska percepcije ilustrirana je na na slici. Ve u inicijalnoj fazi postoji
percepcija problema i eljene situacije tako da zadatak analitiara pastaje
ostvariti prijlaz:
Snow

Sfut

Na efikasan i efektivan nain, uz respektiranje datih ogranienja.

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

NADZOR /
GLEDITE
(WELTANSCHAU
UNG)

Snow

Sfut
POBOLJANJA
ZADOVOLJENJE

POTREBE/ZAHTJVA
INOVIRANJE

Termin tvrde sustavske metaode ne ozneva jednu metodu ve skupinu

metoda koje su dosad razvijene kroz :
- sistemsko ininjerstvo (SYSTEMS ENGINEERING-SE)
- podrku odluivanju (DECISION SUPPORT -DC)
Obje skupine metoda polaze od nekih opih naela i pretpostavki, odnosno
metodolokih okvira karakteristinih za tvrde suustavske metode. Razlike
izmeu njih nastaju zbog toga to DS-metode imaju naglasak na rijeavaju
strategiskih i taktkih problema u organizaciji, to u pravilu zahtjeva i
informatiku podtrku. Zakljuak DS-studije moe zahtjevati novi
informacijsko/komunikacijski sustav ili raunarsku mreu. Teite SEmetoda upravo je na dizajniranju takvih tehnikih sustava koji e

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

zadovoljiti postavljene zahtjeve klijenata. U praksi je esto potrebno

ukomponirati oba aspekta(DS i SE), istovremeno, zajedno s konceptima
koji omoguuju razumjevenje problema za koji se dizajniraju rijeenja.
Za potrebe i razvo informaciskih sustava razvijen je vei broj metoda i
metodika koje su dostupne kao komercijalni proizvod na tritu. Za razliku
od klasunih programskih pristupa sve uspjenije metodike razvoja
informaciskih sustava ukljuuju slijedee postavke:
-

Konceptualno razumjevanje problrma,

Planski razvoj, vezan uz strategiju i ciljeve poslovanja,
Multidisciplinarnost i ukljuenost korisnika u ininjerski razvo,
Koritenje savremenih pomagala i dr.

U ranoj fazi dizajniranja informaciskog sustava kljuno je pitanje i izrada

modela procesa i/ili modela podataka i informacija objektnog sustava
odnosno podruija od interesa. To moe biti organizacija ili neki njen dio.
Na koncepzualnoj razini potrebno je postii cjelovit i konzistentan opis
objektnog sustava koji e se preslikati na vanjsku i unutarnju razinu
informaciskog sustava.
Slijedei mogel prikaz sustavskog ininjerstva ravijen je kao rezultat
iskustva u Bell-ovim loboratorijama za telefone.
1. DEFINIRANJE PROBLEMA
- Definirati potrebe (istraivanje potreba)
- Istraiti okolinu
- Navesti sustavske inpure, outpute i njihove relacije
- Definirati granicu sistema
2. IZABRATI CILJEVE
- Navesti ciljeve
- Optimizirati vrijednost sustava
3. SUSTAVSKA SINTEZA
- Sakupiti alzernative
- Odrediti sustavu funkciju
- Definirati podsustave
- Koristiti kreativnost
4. SUSTAVSKA ANALIZA
- Odluiti ta e se analizrat
- Izabrati analitiki alat
- Utvrditi nestabilan zakljuak
- Uoprediti sustavske performanse sa ciljevima
5. IZABRATI OPTIMALNI SUSTAV

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

- Definirati kriterij za izbor

- Procjeniti zakljuak- rangirati alternative
- Dokumentirati odbaene alternative
6. PLANOVI ZA AKCIJE
- Napisati izvjetaj
- Promovirati plan sustava

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

ZAKLJUAK
Svijet se moe smatrati sustavo sa mnogo podsustava i u tom sluaju mi ga
prouavamo sustavski. Takoe svije je i problematian, pa ak i kaotian ali ga
prouavamo sustavski. Ovakav odnos vrijedi i za tvrde sustavskih metoda
naspram mehkih susutavskih metoda.
Za tvrde sustavske metode vrijedi da za cilj koji
odgovarajui sustav koji to moe da naprav/ izvri.

se treba dosti ima ia

Da bi se problem mogao rijeiti primjenom tvrdih sustavskih metoda neophodno

je da:

Se problem moe identificirat, opisat i rijeavat svoenjem na

sustavni model,
Postoji optimalno rijeenje ili barem neko rjeenje koje je

superiornije u odnosu na ostala,

Mjerljive kvantitativne performanse,
Se modeli temelje na matematikim ili formaliziranim relacijama,
Postoji visok stepen podudarnosti kod klijenata u pogledu prirode

problema i opih ciljeva,

Percepcija problema od strane klijenta i nadzor su poznati

Alibai Velid, JUNI 2009.

TVRDE SUSTAVSKE METODE

LITERATURA
INTERNET
http://de.wikipedia.org/wiki/System#Systeme_im_Sinne_der_Systemtheori
e
www.acasa.upenn.edu/JGsystems.pdf
www.cs.stir.ac.uk/~dec/teaching/CSC9T4/lectures/HardSys.pdf

http://en.wikipedia.org/wiki/Hard_systems
www.cms.livjm.ac.uk/www/homepage/cmsalaws/pages/fldr/bsa.htm

Alibai Velid, JUNI 2009.