TEMA:

Izdržavanje je pravo i dužnost članova porodice

određenih zakonom. Odricanje od prava na
izdržavanje nema pravnog dejstva.
Supružnici su dužni da se uzajamno izdržavaju
pod uslovima određenim Porodičnim zakonom.
Dijete koje stiče zaradu ili ima prihode od
imovine dužno je da djelimično podmiruje
potrebe svog izdržavanja, odnosno izdržavanja
roditelja i maloljetnog brata odnosno sestre, pod
uslovima određenim Porodičnim zakonom.
Roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o
deijtetu.
Staranje o detetu obuhvata: čuvanje, podizanje,
vaspitavanje, obrazovanje, zastupanje, izdržavanje
te upravljanje i raspolaganje imovinom deteta.
Presudom o razvodu braka, sud odlučuje o
obavezi roditelja da izdržavaju svoju maloljetnu
djecu.
Pravo na izdržavanje često se ostvaruje „samo od sebe”: roditelji
„po prirodi stvari” izdržavaju svoju djecu, a djeca, kada odrastu,
„po prirodi stvari” izdržavaju svoje onemoćale roditelje; bogati
braća i sestre pomažu siromašnim; zaposleni supružnici dijele
prihode sa supružnicima koji su ostali bez posla. Ponekad o
izdržavanju postoji i izričit, usmeni ili pismeni dogovor.
Uzdržavanje se određuje u sudskom postupku (ako nije utvrđeno
nagodbom). Sud utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za
uzdržavanje. Pri toj ocjeni, sud u obzir uzima sve okolnosti bitne
da bi odredio potrebe i mogućnosti, kao što su imovno stanje,
zdravstveno stanje, sposobnost za rad, mogućnosti stjecanja
povećane zarade, vlastite potrebe, druge zakonske obveze
uzdržavanja.
IZDRŽAVANJE DJECE OD STRANE RODITELJA –
Predstavlja zakonsku obavezu i elemenat sadržaja roditeljskog
prava, koje je ocu i majci priznato u interesu pravilnog podizanjai
osposobljavanja potomstva. Ono predstavlja bazu, materijalnu
osnovu za ostvarivanje cčtavog niza ostalih roditeljskih dužnosti i
prava prema djeci. Roditelji su uvijek dužni da podmire potrebe
svoje djece.
IZDRŽAVANJE RODITELJA OD STRANE DJECE – Pored
obaveze roditelja da izdržavaju djecu postoji obaveza djece da
pod određenim uslovima izdržavaju svoje roditelje. Djeca su
dužna da izdrzavaju roditelje pod uslovima: 1) da su oni
nesposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje ili
ih ne mogu ostvariti iz postojeće imovine (aktivna pretpostavka),
2. da su djeca u mogućnosti da izdržavanje daju (pasivna
pretpostavka).
IZDRŽAVANJE IZMEĐU OSTALIH SRODNIKA –
Izdržavanje između ostalih srodnika odnosi se na izdržavanje
djece od bake i djeda, te na izdržavanje između tazbinskih
srodnika koje je ograničeno na međusobnu obvezu izdržavanja
između mađehe, očuha i pastorčadi.
Naše zakonodavstvo predviđa obavezu izdržavanja između
krvnih srodnika u prvoj i pobočnoj liniji, između srodnika po
usvojenju i između srodnika po tazbini.
Opsti uslovi za izdržavanje svih ovih lica uglavnom su isti sastoje
se u potrebi povjerioca da izdržavanje prima (ktivna
pretpostavka) i mogućnosti dužnika da svoju obavezu izvrsava
(pasivna pretpostavka). Za nastanak obaveze izdržavanja traže se
i posebni uslovi različiti za različite srodnike.
 Izdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili
izvanbračnog druga i roditelja.
 Bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju izdržavanje
međusobno, a potom od srodnika.
 Djeca ostvaruju pravo na izdržavanje od bake i djeda prije
izdržavanja od maćehe ili očuha.
 Ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost izdržavanja maćehe
i očuha zajednička je djeci i pastorcima.
 Baka, odnosno djed ostvaruju pravo na izdržavanje od
punoljetne djece prije izdržavanja od unučadi.
ODREĐIVANJE IZDRŽAVANJA – Odnosi se na uglavnom na dva
pitanja i to određivanja nacina (oblika) davanja izdržavanja i
određivanje visine izdržavanja. Preciziranjem kako treba podmiriti
izdržavanje i koliko za to treba davati zakonska alimentacija
individualizuje se u svakom konkretnom slučaju.
Izdržavanje se može davati na razlicite nacine. Mogu se povjeriocu
davati određeni novčani iznosi, mogu mu se potrebe podmirivati u
naturi, može mu se ustupiti nepokretnost na uživanje, može ga dužnnik
primiti kod sebe na izdržavanje, a mogu se kombinovati dva ili više
ovih načina. Prema PZ izdržavanje se po pravilu određuje u novcu.
Izdržavanje na drugi nacčn može se odrediti ako se davalac i primalac
izdržavanja o tome dogovore. Sud će u svakom konkretnom slučaju
cijeniti sporazum odnosno prijedlog roditelja pa će izvršavanje ove
obaveze dozvoliti na iznijeti način ako to odgovara interesima djece.
U parnicama za izdržavanje organ starateljstva se javlja u različitim
procesnim ulogama i sa različitim funkcijama. Kao vanredni zakonski
zastupnik, organ starateljstva, može u ime maloljetnog djeteta da
pokrene spor o izdržavanju ili za povećanje izdržavanja, ako roditelj
kod koga se dijetenalazi na za0titi i vaspitanju ne koristi to pravo bez
opravdanih razloga.
Pravo roditelja, kao redovnog zakonskog zastupnika, da zastupa
maloljetnika u ulozi tužioca, neće biti derogirano nijednim aktom.
Organ starateljstva se javlja u ulozi zakonskog zastupnika kada zastupa
maloljetnika neposredno ili kada ograniči ovlaštenja štićenika i na sebe
preuzme zastupanje maloljetnika. Organ starateljstva može i da, kao
punomoćnik starih i samohranih lica, u njihovo ime pokreće i vodi
parnicu za ostvarivanje prava na izdržavanje prema srodnicima koji su
dužnida ih izdržavaju. Da bi parnicu za izdržavanje organ starateljstva
pokrenuo u ime ovakvihlica, potrebna je njihova prethodna saglasnost.
Izdržavanje u naturi moguće je odrediti samo za punoljetne osobe, a ne
i za djecu. Pojavljuje se krupan problem vezan za odredbu čl. 238. ObZ
„Izdržavanje se određuje u novčanom iznosu osim ako postoje
opravdani razlozi da se uzdržavanje osigura na drugi način.“ Sudovi tu
odredbu tumače preusko i pitanje je kosi li se to s obvezatnom
primjenom načela pravednosti. Bi li sud pri određivanju iznosa
uzdržavanja trebao uzeti u obzir i davanja koja nisu bila u novčanom
iznosu na način da je, primjerice, otac sam uplatio maturalno putovanje
uzdržavanog djeteta, umjesto da je novac dao majci uzdržavanog
djeteta i da ona to putovanje sama uplati; bi li se trebalo uzeti u obzir da
je davatelj uzdržavanja sam kupio školske knjige, nove tenisice i sl. bi
li bilo u skladu s načelom pravednosti to da se davatelju uzdržavanja
prizna bar dio iznosa koji je dao za uzdržavano dijete na drugi način, a
ne u novčanom iznosu? Je li pravedno da se od davatelja uzdržavanja
plaćena struja stana u kojem živi uzdržavana osoba ne prizna davatelju
uzdržavanja pri utvrđivanju iznosa uzdržavanja?
Pravo na izdržavanje uvijek će prestati:
 smrću dužnika ili vjerovnika izdržavanja,
 kada sud utvrdi da su prestajale postojati pretpostavke na temelju
kojih jeodređeno izdržavanje, ili
 istekom roka na koje je određeno izdržavanje, ili
 kad primatelj izdržavanja sklopi (novi) brak ili kad je zasnovao
izvanbračnuzajednicu.
Izdržavanje je i zakonska obveza, pa će prestankom zakonom
propisanih pretpostavki prestati i izdržavanje koje nije dosuđeno na
određeni vremenski rok. Kad je izdržavanje dosuđeno na određeni
vremenski rok, ono prestaje protekomroka (osim ako vjerovnik ne
postavi novi zahtjev do isteka roka, a sud ga isto usvoji). Također, ako
je rok do kada netko prima izdržavanje propisan zakonom obveza
vjerovnika da plaća izdržavanje prestati će istekom roka ex lege.
Postupak izvršenja pokreće se prijedlogom za izvršenje, koji mora da
sadrži zahtjev zaizvršenje u kojem će biti naznačena izvršna isprava na
osnovu koje se traži izvršenje, tražilacizvršenja i izvršenik, potraživanje
čije se ostvarenje traži, sredstvo kojim izvršenje treba sprovesti,
predmet izvršenja ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni
zasprovođenje izvršenja. Sud, u postupku za izvršenje dosuđenog
izdržavanja, određujeizvršenje na osnovu izvršne odluke sudova i
izvršnog sudskog poravnanja, kao i izvršneodluke i poravnanja
donesenog u upravnom postupku, ako glasi na ispunjenje
novčaneobaveze. Iako je izvršni postupak regulisan odredbama zakona
o Izvršnom postupku, uPorodičnom zakonu se takođe nalaze odredbe
koje se tiču ovog postupka. Prema Porodičnomzakonu, osim lica koja
su legitimisana, prema odredbama zakona o izvršnom postupku, da
pokrenu ovaj postupak, postupak izvršenja može da pokrene i organ
starateljstva u imemaloljetnog djeteta, odnosno on ima ovlaštenje da u
ime maloljetnog lica podnese sudu prijedlog za izvršenje, ako roditelj
ne traži izvršenje dosuđenog izdržavanja, i pored postojanja
pravnosnažne i izvršne presude o dosuđenom izdržavanju.