WWW.STUDOMAT.

BA

1. Brak u meunarodnim dokumentima?

Na brak i odnose branih partnera se odnose odredbe jednog broja meunarodnih

ugovora, koje u skladu sa Aneksom Ustava FBiH imaju snagu ustavnih odredaba,
odnosno za koje se u Aneksu I Ustava BiH kae da e se primjenjivati u BiH.

Evropska konvencija o atiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (priznaje

pravo na brak i zasnivanje porodice, pravo na potovanje privatnog i porodinog
ivota i zabranjuje diskriminaciju)
Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka
(pravo na brak i zasnivanje porodice, ravnopravnost branih partnera i mogunost
sklapanja braka samo uz slobodan i poptun pirstanak osoba koje stupaju u brak)
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
(priznaje pravo na brak i zasnivanje porodice i obavezuje drave da osiguraju
jednakost branih partnera)
Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene
(obavezuje drave naosiguranje, na osnovu ravnopravnosti mukaraca i ena,
jednaka prava na sklapanje braka, na slobodan izbor branog partnera i sklapanje
braka samo po slobodnoj volji i uz potpunu saglasnost, jednaka prava i odgovornosti
u braku i pri razvodu, jednaka lna i imovinska prava mua i ene)

Jednaka prava branih partnera normirana su i u:

Protokolu broj 7 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih

sloboda

Na dejstva braka se odnose i:

Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957.)

Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i njihovih
porodica (1990.)

2. Sudska praksa kao izvor porodinog prava?

Sudska praksa nije i ne moe biti formalni izvor prava, jer sudovi sude na sonovu
zakona, odnosno pisanih pravnih pravila sadranih u domaim i meunarodnim aktima.

Meutim, pri primjeni ovih pravila na konkretan sluaj, usloga suda se ne moe osporiti.
Njegov prvi zadatak je da pronae odgovarajuu pravnu normu koju e primijeniti u
konkretnom predmetu.
 WWW.STUDOMAT.BA

Sud nije ovlaten stvoriti vlastito pravilo kojim bi zamijenio zakonsko.

Sud mora primjenom odgovarajuih metoda tumaenja, odrediti smisao norme, kako bi
je mogao na najbolji nain primijeniti na konkretan sluaj.

Tei i odgovorniji je zdatak pred sudom onda kada treba da primijeni i protumai pravnu
normu koja je formulisana u obliku pravnog standarda.

U ovim normama zakonodavac ne predvia konkretne okolnosti u sluaju ijeg

nastupanja e se one primijeniti, ve se na sudu ostavlja da cijeni stanje odnosa i
pronae rjeenje koje e najvie odgovarati ureenju konkretnog odnosa i najbolje
zatititi interes njegovih uesnika. Pravni standardi su naprimjer:

Interes djeteta
Grubo i nedolino ponaanje
Naroito opravdani sluajevi
Teka i trajna poremeenost branih odnosa

Pri tumaenju normi, sudovi mogu zauzimati razliite stavove i istu odredbu u slinim ili
istim sluajevima razliito tumaiti i primjenjivati.

Ovakva neujednaena sudska praksa direktno ugroava pravnu sigurnost i jednakost

graana.

Ujednaavanju sudske prakse doprinose naelni stavovi o pitanjima koja su od interesa

za primjenu federalnih zakona. Do ujednaavanja sudske prakse dolazi i pod utjecajem
odlka viih sudova, donesenih po albi protiv presuda niih sudova.

3. Pravna priroda braka?

Postoje 2 teorijska shvatanja o pravnoj prirodi braka. Oba su nastala u francuskoj

pravnoj teoriji. Prema jednom shvatanju, brak je ugovor graanskog prava koji nastaje i
prestaje kao i svaki drugi ugovor. Zastupnici druge koncepcije istiu da je brak
institucija, ureen kao drutvena ustanova, trajna ivotna zajednica koja nastaje na
zakonom predvieni nain. Institucionalna priroda braka proizilazi iz imperativnog
karaktera branih odnosa.

Ove teorije posmatrane odvojeno ne mogu dati odgovor na pitanje pravne prirode
braka.

Po nainu nastanka brak predstavlja isti ugovor, ali ugovor razliit od bilo kog drugog
ugovora graanskog prava. Naime, njegov sadraj je uvijek isti, predmet su mu
prvenstveno lini (a ne imovinski) odnosi, a prava iz braka ne mogu se prenositi na trea
 WWW.STUDOMAT.BA

lica. Dakle, brak je ugovor sui generis, a pobrojane karakteristike ine neprihvatljivom
ugovornu teoriju o braku.

Institucionalna teorija, koja istie imperativni karakter branih odnosa, takoer trpi
kritike jer je sve vei broj normi dispozitivne prirode.

Iz navedenog proizilazi da je brak po nainu zakljuenja formalni ugovor sui generis, iji
se naIn nastanka i prestanka, kao i sadraj u smislu meusobnih prava i dunosti,
reguliu zakonom.

4. Definicija braka?

Teorijska definicija braka

Po Justinijanu, brak je veza izmeu mukarca i ene koja znai ivotnu zajednicu. Ova
definicija izraava shvatanje o braku kao neformalnoj zajednici mukarca i ene.

Prema Modestinu, brak je veza izmeu mukarca i ene ujedinjenih za itav ivot,
ustanova boanskog i ljudskog prava. Ova definicija je mjeavina rimske i hrianske
doktrine o braku.

U gotovo svim definicijama francuskih teoretiara istie se ugovorni karakter braka.

Prema Planiolu, brak je sveani ugovor na osnovu koga mukarac i ena osnivaju
zajednicu koju zakon sankcionira, ali koju oni ne mogu raskinuti po svojoj volji.
Morandiere braki definie kao sveani ugovor na osnovu koga se mukarac i ena
sjedeinjuju da bi zajedno ivjeli i da bi jedno drugom davali uzajamnu podrku i pomo.
U definiciji Jean Carbonnier-a se naputa klasina ugovorna teorija, mada je akcenat i
dalje na ugovoru. On istie da se pristankom na brak eli stvoriti vie od obinog
odnosa. Stvara se porodica, zajednica branih drugova i osigurava zakonitost djece.

U engleskoj pravnoj teoriji istie se klasina definicija Lorda Penzansea koju je dao u
procesu Hyde vs. Hyde. On smatra da se brak prema shvatanju u kranstvu moe
definisati kao doivotna, dobrovoljna ivotna zajednica jednog mukarca i jedne ene, uz
iskljuenje svih ostalih. On navodi 4 osobine braka: brak mora biti dobrovoljna,
doivotna, heteroseksualna i monogamna zajednica.

U naoj predratnoj naunoj literaturi bila je opteprihvaena definicija V.Bakia,

tzv.Teorija ugovornog statusa, prema kojoj je po nainu zasnivanja brak ugovor
posebne vrste, dok je po sadrini institucija.

Zakonska definicija braka

PZ BiH definie brak kao zakonom ureenu zajednicu mukarca i ene. Iz ove definicije
proizilaze osnovna obiljeja braka:
 WWW.STUDOMAT.BA

Brak je zakonom ureena zajednica - zakon odreuje nain nastanka, sadraj, te nain
prestanka braka.

Brak zasnivaju 2 lica razliitog spola

Brak je ivotna zajednica mukarca i ene - u braku se zadovoljava itav niz potreba
branih drugova: emotivnih, intimnih, seksualnih, raanje i podizanje djece, etikih,
moralnih i ekonomskih potreba. Zbog obilja prava i dunosti u braku, normirane su
samo one najznaajnije, dok je vei broj ostavljen branim drugovima da se o njima
sporazumijevaju.

5. Brak sa pravim hermafroditom? (uinci)

Zakljuenje braka izmeu lica istog spola moglo bi se desiti u sluaju zakljuenja braka
sa pravim hermafroditom (vrlo rijedak sluaj osobe koja ima spolne lijezde oba spola).

Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije bio ispunjen neki od uvjeta za zakljuenje braka,
smatra se da brak nije ni nastao. Parnini postupak za utvrivanje da brak ne postoji
pokree se tubom. Pravo na tubu pripada svakom licu koje ima neposredan pravni
interes, prvenstveno licima koja su zakljuila nepostojei brak, te javnom tuiocu.
Nepostojei brak ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Djeca roena u ovom braku
imaju status vanbrane djece, a njihovo oinstvo utvruje se na zakonom predvien
nain (priznanjem i odlukom suda).

6. Faze razvoja branog prava u BiH?

U svom razvoju brano pravo u BiH prolo je kroz nekoliko faza.

Prva faza trajala je od 1919.g do donoenja Ustava FNRJ iz 1946. Karakterie je vjersko
pravo triju konfesija u oblasti statusnog branog prava. Zajedniko svim ovim pravima
bila je zatita patrijarhalne porodice. Primjena vjerskog prava dovela je do nejednakosti
poloaja pripadnika razliitih konfesija. Tako je muslimanima npr.bila dozvoljena
poligamija, a katolicima zabranjen razvod braka.

Druga faza obuhvata period od 1946.- 1971.godine. Radi se o periodu saveznog

zakonodavstva. Ustav FNRJ iz 1946.godine proklamirao je naela o dravnoj zatiti
braka i porodice, zakonskom ureivanju pravnih odnosa u braku i porodici,
izjednaavanju ene i mukarca u svim sferama porodinopravnih odnosa, te uvoenju
graanskog braka. Osnovnim zakonom o braku (OZB) iz 1946.godine za cijelu zemlju su
normirani brani i porodini odnosi na principu civilnog braka, dravne zatite braka,
ravnopravnosti ene i mukarca, mogunosti razvoda, te instituta zajednike imovine
branih drugova. RBiH je na osnovu ovlatenja saveznog zakona donijela u oblasti
branog prava 2 zakona i to: Zakon o priznavanju punovanosti brakova sklopljenih prije
09.05.1945 i Zakon o imovinskim odnosima branih drugova.
 WWW.STUDOMAT.BA

Trea faza obuhvata period nakon 1971.godine (Period republikog zakonodavstva),

kada je ustavnim amandmanima iz 1971.godine zakonodavna nadlenost u oblasti
porodinog prava prenesena na republike i pokrajine. Donoenjem Zakona o produenju
vanosti saveznih zakona, OZB je primjenjivan kao republiki zakon sve do donoenja
Porodinog zakona BiH 09.07.1979, odnosno 01.01.1980, kada je PZ BiH stupio na
snagu. PZ BiH je u oblasti branog prava inovirao slijedee segmente:

Brane smetnje - krvno srodstvo zakljuno sa 4.stepenom pobone linije i donja

starosna granica 16 godina;

Sistem razvoda braka - smanjen je broj brakorazvodnih uzroka, a uveden je sporazumni

razvod za brakove bez maloljetne djece. Institut mirenja branih drugova povjeren je
centrima za socijalni rad.

Pravo na izdravanje branog druga koji nema dovoljno sredstava za ivot, a

nesposoban je za rad ili nezaposlen. U okviru ovog prava unesena su odreena
ogranienja koja tretiraju samo ostvarivanje prava ili njegovo vremensko trajanje.

Vanbrane zajednice PZ BiH nije izjednaio sa brakom, ali im je priznao neka dejstva,
uglavnom imovinska i lino-imovinska.

7. Mjesna i stvarna nadlenost organa za sklapanje braka, koja je bitna?

Izjava branih drugova mora biti data pred nadlenim organom i na nain predvien
Zakonom. Nadlean je organ uprave koji je nadlean i za voenje matinih knjiga.
Posljedica povrede stvarne nadlenosti je nepostojei brak. Zakonom nije propisana
mjesna nadlenost, pa brani drugovi imaju neogranieno pravo izbora mjesta na kome
e zakljuiti brak.

8. Kakva je to bitna osobina o kojoj brani drug moe imati zabludu?

Zaluda o bitnoj osobini branog druga postoji kada se radi o osobini, odnosno okolnosti
koja bi drugog branog druga odvratila od zakljuenja braka da je za nju znao, a
naroito u sluaju krajnje opasne ili teke bolesti, protivprirodne navike, polne nemoi,
trudnoe ene sa drugim mukarcem, neasnog zanimanja i ranije osude zbog krivinog
djela uinjenog iz neasnih pobuda (l.33 st.4 PZ BiH). Zakon navedene osobine ne
nabraja taksativno, ve primjera radi i to samo one koje smatra najtipinijim. Ove
injenice uglavnom se odnose na fizike i moralne osobine lica o kome je brani drug bio
u zabludi u momentu zakljuenja braka. S obzirom na razliito doivljavanje odreenih
injenica kao bitnih, u svakom konkretnom sluaju potrebno je dokazati da li je ta
osobina bitna za osobu koja trai ponitenje braka.

9. ta je to branost?
 WWW.STUDOMAT.BA

Niko ne moe zakljuiti brak dok raniji brak ne prestane. (l.34 PZ BiH). Ova brana
smetnja posljedica je naela monogamije. Ako je brak ipak zakljuen za vrijme trajanja
ranijeg braka jednog od branih drugova, on se nee ponititi ukoliko je raniji brak u
meuvremenu prestao na zakonom predvien nain.

10. Brane smetnje?

Brane smetnje su injenice ili okolnosti koje ometaju zakljuenje punovanog braka.
Tano su odreene zakonom, moraju postojati u trenutku zakljuenja braka, a njihovo
postojanje sankcionirano je nitavnou braka. U sluaju postojanja nekih branih
smetnji predviena je i krivina sankcija. PZ BiH predvia slijedee brane smetnje:

- fiktivni brak,

- nedostatak volje,

- branost,

- duevna bolest, duevna nerazvijenost i drugi razlozi koji dovode do nesposobnosti

za rasuivanje,

- srodstvo i

- maloljetstvo.

U pravnoj teoriji brane smetnje se klasificiraju na razliitim osnovama, te se mogu

klasificirati na:

a) Otklonjive i neotklonjive. Otklonjive su one za koje sud moe dati odobrenje za

zakljuivanje braka, ali samo u Zakonom predvienim sluajevima. U naem pravu to su
maloljetstvo i srodstvo po tazbini. Sve ostale smetnje su neotklonjive.

b) Trajne i privremene. Trajne mogu prestati samo smru. To je npr.krvno srodstvo

koje ne moe prestati niti se moe raskinuti. Sve ostale brane smetnje su privremene.

c) Apsolutne i relativne. Apsolutne smetnje onemoguavaju zakljuenje braka sa bilo

kojim licem. To su branost, nesposobnost za odluivanje i maloljetstvo. Relativne
brane smetnje onemoguavaju zakljuenje braka samo sa odreenim licem (srodstvo).

11. Koje su to relativne brane smetnje?

Relativne brane smetnje onemoguavaju zakljuenje braka samo sa odreenim licem

(srodstvo).

12. Koje brane smetnje mogu prestati?

 WWW.STUDOMAT.BA

Otklonjive su one za koje sud moe dati odobrenje za zakljuivanje braka, ali samo u
Zakonom predvienim sluajevima. U naem pravu to su maloljetstvo i srodstvo po
tazbini. Sve ostale smetnje su neotklonjive.

13. Kod koje brane smetnje tuba za ponitenje braka ne zastarijeva?

U sluaju zakljuenja fiktivnog braka i postojanja branosti, pravo podizanja tube imaju
sva navedena lica. Pravo na tubu ne zastarijeva.

U sluaju brane smetnje srodstva, pravo na tubu imaju brani drugovi, organ
starateljstva i javni tuilac. Pravo na tubu ne zastarijeva.

14. Nesposobnost za rasuivanje, mogu li takva lica zakljuivati brak?

Nesposobnost za rasuivanje mora postojati u trenutku sklapanja braka. Ako se javi u

toku braka moe biti uzrok za razvod, ukoliko dovede do teke poremeenosti i
nepodnoljivosti zajednikog ivota (l.55 PZ BiH). U ovom sluaju nije potrebna odluka
suda, ve ukoliko matiar posumnja u postojanje ove brane smetnje, mora pribaviti
struno miljenje ljekara vjetaka o stanju duevnog zdravlja osobe koja eli zakljuiti
brak. Na osnovu tog miljenja e podnosiocima prijave saoptiti da li mogu zakljuiti
brak ili ne.

15. Kako se otklanja brana smetnja maloljetstva?

Opinski sud u vanparninom postupku moe dozvoliti zakljuenje braka ako postoje
opravdani razlozi, ako je osoba navrila 16 godina i ako utvrdi da je dijete fiziki i
duevno sposobno za izvrenje branih prava i dunosti.

Prijedlog za davanje dozvole za zakljuenje braka moe podnijeti zainteresirano

maloljetno lice (l.39 st.2). Sud je u postupku duan sasluati podnosioca prijedloga,
njegove roditelje, lice sa kojim on namjerava zakljuiti brak, te pribaviti miljenje
organa starateljstva i zdravstvenih ustanova kako bi utvrdio okolnosti znaajne za
donoenje odluke. U kontekstu svih provedenih dokaza sud samostalno donosi rjeenje.
Rjeenje se odnosi samo na konkretnu osobu sa kojom je predloeno zakljuenje braka.
Protiv rjeenja kojim se odobrava zakljuenje braka albu mogu uloiti podnosilac
prijedloga, osoba sa kojom podnosilac prijedloga eli zakljuiti brak i roditelji (staratelji)
maloljetnika. U sluaju da sud odbije zahtjev, pravo albe ima samo podnosilac
prijedloga.

16. Ravnopravnost?

lan 6 st.2 PZ BiH istie da se brak zasniva na ravnopravnosti branih drugova. Ovaj
princip realiziran je u sferi linih i imovinskih odnosa. Povreda naela moe dovesti do
 WWW.STUDOMAT.BA

razvoda braka, to zavisi od branog druga da li e postaviti zahtjev za razvod braka ili
ne.

17. Ima li razlike izmeu braka i zajednice ivota?

18. Naela porodinog prava?
19. Naela branog prava?
20. Gdje se spominje pravo na privatnost i porodicni ivot?
21. Pravni standard?

Interes djeteta, grubo i nedolino ponaanje, naroito opravdani sluajevi, teka i trajna
poremeenost branih odnosa.

22. Koja se prava i dunosti reguliu dispozitivnim normama?

Sporazum o porodinom imenu, mjestu zajednikog stanovanja, obavljanje poslova u

domainstvu itd.

23. ta su subjektivna prava i koje su sankcije za njihovo krenje?

24. Objasnite pravo na privatnost i porodini ivot?
25. Uvjeti za punovanost braka?

Uvjeti za punovanost braka su injenice koje ometaju zakljuenje punovanog braka.

Nae zakonodavstvo rpedvia sljedee uvjete:

- Ve postojei brak
- Oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuivanje
- Srodstvo: krvno srodstvo, srodstvo po usvojenju, srodstvo po tazbini
- Maloljetstvo
- Nedostatak volje

26. Konstitutivni elementi braka?

27. Ustavna naela FNRJ?

Period od 1946.- 1971.godine. Radi se o periodu saveznog zakonodavstva. Ustav FNRJ iz

1946.godine proklamirao je naela o dravnoj zatiti braka i porodice, zakonskom
ureivanju pravnih odnosa u braku i porodici, izjednaavanju ene i mukarca u svim
sferama porodinopravnih odnosa, te uvoenju graanskog braka. Osnovnim zakonom o
braku (OZB) iz 1946.godine za cijelu zemlju su normirani brani i porodini odnosi na
principu civilnog braka, dravne zatite braka, ravnopravnosti ene i mukarca,
mogunosti razvoda, te instituta zajednike imovine branih drugova. RBiH je na osnovu
ovlatenja saveznog zakona donijela u oblasti branog prava 2 zakona i to: Zakon o
priznavanju punovanosti brakova sklopljenih prije 09.05.1945 i Zakon o imovinskim
odnosima branih drugova.
 WWW.STUDOMAT.BA

28. Sta je brana zrelost?

U smislu l.39 PZ BiH, Ne moe brak zakljuiti lice koje nije navrilo 18 godina ivota.
Razlozi za navedeno su nedovoljna fizika, spolna, emocionalna i socijalna zrelost prije
punoljetstva i sticanja poslovne sposobnosti. Pravilo ima izuzetke predviene u l.39
st.2, prema kome opinski sud u vanparninom postupku moe dozvoliti zakljuenje
braka ako postoje opravdani razlozi, ako je osoba navrila 16 godina i ako utvrdi da je
dijete fiziki i duevno sposobno za izvrenje branih prava i dunosti.

29. Slinosti i razlike u pravnom ureenju braka, vanbrane i istospolne zajednice?

30. Definicija i porodinopravni uinci vanbrane zajednice regulisani su
propisom pod nazivom?

Porodini zakon Federacije BiH i porodini zakon Republike srpske.

31. Koje je vrijeme trajanja ivotne zajednice kako bi porodino pravo istoj
priznalo uinke vranbrane zajednice?

Najmanje 3 godine ili krae ako je u joj roeno zajedniko dijete.

32. Uinci vanbrane zajdnice prema porodinom pravu su?

Ureenje imovinskih odnosa i izdravanje.

33. Konstitutivni elementi vanbrane zajednice?

Osnovni konstitutivni element vanbrane zajednice je ivotna zajednica mukarca i ene.

Da bi ona proizvodila dejstva koja su joj zakonom priznata, bilo je potrebno i da je
trajala due vrijeme.

34. Navedite brane sporove?

Utvrivanje postoji li brak ili ne postoji, ponitenje braka i razvod braka.

35. Brak je?

Zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca.

36. Otklonjive brane smetnje su?

37. Pravo na albu na odluku suda kojom se doput apravo na sklapanje braka licu
potpuno lienom poslovne sposobnosti imaju?
38. Kogentnog su karaktera odredbe pz fbih o?
39. Brak je sklopljen kad?
40. Dan za sklapanje braka matiar odreuje u roku od?
41. Svjedok pri sklapanju braka moe biti?
42. Brak se sklapa?
 WWW.STUDOMAT.BA

43. Bravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne imaju?

44. Lice lieno poslevne sposobnosti?
45. Tuba(u) za ponitenje braka lica lienog poslovne sposobnosti?
46. Povezano sa odnosom usvojenja, brak ne mogu sklopiti?

47. Razlike izmeu nepostojeeg i nitavnog braka?

48. Razlike izmeu razvoda i ponitenja braka?
49. Definicija razvoda?

Razvod braka je nain prestanka punovanog braka za ivota branih drugova, iz uzroka
i na nain predvien zakonom.

50. Razlozi za razvod po PZ FBiH?

PZ BiH predvia 2 brakorazvodna uzroka: poremeenost i nepodnoljivost zajednikog

ivota kao relativni, te nestalost kao apsolutni brakorazvodni uzrok.

51. Apsolutni i relativni uzroci za razvod braka?

PZ BiH predvia 2 brakorazvodna uzroka: poremeenost i nepodnoljivost zajednikog

ivota kao relativni, te nestalost kao apsolutni brakorazvodni uzrok.

Brani drug moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni,
usljed ega je zajedniki ivot postao nepodnoljiv (l.55). Dakle, osnovni
brakorazvodni uzrok je teka i trajna poremeenost branih odnosa koja je dovela do
nepodnoljivosti zajednikog ivota. Ovdje teite nije na uzrocima ve na posljedici. U
praksi se kao sluajevi teke poremeenosti navode postupci suprotni meusobnim
pravima i dunostima branih drugova npr.stalne svae, fiziko maltretiranje, prestanak
meusobnog povjerenja, potovanja, naklonosti itd.

Pored objektivne posljedice poremeenosti branih odnosa, Zakon trai i postojanje

nepodnoljivosti zajednikog ivota, kao subjektivne posljedice, odnosno subjektivno
doivljavanje braka kao nepodnoljivog. Odnos poremeenosti i nepodnoljivosti je
ravnopravan, te sud mora utvrditi obje injenice.

Nestalost branog druga je drugi brakorazvodni uzrok. Brani drug moe traiti razvod
braka ako je njegov brani drug nestao i o njemu nema nikakvih vijesti za vrijeme od 2
godine (l.56). Po svojoj prirodi, ovaj brakorazvodni uzrok je apsolutni, te je da bi se
brak razveo dovoljno utvrditi injenicu nestalosti u trajanju od 2 godine.

PZ normira mogunost sporazumnog razvoda braka i razvoda braka po zajednikom

prijedlogu. Razvod braka po zajednikom prijedlogu (l.57) mogu je kada su u pitanju
brakovi sa maloljetnom djecom (zajednikom ili usvojenom). Brani drugovi u
zajednikom prijedlogu navode injenice zbog kojih trae razvod braka, a sud je duan
 WWW.STUDOMAT.BA

da utvrdi teku i trajnu poremeenost branih odnosa i nepodnoljivost zajednikog

ivota.

52. Posljedice razvoda braka za djecu?

Posljedice razvoda braka u odnosu na djecu. Presudom o razvodu braka rjeava se

pitanje zajednike djece branih drugova, odnosno njihovog povjeravanja na uvanje,
vaspitanje i izdravanje. Ovo pitanje rjeava se uz puno uvaavanje djejih interesa.
Organ starateljstva ve u sluaju neuspjelog mirenja nastoji da roditelji postignu
sporazum o zatiti, vaspitanju i izdravanju zajednike djece. Ukoliko sporazum ne bude
postignut, odnosno ako on ne odgovara interesima djeteta, sud e u brakorazvodnoj
parnici odluiti o ovom pitanju. Zakon predvia vrlo iroka ovlatenja organa
starateljstva koji uestvuje u postupku radi zatite djeijih interesa. Sud nije vezan
miljenjem organa starateljstva, a u svakom konkretnom sluaju mora ocijeniti ta je u
interesu djeteta. Osim miljenja organa starateljstva, sud uzima u obzir i elju djeteta,
ukoliko je ono sposobno da je izrazi. Sud moe odluiti da sva djeca ostanu kod jednog
roditelja, da neka ostanu kod majke a druga kod oca, ili da djeca budu povjerena nekoj
treoj osobi ili ustanovi. Roditelj kome dijete nije povjereno na zatitu i vaspitanje ne
vri roditeljsko pravo, ali ima pravo da odrava kontakte sa djetetom, prati njegov
razvoj i utie na taj razvoj.

53. Posljedice razvoda braka za brane partnere?

Posljedice prestanka braka na brane drugove tiu se porodinog imena, zajednike

imovine i vraanja poklona, izdravanja i stanarskog prava. Porodino ime spada u lina
dejstva braka. Nakon razvoda od branog druga zavisi da li e pokrenuti postupak za
promjenu porodinog imena. Imovinskopravni odnosi i izdravanje su obraeni u
posebnom poglavlju. Pravo nasljeivanja bivih branih drugova regulisano je Zakonom
o nasljeivanju. Stanarsko pravo branih drugova nakon razvoda, ukoliko o njemu ne
postoji sporazum, rjeava se od strane suda u vanparninom postupku. Brani drug koji
je odlukom suda prestao biti nosilac stanarskog prava duan je iseliti iz stana kada mu
se osigura nuni smjetaj.

54. ta je vanbrana zajednica?

Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili u
vanbranoj zajednici sa drugom osobom i koja je trajala najmanje tri godine ili krae ako
je u njoj roeno zajedniko dijete.

55. ta e dovesti do obustave postupka posredovanja?

 WWW.STUDOMAT.BA

Ukoliko se oba brana partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv d auestvuju u

postupku, a ne opravdaju svoj izostanak postupak e se obustaviti. Postupak se nee
izostaviti ukoliko izostane brani partner koji se nasilniki ponaa prema drugom
branom partneru.

56. Razlike izmeu mirenja i posredovanja?

57. Na koje naine se moe pokrenuti postupak za razvod braka?

Razvod braka se moe zahtijevati tubom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.

58. Kada ne moe doi do sporazumnog razvoda braka?

Ako nisu ispunjeni sljedei uslovi:

- Ako je od skapanja braka proteklo najmanje est mjeseci

- Ako postoji sporazum branih partnera, sklopljenu postupku psoredovanja o:
ostvarivanju roditeljskog staranja, izdravanja djeteta, uvjetima i nainu
odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljom koji e
ostvaruje roditeljsko staranje i izdravanje branog partnera.

59. Kada sud moe odbiti tubu za razvod braka, a kad zahtjev za sporazumni
razvod braka?

Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok dijete ne
navri tri godine ivota. Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum
koji se tie djeteta nije u djetetovom interesu.

60. Kada e sud donijeti presudu za sporazumni razvod braka?

Sud mora utvrditi jesu li ispunjeni uslovi zakonom normirani za sporazumni razvod, pa
im utvrdi da jesu, bez ispitivanja ozbiljnosti i opravdanosti razloga donosi odluku o
razvodu.

61. Mjeoviti sistem razvoda braka?

Mjeoviti (kombinirani) sistem razvoda braka podrazumijeva razvod braka samo u

sluajevima predvienim zakonom. Ovaj sistem je normirao brakorazvodne uzroke koji
se zasnivaju na krivici branih drugova, ali i one kod kojih se poremeenost branih
 WWW.STUDOMAT.BA

odnosa ne moe staviti u njihovu krivicu. Mjeoviti sistem uglavnom je usvojen u

zakonodavstvu zemalja Evropske unije. Prihvata se brakorazvodni uzrok trajne i teke
poremeenosti braka ili nepovratne propasti braka, uz sporazumni razvod braka, ali i
taksativno nabrojani brakorazvodni uzroci koji su po svojoj prirodi neskrivljeni i
skrivljeni.

62. Tuba za razvod braka?

63. Kada se ne mora podnijeti zahtjev za posredovanje?

Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za sporedovanje ako je boravite drugog
branog partnera nepoznato est mjeseci i ako je branom partneru oduzeta poslovna
sposobnost.

64. Karakteristike parninog postupka kod branog spora?

65. Navedite pretpostavke za razvod braka?
66. Kada e u postupku posredovanja, te o kojim e sadrajima roditeljske skrbi
odluku donijeti Centar za socijalni rad?

67. Tijela nadlena za postupak posredovanja?

Centar za socijalnu skrb, savjetovalite za brak i obitelj, te osoba ovlatena za pruanje

strune pomoi (posredovatelj)

68. Rok za okonanje postupka posredovanja iznosi?

Tri mjeseca.

69. Ko i s kojim podnescima moe pokrenuti brakorazvodni postupak i objasnite

poremeenost branih odnosa kao pretpostavku za razvod braka?

70. Navedite osnovu prestanka braka koja ne zavrava sudskom odlukom?

Smrt branog druga.

71. Moe li doi do razvoda braka po tubi ene za vrijeme trudnoe ene?

Moe po tubi ene, ali ne moe po tubi mua.

72. Kod pozivanja branih drugova na koju pretpostavku za razvod braka sud
nije duan utvrivati okolnosti koje su dovele do razvoda?

Kod sporazumnog razvoda braka.

 WWW.STUDOMAT.BA

73. Brak prestaje?

74. Pravo na tubu za ponitenje braka imaju?
75. Ako je nestali brani drug proglaen umrlin, brak prestaje danom pravomonosti
sudske odluke?
76. Ako je prijani brak prestao do zakljuenja glavne rasprave u parnici za ponitenje
kasnijeg braka, sud ... ?
77. Postupak proglaenja nestale osobe umrlom je?