MASTRIHSKI UGOVOR

Mastrihtskim ugovorom ili Ugovorom o Evropskoj uniji, koji je stupio na snagu pre 20
godina, EU je otišla korak dalje od svog prvobitnog ekonomskog cilja, stvaranja jedinstvenog
tržišta, a u prvi plan su izbile i njene političke ambicije. U dugoj historiji evropskog projekta
taj ugovor predstavlja veliku prekretnicu zbog stvaranja jedinstvene valute, moćnog simbola i
ključnog koraka napred u evropskoj integraciji.

Ugovor o Evropskoj uniji, koji se često naziva i Ugovor iz Maastrichta, potpisan je 7.

februaru 1992., a na snagu je stupio 1. novembra 1993. Na osnovu ovog ugovora, države članice
uspostavile su Evropsku uniju te time ujedno označile novu etapu u integriranju „naroda Evrope
u sve čvršću uniju, u kojoj se odluke donose što je moguće bliže građanima“. Ugovorom se
uspostavlja Evropska unija koju čine tri stuba: stub Zajednice, zajednička vanjska i sigurnosna
politika i saradnja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima (danas policijska i pravosudna saradnja
u krivičnim stvarima), postavljaju su ciljevi ekonomske i monetarne unije, uspostavlja se
građanstvo EU, u nadležnost Zajednice uvodi se socijalna politika te se u zajedničke politike
uvrštavaju transevropske mreže, industrijska politika, zaštita potrošača, obrazovanje, mladi i
kultura. Također, ovim ugovorom jača se uloga Evropskog parlamenta u zakonodavnom
procesu i uvodi se postupak saodlučivanja, proširuju se oblasti u kojima se odlučuje
kvalificiranom većinom te se princip supsidijarnosti postavlja kao opći princip EU.1

Europska unija nije nova organizacija pa ni pravna osoba već svoje zadatke ostvaruje
preko organa EZ-a. Promjenama iz Maastrichta uvode se nove odgovornosti i zadaci, i to prije
svega u području suradnje u vanjskoj politici i stvaranju monetarne unije, unutrašnjim pitanjima
sigurnosti i pravosuđa. Uvodi se i građanstvo Zajednice kao dopuna državljanstva u zemljama
članicama. Ostvarivanje tih zadataka nije povjereno supranacionalnim organima i ovlastima
EZ-a, već se o njima odlučuje na međudržavnoj, diplomatskoj razini, dakle uz suglasnost država
članica.

Takvo rješenje smatra se prijelaznim. EZ (kao i ECSC i EURATOM) ostaje samostalna

organizacija, mijenja naziv EEZ u EZ i uz postojeće stječe nove odgovornosti u području
zdravstva, zaštite potrošača, obrazovanja, kulture, zaštite okoliša i konkurencije. Proširena su
ovlaštenja Europskog parlamenta čime odluke EZ-a stječu demokratski legitimitet, ali se
očekuje smanjenje djelotvornosti, brzine i opsega odlučivanja.2

1
http://www.dei.gov.ba/dokumenti/default.aspx?id=4894&langTag=bs-BA
2
http://www.poslovni.hr/leksikon/ugovor-iz-maastrichta-973

2
 Definisani su kriterijumi konvergencije, koje je zemlje članice trebalo da ispune da bi
prihvatile euro. Kriterijumi konvergencije ili mastrihtski kriterijumi obuhvataju:3

 stabilnost cijena;
 kamatne stope;
 budžetski deficit;
 javni dug;
 stabilnost valutnog kursa i učešće u Mehanizmu deviznih kurseva.

Stabilnost cijena - Mastrihtskim kriterijumima definisano je da prosječna stopa inflacije u

zemlji članici koja prihvata euro koja ne prelazi 1,5 odsto u poređenju sa trima zemljama sa
najnižom stopom inflacije.

Kamatne stope - Prosečna nominalna dugoročna kamatna na dugoročne obveznice stopa

prema kriterijumima konvergencije ne može da premaši dva odsto u odnosu na prosjek triju
zemalja sa najnižom kamatnom stopom.

Budžetski deficit - Planirani ili ostvareni budžetski deficit ne može da prelazi tri odsto bruto
domaćeg proizvoda.

Javni dug - Nivo javnog duga ne smije da premaši 60 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Stabilnost kursa - Ne smije da bude velikih odstupanja tokom najmanje dvogodišnjeg

perioda prije uvođenja eura. Zemlja koja preuzima euro nema mogućnost da samoinicijativno
devalvira valutu.

Kao osnovne ciljeve povezivanja ugovor utvrđuje unapređenje uravnoteženog i trajnog

ekonomskog i socijalnog napretka bez unutrašnjih granica, uz jačanje ekonomske i socijalne
kohezije, uvođenje ekonomskog i monetarnog saveza, uključujući i uvođenje jedinstvene
valute. Prilikom uspostavljanja unutrašnjeg tržišta trebalo bi da buduotklonjene sve prepreke
između država članica za slobodan protok robe, ljudi, usluga i kapitala. Poseban naglasak je
stavljen na obrazovanje, razmenu studenata i profesora,saradnju između obrazovnih institucija,
dalje unapređenje saradnje sa trećim državama i međunarodnim institucijama u oblasti školstva.
Profesionalno osposobljavanje bi trebaloda pomogne u uključivanju na tržište rada. Dalje,
ugovor posebno razmatra javnozdravstvo, koje bi trebalo da obezbedi visok nivo zdravstvene
zaštite.

3
http://ekonomist.me/na-danasnji-dan-potpisan-ugovor-iz-mastrihta/

3
 Prije uvođenja eura članica mora bar dvIJe godine da ima stabilan kurs domaće valute i
dabude uključena u zajednički režim devizNog kursa. EU nije pravno lice, što znači da ne može
da usvaja akte u svoje ime, da tuži ili da bude tužena.

Stubovi EU
EU čine tri stuba:4

1. prvi stub obuhvata većinu zajedničkih politika Evropskih zajednica;

2. drugi stub uključuje oblasti saradnje u zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici;
3. treći uključuje saradnju u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, što se danas, posle
promjena, naziva policijskom i pravosudnom saradnjom u domenu krivičnih pitanja.

Karakteristika prvog stuba je njegova nadnacionalnost, jer su članice na njega prenijele dio
svoje suverene vlasti. Zato je on najvažniji. Kod druga dva stuba radi se o političkoj saradnji.

Europska zajednica (prvi stup)

Zadaća Zajednice bila je osigurati dobro funkcioniranje zajedničkog tržišta te između ostaloga
skladan, uravnotežen i održiv razvoj gospodarskih aktivnosti, visoku razinu zaposlenosti i
socijalne zaštite te ravnopravnost muškaraca i žena. Zajednica je radila na ostvarenju tih ciljeva
u okviru ovlasti koje su joj dodijeljene te je uspostavila zajedničko tržište i s njime povezane
mjere iz članka 3. Ugovora o EZ-u, kao i zajedničku ekonomsku politiku i jedinstvenu valutu
u skladu s člankom 4. U svom djelovanju Zajednica je morala poštovati načelo
proporcionalnosti, a u područjima koja nisu bila u njezinoj isključivoj nadležnosti i načelo
supsidijarnosti (članak 5. Ugovora o EZ-u).

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) (drugi stup)

Zadaća Unije bila je definiranje i provedba vanjske i sigurnosne politike prema modelu suradnje
na međuvladinoj razini (5.1.1). Države članice morale su ovu politiku podupirati aktivno i bez
zadrške, u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti. Njezini su ciljevi, među ostalim, obuhvaćali

4
Što se tiče promena u integracijama i imenima, treba pravilno upotrebljavati pojmove koji označavajusledeće:
EU označava Evropsku uniju, koju po Ugovoru iz Mastrihta čine tri stuba: Evropske zajednice (u množini)
označavaju sve tri zajednice (Evropska zajednica za ugalj i čelik – EZUČ, osnovana Pariskim ugovorom 1951.
godine, Evropsku ekonomsku zajednicu – EEZ i Evropsku zajednicu za atomsku energiju – EURATOM, koje su
osnovane Rimskim ugovorima 1957. godine; izraz Evropska zajednica posle Ugovora iz Mastrihta označava samo
EEZ.

4
očuvanje zajedničkih vrijednosti, temeljnih interesa, neovisnosti i cjelovitosti Unije u skladu s
načelima Povelje Ujedinjenih naroda, jačanje sigurnosti Unije u svakom pogledu, promicanje
međunarodne suradnje, razvijanje i učvršćivanje demokracije i vladavine prava te poštovanje
ljudskih prava i temeljnih sloboda.5

Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova (treći stup)

Zadaća Unije bila je ostvarenje zajedničkog djelovanja u tim područjima na temelju modela
suradnje na međuvladinoj razini (4.2.1.) kako bi se postigao cilj da se građanima pruži visok
stupanj zaštite u području slobode, sigurnosti i pravde. To se odnosilo na sljedeća područja:

 pravila za prelazak vanjskih granica Zajednice i jačanje kontrole,

 borbu protiv terorizma, teških kaznenih djela, trgovine drogom i međunarodnih
prijevara,
 pravosudnu suradnju u kaznenim i građanskim stvarima,
 stvaranje Europskog policijskog ureda (Europola) opremljenog sustavom za razmjenu
informacija među policijama država članica,
 borbu protiv nezakonite imigracije,
 zajedničku politiku azila.

5
http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_1.1.3.html

5
SADRŽAJ
MASTRIHSKI UGOVOR .................................................................................................................... 1
Stubovi EU ......................................................................................................................................... 4
Europska zajednica (prvi stup) .................................................................................................... 4
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) (drugi stup) ................................................ 4
Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova (treći stup) ........................................... 5