FISKALNI SUSTAV I FISKALNI FEDERALIZAM U EU (6.

predavanje-imovi) Fiskalni sustav EU Europska unija ekonomski i politiki aspekt integracije Fiskalni sustav EU odraz snanih i esto suprotstavljenih interesa stvaranja zajednikog trita i jae politike integracije relativno malen i nerazvijen odnos sredinje i niih razina vlasti EU politika i konstitutivna ogranienja - teorija javnih financija (Musgrave, 1959; Oates, 1972) Fiskalni odnosi u EU specifini 1. zemlje lanice EU zadrale visok stupanj politike i konstitutivne neovisnosti, 2. supra-nacionalna ili konfederalna razina vlasti imala bih samo one ovlasti koje su joj zemlje lanice dodijelile, 3. fiskalna pravila utvrena na konfederalnoj razini ne bi bila u sukobu s onima na nacionalnoj razini, te 4. bi unutar konfederacije trebala funkcionirati monetarna unija Javne financije i europska integracija Rimski ugovori 1957. g.- EEZ zajedniko trite Javne financije - ogledalo razine razgranienja izmeu trine integracije i jae politike unije Zato izuavati fiskalni sustav EU? Dobar instrumentarij za prouavanje polito-ekonomskog potencijala EU (Kuda idemo?) Povijesno gledano, fiskalni sustav uvijek imao vanu ulogu u razvoju modernih drava i javnog drutva uope Postoji znaajna razlika u izgledu i ulozi javnih financija izmeu EU i ostalih zemlja Razlika u udjelu javnog sektora i javnih financija u BDP-u izmeu EU i ostalih zemalja Struktura fiskalnog sustava EU 1) Proraun EU 2) Harmonizacija poreznih sustava 3) Koordinacija stabilizacijskih proraunskih politika 1) Proraun EU Jedini centralizirani instrument Relativno malen (neto vie od 1% BDP-a EU) Struktura prihoda i rashoda Osnovna funkcija financiranje zajednikih funkcija i politika (poljoprivredna i strukturna politika) 2) Harmonizacija poreznih sustava Nametanje poreza u nadlenosti lanica EU 1

 Porezni suverenitet ogranien meunarodni ugovor (Rim 1957.) Harmonizacija u funkciji stvaranja zajednikog trita Alternativni pristup fiskalnim federalizmu 3) Koordinacija stabilizacijskih fiskalnih politika Fiskalna pravila (Pakt o stabilnosti i rastu - SGP ali i Maastrichtski kriteriji) Ouvanje fiskalne discipline unutar monetarne politike - sprjeavanje pojave prekomjernih proraunskih deficita SGP - multilateralni nadzor proraunskih pozicija i procedure u sluaju prekomjernih deficita Institucionalni okvir EU - oblik integracije s obiljejima meunarodne integracije ali i savezne (federalne) drave Meunarodna organizacija na temelju meunarodnih ugovora 1. raspolae dijelom suvereniteta zemalja lanica (poljoprivreda, trgovinska politika itd.), 2. raspolae vlastitim (proraunskim) prihodima, 3. donosi pravne propise kojih se neposredno trebaju pridravati njene lanica, te 4. ovlatena je sklapati ugovore s treim dravama Konfederacija 25 zemlja sredinja vlast institucije EU njihova odgovornost za pojedine politike izvodi se uglavnom indirektnim imenovanjem slubenika od strane nacionalnih vlada zemalja lanica Europski parlament Jedino direktno izabrano tijelo (od 1979 izbori) Dijeli zakonodavne nadlenosti s Vijeem ministara tzv. procedura suodluivanja Proraun EU - Neobvezatni trokovi Institucije EU Vijee ministara (Vijee EU) Glavna institucija u EU okuplja ministre zemalja lanica (npr. Vijee ECOFIN) donosi sve znaajne pravne odluke, odredbe, direktive i zakljuke - najjau mo za donoenje odluka - posebno obvezatnih trokova (poljoprivreda itd. utvreni Ugovorom) Kvalificirana veina ili jednoglasna odluka jednoglasna odluka - pitanja konstitucionalne prirode (izmjena Ugovora, novo lanstvo) ili osjetljiva pitanja (npr. Porezna politika) Europsko vijee razlikuje se od Vijea EU 1974. godine, potreba da se elnici drava ili vlada i njihovi ministri redovito sastaju na zajednikim zasjedanjima tijelo za donoenje odluka u spornim pitanjima koja nisu rijeena unutar Vijea EU Europska komisija 2

 lanove imenuju sporazumno vlade drava lanica a potvruje je Parlament Neovisna; Svojevrsni izvrni i upravni organ nadzire korektnu provedbu naredbi i direktiva Vijea Pokree sve zakonske inicijative Sud pravde (engl. The Court of Justice) Sud prvog stupnja (engl. The Court of First Instance) Odbor revizora (engl. The Court of Auditors) Odbor za ekonomska i socijalna pitanja (engl. The Economic and Social Committee) Odbor regija (engl. Committee of the Regions) Europska sredinja banka i EMU Monetarna politika centralizirana Europski sustav sredinjih banaka Ekonomska i monetarna unija (EMU) Puna samostalnost ESB Primarni cilj ouvanje stabilnosti cijena tj. ouvanje kupovne moi Eura Indirektna uloga kroz interakciju s decentraliziranim fiskalnim politikama Instrumenti i procedure Donoenje odluka o financijskom sustavu temelji se ne 3 razliite vrste legalnih instrumenata 1. Odredbe iz Ugovora 2. Sekundarno zakonodavstvo 3. Odluke i propisi usvojeni dogovorom izmeu institucija EU Ugovori (engl. Treaties) osnova svih vaeih zakona i osnova za provoenje svih politika unutar EU Veina tih odredbi i propisa su sadrani unutar: Ugovora o Europskoj uniji (zajednici) Maastrichtskog ugovora iz 1992. (ratificiran 1993) Amsterdamskog ugovora iz 1997. godine (ratificiran 1999.) Ugovora iz Nice iz 2001. godine Sekundarno zakonodavstvo 1) Uredbe (engl. Regulations) - opi propisi kojih se trebaju pridravati sve zemlje lanice 2) Smjernice ili Direktive (engl. Directives) okvir unutar kojeg lanice imaju vie izbora kako da urede svoj zakonodavni sustav. Ne moraju se uvijek odnositi na sve lanice, no rijetko 3) Odluke (engl. decisions) - mogu biti ope ili ,specifine za odreena podruja. Ne moraju ,se odnositi na sve zemlje lanice Odluke i propisi usvojeni dogovorom izmeu institucija EU Njih usuglaavaju institucije radi spreavanja raznih konflikata i kompliciranih procedura u provoenju odredbi zakljuenih Ugovorima

Procedura suodluivanja Sve pravne akte u EU prvo predlae Komisija postupak suodluivanja - izmeu Vijea i Parlamenta uspostavljena ravnotea. vrijedi za sva pitanja osim pitanja poljoprivrede, pravnog sustava, trgovine, fiskalne harmonizacije te EMU nesporazumi - Odbor za nagodbe - sastavljen od predstavnika obaju tijela FISKALNI FEDERALIZAM U EUROPSKOJ UNIJI Fiskalni federalizam u EU fiskalni federalizam - fiskalni odnosi sredinje vlasti s niim razinama vlasti Oates (1972) kad se s ekonomskog stajalita govori o donoenju fiskalnih odluka pri razliitim razinama vlasti, svaki javni sektor je u biti federalnog karaktera Tradicionalni okvir - optimalni stupnja fiskalne (de)centralizacije Razvoj EU novi pristup FF - centralizacija Prednosti vs. nedostaci Decentralizacija ekonomski rast i razvoj Prilagoavanje lokalnim ukusima, potrebama Neposredan utjecaj graana Vanjski uinci Uinkovitost poreznog sustava Ekonomija razmjera Stabilizacijska politika Fiskalni federalizam u EU Problem nesklonost zemalja lanica u preputanju veih fiskalnih odgovornosti na EU razinu Alternativni pristup harmonizacija (porezi) i koordinacija (proraunska politika) Model Musgrave (1959) alokacija, ,redistribucija i stabilizacija Teorijske osnove f. federalizma Kriterij ekonomske uinkovitosti Naelo supsidijarnosti (podruje korisnosti) Alokacijska funkcija Cilj funkcije - sredstva s kojima raspolae drava trebaju se utroiti za uinkovitu ponudu javnih dobara i usluga Teorem decentralizacije (Oates, 1972) Sredinja vlast ograniena u ponudi javnih dobara i usluga ukoliko postoje razliite lokalne preferencije gubitak blagostanja Redistribucijska funkcija Cilj funkcije pravedna (pre)raspodjela dohotka 4

 Uglavnom uinkovitije provoditi na sredinjoj razini Ako se provodi lokalno - nelojalna porezna i rashodna konkurencija Djelomino sputanje na niu razinu vlasti uinkovito ukoliko je neseljiva porezna osnovica (npr. porez na imovinu) Stabilizacijska funkcija Cilj funkcije postizanje i ouvanje visoke razine zaposlenosti i stabilnosti cijena Najuinkovitije na sredinjoj razini Nie razine ne mogu utjecati na veinu makroekonomskih varijabli (tzv. leakage uinak) Nie razine imaju ogranienu mo zaduivanja i nemaju mogunosti voenja vlastite monetarne politike Lokalni deficiti mogu utjecati kontraproduktivno na stabilizacijsku politiku sredinje vlasti Lokalno zaduivanje istiskivanje privatnih investicija Lokalni prorauni stoga uravnoteeni i strogo kontrolirani Progresivni porezi automatski stabilizatori Alokacijska funkcija u EU Teorem decentralizacije - Oates Tiebout (1956) glasovanje nogama supranacionalna javna dobra (sredinja razina) Obrana Vanjska politika ne dolazi do meudravnih vanjskih uinaka (spillovers) zajednika politika u podruju obrane i vanjske politike moe biti kontradiktorna ciljevima pojedinih zemalja lanica nedostatak koordinacije meu zemljama lanicama - problem vercanja (engl. free ride) Obrazovanje i R&D iako efekti obrazovanja u EU nemaju jako izraene meudravne vanjske uinkejedan od vanijih politika unutar EU Uzor SAD poticanje pozitivne konkurencije i mobilnosti Postoje podruja politika kod kojih sredinje EU institucije imaju poprilinu mo politike utvrene jo Rimskim ugovorom Usporedba strukture prihoda i rashoda Veliina prorauna

Udio rashoda sredinje drave u ukupnim rashodima u 2003. (u %)

Prihodi prorauna EU (u % uk. prihoda)

Udio prihoda sredinje drave u ukupnim prihodima u 2002. (u %)

Alokacijska funkcija u EU Razliit pristup javnih financija i javnog izbora javnog izbor - vie suzdran kod prijenosa odgovornosti za alokaciju resursa vioj razini vlasti - problem eventualnog neuspjeha sredinje razine biti vei nego kad bi se dogodio na lokalnoj razini Ipak dolazi do centralizacije glasai racionalno ignoriraju te probleme zbog nedovoljne koliine informacija EU interesantna politiarima iz zemalja lanica - poveava trokove prikupljanja informacija i iskrivljuje realnu sliku trokova za provedene politike koji su potrebni glasaima za donoenje racionalnih odluka na izborima Redistribucijska funkcija u EU teorija FF zagovara njeno provoenje uglavnom na sredinjoj razini zbog mobilnosti faktora proizvodnje kriterij uinkovitosti Da li bi u EU agresivnija redistribucijska politika utjecala na mobilnost stanovnika? SAD EU nepostojanje europskog dravljanstva, jezine barijere, razlike u kulturi, vjeri itd. Ipak, porezni tretman kapitala, razne olakice i potranja za visokokvalificiranom radnom snagom, nekonkurentna privreda Pitanje uinkovitost? Pitanje vremena? Potreba za centralizacijom redistribucijske politike i prorauna EU Kratkorono, transferi iz prorauna EU za prilagodbu politika i proizvodnje novonastalom okruenju

Dugorono, izrazite industrijske zemlje, kao Njemaka, - korist od proirenja domaeg - ekonomiju razmjera Osiguranje (financijske pomoi) - slabije razvijene lanice EU uglavnom bi dobivale direktne financijske transfere - bogatije zemlje osjeale sigurnije kad znaju da je takva pomo dostupna Takva pomo ve postoji u proraunu EU Strukturni fondovi - European Regional Development Fund (ERDF), European Social Fund (ESF), European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF) i Financial Instrument for Fisheries Guidance (FIFG) Kohezijski fond - pruati financijsku pomo manje razvijenim regijama radi postizanja ekonomske i socijalne kohezije unutar EU Max. 4 % vlastitog BDP-a takvih transfera Javne financije altruistini motivi Javni izbor - razni transferi, subvencije i porezne pogodnosti na kojima se temelji redistribucija objanjavaju se kao posljedica bolje organiziranosti i lobiranja raznih interesnih skupina, te sloenosti strukture javnog sektora Proraun EU malen, primarno nije orijentiran za ostvarivanje funkcije blagostanja redistribucijska uloga ograniena Problem proirenja (poljoprivreda, cijene, povrine) Nova financijska perspektiva

Neto transferi prorauna EU (u % ukupnih rashoda prorauna EU)

Redistribucijska funkcija u EU Segment porezne politike alternativni pristup nevoljko odricanje fiskalnog suvereniteta Zajedniko trite nunost harmonizacije oporezivanja prometa (PDV i troarine) Nametanje drugih ciljeva poreznoj politici u EU, kao stabilizacija poreznih prihoda zemalja lanica i rast zaposlenosti u EU, zahtijevao je harmonizaciju i drugih poreznih oblika, posebno poreza na dobit (profit) i poreza na dohodak

Stabilizacijska funkcija u EU teorija FF - provoenje na razini sredinje vlasti stabilizacijska fiskalna politika u gotovo u cijelosti provodi s niih razina vlasti u EU 1. Proraun EU relativno je malen 2. nema drugih centraliziranih instrumenta - automatski stabilizatori 3. EMU - zajednika monetarna politika (stabilnost cijena) mogunost prociklikog djelovanja Kriterij uinkovitosti Uravnoteeni lokalni prorauni (ogranieno zaduivanje) 10

 U EU nisu uravnoteeni Nema ogranienja zaduivanja Proraun EU nema zaduenja i uravnoteen dvostruka razlika u EU Nie razine vlasti u EU (zemlje lanice) najvii i krajnji fiskalni autoritet Ipak, FISKALNA PRAVILA alternativni pristup okvir unutar kojeg lanice mogu samostalno voditi svoju fiskalnu politiku konstitucionalne zabrane zaduivanja i voenja diferencijalne fiskalne politike nema (kao u SAD-u) ouvanje kredibiliteta - da bi nekontrolirani deficiti i javni dug ugrozili uinkovito voenje monetarne politike na razini EU Neki autori vide Pakt kao prepreku uinkovitog voenja stabilizacijske fiskalne politike automatski stabilizatori Naelo supsidijarnosti razlozi decentralizirane stabilizacijske funkcije Da bi se vie centralizirala, potreban vei proraun EU s vie funkcija (Nova financijska perspektiva nema promjena) nepostojanje automatskih stabilizatora, kao npr. osiguranja od nezaposlenosti, na razini EU (isto kao kod redistribucije) preseljenje na viu razinu politiki osjetljivo zaarani krug diskrecijske mjere vs. a.stabilizatori, tj. uravnoteen vs. neuravnoteen proraun

Optimalan oblik federalizma u EU fleksibilna integracija 11

 Dvostruka struktura nadlenosti Opa baza

Otvorena partnerstva Demokratski federalizam Inman & Rubinfeld Prilagodba Hrvatske Proraun EU Harmonizacija oporezivanja Fiskalna pravila

12

PREDAVANJA IZ PREDMETA KOMPARATIVNI FISKALNI SISTEMI

SKRIPTA ZA 2. KOLOKVIJ ASISTENTICA NIKA SOKOL KNJAZ

ddodig@gmail.com

13

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Zbog ega je PDV uveden?
Zbog potrebe da Hrvatska uskladi svoj porezni sustav s poreznim sustavima zemalja lanica EU-a Prema estoj smjernici (direktivi) o harmonizaciji iz 1977. god. zemlje lanice primjenjuju potroni oblik PDV-a, zasnovan na naelu odredita i na kreditnoj metodi izrauna porezne osnovice

Kada je PDV uveden u na porezni sustav?

u lipnju 1995. god.donesen je Zakon o porezu na dodanu vrijednost NN 47/95 PDV se trebao poeti primjenjivati 1.1.1997. ali se poeo primjenjivati 1.1.1998. uvoenju je prethodila dugotrajna i ustra znanstvena i struna rasprava usprkos protivljenju veeg dijela hrv. znanstvenika uveden je jednostopni PDV sa stopom od 22%

Opravdanja za uvoenje jednostopnog PDV-a

Prema tvorcima Zakona o PDV-u temeljni ek. kriteriji kojima su se rukovodili bili su: o neutralnost, o efikasnost. primjena samo jedne stope PDV-a jednostavnija je od primjene vie njih poreznotehnika naela oporezivanja ne bi smjela biti vanija od socijalno politikih harmonizacija naeg poreznog sustava s onim zemalja lanica EU-a one primjenjuju viestopni PDV primjena jedne stope u skladu je sa zahtjevom za neutralnou u naem sluaju to ne bi smjelo biti vanije od socijalno-negativnog uinka PDV-a neki zagovornici jednostopnog PDV-a ak tvrde da je on dugorono gledano progresivan osnovna karakteristika svih vrsta opeg poreza na promet je regresivnost, koja je kod jednostopnog PDV jae naglaena nego li kod viestopnog

14

 uvoenje vie stopa zahtjeva potanko definiranje oporezivih proizvoda, to zahtjeva veliku strunost i poskupljuje administraciju, ali i dovodi do vee porezne evazije ako proizvodi nisu jasno definirani budui da su oporezivi proizvodi koji idu u kategoriju/je sniene stope ve definirani u sklopu EU-a moe se slijediti njihova iskustva nie stope PDV-a ne moraju nuno dovesti i do niih cijena proizvoda jer e se cijene bez obzira na sniene stope formirati prema odnosu ponude i potranje na tritu tono, ali ukoliko javnost i drava izvre pritisak doi e do smanjenja cijena pri uporabi sniene ili snienih stopa nie stope PDV-a neizravno subvencioniraju i bogate ali postie se najvaniji uinak, a to je smanjenje poreznog optereenja najsiromanijih jednostopni PDV znai vie novca u dravnom proraunu proraunski manjak do kojeg bi dolo uvoenjem sniene/ih stope moe se popuniti uvoenjem veih ili novih troarina

Uvoenje nulte stope

od 1. studenog 1999.godine u Republici Hrvatskoj poela se primjenjivati nulta stopa PDV-a

15

 uvoenjem nulte stope preli smo s jednostopnog PDV-a na viestopni PDV, odnosno tonije reeno dvostopni PDV nulta se stopa samo uvjetno moe nazvati stopom, jer je ona u stvari uz izuzee jedna od dviju tehnika ili naina za provoenje osloboenja od PDV-a.

Osloboenja prije uvoenje 0%

osloboenja obuhvaena hrvatskim Zakonom o PDV-u odnosila su se samo na izuzea uskog kruga djelatnosti (najam stambenih prostorija, bankarstvo, osiguranje, osnovno, srednje i visokokolsko obrazovanje, usluge vjerskih zajednica i nekih javnih kulturnih ustanova) u tuzemstvu iz naina definiranja poreznih osloboenja pri izvozu proizlazilo je da se na izvoz primjenjuje nulta stopa

Razlozi uvoenja 0%
prema rijeima predlagatelja uvoenja nulte stope u Hrvatskoj, u kojoj vei dio stanovnitva ima nisku ekonomsku snagu, bilo je motivirano smanjenjem regresivnosti naglo uvoenje nulte stope, dileme oko kruga proizvoda koji e se oporezovati nultom stopom i njihovog definiranja te nagla promjena stava o broju stopa PDV-a navode na zakljuak da je ipak rije o potezu koji se prije svega trebao iskoristiti u promidbenoj kampanji

to se u Hrvatskoj oporezuje nultom stopom?

od 1. studenog 1999. sve vrste kruha i mlijeka, knjige znanstvenog, strunog, umjetnikog, kulturnog i obrazovnog sadraja, udbenike te na odreene lijekove i struna pomagala od 1. rujna 2000.knjige objavljene na CDROM- u, audio i video kasetama i zn. asopisi od 1. sijenja 2001. turistike usluge za inozemne goste u organiziranom boravku koje se plaaju doznakama iz inozemstva

Uvoenje sniene stope

16

 Od 01.01.2006. u hrvatski sustav oporezivanja dodane vrijednosti uvedena je i stopa od 10%. Porez na dodanu vrijednost plaa se po stopi od 10% na usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata.

Sniena stopa
Porezna stopa 10% primjenjuje se i na agencijske usluge (agencijske provizije) za usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata.

Zakljuak
uvoenje nulte stope prvi je korak ka pravednijem oporezivanjem putem poreza na dodanu vrijednost. 17

 kakvi e biti uinci uvoenja sniene stope od 10% za usluge smjetaja i usluge agencijske provizije u turizmu pokazat e vrijeme bilo bi vrlo svrsishodno kada bi se izvrile odreene promjene u definiranju kruga proizvoda koji se oporezuju nultom stopom, ukoliko se ona ne ukine

TROARINE (POSEBNI ILI POJEDINANI POREZ NA PROMET, AKCIZE) TROARINE porezni oblik koji tereti promet odreenih proizvoda (rjee usluga) koje se nude na tritu.

18

Tri naina utvrivanja troarinske obveze: a) Jedinini porez plaa se u apsolutnom iznosu po jedinici mjere; b) Ad valorem porez (prema vrijednosti) plaa se u % od vrijednosti proizvoda; c) Mjeoviti porez. Dva osnovna oblika troarina : a) proizvodne troarine - terete proizvoae i uvoznike (najee se primjenjuju); b) troarine u trgovini na malo terete trgovca na malo; POVIJESNI RAZVOJ : jedan od najstarijih poreza; August Jaki Opi pravilnik o troarinama (1708.g.); Christian Tenzel Otkriveni rudnik zlata u akcizi (1685.g.); Georg III tzv. bostonska ajanka (1773.g.). OSNOVNA OBILJEJA : Obveza plaanja troarina odnosi se na tono odreeni broj predmeta (ogranieni, srednji i proireni troarinski sustav); Tekoe prilikom odreenja obuhvata predmeta koji podlijeu troarini; Prevaljivost; Ugodnost plaanja (nevidljivost poreza); Fiskalna izdanost; Jednostavnost i jeftinoa ubiranja troarinskih prihoda; Stabilnost troarinskih prihoda; Troarinski prihodi dijelom pripadaju lokalnim jedinicama; iroko rasprostranjena upotreba troarina; Istodobna primjena troarina i opeg poreza na promet

RAZLOZI UBIRANJA TROARINA: A) Fiskalni razlog najei razlog ubiranja;

19

B) Nefiskalni razlozi, npr.: - zahvaanje gospodarske snage poreznog obveznika; - izbjegavanje drutveno nepoeljnog ponaanja poreznih obveznika; - naknada poreznog obveznika za korist koju ima od potronje nekog proizvoda; - Financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave; - Socijalni uinak; - Ekoloki razlozi; - Ouvanje zdravlja; - Ekonomski razlozi. - Prigovori upueni pravednosti i racionalnosti troarina : predmet oporezivanja neelastini proizvodi, regresivni uinak (koliinski porezi), kriterij izdanosti TROARINE U DRAVAMA OECD-a - tijekom vremena odreene troarine polako nestaju iz upotrebe ZBOG : 1) malog fiskalnog znaaja; 2) usklaivanja troarina (pod okriljem EU). Broj troarina u dravama OECD-a (stanje 1998. g.) : Grka 4, Vel. Britanija 4, eka 6, vedska 6, Novi Zeland 7, Njemaka 7, Portugal 7, vicarska 7, Koreja 8, Belgija 9, Finska 10, Nizozemska 10 Francuska 20, Danska 41. Predmet troarinskog oporezivanja u dravama OECD-a : alkohol i alkoholna pia, duhan i duhanski proizvodi, naftni proizvodi, energija, eer, rafinirani sirupu, kava, hidrokarbonsko gorivo i lubrikanti, CFC, registracija motornih vozila, okolada, sladoled, mineralna voda, elektrine arulje, aj, struja, plin, insekticidi, herbicidi, ugljen, CO2, cigaretni papir, cd-baterije, gume, nitrogen, ibice, meso, itarice, pamuk, avionsko gorivo Najei predmet oporezivanja ipak su klasini proizvodi npr. : Naftni proizvodi, duhanski proizvodi, kava, alkohol.

USKLAIVANJE TROARINA POD OKRILJEM EU Pravo EU : primarno pravo, sekundarno pravo, sudska praksa

20

 Primarno pravo : Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (1957.g., tzv. Rimski ugovor) l. 99. tzv. Rimskog ugovora : Na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Ekonomskim i socijalnim odborom, Vijee jednoglasno donosi odredbe o usklaivanju zakona o porezu na promet, troarina i ostalim oblicima neizravnog oporezivanja u mjeri u kojoj je takvo usklaivanje potrebno da bi se osigurala uspostava i djelovanje Unutarnjeg trita Sekundarno pravo : uredbe, smjernice, odluke, zakljuci, preporuke i miljenja. Vaee troarinsko pravo: 1. Sustavna smjernica (Systemrichtlinie) iz 1992.g. : postignuto usklaenje samo najvanijih troarina - troarina na alkohol, duhan i naftu; 2. Strukturna smjernica (Strukturrichtlinie) iz 1992. g. : utvruje za svaku kategoriju troarinskih dobara krug poreznih predmeta koji podlijeu oporezivanju; 3. Smjernica o poreznim stopama (Steuersatzrichtlinie) iz 1992. g. : utvruje najnie porezne stope za sve porezne predmete koji podlijeu usklaenim troarinama.

4. Uredba u svezi s otpremanjem robe iz 1992.g. : utvruje prateu dokumentaciju za postupak prijevoza troarinske robe. Prostorno vaenje smjernica : podruje EU. Odreenje drave nadlene za ubiranje poreza : o primjena naela odredita i naela podrijetla : a) Komercijalna trgovina troarinskom robom unutar EU naelo odredita; b) Nekomercijalni promet robe unutar EU naelo podrijetla; c) Kataloka prodaja naelo odredita. Prostor za nacionalne odredbe : l. 3. st. 3. Sustavne smjernice naelno nije iskljueno pravo drava lanica na ubiranje neusklaenih smjernica; takve troarine ne smiju u prometu unutar EU sa sobom povlaiti formalnosti povezane s prelaenjem granica. injenino stanje nastanka poreza : l. 6. Sustavne smjernice porez nastaje u trenutku kada roba bude udaljena iz poreznog skladita i stavljena u slobodan promet (ukljuujui i vlastitu potronju).

21

Porezna tarifa : Smjernicom o poreznim stopama utvrene samo najnie porezne stope, s tim da drave lanice mogu u odreenim podrujima koristiti porezna snienja. Porezni obveznik : osoba koje troarinske predmete izuzima i stavlja u slobodan promet (naelno vlasnik poreznog skladita proizvoa odnosno uvoznik) Sudska praksa: presude Europskog suda Odluka Suda iz studenog 2006. : potroai moraju plaati u svojoj dravi troarine pri uvozu alkohola i cigareta iz drugih drava lanica EU ako ih sami ne prevoze preko granice (udarac internetskoj prodaji).

Drave OECD-a s udjelom troarinskih sredstava 2001. g.: Turska 18,5 %, Noi Zeland 5,4 % Irska najvee promjene : 1965.g. 41,9 %; 2001. g. 14,1 %. SAD 1995. g. 13,2 %; 1999. g. 6,6 %; Poljska 1995. 14,3 %; 1999. 20,2 %. Turska 1965.g. 30,0 %; 1995. g. 1,1 %.

Po svojoj izdanosti posebno se istiu troarina na naftne derivate,duhan i alkohol ine oko 90 % ukupnih troarinskih prihoda.

22

Broj troarina ne utjee nuno na visinu troarinskih prihoda Danska (ukupno 41 troarinu) 1998. g. 11,8 %, 2001. g. 10,7 %. U budunosti se moe oekivati porast troarinskih prihoda: 1. Fiskalna izdanost energetskih poreza; 2. Naglaena tendencija prema potrono orijentiranim porezima; 3. Razvoj Interneta vodi umanjenju poreza na odbitak i potrebi nadoknade tako izgubljenih sredstava pomou jaeg oporezivanja potronje.

PRORAUN EU I TROARINE
l. 269. Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice : Bez ikakvog utjecaja na ostale prihode, proraun se u potpunosti financira iz vlastitih izvora sredstava. Na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, vijee jednoglasnom odlukom donosi odredbe o sustavu vlastitih izvora sredstava Zajednice, koje preporuuje dravama lanicama na usvajanje u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima. Rije je o postupovnim odredbama, nema nikakvih materijalnih odredbi. Vaei proraun EU : 1. carina; 2. agrarna davanja; 3. vlastita sredstva od prihoda na ime PDV-a (2003. g. 24,7 %); 4. vlastita sredstva po osnovi udjela u BDP-u (2003. g. 60,9 %). Iako se govori o vlastitim prihodima EU (Eigenmitteln), EU se financira uglavnom putem uplata i doznaka drava lanica; nije rije o vlastitim, samostalno kontroliranim izvorima prihoda javljaju se razmiljanja o budunosti financiranja EU. Mogui novi izvori vlastitih prihoda EU: npr. troarina na CO2/energiju, troarine na duhanske proizvode, alkohol i naftne proizvode, troarine na prometne i telekomunikacijske usluge Troarine na zrakoplovne karte kao sredstvo financiranja razvojne pomoi pod okriljem EU 1-5 eura/ zrakoplovnoj karti (letovi unutar EU); 5-10 eura /zrakoplovnoj karti (letovi izvan EU).

POREZ NA DOBIT
Razvitak, pojam i karakteristike
Porez na dobit je: 23

oblik uvrten u veinu suvremenih poreznih sustava, pretpostavka za njegovo uvoenje bila je pojava drutva kapitala sredinom 19. st., proizvod 20. st., svojevrsno osiguranje poreza na dohodak fizikih osoba, slian je porezu na dohodak, ali predstavlja samostalni porezni oblik.

Razvitak, pojam i karakteristike poreza na dobit

Problem koji se javlja kod oporezivanja dobiti jest odgovor na pitanje tko zapravo snosi teret poreza na dobit: 1. njegovi dioniari, 2. mehanizmom prevaljivanja teret snose potroai, 3. teret snose i dioniari i potroai i radnici, ali pritom njihovi udjeli nisu isti i podloni su promjenama, 4. nije bitno tko snosi teret jer se on kao troak prevaljuje stoga porez na dobit treba zamijeniti nekim oblikom potronih poreza.

Razvitak, pojam i karakteristike poreza na dobit

Veliki problem prilikom oporezivanja predstavlja i nedovoljno definiran odnos izmeu poreza na dobit i poreza na dohodak: 1. teko je odrediti gdje prestaje dohodak pravne , a gdje poinje dohodak fizike osobe, 2. javlja se ekonomsko dvostruko oporezivanje. 3. Iako vie nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne nema opeprihvaenog stajalita o tome kako i na koji nain to treba uiniti.

Karakteristike poreza na dobit

1. Subjekti oporezivanja nisu pojedinci, fizike osobe, ve organizacije, odnosno jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi zajednikog cilja.

24

2. Porez na dobit utvruje se na osnovi gospodarske djelatnosti drutva. Znaenje poreza na dobit mijenja se ovisno o tome polazi li se pri njegovom karakteriziranju od objekta ili pak od subjekta oporezivanja kao odluujueg pokazatelja svrhe njegovog uvrtenja u porezne sustave. 3. Porez na dobit je porez na neto dobit poduzea u pravilu pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku aktivnost. 4. Obrazloenje za postojanje poreza na dobit treba traiti u ekonomsko-politikom stajalitu jer je to za fiskus relativno jeftin izvor prikupljanja prihoda, a sa stajalita nositelja politikih odluka preferirani porezni oblik.

Obveznik poreza na dobit

Nema jedinstvene i opeprihvaene definicije osobe obveznika poreza na dobit. U svakoj se dravi taj problem rjeava na nain da se u zakonskim propisima odredi tko se smatra obveznikom poreza na dobit. U mnogim se poreznim sustavima razlikuje ograniena od neograniene porezne obveze. Neograniena porezna obveza = ukupna dobit drutva koje ima sjedite u tuzemstvu. Ograniena porezna obveza = prihodi drutva koje nema sjedite u tuzemstvu ostvareni u tuzemstvu.

Porezni obveznik poreza na dobit u RH

25

 Porezni obveznik poreza na dobit je u pravilu trgovako drutvo i druga pravna osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Porezni obveznik moe biti i poduzetnik fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt, na vlastiti zahtjev. Fizika osoba postaje obveznik poreza na dobit po sili zakona ako ostvari ukupni primitak od 2.000.000,00 kn ili u kalendarskoj godini prosjeno zapoljava vie od 15 radnika. Fizika osoba postaje obveznik po sili zakona od 1. sijenja 2007. na temelju podataka iz poslovnih knjiga za 2006. godinu. Porezni obveznici su i druge pravne osobe kao npr. investicijski fondovi i svaki poduzetnik koji nije obuhvaen prethodnim definicijama, a nije obveznik poreza na dohodak niti mu se dobit oporezuje negdje drugdje. Porezni obveznici su i inozemne osobe koje na podruju RH ostvaruju prihode koji podlijeu oporezivanju, a nemaju u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu. Drutva u steaju obveznici su poreza na dobit od 1. sijenja 2006. godine.

Tko nije obveznik poreza na dobit u RH

Obveznici poreza na dobit nisu: - tijela dravne uprave, - tijela regionalne i lokalne samouprave, - Hrvatska Narodna Banka, - Dravni zavodi, - vjerske zajednice, - politike stranke, - sindikati, - turistike zajednice, - sportski klubovi, - zaklade i udruge graana.

Tko nije obveznik porezana dobit u RH

26

 Osim ukoliko bi neoporezivanje gospodarske djelatnosti navedenih kategorija dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tritu. Tada Porezna uprava moe na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih osoba rjeenjem utvrditi da navedene kategorije postaju obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

Osnovica poreza na dobit

Problem utvrivanja porezne osnovice koncentriran je na posebna obiljeja vezana upravo uz ovaj porezni oblik: 1. elemente kojima se ograniava gospodarski rezultat organizacije podlone oporezivanju ovim poreznim oblikom, 2. specifinosti vezane uz samo drutvo kapitala: skrivena raspodjela dobiti, porezni tretman koncerna, tretman dividendi koje poduzee-majka ostvari u poduzeu-keri, pod uvjetom da udio u tom poduzeu prelazi odreeni postotak.

Osnovica poreza na dobit u RH

Porezna osnovica je razlika izmeu prihoda i rashoda koje ostvari obveznik poreza na dobit. Poreznu osnovicu tuzemnog poreznog obveznika ini ukupna dobit ostvarena u tuzemstvu, a inozemnog samo dobit ostvarena u tuzemstvu. Poreznu osnovicu ini i dobit ostvarena u postupku likvidacije. Porezna osnovica jedinice inozemnog poduzetnika utvruje se iz prihoda i rashoda koji se pripisuju izravno poslovnoj jedinici. Ukoliko se oni ne mogu izravno pripisati tada se njihova podjela izmeu poslovne jedinice u tuzemstvu i preostalog dijela inozemnog poduzetnika obavlja odgovarajuim metodama koje su utvrene smjernicama OECD-a. Poslovnoj jedinici inozemnog poreznog obveznika moe se pripisati samo ona dobit koja bi se ostvarila kada bi poslovna jedinica obavljala samostalno istu ili slinu djelatnost pod istim ili slinim uvjetima neovisno od drutva osnivaa.

27

 Poreznu osnovicu inozemnog poreznog obveznika za agencijske poslove u zranom i drugom prometu koji u tuzemstvu ostvaruje prihode od prodaje karata ini dobitak utvren kao razlika prihoda od provizije i rashoda koji su u svezi s ostvarenjem prihoda.

Prihodi
Prihodi su poveanja gospodarske koristi u obliku priljeva ili poveanja imovine ili smanjenja obveza koje imaju za posljedicu poveanje kapitala. Ulaganja dioniara ili lanova drutva u kapital drutva, ne smatraju se prihodima. Polazi se od toga da svi zaraeni prihodi trebaju ui u poreznu osnovicu.

Rashodi
Rashodi su smanjenja gospodarske koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala. Smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagaima ne smatraju se rashodima. Rashodi koji nisu vjerodostojno dokumentirani ne priznaju se kao rashod poreznog razdoblja.

Prihodi rashodi izmeu povezanih osoba

Obuhvaaju sljedee kategorije: o tuzemnu poslovnu jedinicu i inozemnog osnivaa, o tuzemno ovisno drutvo i inozemno matino drutvo, o tuzemno matino drutvo i inozemno ovisno drutvo.

Rashodi za nabavu dobara i usluga, usluga menadmenta, intelektualnih usluga, robnih i zatitnih znakova, patenata, licencija, zajmova, raznih naknada i sl. kojim se smanjuje porezna osnovica tuzemnog poreznog obveznika i obavlja skriveni transfer dobiti, mogu se raunati po trinim cijenama. Odredba o usporedivim trinim cijenama vrijedi i za eventualnu skrivenu isplatu dobiti smanjivanjem prihoda tuzemnog poreznog obveznika.

28

Smanjenje porezne osnovice

Porezna osnovica se smanjuje za: o prihode od dividendi i udjele u dobiti, o prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela u dobiti ako su bili ukljueni u poreznu osnovicu, o prihode od naplaenih otpisanih potraivanja koja su u prethodnim razdobljima bila ukljuena u poreznu osnovicu, a nisu iskljuena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashodi, o svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima, o svotu plaa i doprinosa na plau novih zaposlenika, a koja je isplaena do podnoenja porezne prijave - svotu trokova nastalih za istraivanje i razvoj, o svotu trokova nastalih za kolovanje i struno usavravanje zaposlenika.

Poveanje porezne osnovice

Porezna osnovica poveava se za: o rashode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela ako su bili iskazani u rashodima, o svotu preplaene amortizacije, o 70% trokova reprezentacije, o 30% trokova, osim trokova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poslovnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi koritenja sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa. o trokove koji se odnose na privatan ivot dioniara i lanova drutva, o skrivene isplate dobiti, o trokove prisilne naplate poreza, o kazne koje izrie mjerodavno tijelo, o zatezne kamate izmeu povezanih osoba, o povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizikim i pravnim osobama da nastane, dnosno ne nastane odreeni dogaaj, o kamate koje nisu porezno priznati rashod, o sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti.

Porezni gubitak

29

 Ako se u postupku oporezivanja utvrdi negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak. Gubitak se prenosi i nadoknauje umanjenjem porezne osnovice u sljedeem poreznom razdoblju, a najvie pet godina unaprijed od godine kad je utvren. Ako porezni obveznik umanjuje poreznu osnovicu za plae novo zaposlenih, a iskae gubitak moe ga uveati jo i za taj iznos.

Likvidacija
Ako se porezni obveznik likvidira, dobit ili gubitak utvruju se u razdoblju likvidacije koje se nastavlja na porezno razdoblje. Poetna bilanca za razdoblje likvidacije istovjetna je bilanci na kraju prethodnog poreznog razdoblja. Ako takva konana bilanca ne postoji, vrijednost imovine i obveza utvruje se procjenom.

Porezna stopa i porezno optereenje

Stope poreza na dobit su proporcionalne jer se oporezivanje drutva kapitala ne obavlja na osnovi naela plaanja poreza prema ekonomskoj snazi. Na osnovi visina stopa poreza na dobit teko je suditi o stvarnom poreznom optereenju dobiti u pojedinim dravama. Porezno optereenje ovisi o primijenjenoj poreznoj osnovici, odnosno poreznim osloboenjima i olakicama koje se pritom uzimaju u obzir kao i o poreznom tretmanu rasporeene dobiti i razlikama u tretmanu amortizacije. Visina stopa poreza na dobit esto se mijenja u zemljama lanicama EU i to nanie.

Promjena stope poreza na dobit

30

Stopa poreza na dobit u RH

Porez na dobit plaa se po stopi od 20%. Meutim stopa od 20% nije jedina predviena stopa budui da se raznim poticajima za odreena podruja ili novoosnovana trgovaka drutva, slobodne zone i sl. predviaju druge porezne stope.

Porezne olakice, osloboenja i poticaji

31

 Zakonom je predvieno nekoliko vrsta povlastica i osloboenja od plaanja poreza na dobit. Olakice su usmjerene ka djelominom osloboenju od plaanja poreza na dobit na podrujima posebne dravne skrbi, djelominom i potpunom osloboenju od plaanja poreza obveznika koji posluju u slobodnim zonama te poreznih obveznika koji su osnovani u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom, postoje i povlastice za novozaposlene te povlastice za ulaganja.

Olakice obveznicima s podruja posebne dravne skrbi

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na podrujima od posebne drave skrbi i zapoljavaju vie od 5 zaposlenika na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50% zaposlenika mora imati prebivalite i boraviti na tom podruju najmanje 9 mj. u poslovnoj godini plaaju porez na dobit u visini od: o ne plaaju porez na dobit na podruju prve skupine o 25% od propisane porezne stope na podruju druge skupine o 75% od propisane porezne stope na podruju tree skupine.

Osloboenja za porezne obveznike na podruju Grada Vukovara

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na podruju Grada Vukovara i zapoljavaju vie od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50% zaposlenika ima prebivalite i boravite na podruju Grada Vukovara osloboeni su od plaanja poreza na dobit u razdoblju od deset godina nakon poetka primjene Zakona o porezu na dobit. Zakon o porezu na dobit stupio je na snagu 2004. godine.

Poticaji ulaganja
Na dobit ostvarenu od ulaganja koja iznose: 32

a) najmanje 10 mil. Kn, porez na dobit plaa se po stopi od 7% za vrijeme od 10 godina, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapoljavanje najmanje 30 zaposlenika poevi od prve godine ulaganja, b) vie od 20 mil. Kn, porez na dobit plaa se po stopi od 3% za vrijeme od 10 godina, uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapoljavanje najmanje 50 zaposlenika poevi od prve godine ulaganja, c) vie od 60 mil. Kn, porez na dobit plaa se po stopi od 0% za vrijeme od 10 godine., uz uvjet da se u tom razdoblju osigura zapoljavanje najmanje 70 zaposlenika poevi od prve godine ulaganja.

Poticaji zapoljavanja
Osnovica poreza na dobit dodatno se smanjuje po osnovi plaa novozaposlenim i za visinu plaa i doprinosa na plau i to godinu dana od dana zaposlenja. Iznimno, porezni obveznik moe pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice za visinu plaa doprinosa na plau novih zaposlenika invalida koristiti tri godine od dana njihova zaposlenja.

Poticaji poreznim obveznicima osnovanim u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom
Porezni obveznik osnovan u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom plaa porez na dobit u visini od 25% od propisane porezne stope. Ti porezni obveznici nemaju vremenskog ogranienja koritenja propisani poreznih olakica.

Olakice i osloboenja za porezne obveznike koji posluju u slobodnim Zonama

33

 Korisnici slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama plaaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope. Korisnik slobodne zone koji u zoni gradi ili sudjeluje u gradnji objekata ulaganjem vie od 1.000.000,00 kuna, nakon to uloi ta sredstva, u godini ulaganja i iduih pet godina poslovanja u zoni osloboen je od plaanja poreza na dobit, ali najvie do visine uloenih sredstava. Iznimno, Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra gospodarstva moe odlukom, ako se utvrdi gospodarski interes Republike Hrvatske za pojedine zone ili za obavljanje odreenih djelatnosti u zoni, poveati porezne olakice iz prve dvije kategorije. Za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na podruju Vukovarsko-srijemske upanije nee se plaati porez na dobit deset godina od poetka primjene Zakona o prezu na dobit.

Porezno razdoblje
Utvruje se za poslovnu godinu, dio poslovne godine i razdoblje likvidacije. Poslovna je godina u pravilu kalendarska, ali Porezna uprava moe na zahtjev poreznog obveznika odrediti i da se one razlikuju.

Utvrivanje poreza
Tijekom godine plaa se predujam poreza na dobit mjeseno u visini jedne dvanaestine porezne obveze za prethodnu godinu. Ako je porezni obveznik u obliku predujma platio vie poreza nego to je duan po prijavi, viak plaenog poreza plaa mu se na njegov zahtjev ili se uraunava u predujmove sljedeeg razdoblja.

Porez po odbitku
Porezni obveznici koji plaaju naknade za prava intelektualnog vlasnitva, naknade za usluge istraivanja trita, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i sl., dividende i 34

udjele u dobiti i kamate inozemnim osobama koje nisu fizike osobe, duni su prilikom isplate od naknada obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dobit po stopi od 15%. Ova se odredba odnosi i na plaanje naknade za usluge obavljene od strane inozemnih osoba ako one u tuzemstvu nemaju registriranu poslovnu jedinicu.

Financijski uinak poreza na dobit

Premda je porez na dobit jedan od znaajnijih poreznih oblika suvremenih poreznih sustava njegov financijski uinak nije osobito izraen. U strukturi ukupnih poreznih prihoda u RH porez na dobit sudjeluje s oko 5%.

35

Proraun - odgovornost, tehnike i upravljanje Okvir

A. Proraun i proraunski proces B. Raunovodstvene evidencije i financijska izvjea C. Proraunske tehnike i upravljanje proraunom

Jesu li graani informirani o proraunu?

ovisi od drave do drave, primjerice u Velikoj Britaniji su graani poprilino informirani, dok su u Hrvatskoj projeno ili ispod prosjeno informirani

Osnove za usporedbu zemalja

MMF utvrdio se metodologiju za voenje i evidenciju financijskih transakcija drave. 1986. godine Manual on Government Statistic (GFS 1986) 2001. revizija i novi Manual on Government Statistics (GFS 2001).

Zato je obavljena revizija meunarodnih standarda dravne statistike?

Raspad planskih socijalistikih sustava Promijenjena uloga drave u gospodarstvu (osiguranje stabilnog institucionalnog okvira, izbjegavanje dravnog uplitanja u gospodarstvo i naglasak na kontroli i nadzoru financijskog poslovanja drave i njenih institucija) Povean obuhvat financijskih transakcija drave (proirenje obuhvata uz evidencije novanih tijekova na vanosti dobivaju evidencije obveza i imovine dravnih institucija). Informacije u slubi financijskog upravljanja u sektoru drave. Poticanje razvoja financijskog trita (kroz aktivno sudjelovanje drave na novanom i tritu kapitala).

Statistika dravnih financija MMF-a i EU - postoje li razlike?

Sve zemlje lanice EU i kandidati prilagoavaju svoju statistiku smjernicama EU. ESA 95 Manual on Government Deficit and Debt, EC 2002. EUROSTAT naglasak na statistici dravnih (proraunskih) deficita i procedurama izvjeivanja o javnom dugu.

36

Obiljeja institucija javnog sektora?

1. Pruaju javna dobra i usluge. 2. Nisu osnovane radi stjecanja dobiti ostvarenu dobit (viak prihoda) duni vratiti u proraun. 3. Financiraju se porezima, doprinosima i ostalim dravnim (ili lokalnim) prihodima te potporama.

Dravni proraun i funkcije

Plan prihoda i primitaka te rashoda i izdataka utvrenih za jednu fiskalnu godinu. Funkcije prorauna: prikazuje najvanije ciljeve drave u fiskalnoj godini, slui kao instrument kojim drava utjee na ekonomsko stanje zemlje, te slui kao sustav kontrole prikupljanja i troenja proraunskih sredstava.

Dravni proraun

Raun financiranja dravnog prorauna

37

Proraunski deficit i financiranje

Proraunski deficit predstavlja viak proraunskih rashoda nad prihodima Raun financiranja pokazuje koliko se drava namjerava zaduiti u fiskalnoj godini, koliko novca namjerava izdvojiti za otplatu dospjelih dugova Deficit se financira prodajom imovine ili zaduivanjem, odnosno transakcijama u financijskoj imovini te transakcijama na temelju obveza: Privatizacija Prodaja imovine Izdavanje obveznica Podizanje kredita

Ukupni (uravnoteeni) dravni proraun

Rashodi Dravnog prorauna

38

 Proraunski rashodi = propisani su zakonom i propisima donesenim na temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u proraunu i financijskim planovima proraunskih korisnika Struktura rashoda prorauna ocrtava prioritete i strategiju Vlade u tekuem razdoblju Osnovne klasifikacije rashoda (fiskalno izvjeivanje): Ekonomska rashodi se dijele prema ekonomskoj namjeni za koju slue Organizacijska rashodi podijeljeni prema administrativnim tijelima odnosno glavnim korisnicima Funkcionalna rashodi podijeljeni prema namjeni za koju slue Programska prikaz rashoda prema planiranim programima Lokacijska rashodi prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske

Dravni proraun za 2006. organizacijska klasifikacija

Ekonomski

39

Zakon o izvravanju Dravnog prorauna

Propisuje i ureuje : Strukturu prihoda i primitaka te rashoda i izdataka prorauna Izvravanje prorauna Opseg zaduivanja i jamstava Upravljanje javnim dugom Upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom Prava i obveze korisnika prorauna Ovlasti Vlade i predsjednika Vlade Ovlasti Ministarstva financija i ministra financija u izvravanju prorauna Propisuje postupak izrade, predlaganja, donoenja i izvravanja dravnog prorauna

Je li proraun dovoljan izvor informacija za dobivanje uvida u veliinu drave?

Proraun ne sadri sve informacije jer postoje izvanproraunski korisnici (tzv. fondovi i javna poduzea) koji imaju svoje financijske planove.

40

 550 lokalnih jedinica (upanije, opine i gradovi) ima vlastite proraune tzv. Proraune lokalne samouprave.

Izvanproraunski fondovi, 1994-2004

Povezanost prorauna i izvanproraunskih fondova

Iako se financiraju vlastitim prihodima IPF su ovisnici o dravnom proraunu. Drava ih uglavnom, dodatno, financira zaduivanjem. Suvremeni trendovi upravljanja financijama usmjereni su prema smanjenju broja IPF i centralizaciju financiranja kroz dravni proraun.

41

Proraunski proces
Skup pravila i postupaka koja osiguravaju pripremu prorauna na temelju vladinih prioriteta, odobrenje prorauna u parlamentu i provedbu (izvrenje) prorauna u skladu s utvrenim planovima. U proraunskom procesu definiraju se vladini prioriteti u financiranju pojedinih funkcija. Proraunski proces nije izoliran od utjecaja interesnih skupina (npr. poslodavaca, graana, nevladinih udruga, novinara, znanstvenika itd).

Proraunski proces i institucije

- Jedan proraunski proces traje 2 godine i 6 mjeseci. - Promjene u ekonomskoj politici ili prioritetima vlade unutar toga vremena rjeavaju se kroz rebalanse prorauna. - Zbog duljine proraunskog procesa vano je utvrditi prioritete razvoja i financiranja iz prorauna. - Rjeenje: dugorono planiranje prorauna (3-5 ili vie godina).

42

Evidencija proraunskih transakcija

Gotovinski svi prihodi i rashodi evidentirani kada su naplaeni ili isplaeni Obraunski obraunati prihodi i rashodi Modificirani obraunski (prihodi se evidentiraju u gotovini a rashodi po obraunu)

Prednosti i nedostaci evidencija

Financijska izvjea
Osnovni dokumenti koji slue sastavljanju prorauna. Pored gotovinskog tijeka pokazuju i veliinu nepodmirenih obveza i potraivanja. Financijsko izvjee prua informacije o prihodima i rashodima, imovini i obvezama svakog proraunskog korisnika, agencije i ministarstva.

to ini financijsko izvjee?

Bilanca Izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima Izvjetaj o promjeni obujma i vrijednosti imovine i obveza Izvjetaj o novanim tijekovima Rashodi po funkcijskim kategorijama Izvjetaj o obvezama Izvjetaj o ostvarenim vlastitim prihodima

Fiskalno vs. financijsko izvjeivanje

43

Fiskalno izvjeivanje (statistika s proraunskim klasifikacijama) prua uvid u financijsko poslovanja drave te informacije za fiskalne analize posljedica dravnih politika. Financijsko izvjeivanje (financijska izvjea) osnova su za upravljanje proraunom posebice imovinom, obvezama (dugom) te gotovinom i likvidnou.

Proraun po stavkama (line items)

Proraun se planira po pojedinim stavkama (vrstama) rashoda proraunskih korisnika. Naglasak je na planiranju tekuih i kapitalnih rashoda po institucijama te usporedbi planiranih i ostvarenih iznosa na kraju godine.

Prednosti
Jednostavnost Mogunost kontrole postojeih rashoda sa rashodima iz prethodnih godina zbog detaljne razrade stavki rashoda po korisnicima.

Nedostaci
Nije usklaen s rastom funkcija drave Ne prua informacije o uinkovitosti pojedinih rashoda niti namjene za koju se rashodi koriste Nemogunost procjene uinkovitosti programa Vlade i proraunskih korisnika.

Proraun po programima neki pojmovi

Program - skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajednikoga cilja. Programska klasifikacija - prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova Projekt - dio programa u kojem se planiraju rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrenih programom, a koji se planira jednokratno.

Proraun po programima
Definirati strukturu programa i aktivnosti (za svakog korisnika); Definirati glavni cilj svakog programa; Prikazati rashode prema programima i aktivnostima; Izraditi viegodinji proraun; Navesti posebne ciljeve za tekuu i budue godine te Definirati pokazatelje (indikatore) provedbe programa.

Zato upravljati gotovinom i likvidnou (1)

44

 Vlade esto nisu obraala dovoljno pozornosti na pitanja koja se odnose na uinkovito upravljanje novanim sredstvima. Procedure izvrenja prorauna i upravljanje novanim tijekovima usmjerene su na pitanja zakonodavne regulative i usklaenosti, dok su potrebe za dnevnom gotovinom zadovoljavane od strane centralne banke. Korisnici prorauna nisu vodili rauna o trokovima zaduivanja jer se o plaanju kamata ve pobrinuo MF kroz dravni proraun. Nije se uzimala u obzir injenica da neiskoriten novac predstavlja troak zbog gubitka prihoda od kamata, niti da zaduivanje (zbog nedostatka gotovine prorauna) poveava rashode kamate na zaduenja. Prema Garamfalvi (1996): "Centralno planiranje je ostavilo institucionalno i organizaciono nasljedstvo obiljeeno slabo definiranim vezama izmeu prorauna i bankovnog sektora.

Zato upravljati gotovinom i likvidnou (2)

Nije prepoznata vanost upravljanja gotovinom i dugom u ograniavanju zaduenja javnog sektora i u provedbi fiskalne i monetarne politike. Kvalitetna suradnja centralne banke i ministarstva financija (prorauna) predstavlja klju za uinkovito upravljanje novanim sredstvima dravnog prorauna. Uspostavama dravnih riznica i jedinstvenog rauna riznice poboljava se fiskalno poslovanje drave jer drava aktivno upravlja gotovinom i likvidnou dravnog prorauna te uvodi financijsku disciplinu kod svojih proraunskih korisnika.

45

Sretno!

46