Ekonomika sistema sigurnosti

Reforma odbrambenog sistema u postdejtonskom periodu-demilitarizacija

Smanjenje brojnog stanja OS u BiH nakon Dejtonskog mirovnog
sporazuma

*faza masovne demobilizacije personala (1996-2000)-uloga Svjetske banke

*faza reforme odbrane (2000-2009)-uloga NATO saveza
*faza tranzicije personala (2010- )-uloga organa i institucija BiH
Od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, odbrana je
predstavljala posebno osjetljivo pitanje u Bosni i Hercegovini. Broj pripadnika
do tada zaraenih strana se tokom 1996. godine procjenjivao na blizu 250
hiljada vojnika. Postepena transformacija odbrambenog sektora u Bosni i
Hercegovini, voena najveim dijelom pod pokroviteljstvom NATO-a i OSCEa, postepeno je vodila njegovoj konsolidaciji. Taj proces se kretao od
razoruavanja, demobilizacije i reintegracije pripadnika vojski unutar Bosne i
Hercegovine do izgradnje mjera povjerenja i promovisanja demokratskih
principa u sektoru sigurnosti.
Mirovnim sporazumom je utvreno postojanje posebnih vojski u svakom od dva
entiteta u okviru drave, jedne u Republici Srpskoj i druge u Federaciji BiH.
Situacija se dalje komplikovala u Federaciji BiH, gdje je vojska bila podijeljena
na dvije komponente, zasnovane na etnikoj pripadnosti bonjakom i
hrvatskom narodu. Ove vojske su bile ustrojene sa svrhom odbrane svakog od
tri konstitutivna naroda od druga dva naroda, a ne od mogueg vanjskog
agresora na BiH.
Dok je Predsjednitvo BiH imalo ovlasti vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga
u BiH, kako su se tada nazivale postojee vojne strukture, entiteti su imale

kontrolu nad svojim komponentama oruanih snaga putem entitetskih

ministarstava odbrane. Oruane snage u BiH, brojale su nakon prvog
ustrojavanja oko 46.000 vojnika, te posjedovale dovoljno tekog naoruanja da
opreme i znaajno brojnije vojne snage. Entitetske vlade su 1998. godine
preuzele obavezu demobilizacije dodatnih 30 posto vojnika. U skladu s tim, na
kraju 2001. godine, Oruane snage u BiH brojale su oko 33.000 profesionalnih
vojnika. Daljnji pregovori i uspostavljeni dijalog pod medijacijom
meunarodnih zvaninika doveo je do uspostave boljeg meuentiteskog
povjerenja, pa je shodno tome donesena odluka o tome da bi vojne snage
veliine 19.000 vojnika, bile dovoljne za zadovoljavanje sigurnosnih potreba.
U meuvremenu, nezavidna ekonomska situacija u BiH natjerala je entiteske
zvaninike da ak i ovaj broj vojnika revidiraju na 12.000 pripadnika (2004.
godine), a neto kasnije i na 10.000 vojnika (2006. godine).
Predsjednitvo BiH je 2001. godine izrazilo elju da pristupi NATO savezu.
Reforma u oblasti odbrane koje je Bosna i Hercegovina preduzela u 2004.
godini oznaene su kao vani koraci na putu ka euro-atlanskim integracijama.
Te godine struktura i veliina OS iznosila je 12 000 pripadnika, a 60 000 aktivne
rezervne komponente.
2006. godine ponovo se donosi odluka, ali se ovaj put dodaje i lokacija. U
sastavu Oruanih snaga BiH nalazilo se 10.000 profesionalnih vojnika, 1000
civilnih slubenika i 5000 rezervnih pripadnika.
Nato Trust Fund za BiH 2004. i 2006./07. pruena asistencija prekobrojnom
otputenom personalu
NATO-PERSPEKTIVA program za BiH: namjenjen je vojnicima OS BiH,
koji su otputeni u periodu 2010.-2012. godina, zbog neispunjavanja uslova za

produenje ugovora definisanih u lanu 101 Zakona o slubi u OS BiH.

Zasnivao se na individualnom pristupu.
to se tie politike tranzicije i zbrinjavanja otputenog personala MO i OS BiH
finansijska sredstva za realizaciju, pored pomoi donatora, osigurae se iz
budeta institucija BiH kroz jedinstven Sistem planiranja, programiranja,
budetiranja i izvrenja (SPPBI).

Budet BiH za odbranu: Poveanje budeta i budetski zahtjevi MO BiH su

direktno povezani sa poveanim potrebama OS da postanu to kompatibilnije sa
snagama NATO lanica. Bitno je istai da udio personalnih trokova iznosi
ak 82% od ukupnog budeta, a veoma malo se troi na modernizaciju i
istraivanja. Budet za 2013. godinu iznosio je 291,068, 000 KM.

Odbrana Velike Britanije

1. Ukupni budet Velike Britanije za odbranu iznosi 40 milijardi funti
godinje. Velika Britanija planira redukovanje oruanih snaga za 20 posto
u periodu izmeu 2010. i 2018. godine, kao i odreene rezove u mornarici
i avijaciji. I pored toga Britanija ima velike planove. Oni planiraju da
nosa aviona "Kraljica Elizabeta", ija paluba ima povrinu 4,5 hektara,
stave u slubu tokom 2020. godine. Ovaj nosa aviona moi e da nosi 40
F-35B.
2. Za VB vjerovalo se da je 4. zemlja u svijetu po koliini izdvajanja novca
za vojsku. Ispred nje bi bile Amerika (612 milijardi dolara), Rusija i Kina.
Meutim, prema posljednim informacijama vjeruje se da je Saudijska
Arabija na 4. mjestu, a da VB zauzima 5. mjesto.

3. Faktori koji utiu na politiku odbrane, ne samo VB, nego i ostalih zemalja
svijeta su:
*novac, kao najvaniji faktor
*odbrambena industrija
*meki faktori, kao to su radna mjesta, politika pitanja i sl.
30% ukupnog budeta odbrane VB otpada na potrebe i trokove
personala (oko 12 milijardi funti)

4. Pored Amerike, Rusije, Kine i Francuske, Velika Britanija je takoe jedna

od nuklearnih sila (zvanino).

Odbrambeni sistem RH
*RH egzistira od 1990. kao samostalna drava, a OS RH stvorene su 1991.
godine. RH je lanica NATO saveza od 2009. , a od 2013. i EU.
*OS RH od 1999. uestvuju u UN misijama, a od 2003. u NATO misijama.
*OS RH trenutno broje oko 17 000 osoba, od toga oko 2 000 civila.

Sabor RH (parlament) odluuje o ratu i miru, te ostvaruje graanski nadzor nad

OS. Odluuje o visini i strukturi sredstava za finansiranje odbrane, na prijedlog
Vlade RH. Takoe, usvaja dugoroni plan razvoja OS, na prjedlog Vlade.
Predsjednik RH je vrhovni zapovjednik OS.
Vlada RH donosi Strateki pregled odbrane, te na prijedlog ministra odbrane
podnosi Saboru godinji izvjetaj o odbrani. Predlae vojni proraun.
Vijee za odbranu- oblik koordinacije tijela dravne vlasti za usklaivanje
stavova i donoenje zakljuaka.

Oruane snage Republike Hrvatske slubeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Vojska se dijeli na kopnenu, ratnu mornaricu i ratno zrakoplovstvo. OS su danas
organizovane u Glavni stoer, zapovjednitva, postrojbe i ustanove Oruanih
snaga.
Proraun RH za 2014. godinu iznosi 130,7 milijardi kuna ili 17,2 milijardi
eura. U RH ujedno se radi i projekcija za naredne dvije godine, to znai
ukupno 3 projekcije. Najprije Ministarstvo finansija daje upute za izradu
planova za trogodinje razdoblje (prema korisnicima prorauna), proces traje
dugo, od razliitih tijela, da bi se na kraju zavrio u Saboru.

MORH proraun 2012-2016 u BDP-u

2012

2013

2014

2015

2016

------------------------------------------------------------------------------------------------Budet u %

1,46%

1,34%

1,23%

1,23%

1,17%

Smanjuje se*

RH najvie novca troi na ljudske resurse, ukupno 62,3 %, dok na potrebe

modernizacije i opremanja otpada 18, 3% budeta.

Mirovne misije RH:

*ispunjava ih u stabilizaciji kriznih arita
*razvija sposobnosti i interoperabilnost Oruanih snaga
*prenosi prethodno steena znanja
*mirovne misije i operacije NATO-a

*mirovne misije i operacije UN-a

*mirovne misije i operacije Zajednike sigurnosne i odbrambene politike
(ZSOP) u EU- uestvuje u tri misije
NATO (Afganistan-ISAF, Kosovo-KFOR)
ISAF:
*od 2003. godine- vojna policija od 50 pripadnika
*trenutno je u misiji 23. Kontingent sa oko 160 pripadnika OS
KFOR:
*2009. godine je prvi kontingent sa 20 pripadnika OS RH i dva transportna
helikoptera
Mirovne misije UN-a: (na period od godinu)
*od 1999. do danas RH je uestvovala u 19. Misija UN-a sa preko 1.300
pripadnika OS RH. Trenutno je 20 pripadnika OS u 5 mirovnih operacija UN-a.
Operacija EU NAUFOR ATLANTA:
*uz somalijsku obalu
*od 2009. godine
Misija EUPOL u Avganistanu
Misija EULEX na Kosovu

STRATEKI PROJEKTI! (ISPITNO PITANJE)

-gradnja 5 obalnih ophodnih bRodova

-remont raketne topovnjae "Kralj Petar Kreimir IV"

-u plan za 2014., nabava protupoarnog zrakoplova Air-Traktor, autonomnog
podvoznog vozila (mini-podmornica)
-modernizacija tenkova M-84, jurina puka.
-Opremanje oklopnih borbenih vozila "Patria" (borbene stanice).

ZAKLJUAK
2013. realizovane javne nabave, oko 1,6 mlrd. kuna
remont 6 transportnih helikoptera
remont borbenih zrakoplova MIG-21
-gradnja s obalnih ophodnih brodova
-remonta raketne topovnjae "Kralj Petar Kreimir IV"
- u plan za 2014., nabava protupoarnog zrakoplova Air-Traktor, autonomnog
podvoznog vozila (mini-podmornica)
-Za 2014. projekcija prorauna MORH-a je 4.278.647.780 kuna tj 36% od
ukupnog prorauna predvieno je za nabavu sredstava.
-opremanje, modernizacija i izgradnja smanjena je za oko 120 miliona kuna
-operacije NATO-a (oko 155 miliona kuna, tj. 19 miliona manje)
-misijama EU ostavljena je samo 1/4 novca
-Trenutno za odbranu 1,36% BDP izdvaja se u RH (2008.-29%)
-preporuka je izdvajanje 2% BDP-a

-Od 2014. u proceduri prekomjernog deficita EU

-oekivanja nepovoljnog odbrambenog prorauna do 2017.
"smart defense" - koristiti zajednike kapacitete i sposobnosti saveznika
( Zadar -obuka pilota helikoptera-(hr-ma-eh)

Veliko hvala kolegici Jovani jer je sluala predavanja :P