Ilovepdf Merged

FINANCIJSKE INSTITUCIJE
I TRŽIŠTA
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija i
Ekonomija
Prof. dr. sc. Alen Stojanović – nositelj
Izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto – izvođač nastave grupa 2_EKONOMIJA_A-Ž
Nositelj:
dr. sc. Alen Stojanović, redoviti profesor u trajnom zvanju
Izvoditelji:
dr. sc. Anita Pavković, redovita profesorica
dr. sc. Mihovil Anđelinović, izvanredni profesor
dr. sc. Jakša Krišto, izvanredni profesor
dr. sc. Ana Ivanišević Hernaus, izvanredna profesorica
dr. sc. Branka Tuškan, izvanredna profesorica
Suradnik:
Dr.sc. August Cesarec
• Google Classroom
• Financijske institucije i tržišta (ak.god. 2022./2023.)
• Grupe: 2_EKONOMIJA_A-Ž
• Class code: 5prrue6

Uvodno o kolegiju
– konzultacije i kontakti
Dr.sc. Jakša Krišto, izvanredni profesor
Kontakti: 104, stara zgrada, jkristo@efzg.hr i jkristo@net.efzg.hr
Web: http://www.efzg.unizg.hr/jkristo
Konzultacije: utorak 11:00 – 13:00 u kabinetu 104 i na Google Meet-u link

https://meet.google.com/myg-widv-zpv
… a sad malo o Vama …
o Broj studenata
o Interesi, aktivnosti, …
o Srednja škola
o Zaposlenost i praksa
o Uspješnost studiranja
o Očekivanja od kolegija
Zašto proučavati financijski sustav?
- Što će to meni?
- Jel to još jedan od „onih” predmeta?
- Jel to meni potrebno?
- Ali ja se vidim u nečem drugom?
- Zašto, zašto, zašto opet mene, zašto baš mene… ali ja… ja sam smo
htio…ja sam samo htjela… ☺ ;)
- primijeniti makroekonomska znanja u izradi i funkcioniranju financijskog

(bankarskog, mirovinskog, osiguravateljskog) sustava i gospodarskih
subjekata (ishod učenja smjer Ekonomija)
- Za mene je ovaj predmet koristan:

- osobno jer me podučava boljem razumijevanju financijskih proizvoda što
mi pomaže u upravljanju osobnim financijama,
- poslovno jer me priprema za rad u banci ili drugoj financijskoj instituciji,
poduzeću ili javnoj upravi, ili još poželjnije poduzetništvu, start-upu,
- karijerno jer mi otvara mogućnosti za ostvarenje karijere u financijskom
sektoru, viših primanja i zanimljive karijere,
- društveno jer me podučava i osigurava mi razumijevanje povezanosti
financijskog sustava i gospodarstva, važnosti banaka i financijskog tržišta
za ekonomski rast, društvenog značaja banaka i štetnosti financijskih
kriza te važnosti zaštite potrošača, važnosti financijskih institucija za
zaštitu okoliša i društvo u cjelini (ESG).
- Važnost etičnog, društveno odgovornog i održivog poslovanja

financijskog sektora
Što ćemo raditi
- ključni pojmovi
Financijski sustav
Regulacija, rizik, Ponuda i

inovacije, kriza, potražnja
očekivanja novčanih
sredstva
Financijska Središnja banka i

infrastruktura poslovne banke
Financijski
Financijska tržišta
proizvodi
CILJ KOLEGIJA
Cilj izučavanja ove discipline je razumijevanje strukture, mehanizama i prakse djelovanja

suvremenih financijskih sustava, financijskih institucija i tržišta. Studenti se upoznaju s
teorijom, fundamentalnim znanjima i tehnikama koje se primjenjuju u financijskom sektoru
čime se osposobljavaju za razumijevanje financijskih događaja i za donošenje financijskih
odluka.
Izučavaju se različiti aspekti bankovnog financiranja, priroda, načela i tehnike financiranja
ostalih financijskih posrednika, novčana, devizna tržišta i tržišta kapitala. Program obuhvaća
obradu iskustava financiranja u razvijenim zemljama kao i u hrvatskom financijskom sustavu.
Mehanizam eksternog financiranja obrađuje se i s gledišta pozajmljivača i s gledišta
uzajmljivača.
Kroz izučavanje ove discipline studente se želi osposobiti za razumijevanje uloge i značenja
novca, kredita, financijskih institucija i tržišta u suvremenom gospodarstvu, kao i ovladavanje
specifičnim znanjima i vještinama potrebitim za sudjelovanje na financijskim tržištima.
SYLLABUS
Tjedan
Naziv teme
nastave
1. tjedan Informacije o kolegiju i uvodno predavanje.
2. tjedan Financijski sustav. Ponuda i potražnja na financijskom tržištu.
Financijska imovina i instrumenti.
3. tjedan Bonitet, kreditna sposobnost, kreditni rejting. Izravno financiranje i
financijsko posredovanje.
4. tjedan Pojam i vrste financijskih institucija. Središnje bankarstvo.
5. tjedan Funkcije i karakteristike središnjih banaka. Hrvatska narodna banka.
6. tjedan Definiranje i objašnjenje banke. Tradicionalna banka i današnja "banka
potpune usluge". Posebnosti banke. Tradicionalne poslovne aktivnosti.
7. tjedan Bankovni poslovi. Poslovi mobilizacije sredstava i depozitno
poslovanje. Kapital banke. Aktivni bankovni poslovi. Uslužni,
izvanbilančni poslovi i nekamatni prihodi banaka.
8. tjedan Kreditni poslovi banaka. Kratkoročni krediti. Dugoročni krediti.
Instrumenti osiguranja vraćanja kredita. Postupak odobravanja kredita
9. tjedan Prvi kolokvij
10. tjedan Nebankovne financijske institucije. Depozitne štedne institucije.
Mirovinski fondovi i osigurateljne institucije. Investicijski fondovi.
11. tjedan Specijalne državne financijske institucije. Financijske kompanije.
Investicijske banke, brokeri i dealeri. Ostale financijske institucije.
12. tjedan Financijska tržišta – objašnjenje, struktura i ekonomske funkcije.
Primarno i sekundarno tržište. Novčano tržište i tržište kapitala.
Devizno tržište.
13. tjedan Platni promet – pojam, vrste i kategorije platnog prometa.
Infrastruktura plaćanja u EU. Nacionalni platni promet. Platni sustavi i
institucije. Načini i oblici plaćanja. Instrumenti domaćih plaćanja.
14. tjedan Sustav međunarodnih plaćanja. Kategorije i instrumenti međunarodnih
plaćanja.
15. tjedan Drugi kolokvij (Predrok)
*Syllabus izlaže raspored tematskih jedinica nastave (3 sata) koja se održava tijekom ljetnog
semestra. Seminarska nastava (1 sat) održava se zasebno u obliku seminara/vježbi.
POLAGANJE ISPITA
Studenti mogu polagati ispit:
(1) kroz kolokvije (testove) i sudjelovanje u seminarskoj nastavi, ili
(2) polaganjem ispita odjednom i u cijelosti, nakon odslušane nastave i
sudjelovanjem u seminarskoj nastavi.

POLAGANJE ISPITA TIJEKOM NASTAVE
Ispit se polaže kroz dva kolokvija te sudjelovanjem na seminarskoj nastavi.
Kolokvij I (35 bodova) studenti mogu polagati samo jednom u za to predviđenom terminu.
Pravo pristupa kolokviju imaju studenti koji redovito pohađaju nastavu. Građa obuhvaća materiju
iz prvih šest poglavlja knjige „Financijske institucije i tržišta“. Kolokvij I sadrži pitanja
eliminacijska pitanja i pitanja s metodom zaokruživanja točnog odgovora.
Kolokvij I je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo ako na
njemu student postigne najmanje 18 bodova, uz preduvjet da su sva eliminacijska pitanja točno
odgovorena.
Kolokvij II (35 bodova) obuhvaća preostalu građu i polaže se prijavom ispita po završetku
semestra. Ovom kolokviju može se pristupiti samo ako je prethodno položen Kolokvij I i uz
potpis predmetnog nastavnika u sustavu e-indeks koji dokazuje uredno pohađanje nastave.
Kolokvij II sadrži pitanja eliminacijska pitanja i pitanja s metodom zaokruživanja točnog
odgovora. Ukoliko dopusti dinamika izvođenja nastavnih jedinica, studentima će se osigurati
predrok krajem semestra. U svakom slučaju, studenti mogu polagati drugi kolokvij u ljetnim
ispitnim rokovima. Ako student u ovim rokovima ne položi Kolokvij II, morat će polagati cijeli
ispit u sljedećim ispitnim rokovima.
Kolokvij II je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo ako na
njemu student postigne najmanje 18 bodova, uz preduvjet da su sva eliminacijska pitanja točno
odgovorena.
Bodovima ostvarenima polaganjem kolokvija pribrajaju se bodovi ostvareni sudjelovanjem

na seminarskoj nastavi te zbrojeni čine maksimalnih 100 bodova.
POLAGANJE CIJELOG ISPITA
Studenti mogu položiti ispit i odjednom u cijelosti (70 bodova), bez polaganja
kolokvija, u redovitim rokovima počevši od lipnja. Uvjet za polaganje ispita je potpis
predmetnog nastavnika u sustavu e-indeks. Ispit se polaže kao pisani test u
prostoru Fakulteta. Ispit sadrži pitanja eliminacijska pitanja i pitanja s
metodom zaokruživanja točnog odgovora.
Ispit je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo

ako na njemu student postigne najmanje 36 bodova, uz preduvjet da su sva
eliminacijska pitanja točno odgovorena.
Bodovima ostvarenima pisanjem ispita pribrajaju se bodovi ostvareni sudjelovanjem

na seminarskoj nastavi te zbrojeni čine maksimalnih 100 bodova.
SUDJELOVANJE U SEMINARSKOJ NASTAVI
Sudjelovanjem u seminarskoj nastavi student može ostvariti ukupno do 30 bodova.

Seminarske bodove studenti mogu ostvariti:
● izlaganjem seminara (do 10 bodova),
● sudjelovanjem u seminarskim zadacima
o pet seminarskih zadataka od kojih svaki nosi po 2 boda i
o dva zadatka za samovrednovanje od kojih svaki nosi po 5 bodova.
Detaljnije informacije o sudjelovanju na seminarskoj nastavi objavljene su u

dokumentu „Seminarska nastava“. Bodovi postignuti na ovaj način pribrajaju se
bodovima ostvarenim na dva kolokvija ili na ispitu, do početka sljedeće
akademske godine. Dodatni bodovi ostvareni na seminarskoj nastavi pribrajaju se
tek nakon polaganja oba kolokvija ili ispita. Studentima će biti podijeljena lista
mogućih tema za seminarske prezentacije, a seminarski zadaci u pisanom obliku biti
će podijeljeni u predviđenim terminima seminarske nastave.
POHAĐANJE NASTAVE I OSTVARIVANJE PRAVA NA POTPIS
Pohađanje predavanja je obvezno, evidentira se i uvjet je za ostvarivanje

prava na potpis za redovite studente. Studenti su obvezni pohađati najmanje
10 termina nastave u kojima će se evidentirati prisutnost kako bi ostvarili
pravo na potpis. Pohađanje nastave neće se evidentirati u zadnjem tjednu
nastave.
Predmetni nastavnici će potpisivati e-indekse. Potpis predmetnog nastavnika

uvjet je za pristupanje ispitu.
VREDNOVANJE USPJEHA
U vrednovanju uspjeha zbrajaju se svi bodovi. Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno
je skupiti najmanje 36 bodova, a za pozitivnu ocjenu u cjelini, najmanje 51 bod. Studenti
će konačnu ocjenu ostvariti zbrajanjem prethodno stečenih bodova na kolokvijima ili ispitu i
dodatnih bodova na seminarskoj nastavi prema sljedećem kriteriju ocjenjivanja:
Kriterij ocjenjivanja
0-50 bodova nedovoljan (1)
51-60 bodova dovoljan (2)
61-72 bodova dobar (3)
73-84 bodova vrlo dobar (4)
85 i više bodova izvrstan (5)
LITERATURA
• Leko, V., Stojanović, A., Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2018.
LITERATURA
• Leko, V., Stojanović, A., Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2018.
• Mishkin, F.S., Eakins, S.G., Financijska tržišta + institucije, MATE, Zagreb, 2005.
• Saunders, A., Cornett, M.M., Financijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb,
2006.
• Leko, V., ured., Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.
Ostala literatura:
• Leko, V., Božina, L., ur., Novac, bankarstvo i financijska tržišta, Adverta, Zagreb,
2005.
• Kidwell, D.S. i dr., Financial institutions, markets and money, Willey, N.Y., 2013.
• Miller, R.L., Vanhoose, D.D., Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb, 1997.
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Akademska godina 2022./2023.
FINANCIJSKE INSTITUCIJE I TRŽIŠTA
FINANCIJSKI SUSTAV
FINANCIJSKI SUSTAV – MEHANIZAM EKSTERNOG FINANCIRANJA
Nazivi:
• financijski sustav – financijski sektor

• financijski mehanizam
• financijska (infra)struktura
• financijsko tržište
• financijski transferni mehanizam
• bankovna i/ili financijska industrija
• FSI – financijska servisna industrija
• FUD – financijska uslužna djelatnost
FINANCIJSKI SUSTAV - DEFINIRANJE
“Financijski sustav ukupnost je nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih oblika
– instrumenata u kojima su utjelovljena novčana potraživanja, raznolikih financijskih institucija,
tokova i tehnika koji, objedinjeni pravnim normama i regulacijom, omogućavaju trgovanje novcem i
novčanim viškovima, određujući pri tom cijene financijskim proizvodima – u prvom redu kamatne
stope i prinose i utječu na očekivanja o financijskim i ekonomskim kretanjima u budućnosti.” (Leko,
Stojanović, 2018.)
“Financijski sustav u širem smislu podrazumijeva monetarni i fiskalni sustav i politiku, financijske
institucije i tržišta, financiranje poduzeća što predstavlja najvažniji dio gospodarskog sustava svake
zemlje, čiji je zadatak da optimalnom alokacijom resursa maksimizira blagostanje ukupnog društva i
svakog pojedinca.” (Jurković, 2006.)
FINANCIJSKI SUSTAV I GOSPODARSKI RAZVOJ
1. Brojna istraživanja dokazala su visoku korelaciju između razvijenosti financijskog sektora i razvoja
(rasta) nacionalnih ekonomija – što je financijski sektor razvijeniji, gospodarstvo je
djelotvornije;
2. Što je razvijeniji financijski sektor, viši je i udjel korištenja tuđih izvora tj. eksternog financiranja
privrede;
3. Raspoloživost kredita je najvažnija funkcija koju osigurava financijski sustav;
4. Neizravni su učinci još puno veći, a banke (i druge financijske institucije) ih ostvaruju 1.
mobilizacijom štednje za produktivna ulaganja; 2. financiranjem kapitalnih ulaganja kojima se
povećava produktivnost; 3. jačanjem trgovačkih i poslovnih veza unutar i izvan zemlje; 4.
proširivanjem ulagačkih mogućnosti na financijskom tržištu; 5. reduciranjem rizika.
FINANCIRANJE IZVAN UREĐENOG FINANCIJSKOG SUSTAVA
+ Novčano suficitne jedinice
- Novčano deficitne jedinice
+ + - -
+ + - -
+ + - -
+ + - -
+ + -
- -
+ + -
+ + - - -
+ -
+ -
+ -
+ + - -
+ - -
+
+ -
+ - - -
+ + + + -
+ - -
+ - -
+ +
FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA
DVIJE OSNOVNE FUNKCIJE – ZADAĆE:
1. TRANSFERNA FUNKCIJA (prijenos sredstava)
Primarni je zadatak financijskog sustava mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti
kao zajam i prenijeti ih – transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili za
ulaganja.
1. ALOKATIVNA FUNKCIJA (efikasno usmjeravanje sredstava)

• Alokativna efikasnost pridonosi ostvarivanju ciljeva:
a) štedišama – osigurava im povrat uloženih sredstava i najviši prinos;
b) financijskim posrednicima – profitabilno poslovanje i izbjegavanje gubitaka zbog
nenaplativih potraživanja;
c) korisnicima (dužnicima) izbor profitabilnih i za njih korisno eliminiranje ekonomski
neprihvatljivih među kandidiranim poslovnim projektima;
d) društvu – usmjeravanje raspoloživog novčanog kapitala u one grane i djelatnosti koje
osiguravaju razvoj i ostvarivanje gospodarsko – političkih ciljeva.
“OSTALE” FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA
- Štedna funkcija
- Funkcija likvidnosti
- Kreditna funkcija
- Funkcija plaćanja
- Gospodarsko-političke funkcije
- Preuzimanje rizika
- Funkcija očuvanja kupovne moći
- Funkcija ovlaštenog nadzornika (monitoring)
- Međugeneracijski prijenos štednje
NOVČANOSUFICITNI I NOVČANODEFICITNI SEKTORI
• Institucionalni sektori:
• Stanovništvo
• Poduzeća
• Država
• Inozemstvo
• Financijske institucije
• Sektori ponude i potražnje novčanih sredstva
• Novčanodeficitne jedinice / novčanosuficitne jedinice

Financijski viškovi i manjkovi sektora u SAD, u % BDP
Izvor: Bank of Japan, Flow of Funds – Overview of Japan, US and the Euro area, kolovoz 2022.
Financijski viškovi i manjkovi sektora u Europodručju, u % BDP
Financijska imovina sektora stanovništva u SAD-u, Japanu i Euro
području, ožujak 2022. (u %)
KRETANJE JAVNOG DUGA SAD (mlrd. USD)
31.12.1996. 5.323
31.12.1998. 5.614
31.12.1999. 5.776
29.12.2000. 5.662
31.12.2001. 5.943
31.12.2002. 6.405
31.12.2003. 6.997
31.12.2004. 7.596
30.12.2005. 8.170
29.12.2006. 8.680
31.12.2007. 9.229
31.12.2008. 10.699
31.12.2009. 12.311
31.12.2010. 14.025
31.12.2011. 15.223
31.12.2012. 16.432
31.12.2013. 17.352
31.12.2014. 18.141
31.12.2015. 18.922
31.12.2016. 19.977
31.12.2017. 20.493
31.12.2018. 21.974
31.12.2019. 23.201
31.12.2020. 21.632
31.12.2021. 23.144
30.12.2022. 24.518
Izvor: Bureau of the Public Debt, SAD, službeni podaci, 2022.
NAJVAŽNIJE STRANE DRŽAVE KOJE DRŽE JAVNI DUG SAD,
studeni 2022.
1. Japan, $1.082 milijarde

2. Kina, država, $870 milijardi
3. Ujedinjeno Kraljevstvo, $646 milijardi
4. Belgija, $333 milijarde
5. Luksemburg, $313 milijardi
6. Kajmanski Otoci, $283 milijarde
7. Švicarska, $267 milijardi
8. Irska, $250 milijardii
9. Kanada, $229 milijardi
10. Brazil, $226 milijardi
SVEUKUPNO – $7.274 MILIJARDI

UDJEL ZEMALJA U UKUPNOM UTRŽIVOM DRŽAVNOM
DUGU, 2007., 2018.
Izvor: OECD, Sovereign Borrowing Outlook 2019., 2020.

NETO IZVOZNICI KAPITALA, 2016.
Izvor: IMF, Global financial stability report, 2017.

JAVNI DUG U ODNOSU NA BDP (%)
Izvor: Eurostat; General government gross debt - quarterly data, 2022 Q3

FINANCIJSKA IMOVINA I OBVEZE PO SEKTORIMA U
HRVATSKOJ 2021. (konsolidirano, mil. eura)
Bilanca stanja financijskih instrumenata UKUPNO – REPUBLIKA HRVATSKA Nefinancijska društva - ukupno Financijska društva - ukupno Opća država – ukupno Kućanstva i NPISK – ukupno Inozemstvo – ukupno
Financijska imovina 370.184,09 107.264,88 128.851,36 55.111,96 78.955,89 74.453,09
Monetarno zlato i SDR 1.227,71 - 1.227,71 0 - 1.224,75
Gotovina i depoziti 90.368,79 13.483,48 32.636,75 5.616,58 38.631,98 5.663,65
Dužnički vrijednosni papiri 41.480,28 180,41 39.720,74 1.328,28 250,85 11.515,95
Krediti 69.608,93 19.515,74 43.631,20 5.894,57 567,42 21.610,03
Vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova 87.792,95 30.107,94 10.118,88 31.486,35 16.079,78 27.406,14
Osiguranje, mirovine i standardizirane garancije 22.781,31 732,13 321,9 13,62 21.713,66 48,64
Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika 840,71 239,22 190,94 410,3 0,24 96,86
Ostala potraživanja 56.083,42 43.005,96 1.003,24 10.362,26 1.711,96 6.887,06
Financijske obveze 389.805,49 160.542,88 128.285,31 79.939,61 21.037,69 54.831,69
Monetarno zlato i SDR 1.224,75 - 1.224,75 0 - 1.227,71
Gotovina i depoziti 81.465,15 - 81.418,46 46,7 - 14.567,29
Dužnički vrijednosni papiri 37.032,84 2.241,34 800,94 33.990,55 0 15.963,39
Krediti 85.243,93 46.128,89 2.935,05 16.325,32 19.854,67 5.975,02
Vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova 105.212,03 70.156,93 17.941,27 17.113,84 0 9.987,06
Osiguranje, mirovine i standardizirane garancije 22.582,73 0 22.578,46 4,26 0 247,23
Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika 255,32 73 182,32 0 0 682,25
Ostale obveze 56.788,73 41.942,72 1.204,06 12.458,94 1.183,02 6.181,74
Financijska neto vrijednost −19.621,40 −53.277,99 566,05 −24.827,65 57.918,20 19.621,40
Izvor: HNB, Statistika, 2022.

*Neprofitne institucije koje služe kućanstvima
FINANCIJSKA IMOVINA I FINANCIJSKI
INSTRUMENTI
-Financijsku imovinu čine potraživanja na nečiji novac u budućnosti.
- Stjecanje financijske imovine predstavlja zamjenu sadašnjeg dohotka budućim dohotkom.
- Svaka imovina ne mora biti i nečija obveza, ali financijska imovina je uvijek nečije
potraživanje i istodobno nečija obveza !
FINANCIJSKA IMOVINA I FINANCIJSKI INSTRUMENTI
• Financijska imovina drži se u tri oblika:
1. Novac je najvažnija financijska imovina;
2. Ulaganja u vlasničke instrumente, tj. u trajni kapital (“equity”) poduzeća, čime se stječu
potraživanja na dio vlasništva i dio dobiti poduzeća. Vlasnički udjeli su, za razliku od kreditnih
instrumenata, obveze koje ne dospijevaju do likvidacije poduzeća.
3. Kreditni instrumenti koje predstavljaju krediti i zadužnice. Kreditima i zadužnicama kreira se

najveći broj i vrijednost financijskih instrumenata.
FINANCIJSKA – INVESTICIJSKA PIRAMIDA 1
UMJETNINE IZNIMNE
PLEMENITI METALI OKOLNOSTI
OPCIJSKI UGOVORI
I FINANCIJSKE
IZVEDENICE
ŠPEKULATIVNE DIONICE
HEDGE FONDOVI
VENTURE FONDOVI KAPITALNA
DOBIT
OBIČNE DIONICE
ULAGANJA U NEKRETNINE
INVESTICIJSKI FONDOVI RIZIČNIJEG PROFILA
INVESTICIJSKI INVESTICIJSKO BLUE CHIP DIONICE IZNADPROSJEČAN

FONDOVI ŽIVOTNO O. INDEKSNI PROIZVODI PRINOS
MUNICIPALNE I RENTNO NEKRETNINE

KORPORATIVNE OSIGURANJE ZA PRINOS
OBVEZNICE OSIGURANJA S STANOVANJE
GARANCIJOM
ŽIVOTNO OSIGURANJE NOVČANI FONDOVI

OČUVANJE
DEPOZITI INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
MIROVINSKA ŠTEDNJA DRŽAVNE OBVEZNICE VRIJEDNOSTI
BONITET, KREDITNA SPOSOBNOST,
KREDITNI REJTING
Bonitet označava kvalitetu, pouzdanost, poslovnu i posebno kreditnu sposobnost pravnih i

fizičkih osoba. Informacije i saznanja o potencijalnom poslovnom partneru ili o promjenama
poslovnog statusa dosadašnjih partnera olakšavaju donošenje odluka o prihvaćanju poslova, preko
uočenog rizika utvrđuje se cijena, ocjenjuje sigurnost naplate, odlučuje o odobravanju kredita.
U kreditnim poslovima, bilo da se radi o poslovnim kreditima poduzeća, o novčanim kreditima

financijskih institucija ili o zaduživanju izdavanjem kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnica,
odlučujuća je ocjena kreditne sposobnosti – sposobnosti kreditnog dužnika da preuzete
obveze isplati u ugovorenim iznosima i rokovima. Ocjenjivanjem kreditne sposobnosti procjenjuje
se kreditni rizik kao vjerojatnost neplaćanja (“default”) dužnika po kreditnim obvezama.
REJTINZI VODEĆIH AGENCIJA
IZRAVNO I POSREDOVANO FINANCIRANJE
Izvor: prilagođeno prema Kidwell, D. S. i dr., Financial Institutions, Markets, and Money, The Dryden Press, Chicago, 2000.
IZRAVNO ILI DIREKTNO FINANCIRANJE
• Direktno financiranje predstavlja ustupanje novčanog kapitala od strane novčano suficitnih jedinica
kao krajnjih pozajmljivača izravno novčano deficitnim jedinicama kao krajnjim uzajmljivačima bez
posredničke uloge financijskih institucija – ne mijenjaju se originalna potraživanja u neka drukčija
potraživanja.
• Takvi instrumenti predstavljaju izravna potraživanja prema deficitnim jedinicama a nazivaju se
primarnim (direktnim) potraživanjima ili primarnim (direktnim) obvezama.
• U razvijenim zemljama izravno financiranje obuhvaća do 30% ukupnog eksternog financiranja, dok
je u nerazvijenim zemljama ono minimalno ili i ne postoji.

FINANCIJSKO POSREDOVANJE
• Financijsko posredovanje (financijska intermedijacija) je način prijenosa novčanih sredstava od

novčano suficitnih novčano deficitnim jedinicama preko financijskih posrednika ili intermedijara.
• Financijski posrednici kupuju od deficitnih jedinica direktna financijska potraživanja jednih

karakteristika i preobražavaju ih u indirektne obveze drugih karakteristika prema suficitnim
jedinicama. Ovaj proces preobrazbe (transformacije) financijskih potraživanja iz jednih u druge
oblike naziva se financijsko posredovanje, a institucije koje to čine su financijski posrednici.
Financijski posrednici su:
- banke, štedne depozitne institucije,
- osiguravatelji života i imovine, mirovinski fondovi, fondovi zajedničkog investiranja,
- raznolike državne financijske institucije, stambena društva,
- tj. sve one financijske institucije koje u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraživanja, a u
pasivi indirektna potraživanja kao obvezu prema štedišama ili investitorima.
• Prednosti posredovanog u odnosu na izravno financiranje:
• Financijsko posredovanje omogućava kreiranje financijskih potraživanja raznolikijih

denominacija
• Lakša disperzija rizika
• Kreiranje obveza i strukturiranje aktive s raznolikim međusobno usklađenim dospijećima
• Obveze financijskih posrednika visoko su likvidne
• Posredovano financiranje omogućava “informacijsku intermedijaciju”
• Smanjenje transakcijskih troškova

IZRAVNO I POSREDOVANO FINANCIRANJE
•Primjeri izravnog financiranja:

- Domaćinstvo (NSJ) kupuje novoizdane dionice ili obveznice poduzeća (NDJ).
- Poduzeće s trenutnim viškom sredstava kupuje 3-mjesečne trezorske zapise Ministarstva
financija (NDJ).
•Primjeri posredovanog financiranja:

- Domaćinstvo (NSJ) ulaže u banku ročni štedni depozit, a banka drugom domaćinstvu (NDJ)
odobrava dugoročni stambeni kredit.
- Domaćinstvo (NSJ) kupuje policu životnog osiguranja od osiguravajućeg društva, koje ovako
prikupljene sredstva ulaže u obveznice države i poduzeća (NDJ).
POJAM FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
• Financijske institucije su poslovna poduzeća koja prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u

financijske plasmane i obavljaju financijske usluge.
• Od svih ostalih, nefinancijskih poduzeća, financijske se institucije razlikuju po tome što posluju s
nematerijalnom – financijskom imovinom
• Financijske institucije drže samo onaj minimum materijalne imovine koji im omogućava da uspješno
trguju financijskom imovinom, što je njihov glavni posao.
PREGLED I GRUPIRANJE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
I SREDIŠNJA BANKA (centralna, emisijska)
II DEPOZITNE – KREDITNE INSTITUCIJE

1. Banke
2. Depozitne štedne institucije
Štedionice, štedno-kreditne kooperative, kreditne ili potrošačke zadruge, kreditne unije, stambene
štedionice i stambena društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice, blagajne uzajamne
pomoći i sl.
III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

1. Ugovorne štedne institucije
Osiguravatelji imovine i života
Privatni i državni mirovinski fondovi
Institucije zdravstvenog osiguranja
PREGLED I GRUPIRANJE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
2. Investicijski fondovi – Fondovi zajedničkog ulaganja
Unit Trust (UT), Investment Trust Co. (ITC), Uzajamni fondovi (Mutual Funds), Fondovi za ulaganja
u nekretnine (REIT - Real Estate Investment Trust) i Uzajamni fondovi novčanog tržišta (MMMF -
Money Market Mutual Fund)
3. Financijske kompanije (Interne banke) i konglomerati
4. Specijalne državne i privatne financijske institucije
Eksportne, poljoprivredne, razvojne, stambene, studentske i sl.
5. Investicijske banke, brokeri i dealeri
6. Ostale financijske institucije
Povjerbena društva (trust, custody, fiducijarije), forfeiting, leasing i factoring tvrtke, sekuritizatori
potraživanja, izdavači kreditnih kartica, garantne agencije, clearing institucije, burze vrijednosnica,
mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama, financijski savjetnici, institucije
kreditnog rejtinga, itd.
PODJELA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA
Sektorizacija financijskih institucija (društava) prema ESA-i 2010.
Izvor: HNB, Bilten br. 228, str. 28, link:

http://www.hnb.hr/documents/20182/1132238/hbilt228.pdf/c222bf6d-932f-4e8e-92b1-925f150f3770
POJEDNOSTAVLJENA STRUKTURA AKTIVE I PASIVE
FINANCIJSKIH POSREDNIKA
Financijski posrednik Aktiva Pasiva
(Kupljena direktna potraživanja) (Prodane indirektne obveze)
Depozitne FI
Poslovne banke Potrošački krediti Depoziti po viđenju
Hipotekarni krediti Oročeni depoziti
Dužnički vrijednosni papiri Pribavljena sredstva
Kreditne unije Potrošački krediti Udjelni računi
Ugovorne štedne FI
Osiguravajuća društva Korporativne obveznice Pričuve životnog i neživotnog
Dionice osiguranja (police)
Pričuve mirovinskog osiguranja
Mirovinski fondovi Državne i municipalne obveznice (udjeli)
Dionice
Investicijski fondovi Dionice Udjeli

VP novčanog tržišta
Dužnički VP
Ostale FI
Financijske kompanije Potrošački krediti Pribavljena sredstva
GSE Krediti Dužnički VP
Izvor: Priređeno prema Kidwell, D. S., Blackwell, D.W., Whidbee, D.A., Peterson, R.L., Financial institutions, markets and
money, John Wiley & Sons, N.Y., 2008.
Ukupna imovina financijskog sektora Euro zone
Source: ECB, Financial Integration and Structure in the Euro Area, travanj 2022
STRUKTURA I RELATIVNO ZNAČENJE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA U RH,
ožujak 2022.
Izvor: HANFA, Odabrani pokazatelji sektora financijskih usluga, Standardni prezentacijski format, srpanj 2022.
RAST/PAD IMOVINE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA U
HRVATSKOJ, 2017/2007 (%)
Leasing društva -41,0%

Dobrovoljni mirovinski fondovi 484,4%
Obvezni mirovinski fondovi 337,7%
Zatvoreni investicijski fondovi - Alternativni investicijski fondovi -32,1%
Otvoreni investicijski fondovi - UCITS fondovi -38,4%
Osiguravateljne institucije 75,7%
Stambene štedionice 21,0%
HBOR 61,4%
Poslovne banke 13,4%
-100,0% 0,0% 100,0% 200,0% 300,0% 400,0% 500,0% 600,0%
Izvor: Podaci nadzornih institucija u RH

ALTERNATIVNI FINANCIJSKI SUSTAV I FINANCIJSKE INSTITUCIJE
• Alternativni financijski sustav (AFS) pruža financijske usluge izvan službenog financijskog
sustava
• Njegove usluge dopuna su uslugama tradicionalnih financijskih institucija i one su često najvažniji
izvor financiranja osoba isključenih iz financijskog sustava - siromašnog stanovništva sa niskim ili
neredovitim primanjima, kućanstava bez štednje ili nebankiranih (“unbanked”) osoba bez
bankovnog računa, nezaposlenih, kreditno nesposobnih osoba, umirovljenika, adolescenata i sl.
• Omogućavaju brzi pristup novcu / kreditu bez puno provjera i administriranja ali su zato naknade i
kamate koje naplaćuju i nekoliko puta više nego u bankama
• Korištenje poraslo u krizi

VRSTE NAJVAŽNIJIH ALTERNATIVNIH USLUGA
1. Unovčavanje čekova uz naknadu
2. Pozajmice za dospijevajuće obveze – Kratkoročne pozajmice na osnovi osobnih čekova
3. Odobravanje drugorazrednih stambenih kredita – Krediti visokorizičnim dužnicima
4. Tradicionalne lombardne institucije (Pawn Brokers)
5. Krediti uz zalog auta – Dužnik prenosi auto na kreditora i (najčešće) deponira ključeve kod
njega. Često dužnik “prodaje” automobil kreditoru ali ga i dalje vozi po ugovoru o najmu.
6. Iznajmljivanje do prodaje – Najam trajnih potrošnih dobara, najčešće tehničke robe, uz obvezu
preuzimanja, za razliku od čistog najma.
7. Pozajmice na ime budućeg povrata poreza – Kredit na ime očekivanog povrata (preplaćenog)
poreza
Ekonomski fakultet
SREDIŠNJE BANKARSTVO
RAZVOJ PLATNOG PROMETA - NOVCA
1. Barter – trampa – robna razmjena
2. Robni novac – Sumer (npr. ječam, vuna, sol, školjke, kamenje ), 4500 – 2900 godine p.n.e.
• Papua Nova Gvineja (školjke) do 1933. godine
3. Kovanice – metalni novac (zlato, srebro, bronca, bakar) – 550 godine p.n.e., Lydia (današnja
Turska)
4. Papirni novac (osiguran najčešće zlatnim kovanicama ili zlatnim polugama) – konvertibilan za
zlato
5. Fiat (lat. “neka bude”) novac – prvi puta u 9. st. Kina

PAPIRNI NOVAC U KINI, SONG DINASTIJA, 9 ST.
YUAN DINASTIJA, 1287. GODINE
MING DINASTIJA, 1368. – 1644. GODINE
Napomena: 1836. – 1841.
Napomena: 1918.
Napomena: 1934. – 1935., SAD
Napomena: 1924.
Napomena: 1924.
Napomena: 1924.
Napomena: 1946., Mađarska, 100.000.000.000.000.000.000 Pengő = 0,20 USD
Napomena: Jugoslavija, 1993 – 1994
Napomena: Zimbabwe 2008.
DEFINIRANJE I RAZVOJ SREDIŠNJIH BANAKA
• Središnja, centralna, emisijska banka, “banka banaka”
• Značajne razlike u odnosu na ostale financijske institucije
• Najvažnija monetarna financijska institucija i vrhovna novčana vlast svake države:
• Primarna emisija
• Vođenje monetarne politike
• “The lender of last resort” – kreditni oslonac banaka

ULOGA I ZNAČENJE SREDIŠNJIH BANAKA
• Izborom monetarne politike utječe na stanje u cijelom gospodarstvu:
1. Utječe na razinu novca u opticaju – posljedično kreditnu aktivnost banaka (monetarnih
institucija) i visinu kamatnih stopa
2. Trošak zaduživanja (financiranja) građana, poduzeća,…. (cijene zadužnica, a neizravno i na

cijene dionica)
3. Iznos raspoloživog dohotka
4. Razinu agregatne potražnje i zaposlenosti
5. Razinu cijena
6. Razinu inflacije
RAZVOJ SREDIŠNJIH BANAKA
MONOPOL NAD “LENDER OF LAST

BANKA OSNOVANA
IZDAVANJEM NOVCA RESORT” (DESETLJEĆE)
Izvor: Herger, N., Understanding Central Banks, Springer, 2019.

ZADACI SREDIŠNJIH BANAKA
• Osnovna zadaća: održavanje stabilnosti cijena, tj. prihvatljivih stopa inflacije

• ECB – “ispod, ali blizu 2%” (srednji rok)
• FED – “ne više od 2%”

• Mogući i dodatni ciljevi
• FED – maksimalna zaposlenost i ravnoteža dugoročnih kamatnih stopa
• Visoka zaposlenost, visoke stope rasta BDP-a, povećanje izvoza, visok stupanj
konkurentnosti, stabilnost kamatnih stopa i financijskih tržišta,…
EKSTREMNI SLUČAJEVI VISOKE INFLACIJE
Izvor: Parker, Randall E., Whaples, Robert M., Routledge Handbook of Major Events in Economic History, Routledge, 2013.
POVIJEST INFLACIJE U SAD-U
Izvor: The Wall Street Journal. A Brief History of U.S. Inflation Since 1775. 2015.
POVIJEST INFLACIJE U SAD-U
Izvor: Tradingeconomics, 2022.

POVIJEST INFLACIJE U EUROPI
Izvor: Business Insider, 2018.

POVIJEST INFLACIJE U EUROPSKOJ UNIJI
Izvor: Tradingeconomics, 2022.

POVIJEST VISOKE INFLACIJE U HRVATSKOJ
Izvor: Državni zavod za statistiku, različite publikacije

GODIŠNJE STOPE INFLACIJE I DOPRINOSI KOMPONENATA
INFLACIJI POTROŠAČKIH CIJENA U HRVATSKOJ
Izvor: HNB. Standardni prezentacijski format. 3. tromjesečje 2022.

NEOVISNOST SREDIŠNJE BANKE
• Neovisna o aktualnoj političkoj vlasti
• Glavni argument: “politički ekonomski ciklusi”
• Fiskalni i monetarni kanal
• Predizborna godina – poticanje ekspanzivne monetarne politike
• Zanemarivanje dugoročnih posljedica
• Komponente neovisnosti
• Funkcionalna neovisnost (instrumenti)
• Institucionalna neovisnost
• Osobna neovisnost (uprava)
• Financijska neovisnost
• Stvarna neovisnost – manja od službene
• “Neovisna unutar države, a ne od države”
• Neprofitna institucija
• Emisijska dobit (seigniorage)
NEOVISNOST SREDIŠNJE BANKE I INFLACIJA
Izvor: Kidwell, D.S., Blackwell, D.W., Whidbee, D.A., Sias, R.W. Financial Institutions, Markets, And Money. Wiley, 2016.
FUNKCIJE SREDIŠNJIH BANAKA
1. REGULIRANJE KOLIČINE NOVCA U OPTJECAJU I KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA

• Cilj novčane politike: porast količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka za
potrebe rastuće ekonomije (uz stabilne cijene!)
• Novčana masa: gotov novac izvan depozitnih institucija i depozitni novac
• Sekundarna emisija novca
• Kreditna aktivnost banaka – kreditni potencijal
• Utjecaj središnje banke: kvantitativnim (općim) instrumentima i kvalitativnom
(selektivnom) kreditnom politikom
• Instrumenti
• Obvezna pričuva
• Otvoreno tržište
• Diskontna politika, itd.
IMOVINA SREDIŠNJIH BANAKA (2007. – 2022.)
Izvor: Yardeni Research, Inc., Central Banks: Monthly Balance Sheets,2023



2. Održavanje likvidnosti kreditnih institucija

• Krizna vremena – sprečavanje “juriša na banke”
• “Posljednje kreditne utočište“ ili “kreditor u krajnjoj nuždi”
• Putem pristupa diskontnom prozoru
3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje

• Uravnoteženje bilance plaćanja (intervencije na deviznom tržištu, međunarodne pričuve,…)
4. Nadzor nad kreditnim institucijama

• Prudencijalni nadzor
• Cilj: stabilnost bankovnog sustava i sprečavanje propadanja banaka
• “On site“ i “Off site” kontrola
5. Izdavanje novčanica i kovanog novca

• Ekskluzivno pravo središnjih banaka
• Puštanje/povlačenje gotovine iz prometa – preko depozitnih institucija
6. Financijski servis države i banaka

• “Bankar države” i “bankar banaka”
7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava
8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja informacija

HRVATSKA NARODNA BANKA
• Vrhovna monetarna vlast i središnja banka od 1991. godine
• Usporediva sa središnjim bankama razvijenih suverenih država
• Temeljna zadaća: održavanje stabilnosti cijena
• Ne isključuje i druge ciljeve
• U vlasništvu Republike Hrvatske
• Samostalna i neovisna u obavljanju poslova
• Odgovorna Hrvatskom saboru
• Revizija poslovanja: neovisni vanjski revizori i Državni ured za reviziju

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HNB-a
Izvor: Hrvatska narodna banka. Organizacijska shema.

OSNOVNE FUNKCIJE
• Utvrđivanje i vođenje novčane i devizne politike
• Držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama
• Izdavanje novčanica i kovanog novca
• Nadzor, osnivanje, ukidanje i regulacija banaka
• Vođenje računa i platnog prometa banaka
• Ustrojavanje i unapređivanje platnog prometa
• Financijski poslovi za državu
• Podzakonsko reguliranje iz područja njene nadležnosti

MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-a I POSLOVNIH BANAKA (mil. EUR.)
Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke
Devizne
Godina Posebna Pričuvna Devize pričuve
Ukupno prava pozicija u Zlato Valuta i Obveznice i banaka
vučenja Ukupno
MMF-u depoziti zadužnice
2000. 3.783,2 158,5 0,2 - 3.624,5 2.763,0 861,5 2.310,7
2001. 5.333,6 122,9 0,2 - 5.210,5 3.469,7 1.740,7 4.056,0
2002. 5.651,3 2,3 0,2 - 5.648,8 3.787,8 1.861,0 2.581,6
2003. 6.554,1 0,7 0,2 - 6.553,2 3.346,0 3.207,2 3.927,1
2004. 6.436,2 0,6 0,2 - 6.435,4 3.173,3 3.262,0 4.220,1
2005. 7.438,4 0,9 0,2 - 7.437,3 3.834,5 3.602,8 2.938,4
2006. 8.725,3 0,7 0,2 - 8.724,4 4.526,9 4.197,5 3.315,0
2007. 9.307,4 0,8 0,2 - 9.306,5 4.533,9 4.772,5 4.388,9
2008. 9.120,9 0,7 0,2 - 9.120,0 2.001,8 7.118,2 4.644,5
2009. 10.375,8 331,7 0,2 - 10.043,9 2.641,4 7.402,6 4.293,9
2010. 10.660,3 356,7 0,2 - 10.303,4 3.274,9 7.028,5 3.828,9
2011. 11.194,9 360,7 0,2 - 10.834,0 2.730,7 8.103,2 3.463,7
2012. 11.235,9 352,8 0,2 - 10.882,9 2.245,8 8.637,1 2.895,3
2013. 12.907,5 340,6 0,2 - 12.566,7 3.717,9 8.848,8 2.756,6
2014. 12.687,6 364,0 0,2 - 12.323,4 3.397,8 8.925,6 3.305,5
2015. 13.706,6 387,6 0,3 - 13.318,8 4.848,0 8.470,8 3.371,7
2016. 13.514,0 392,1 0,3 - 13.121,7 3.570,9 9.550,8 3.878,6
2017. 15.706,2 365,4 0,3 - 15.340,4 5.463,7 9.876,7 3.996,3
2018. 17.438,0 371,8 0,3 - 17.065,8 5.864,8 11.201,0 3.160,9
2019. 18.560,4 377,4 0,4 - 18.182,7 4.763,9 13.418,8 3.026,1
2020. 18.942,7 358,4 0,4 - 18.583,9 6.871,5 11.712,4 3.380,6
2021. 25.021,6 1.230,5 0,4 - 23.790,6 11.543,5, 12.247,1 4.195,6
11/2022. 27.295,3 1.257,5 0,5 - 26.037,4 7.531,9 18.505,5 4.868,4
Izvor: HNB, Tablica H7: Međunarodne pričuve hrvatske narodne banke i devizne pričuve banaka. 2022.
STRUKTURA ULAGANJA UKUPNIH MEĐUNARODNIH PRIČUVA 2021. (%)
Izvor: HNB. Godišnje izvješće za 2021.

VALUTNA STRUKTURA UKUPNIH MEĐUNARODNIH PRIČUVA, 2021. (%)
Promjena u odnosu na 2019. godinu:

SDR -+3 postotna boda
USD -2,3 postotna boda
EUR -0,7 postotna boda
GODIŠNJE STOPE POVRATA PO PORTFELJIMA (2015. – 6/2022., %)
Izvor: HNB, službeni podaci, 2022.

KRETANJE BRUTO INOZEMNOG DUGA RH PREMA SEKTORIMA
(1999. – 2021., mil. EUR)
Izvor: HNB. Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima. 2022.
MEĐUNARODNE PRIČUVE U EUR I U MJESECIMA UVOZA ROBE I USLUGA
Izvor: HNB. Standardni prezentacijski format, 3. tromjesečje 2022.

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

EMISIJSKA DOBIT (mil. kuna)
EMISIJSKA
GODINA GUBITAK
DOBIT
2000. 356,2 -
2001. 426,9 -
2002. - 597,3
2003. - 342,5
2004. 56,5 -
2005. 261,7 -
2006. 270,2 -
• Raspodjela: 20% u opće
2007. 1.232,60 -
pričuve HNB-a, 80%
2008. 3.387,00 -
izvanredni prihod državnog
2009. 553,2 -
proračuna
2010. 2.011,60 -
2011. 2.613,90 -
2012. 475,9 -
2013. 735,6 -
2014. 2.740,20 -
2015. 2.031,80 -
2016. 42,1 -
2017. - 2.554,2
2018. - 468,4
2019. 927,14 -
2020. 265,97 -
2021. 56,39 -
Izvor: HNB, Godišnja izvješća
Ekonomski fakultet
BANKE I KREDITNE INSTITUCIJE

BANKE
• Banke su u svim zemljama najvažnije institucije financijskog posredovanja, no unatoč tome

definiranje banke stvara određene poteškoće.
• Teorijske (ekonomske) definicije banke objašnjavaju njihovu ulogu u financijskom sustavu i

u privrednom životu.
• Zakonskim definicijama nastoji se precizno definirati banku kako bi se njezina prava i

odgovornosti razgraničila u odnosu na druge nebankovne financijske institucije i poslovna
poduzeća.
• Svrha zakonskog razgraničavanja je uspostavljanje nadzora nad bankama kako bi se

osigurala njihova stabilnost i učinkovitost.
• Bankovni posao je “javni interes”, privilegija i monopol, a banke najvažnije institucije

mehanizma kreacije novca i oslonac novčane politike središnje banke, stoga se osnivanje i
poslovanje banaka uređuje posebnim zakonima (u RH ZOKI).
TRI KLJUČNE KARAKTERISTIKE BANKE
1. Banka je institucija koja prima novčane depozite od najšire javnosti
• Primanje novčanih depozita od najšire javnosti povlastica je banaka i njihova najvažnija

karakteristika.
2. Najvažniji aktivni posao banaka je odobravanje kredita
• Odobravanje novčanih kredita je njena nezaobilazna karakteristika, ali to nije samo njena
specijalnost ili povlastica, jer novčane zajmove smiju odobravati i druge financijske institucije,
poduzeća pa i građani.
• Unatoč tome, kreditiranje se smatra jednom od dvije ključne karakteristike banaka jer su one
institucije koje stalno, istodobno i profesionalno primaju depozite i iz njih odobravaju kredite.
TRI KLJUČNE KARAKTERISTIKE BANKE
3. Banke su institucije platnog prometa*
• Današnji je platni promet dominantno bezgotovinski i obavlja sa prijenosom depozitnog novca

s računa na račun kod depozitnih institucija. Banke su blagajnici svojih komitenata jer imaju
povlasticu vođenja transakcijskih računa na kojima je depozitni novac, preko kojih za njihove
vlasnike obavljaju plaćanja.
• Kako se bezgotovinska plaćanja obavljaju samo preko takvih računa koje druge institucije
nemaju pravo voditi, obavljanje platnog prometa najčešće se ističe kao treća specifična
karakteristika banaka.
* Platne usluge u Hrvatskoj sada mogu pružati i posebne, za to specijalizirane institucije. Sredstva na transakcijskim
računima kod institucija za platni promet koriste se isključivo za platne transakcije. Novčana sredstva korisnika nisu
depozit.
• Banke obavljaju i druge poslove na financijskom tržištu ali te poslove smiju obavljati i druge
institucije.
• Financijske institucije koje ne primaju depozite od najšire javnosti (ili ih primaju samo od
građana), primaju samo dugoročne – netransakcijske depozite, a ne vode račune plaćanja,
samo odobravaju kredite ili samo obavljaju platni promet, kao pošte ili danas telekomunikacijske
tvrtke, nisu banke.
• Primanje depozita, profesionalno odobravanje kredita i pružanje usluga platnog prometa

cjelokupnom tržištu, čine svojevrsnu liniju razgraničenja u razlikovanju banaka od
nebankovnih financijskih institucija.
• Mnogi novi izvanbilančni, nekreditni i nedepozitni poslovi pretvorili su banke u specifične

financijske konglomerate koji nastoje obavljati sve financijske poslove, tako da su banke danas
„financijske institucije potpune usluge“ („full service financial institutions“).
• Brze promjene u financijama i deregulacija fin.sektora uklonila je razlike između banaka i njima
sličnih štednih depozitnih institucija, no koje su po ekonomskoj snazi daleko iza banaka, ali su
zajedno s bankama objedinjene u široj skupini “kreditnih institucija”
DOZVOLJENI POSLOVI KREDITNIH
(DEPOZITNIH) INSTITUCIJA (EU)
Kreditna institucija – pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je
djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita
iz tih sredstava, a za svoj račun.
Osnovne financijske usluge:

1. Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. Kreditiranje (uključujući potrošačke, hipotekarne, financiranje domaće i međunarodne trgovine
uključujući forfaiting)
3. Otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
4. Financijski najam (leasing)
5. Izdavanje garancija ili drugih jamstava
6. Trgovanje za svoj račun ili za račun komitenta
a. instrumentima novčanog tržišta
b. prenosivim vrijednosnim papirima
c. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
d. financijskim ročnicama i opcijama
e. valutnim i kamatnim instrumentima
DOZVOLJENI POSLOVI KREDITNIH
(DEPOZITNIH) INSTITUCIJA (EU)
7. Platne usluge
8. Usluge vezane uz poslove kreditiranja
9. Izdavanje i poslovanje s instrumentima plaćanja
10.Iznajmljivanje sefova
11.Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. Sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga uz takva izdanja
13. Upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
14. Poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
15. Savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga
koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima,
16. Izdavanje elektroničkog novca
17. Investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala
BILANČNO NAČELO POSLOVANJA BANAKA:
• Banke prikupljaju sredstva (pasiva-obveze): vođenjem računa plaćanja, primanjem štednih
depozita po viđenju i oročenih depozita (depoziti čine preko 50% pasive); zaduživanjem kod
drugih banaka u zemlji i inozemstvu, emisijama i plasmanom vlastitih zadužnica, vlastitim
kapitalom.
• Banke prikupljena sredstva plasiraju (aktiva-potraživanja): u kredite (oko 60%); u financijske
investicije i u materijalnu imovinu. O kreditnoj aktivnosti ovisi kontrola ponude novca i razina opće
ekonomske aktivnosti u zemlji, a mikroekonomski gledano bankovni krediti su najvažniji eksterni
oblik financiranja privrede i stanovništva.
• Nekreditni plasmani su ulaganja u niskorizične, niskoprinosne, ali likvidne državne i druge
zadužnice.
• Uslužne poslove banke obavljaju kao zastupnici komitenata (neutralni bankovni posao) i iz
njih ostvaruju nekamatne prihode.
PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVANJA BANAKA:
• Prihodi: kamatni (aktiva) iz kreditnih aktivnosti i manjim dijelom ulaganja u zadužnice i nekamatni
među kojima su najvažnije naknade i provizije iz uslužnih poslova (ostali: kapitalni dobici iz trgovanja
vrijednosnicama, devizama i derivativima, te dobici od vrijednosnica).
• Rashodi: kamatni (pasiva) i nekamatni troškovi (opći troškovi poslovanja: izdaci za plaće, nabavku
uredske opreme, marketing, usluge platnog prometa)
• Razlika između aktivne i pasivne kamatne stope = kamatna marža iz koje se formira najveći dio
dobiti banaka
• Razlika između nekamatnih prihoda i nekamatnih rashoda = neto nekamatni prihod banaka
• Motiv osnivanja i najvažniji cilj upravljanja bankama je ostvarivanje dobiti za njihove vlasnike
PODJELE NA VRSTE I NAZIVI BANAKA
• Komercijalne (depozitne, kreditne) banke
• Razvojne banke (industrijske, građevinarske, hipotekarne, investicijske)
• Univerzalne banke
• Iz naziva banaka nestaju rijeći koje su doskora upućivale na njihovu specijalizaciju, a ukoliko
su i zadržane, one više ne upućuju na njihovu osnovnu djelatnost !
RAZLIKE U BILANCI
NEFINANCIJSKOG
PODUZEĆA I BANKE
NAJVEĆE BANKE U SVIJETU U 2022. GODINI
Odnos
Temeljni kapital adekvatnosti
Rang Banka Aktiva (Veličina) ROC ROA
(Snaga) kapitala BIS-a
(ukupno)
USD Rang USD % % %
1. Industrijska i komercijalna banka Kine 5,521,410.20 1 508.848.35 15.7 10.8 1
2. Korporacija kineske građevinske banke 4,749,447.25 2 404,321.51 11.8 11.8 1
3. Kineska poljoprivredna banka 4,563,446.62 3 341,245.05 12.2 10.1 0.8
4. Kineska banka (Bank of China) 4,195,040.50 4 341,245.05 11.8 10.5 0.9
5. JP Morgan Chase & Co. 3,743,567.00 5 246,162.00 4.8 19.7 1.3
6. Američka banka (Bank of America) 3,169,495.00 6 196,465.00 -1.8 16.3 1
7. Citigroup 2,291,413.00 11 169,568.00 1.3 13.0 1
8. Wells Fargo & Co 1,948,068.00 14 159,671.00 0.9 14.6 1.2
9. HSBC Holdings 2,957,939.00 9 156,292.00 -2.4 9.4 0.5
Komunikacijska banka (Bank of

10. 1,831,359.03 17 150,741.76 14.2 9.3 0.8
Communications)
Izvor: The Banker Database
STRUKTURA AKTIVE I PASIVE BANAKA U SAD, 2021. (mil. USD, %)
UKUPNA AKTIVA 23.631.743 100,00%
Hipotekarni krediti 5.652.163 23,92%
“C&I” krediti 2,503,006 10,59%
Krediti građanima 2.001.101 8,47%
Krediti poljoprivredi 74.555 0,32%
Krediti depozitnim institucijama 32.786 0,14%
Krediti stranim vladama i tijelima 7.723 0,03%
Krediti državi i političkim tijelima SAD 208.830 0,88%
Ostali krediti 1.372.572 5,81,%
Leasing potraživanja 112.630 0,48%
Ukupno krediti i leasing 11.815.804 50,00%
Vrijednosni papiri 5.923.916 25,07%
Gotovina i depozitni novac 2.690.079 11,38%
Federal funds i REPO 651.848 2,76%
Materijalna imovina 187.943 0,80%
Ostala materijalna imovina 2.731 0,01%
Imovina raspoloživa za trgovanje 825.388 3,49%
Nematerijalna imovina 425.608 1,80%
Ostalo 1.108.426 4,69%
UKUPNE OBVEZE I KAPITAL 23.631.743 100,00%
Depoziti 19.357.266 81,91%
Federal funds i REPO 312.976 1,32%
Ostale pozajmice 805.155 3,41%
Podređene obveze 63.299 0,27%
Obveze iz imovine raspoložive za trgovanje 366.814 1,55%
Ostale obveze 560.989 2,37%
Ukupne obveze 21.466.498 90,84%
Ukupni kapital 2.165.245 9,16%
Izvor: izrađeno prema FDIC (30/09/2022.)
STRUKTURA AKTIVE I PASIVE MFI U EURO ZONI, 2022. (u mlrd. EUR)
AKTIVA
Krediti rezidentima iz euro zone 14,120.5
Opća država 988.7
Ostali rezidenti euro zone 13,121.8
Vrijednosni papiri izdani od rezidenata euro zone 6,829.5
Opća država 5,227.8
Ostali rezidenti euro zone 1,551.7
Ulaganja u kapital i udjeli investicijskih fondova osim novčanih fondova 861.0
Eksterna aktiva 6,870.8
Fiksna aktiva 245.1
Ostala aktiva 5,041.54
UKUPNO AKTIVA 33,968.4
PASIVA
Gotov novac u optjecaju 1,545.2
Depoziti središnje države 584.2
Depoziti opće države i ostalih rezidenata euro zone 15,668.2
Dionice novčanih fondova (koje drže rezidenti euro zone) 654.5
Zadužnice 2,155.5
Kapital i rezerve 2,819.3
Eksterne obveze 5,552.4
Preostale obveze 4,932.3
Višak internih obveza nad internom imovinom 56.8
UKUPNA PASIVA 33,968.4
Izvor: ECB Statistical data warehouse – Aggregated balance sheet of euro area MFI-s, 2022.
STRUKTURA AKTIVE BANAKA U EURO ZONI (%)
Izvor: ECB, Financial integration and structure in the euro area: Statistical annex, travanj 2022
STRUKTURA PASIVE BANAKA U EURO ZONI (%)
Izvor: ECB, Financial integration and structure in the euro area: Statistical annex, travanj 2022.
DEFINIRANJE KREDITNIH INSTITUCIJA RH
• Kreditna institucija – pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija
je djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje
kredita iz tih sredstava, a za svoj račun.
• Kreditne institucije su: banke, štedne banke i stambene štedionice
• Naziv “kreditna institucija” ili “banka” može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u platnom
prometu samo:
1. pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao banka
2. kreditna institucija koja pruža usluge na temelju nadležnog ZOKI
3. kreditna institucija iz ZOKI
4. članica grupe kreditnih institucija i
5. predstavništvo kreditne institucije iz države članice ili treće zemlje za obavljanje poslova na
području Republike Hrvatske.
• Po pravnom statusu kreditne institucije su dionička društva, dok stambene štedionice mogu biti i
društva s ograničenom odgovornošću
Osnivanje i poslovi kreditnih institucija
• Mogu ih osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe (ne postoje ograničenja u pogledu udjela i
broja osnivača)
• Navedeno se odnosi na banke i štedne banke, dok stambenu štedionicu mogu osnovati samo banke
i društva za osiguranje
• Minimalni osnovni kapital
- banke – 40 milijuna kn
- štedne banke– 8 milijuna kn
- stambene štedionice – 20 milijuna kn
• Odobrenje za rad i kapital u novcu su preduvjeti upisa kreditnih institucija u sudski registar
• Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad izdaje HNB
• Odobrenje se izdaje za pružanje bankovnih usluga, a može sadržavati odobrenja i za pružanje
financijskih usluga
• HNB može i odbiti izdavanje odobrenja ili ga oduzeti
• 2022 – 20 banaka i 1 stambena štedionica
FINANCIJSKE USLUGE KREDITNIH
INSTITUCIJA U RH (ZOKI, NN 159/2013., 19/2015. i 102/2015.)
Osnovne financijske usluge:
1. Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
2. Kreditiranje (uključujući potrošačke, hipotekarne, financiranje domaće i međunarodne trgovine uključujući
forfaiting)
3. Otkup potraživanja s regresom ili bez njega (factoring)
4. Financijski najam (leasing)
5. Izdavanje garancija ili drugih jamstava
6. Trgovanje za svoj račun ili za račun komitenta
a. instrumentima novčanog tržišta
b. prenosivim vrijednosnim papirima
c. stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove
d. financijskim ročnicama i opcijama
e. valutnim i kamatnim instrumentima
7. Platne usluge
8. Usluge vezane uz poslove kreditiranja
9. Izdavanje i poslovanje s instrumentima plaćanja
10. Iznajmljivanje sefova
FINANCIJSKE USLUGE KREDITNIH
INSTITUCIJA U RH (ZOKI)
11. Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
12. Sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata i pružanje usluga uz takva izdanja
13. Upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
14. Poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
15. Savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje
usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima,
16. Izdavanje elektroničkog novca
17. Investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište
kapitala
Dodatne financijske usluge:

1. Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja
2. Pružanje usluga upravljanja platnim sustavima
3. Druge usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnih zakona
4. Druge usluge slične financijskim uslugama, a koje su navedene u odobrenju za rad kreditne institucije.
OSIGURANJE DEPOZITA U HRVATSKOJ
• Veliko značenje sredstava stanovništva (depozita) u izvorima sredstava banaka i problemi

funkcioniranja štednog sustava u prošlosti zahtijevaju osiguranje depozita
• Zakonom o osiguranju depozita uređeno je osiguranje depozita u bankama, štednim

bankama i stambenim štedionicama
• Zakon provodi Hrvatska agencija za osiguranje depozita
• Cilj – zaštita depozita građana, malih poduzetnika i neprofitnih institucija u slučaju stečaja
kreditnih institucija
Iznos osiguranog depozita
• 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji u kunskoj protuvrijednosti po

srednjem tečaju HNB-a na dan nastupa osiguranog slučaja kreditne institucije
• odnosno do uključivo ukupne razine do 130.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema

srednjem tečaju HNB, tri mjeseca nakon knjiženja iznosa ili tri mjeseca od trenutka kada takvi
depoziti postanu pravno prenosivi, a odnose se na depozite:
– od prodaje nekretnine u kojoj je deponent imao prebivalište ili boravište
– od transakcija vezanih uz događaje sklapanja braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta,
bolesti ili smrti, ili
– utemeljene na plaćanju naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve kaznenih djela ili žrtve pravosudnih
pogrešaka.
RANG LISTA KREDITNIH INSTITUCIJA U RH PREMA VELIČINI AKTIVE, 9/2022. (tis. eura, %)
Redni broj Naziv institucije Ukupna imovina Udio u ukupnoj imovini, %
1. Zagrebačka banka d.d. 18.939.752 25,88

2. Privredna banka Zagreb d.d. 15.537.482 21,23
3. Erste&Steiermärkische Bank d.d. 12.947.579 17,69
4. OTP banka d.d. 7.298.843 9,97
5. Raiffeisenbank Austria d.d. 6.144.400 8,40
6. Hrvatska poštanska banka d.d. 4.417.351 6,04
7. Addiko Bank d.d. 2.273.669 3,11
8. Nova hrvatska banka d.d. 1.275.606 1,74
9. Istarska kreditna banka Umag d.d. 686.402 0,94
10. Agram banka d.d. 591.274 0,81
11. Podravska banka d.d. 568.570 0,78
12. KentBank d.d. 502.762 0,69
13. Karlovačka banka d.d. 420.416 0,57
14. Partner banka d.d. 299.213 0,41
15. Wüstenrot stambena štedionica d.d. 278.206 0,38
16. Croatia banka d.d. 242.117 0,33
18. Banka Kovanica d.d. 214.386 0,29
19. Slatinska banka d.d. 205.200 0,28
20. Imex banka d.d. 159.277 0,22
22. J&T banka d.d. 99.641 0,14
23. Samoborska banka d.d. 85.374 0,12
UKUPNO ZA SVE KREDITNE INSTITUCIJE 73.187.521 100,00
Izvor: HNB, službeni podaci, 2022.

STRUKTURA AKTIVE BANAKA U RH, 30.lipnja 2022.
(u tisućama eura)
IMOVINA Iznos %
Novčana sredstva, novčana potraživanja i obveze u SB i ostali depoziti po viđenju 15.096.6548 22%
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja 480.6017 1%
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 94.1654 0%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 28.248 0%
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 5.966.215 9%
Financijska imovina po amortiziranom trošku 46.085.151 66%
Dužnički vrijednosni papiri 2.950.144. 4%
Krediti i predujmovi 43.085.1514 62%
Izvedenice – računovodstvo zaštite 75,0660 0%
Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika -17.7250 0%
Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 661.3010 1%
Materijalna imovina 683.9928 1%
Nematerijalna imovina 215.715 0%
Porezna imovina 194.207 0%
Ostala imovina 149.373 0%
Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju 24.408 0%
UKUPNO IMOVINA 69.687.5164 100%

STRUKTURA PASIVE BANAKA U RH, 30.lipnja 2022.
(u tisućama eura)
OBVEZE I VLASNIČKI INSTRUMENTI Iznos %
Financijske obveze koje se drže radi trgovanja 264.717 0%
Financijske obveze koje se mjere po amortiziranom trošku 59.998.738 86%
Depoziti 58.985.987 85%
Izdani dužnički vrijednosni papiri 692.222 1%
Ostale financijske obveze 320.528 0%
Izvedenice – računovodstvo zaštite 75.308 0%
Rezervacije 560.352 1%
Porezne obveze 52.530 0%
Ostale obveze 481.604 1%
UKUPNO OBVEZE 61.391.859 88%
Kapital 3.255.747 5%
Premija na dionice 992.069 1%
Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala 79.156 0%
Druge stavke kapitala 1.234 0%
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit -168.006 0%
Zadržana dobit 3.380.292 5%
Ostale rezerve 350.537 1%
(–) Trezorske dionice -1.803 0%
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva 406.431 1%
(–) Dividende tijekom poslovne godine 0 0%
UKUPNI VLASNIČKI INSTRUMENTI 8.295.657 12%
UKUPNI VLASNIČKI INSTRUMENTI I UKUPNE OBVEZE 69.687.516 100%

Ekonomski fakultet
BANKOVNI POSLOVI
BANKA KAO BILANCA I NJEN KREDITNI I FINANCIJSKI
POTENCIJAL
• Osnovna struktura bilance stanja pokazuje da je banka skup imovine, obveza i kapitala.
AKTIVA = OBVEZE + KAPITAL
KREDITI + (NEKREDITNE) INVESTICIJE = OBVEZE + KAPITAL BANKE
• FINANCIJSKI POTENCIJAL BANKE = depoziti komitenata + pribavljena sredstva + kapital

banke
• KREDITNI POTENCIJAL BANKE = financijski potencijal – obvezna rezerva – rezerva

likvidnosti
BANKOVNI POSLOVI
• Osnovna podjela bankovnih poslova prema bilančno – analitičkom obilježju razvrstava ih prema
mjestu u bilanci odnosno prema tome da li se u nekom bankovnom poslu banka javlja kao dužnik, kao
vjerovnik ili je čisti posrednik.
■ Pasivni – banka preuzima obvezu dužnika – prikupljanje sredstava
■ Aktivni – banka preuzima ulogu vjerovnika – plasmani i ulaganja
■ Posrednički, neutralni – uslužni – banka nije niti dužnik niti vjerovnik
• Prema ročnosti bankovni poslovi su kratkoročni (do godinu dana, češće do 90 dana) i dugoročni (preko
jedne godine). Kriterij ročnosti osim vremena uključuje i ekonomske funkcije bankovnih poslova. S
gledišta ročnosti banke su asimetrične institucije. Njihova je bilanca kombinacija najviše kratkoročnih
obveza u pasivi i dugoročnih, manje likvidnih plasmana.
• Prema načelu funkcionalnosti (ekonomskoj funkciji) bankovni poslovi razvrstavaju se na: poslove
mobilizacije novčanih sredstava, kreditne poslove, posredničke – komisione, vlastite i skupinu kontrolno
– upravnih i evidencijskih poslova za državu, institucije nadzora banaka, deviznog režima i sl.
BANKOVNI POSLOVI
(bilančno – analitičko obilježje)
PASIVNI BANKOVNI POSLOVI
Pasivnim poslovima banke mobiliziraju slobodna novčana sredstva koja se evidentiraju u njihovoj
pasivi i predstavljaju dug – obvezu i kapital banke.
DEPOZITNI POSLOVI
Pravi (depositum regulare) – depoziti stvari, depo poslovi, uslužni bankovni poslovi.
Nepravi (depositum irregulare) – depoziti novca.
Primljeni depoziti su najvažniji izvor sredstava u pasivi i najvažnija obveza svih banaka.
Novčani depoziti su potraživanja komitenata na njihovim računima kod depozitnih – monetarnih

institucija. Ugovorom o novčanom depozitu banka kao depozitar otvara račun i prima, a
deponent – depozitor na račun polaže određeni novčani iznos, čime banka stječe pravo
raspolaganja položenim novcem i dužna je vratiti (!) depozit prema uvjetima utvrđenim u ugovoru.
Depozite kod banaka ulažu građani, poslovna poduzeća, neprofitne institucije, središnja i lokalna
država, javna poduzeća, druge banke i nebankovne financijske institucije te strane osobe –
nerezidenti.
• Prema raspoloživosti novčani depoziti kod banaka mogu biti po viđenju (transakcijski i štedni
depoziti po viđenju) i oročeni (ročni, vremenski) depoziti. Depozite je moguće oročiti na
neodređeno vrijeme uz otkazni rok i na određeno vrijeme (uz otkazni rok).
• Prema namjeni depoziti su bez namjene ili mogu imati posebnu namjenu.
• Prema vlasništvu su privatni i javni.
• Kod prikupljanja depozita banka ima trošak pasivnih kamata koje plaća deponentima i
indirektne troškove privlačenja depozita, njihovog servisiranja te trošak premija osiguranja
depozita.
DEPOZITI PO VIĐENJU
Depozitima po viđenju – na zahtjev (a vista, demand deposits) njihov vlasnik može raspolagati
bez zapreka jer su plativi “na prvi poziv”, bez prethodne najave banci. Depoziti po viđenju kod
banaka su likvidni jednako kao gotovina ali su od nje manje sigurni jer banka može propasti.
Svi depoziti po viđenju nisu ujedno i depozitni novac, već su to samo oni koji su
namijenjeni svakodnevnim plaćanjima!
a) DEPOZITI NA TRANSAKCIJSKIM RAČUNIMA
Na transakcijskim računima nalazi se depozitni novac!

Depozitni (žiralni, bankovni, knjižni, skripturalni) novac čine slobodna i na zahtjev raspoloživa
novčana sredstva na transakcijskim računima kod banaka i drugih kreditnih institucija koja njihovi
vlasnici mogu bez ikakvih ograničenja koristiti za plaćanja robe i usluga, za podmirenje novčanih
obveza ili ih mogu bez zapreka i gubitaka zamijeniti za gotovinu.
Depozitni novac je ravnopravan gotovini, zamjenjiv (fungibilan) za gotovinu i ima sve
njezine funkcije ali je od nje danas daleko važniji. Bezgotovinska plaćanja depozitnim novcem
obavljaju se preko transakcijskih računa.
• Primarni (izvorni, pasivni, pokriveni) depoziti formiraju se uplatom gotovine, prijenosom
ranije formiranog depozita s računa na račun i naplatama mjenica, čekova i drugih
vrijednosnica. Njima se količina depozitnog novca ne povećava već se gotovina preobražava u
depozitni novac ili on mijenja vlasnika. Izvor primarnih depozita je nefinancijski sektor.
• Sekundarni (izvedeni, aktivni, nepokriveni) depoziti nastaju odobravanjem kredita, otkupom
plemenitih metala, deviza i drugih stranih sredstava plaćanja, a izvor su im depozitne –
monetarne institucije. Odobravanjem kredita banke kreiraju sekundarne depozite.
Transakcijski računi postoje kao čekovni, tekući i žiro računi.
• Čekovni računi (checkable, checking accounts) služe kao transakcijski računi u SAD i V.
Britaniji gdje je još uvijek rašireno korištenje čekova.
• Tekući račun (current account) je poseban račun preko kojeg se kronološki knjiže odobrenja i
zaduženja proizašla iz poslovnog odnosa banke i njenog komitenta, s povremenim obračunima
dugovnih i potražnih stavki. Tekući računi građana služe plaćanju, ali se preko njih između
građana i banke uspostavlja i kreditni odnos (prekoračenje po tekućem računu).
• Žiro računi su transakcijski računi poduzeća, banaka i ostalih financijskih institucija, središnje i
lokalne države, državnih fondova, javnih poduzeća, neprofitnih institucija, građana i stranih
osoba kod banke.
b) INOVIRANI TRANSAKCIJSKI RAČUNI
• ATS – kombinacija transakcijskog i štednog računa po viđenju
• NOW računi – kombinacija je štednog računa po viđenju i transakcijskog računa
• Depoziti malih kod velikih banaka
c) ŠTEDNI DEPOZITI PO VIĐENJU

• su nenamjenski i namjenski depoziti bez utvrđenog roka dospijeća ili ograničenja visine, koji
se uvijek mogu povlačiti, dopunjavati ili konačno zatvoriti po volji deponenta. Iako su
raspoloživi na zahtjev i mogu se bez zapreka isplatiti u gotovini, nisu depozitni novac jer su
netransakcijski, namijenjeni su štednji (!) i ne mogu se koristiti za svakodnevna plaćanja.
• Štednja po viđenju tradicionalno se vodi na štednim knjižicama na ime ulagača u koje se
upisuju izvršene uplate i isplate.
• Štednja po viđenju danas je izgubila na značenju u odnosu na ostale vrste depozita.
OROČENI (ROČNI) ŠTEDNI DEPOZITI
• Oročeni štedni depoziti imaju izrijekom utvrđen rok dospijeća do kojeg se deponent odriče
raspolaganja novčanim sredstvima u depozitu.
• Kod depozita oročenih na određeno vrijeme vlasnik se odriče njihove upotrebe na ugovoreno
vrijeme od početnog dana – 30, 60, 90, ili 180 dana, rijetko duže od 36 mjeseci i koristi ga tek
istekom tog vremena.
• Depoziti na neodređeno vrijeme uz otkazni rok mogu se povući tek nakon protoka
ugovorenog roka od pismene obavijesti o otkazu depozita.
• Oročeni depoziti nisu prenosivi na treću osobu pa su nelikvidni i neutrživi. U pravilu su

nerazročivi što daje sigurnost banci. Nose višu kamatnu stopu u odnosu na druge depozite,
koja raste s dužinom roka oročavanja.
• Najvažniji su oročeni depoziti stanovništva.
• Inovacije oročenih depozita: Certifikat o depozitu (CD) – prenosiva zadužnica banke kojom ona
pribavlja kratkoročna ili dugoročna novčana sredstva (razlika od standardnog bankovnog
depozita: može se lako i brzo unovčiti na sekundarnom tržištu)
NEDEPOZITNE OBVEZE BANAKA – PRIBAVLJENA
SREDSTVA
1. PRIMLJENI KREDITI:
Sredstva pribavljena od drugih domaćih banaka i financijskih institucija (međubankovno

financiranje) su sekundarni, kratkoročni i promjenjivi izvor banaka kojeg one koriste za povremene ili
sezonske potrebe za likvidnošću.
Kratkoročni krediti primljeni od drugih banaka su:
• Prekonoćni krediti, “fed funds”,
• Repo poslovi (“Sporazumi o reotkupu”; “Repurchase Agreements”).
• Međusobne kreditne linije banaka, kreditiranje po tekućim računima (kontokorent), reeskontni,
relombardni, revolving (post) krediti i sl.
• Trgovanje bankovnim akceptima
Krediti od središnje banke

Kada potrebna likvidna sredstva ne uspiju pribaviti na novčanom tržištu, banke uzajmljuju na
“diskontnom prozoru” od središnje banke kao “pozajmljivača u krajnjoj nuždi”. Banke se kod
središnje banke zadužuju kroz reeskont, relombard, ponekad kroz selektivne kredite a središnje
banke imaju i posebne kredite za kratkoročnu ili dugoročniju prilagodbu likvidnosti banaka.
2. ZADUŽIVANJE U INOZEMSTVU
• Osim za račun svojih komitenata, banke se i same zadužuju kod stranih banaka, izvoznih
agencija, međunarodnih kreditnih institucija.
• Uključena i dugoročna sredstva međunarodnih razvojnih institucija kao što su Svjetska banka,
EBRD, EIB, IFC, IDA za financiranje razvojnih projekata komitenata banaka.
• Hrvatske banke do nedavno su najviše uzimale financijske kredite ili primale depozite od
većinskih stranih vlasnika za financiranje domaće kreditne potražnje, ali se iznos tog izvora
razduživanjem banaka stalno smanjuje.
3. EMISIJA ZADUŽNICA
• Blagajničkih zapisa, obveznica, štednih certifikata, vlastitih mjenica na domaćem i inozemnom

tržištu
• Hrvatske banke rijetko koriste ovaj oblik financiranja (oko 1% obveza), ali u izvorima sredstava
banaka u Europi i drugdje ovaj način pribavljanja sredstava postaje sve značajniji.
DEPOZITI BANAKA
Izvor: HNB, Statistički podaci

SEKTORSKA DISTRIBUCIJA PRIMLJENIH DEPOZITA,
na dan 30. lipnja 2020.
Izvor: HNB, Standardni prezentacijski format

KAPITAL BANKE
Funkcije kapitala u bankama su:
• Kapital je uvjet za osnivanje, omogućava početak rada i održivi rast banke. Iz kapitala banka
kupuje poslovne prostore, opremu i drugu materijalnu imovinu koja joj omogućuje poslovanje s
financijskom imovinom.
• Odgovarajuća veličina kapitala jamči („jamstveni“- „jamčevni“ kapital) stabilnost banke, stvara
pozitivan stav javnosti i pridonosi njezinoj reputaciji.
• Propisivanjem minimalne adekvatnosti kapitala, preko multiplikatora kapitala određena je i
veličina banke i njezin rast. Održivi rast banke moguć je samo uz istodobno povećanje kapitala.
• Kapital služi apsorpciji mogućih gubitaka i štiti banku od neočekivanih gubitaka iz loših
plasmana koje nije moguće pokriti iz tekućeg poslovanja.
• Visina kapitala upućuje na „snagu“ i „zdravlje“ banke jer određuje mogućnosti kreditiranja i rizike
koje banka smije preuzimati.
• Kapital služi kao zaštita za neosigurane depozite. Što je kapital veći u odnosu na neosigurane
depozite, to je veća zaštita takvih depozita.
• Veličina kapitala utječe na pokazatelje profitabilnosti ulaganja dioničara.
KAPITAL BANKE
• Obveze banaka višestruko premašuju njihov kapital!
• Najveći iznos kapitala banka pribavlja početnom i naknadnim emisijama običnih dionica i
zadržavanjem ostvarene dobiti.
• Iako se ne klasificira kao obveza, kapital je trajna obveza banke koja ne dospijeva dok
god banka postoji, tj. dospijeva tek pri njenoj likvidaciji.
• Kapital je kvalitetan i stabilan dugoročni izvor financiranja na koji se ne izdvaja obvezna
rezerva i kod kojeg ne postoji rizik likvidnosti.
• Skuplji je izvor financiranja od duga pa se njegova visina uobičajeno drži neznatno iznad
minimalno propisane.
• Kapital se može držati i osjetno visim od propisanog, kada uprava banke zna da su rizici viši,
zato što želi steći povjerenje javnosti i kada to zahtijevaju nadzorna tijela ili kreditne agencije.
• Manje banke uobičajeno drže višu razinu kapitala, nego velike jer se velike lakše mogu zadužiti
na tržištu.
KAPITAL BANKE
• Osnovni kapital banke (equity, dioničarski, primarni, vlasnička glavnica) kompozicija je običnih
dionica i nekumulativnih povlaštenih dionica, kapitalne dobiti od vlastitih dionica, dobiti iz tekuće i
proteklih godina, kapitalnih rezervi, rezervi za opće bankovne rizike i ostalih nedužničkih
instrumenata koji mogu poslužiti za pokriće gubitaka banke.
• Dopunski (sekundarni, suplementarni) kapital uključuje manje važne izvore – kumulativne i neke
povlaštene dionice, instrumenti podređenog – hibridnog duga i rezervacije za kreditne gubitke.
• Za svrhe nadzora banaka definira se regulatorni kapital, kao zbroj osnovnog i dopunskog
kapitala.
• Za osnivanje banke zadržana je obveza osiguranja inicijalnog kapitala od najmanje 40 milijuna

kuna.
KAPITAL BANKE
• Nastojeći ograničiti banke u prihvaćanju nerazumnih i neprihvatljivih rizika, regulatori su im

propisali obvezu održavanja minimalnih stopa adekvatnosti kapitala !
• Banka je dužna osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu,
složenosti usluga koje obavlja i rizicima kojima je izložena u pružanju tih usluga.
• Najmanji dopušteni omjer regulatornog kapitala (“Risk – Based Capital”) i rizične aktive
banaka je 8%, s tim da se nacionalnim propisima može utvrditi i viša stopa.
• Zakon definira i obvezu održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, nazvanih
zaštitni slojevi kapitala (12%, 12,5% ili 14%).
engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP
AKTIVNI BANKOVNI POSLOVI
• Plasmani banaka ovise o:
– veličini mobiliziranih sredstava,
– stanju privrede,
– novčanoj politici središnje banke,
– ponudi i potražnji za kreditima,
– konkurenciji,
– kreditnoj sposobnost i bonitetu zajmotražilaca,
– rizicima sadržanim u plasmanima i potrebama okruženja u kojem banka djeluje.
• Politika plasmana obuhvaća određivanje vrsta kredita, odnosa kredita i nekreditnih ulaganja,
pravce sektorskog, granskog i namjenskog usmjeravanja sredstava, opće i posebne uvjete
kreditiranja, metode izbora najpovoljnijih zajmotražilaca, prihvatljive rizike, visinu kamatnih
stopa i naknada po kreditima, kreditne procedure.
1. KREDITNI POSLOVI BANAKA
• Zbog važnosti kredita u poslovanju banaka, filozofija upravljanja bankom često se svodi na
upravljanje njezinim kreditnim poslovanjem
• Krediti u prosjeku čine 60% imovine banaka, a od odobrenih kredita banke ostvaruju 50%-70%
prihoda
• Krediti su visoko personalizirani, izravni, bilateralni odnos između banke i kreditnog dužnika
• Krediti nose i najviše rizika za banku
• Viši rizici nose i više prihode, ali potencijalno i veće gubitke
• Krediti su nelikvidniji od investicija – ulaganja u vrijednosne papire
• Odobravanje kredita je složenije, troškovno skuplje i vremenski zahtjevnije te zahtijeva servis i
praćenje – zahtijeva posebna znanja, iskustvo i sposobnost menadžmenta
• Propast banaka najčešće je povezana s lošim kreditnim portfeljem.
“Svatko može odobriti kredit, ali ga bankar mora i naplatiti”

2. INVESTICIJE BANAKA
Nekreditna ulaganja banaka osciliraju po udjelu i obuhvaćaju do 40% aktive banaka. Investicijski
portfelj banke u širem smislu obuhvaća sve nekreditne plasmane, a u užem smislu ulaganja u
vrijednosne papire.
• Ulaganja u vrijednosnice
• Gotovina i depoziti kod središnje banke
• Potraživanja na računima drugih banaka
• Materijalna imovina
• Devizni plasmani
• Većinski udjeli
• Ostala aktiva
USLUŽNI, IZVANBILANČNI POSLOVI I NEKAMATNI PRIHODI BANAKA
• Uslužnim (neutralnim, posredničkim) poslovima banke pružaju usluge svojim komitentima i
za to naplaćuju naknade i provizije. Kod ovih poslova banka nije ni dužnik niti vjerovnik već je
posrednik i opunomoćenik komitenta. Uslužni poslovi su najstariji bankovni poslovi povezani s
naravi banaka i njihovim pasivnim i aktivnim poslovima.
• Komisioni i mandatni poslovi
Najvažniji uslužni poslovi banaka su:
1. posredovanje u domaćem i međunarodnom platnom prometu,
2. čuvanje i upravljanje vrijednostima (depo poslovi),
3. kupovanje i prodavanje vrijednosnih papira, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tuđi račun,
4. odobravanje jamstava - garancija i posredovanje kod izdavanja vrijednosnih papira,
5. otvaranje akreditiva i izdavanje kreditnih pisama.

DEPO POSLOVI
• Depo posao (ostava) je uslužni posao čuvanja i upravljanja pokretnim stvarima („pravi“ - nenovčani
depoziti).
• Ugovorom o ostavi banka se obvezuje da će primljenu stvar čuvati i vratiti je po isteku ugovorenog
roka.
• Banka u ovim poslovima nije niti dužnik niti vjerovnik već prima na čuvanje (zatvoreni depo posao), a
nekada i na upravljanje vrijedne pokretnine (otvoreni depo posao), a za uslugu čuvanja naplaćuje
naknadu. U našoj praksi razlikuju se ugovor o sefu i ugovor o položenju vrijednosnih papira.
• Ugovorom o sefu banka domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama uz naknadu iznajmljuje
metalnu kazetu (sef) za razdoblje od jednog, tri mjeseca ili godinu dana. “Zatvoreni depozit”.
• Ugovorom o položenju vrijednosnih papira banka preuzima vrijednosne papire radi čuvanja i
upravljanja i za to naplaćuje naknadu.”Otvoreni depozit”.
POSREDOVANJE U DOMAĆEM I MEĐUNARODNOM
PLATNOM PROMETU
• Najvažniji uslužni posao banaka
• Obuhvaća naplate i plaćanja za druge u zemlji i u inozemstvu uključujući internetska plaćanja,
bankomate, POS terminale, kreditne/debitne kartice, korespondentsko bankarstvo, vođenje
platnih sustava, pribavljanje informacija.

VAŽNIJE OSTALE USLUGE BANAKA SU:
• Usluge uz depozitno i kreditno poslovanje
• Investicijske i savjetničke usluge
• Povjerbene (fiducijarne, trust) usluge
• Usluge uz izvoz i uvoz

Osim naknada i provizija (tarifa naknada za usluge banke) iz tradicionalnih uslužnih poslova
("commision business"), današnje banke ostvaruju sve veće nekamatne prihode i brojnim
izvanbilančnim poslovima.
• Izvanbilančni financijski instrumenti predstavljaju moguća potraživanja i obveze koji nisu

izravno uključene u pasivu ili u aktivu bilance banke već se vode kao izvanbilančne stavke. To
su uvjetne, potencijalne obveze i potraživanja koja se uključuju u bilancu tek ako nastupe.
• Najvažniji izvanbilančni poslovi banaka: kreditni sporazumi – obećanja kreditiranja u budućnosti

(okvirni krediti, ugovorene a neiskorištene kreditne linije, revolving krediti) i trgovanje
derivativima (opcije, zamjene – swap, terminski ugovori – forward, ročnice – futures, waranti).
• Obuhvaćaju i izdavanje garancija, otvaranje nepokrivenih akreditiva, mjenična i druga jamstva,

bankovni akcepti, komercijalna kreditna pisma, varanti, obećanja kupnje i prodaje deviza,
neizvršeni ugovori o financijskom najmu i otkupu potraživanja.
RAZLOZI ŠIRENJA USLUŽNIH POSLOVA :
• Rast konkurencije ima za posljedicu smanjenje kamatne marže i kamatnih prihoda banke
• Sve stroži regulatorni zahtjevi za adekvatnošću kapitala vezani uz rizike s kreditnim

plasmanima
• Informatički i komunikacijski napredak
• Banke povećavaju nekamatne prihode pružanjem sve više i usluga povezanih uz kreditne i
depozitne poslove
• Interes uprave: računovodstveni pokazatelji profitabilnosti uzimaju u obzir rizičnost plasmana,

pa menadžment banke neto dobit koja se koristi u njihovom izračunu, povećava manje rizičnim
uslužnim poslovima
KREDITNI POSLOVI
BANAKA
POJAM I OBJAŠNJENJE BANKOVNOG KREDITA
• Zajam – zajmodavac ustupa zajmoprimcu određeni iznos novca ili druge zamjenjive stvari na
ugovoreno vrijeme i uz određene uvjete, a ovaj se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog
vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari jednake vrste i kakvoće, kao i
podmiriti cijenu – trošak (kamate, naknade) te pozajmice.
• Zajmovi su novčani ali mogu biti i nenovčani, kada se pozajmljuje roba (šećer, brašno, kava,
nafta, pšenica…). Predmet zajma su zamjenjive stvari pa kod robnih zajmova zajmoprimac
nije dužan vratiti istu stvar, nego jednaku količinu druge stvari ali iste vrste i kakvoće.
• Davanje stvari u zajam je pozajmljivanje, a uzimanje stvari u zajam je uzajmljivanje.
• Posudba – posuditelj predaje posudovniku određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se

obvezuje vratiti tu istu stvar nakon uporabe. Kod posudbe se na korištenje daju nezamjenjive
i nepotrošne stvari (lopta, auto, bicikl, olovka…).
• Odobravanje kredita je u srži bankovnog poslovanja, krediti su najvažnija imovina banaka,
najvažniji izvor njihovih prihoda i rizika.
• U širem smislu kredit znači povjerenje, vjerovanje, očekivanje, nadu, dobru reputaciju i
financijsko stanje, dobru kvalitetu – bonitet, sposobnost da se dobije roba uz odgođeno plaćanje,
htijenje, nakana ili sposobnost otplate, pokazatelj je solventnosti i časti u poslovnom svijetu.
• Kredit je ugovorni sporazum o odgodi plaćanja
• Kredit označava i pozitivan ulaz novčanih sredstava na račun. U nečiji kredit – u nečiju korist.
Suprotno debit označava odlazak novca sa računa, knjiženje na dugovnoj strani računa,
terećenje računa, skidanje s bankovnog računa.
• Pojam obuhvaća i ostale kreditne odnose u obliku dužničkih vrijednosnih papira (zadužnica),
nenovčane kredite u obliku akcepata i avala, kreditna pisma, komercijalne – trgovačke kredite
poduzeća, izvođenja radova uz odgođenu naplatu, izvoz robe s naplatom preko 60 (90, 150)
dana i sl.
• Bankovni kredit je financijski instrument kojim banka kao kreditor (vjerovnik, zajmodavac)
ustupa određeni iznos novčanih sredstava njezinom komitentu (debitoru, zajmoprimcu, dužniku)
uz obvezu da joj on taj novac vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuće kamate i naknade.
• Banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava
na određeno ili neodređeno vrijeme, a korisnik se obvezuje banci platiti kamatu i vratiti dobiveni
iznos novca u vrijeme i na način kako je ugovoreno.
• Za bankovni kredit važno je da je kreditor banka, da se odobrava u novcu, uvijek je

naplatan, da postoji obveza njegovog vraćanja u utvrđenom roku, da dužnik plaća kamatu
i da je zaključen pisanim ugovorom.
• Zajam može biti sinonim za kredit ali pojam kredita veže se za one zajmove koji se daju u novcu
kao profesionalna pozajmica. Ako je zajmodavac banka i ako je ugovor naplatan, radi se o
posebnom ugovoru o zajmu – bankovnom kreditu.
• Kamate su cijena upotrebe tuđih novčanih sredstava – iznos novca koji dužnik plaća za
uzajmljenu glavnicu na određeno vrijeme.
• Kamatna stopa ili kamatnjak pokazuje koliki prinos donosi 100 novčanih jedinica u nekom
vremenskom razdoblju (obračunsko razdoblje ili termin). Stopa ugovornih kamata odnosi se na
razdoblje od jedne godine.
• Aktivna kamata u bankarstvu je cijena kredita koja ovisi o iznosu kredita, načinu i roku njegova
povrata te visini ugovorene ili propisane kamatne stope.
• Pasivna kamata je cijena koju banka plaća za primljeni depozit, a ovisi o iznosu depozita,
uvjetima njegovog držanja i visini pasivne kamatne stope. Pasivne kamatne stope obračunavaju
se na depozite po viđenju i oročene depozite.
• Kamatna marža je razlika između naplaćene (aktivne) i plaćene (pasivne) kamate u
bankovnom poslovanju.
• Redovne kamatne stope ugovaraju se kao godišnje nominalne kamatne stope. S obzirom
na promjenjivost: fiksne, promjenjive, kombinirane i prilagodljive
• Interkalarne kamate banka naplaćuje u razdoblju korištenja kredita. Primjenjuju se kod

većih kredita dužih rokova, kod kojih se iznos kredita iskorištava u vise navrata. Na svaki
iskorišteni dio kredita obračunava se kamata od trenutka korištenja do početka otplate
kredita. Kod kredita koji se koriste odjednom, interkalarna kamata obračunava se od dana
iskorištenja do početka redovite otplate kredita. Visina interkalarne kamatne stope obično je
jednaka redovnoj kamatnoj stopi na kredit.
• Zatezne kamate obračunavaju se na dospjele, a nepodmirene obveze.

ULOGA KREDITA U GOSPODARSKOM ŽIVOTU
• Dvadeseto stoljeće je stoljeće snažnog razvoja kredita, ne samo onih što ih odobravaju
financijske institucije već i međusobnog kreditiranja privrede. Zbog konkurencije i rasta prometa,
kredit postaje ključni element poslovnog ciklusa.
• Poduzeća omogućavaju kupcima vrijeme da plate kupljenu robu jer bi se bez kredita smanjila
proizvodnja, prodaja, zaposlenost, plaće…
• Kredit omogućava masovnu proizvodnju – nabavu sirovina, veću proizvodnju, lakšu
distribuciju i prodaju, bržu i sigurniju naplatu, niže jedinične troškove, a zbog ekonomije razmjera
snižavanje cijena.
• Razvoj proizvodnje i zapošljavanje milijuna bilo je moguće samo na bazi “kupi danas – plati
kasnije”.
• Prodavač i kupac posluju u kreditnom okruženju. Kredit omogućava kupovinu robe za potrošnju ili
za proizvodnju i onda kada nema novca, kada je ekonomija slaba, a vraćanje kredita kada
ekonomija ojača.
• Kredit je trošak koji se ugrađuje u cijenu proizvoda i usluga a za neke je i etički upitan jer
producira zaduženost.
VRSTE KREDITA PREMA:
Predmetu kreditiranja: robni i novčani
Kreditorima: bankovni i komercijalni
Načinu naplate kamata: diskontni (unaprijed), tijekom ili na kraju
kamatnog razdoblja
Osiguranju vraćanja kredita: pokriveni (osigurani kolateralom), nepokriveni
(otvoreni, neosigurani), djelomično pokriveni
Dospijeću (ročnosti) : kratkoročni, srednjoročni, dugoročni
Namjeni (svrsi, ekonomskoj funkciji): za obrtna sredstva, za kapitalna
ulaganja, stambeni, potrošački, sezonski
Domicilu dužnika: domaći (tuzemni) i inozemni
Valuti u kojoj se odobravaju: u lokalnoj valuti, devizni, uz valutnu klauzulu
Vrsti angažmana kreditora: novčani, nenovčani (avalni, akceptni…)
Dužnicima: poslovna poduzeća, građani, država…
Kamatnjacima: fiksna, promjenjiva (varijabilna), prilagodljiva
Raspoloživosti: fiksni - koristi se jednokratno, revolving - koristi se u nekom
razdoblju do utvrđenog limita, obnavljajući ili obrćući (rotativni), u
tranšama, kreditne linije…
Organizacijskom obliku kreditora: odobrava ga pojedinačna banka, bankovni
sindikat, konzorcij banaka
Rizicima: nerizični, rizični, ugroženi, nenaplativi, loši …
VRSTE KREDITA PREMA KLASIFIKACIJI HNB-a
(nakon 2010., ESA):
• Lombardni
• Krediti za obrtna sredstva
• Krediti za građevinarstvo, turizam, poljoprivredu
• Krediti za financiranje izvoza
• Krediti za investicije
• Prekonoćni krediti
• Krediti za plaćanja s osnove garancija i jamstav
• Sindicirani krediti
• Obratni repo krediti
• Potrošački krediti, auto krediti, krediti po kreditnim karticama
• Stambeni i hipotekarni krediti
• Prekoračenja po transakcijskim računima
• Krediti za obrazovanje
• Financijski najmovi, maržni krediti
• Gotovinski nenamjenski krediti
• Factoring i forfaiting u portfelju kredita i potraživanja
• Ostali
SEKTORSKA DISTRIBUCIJA ODOBRENIH
KREDITA, na dan 30. lipnja 2022.
Izvor: HNB, SPF

KREDITNI PORTFELJ BANAKA
Struktura kredita banaka nefinancijskim društvima po
djelatnostima, na dan 30. rujna 2022.
Izvor: HNB, Statistički podaci

KRATKOROČNI KREDITI
ESKONT I ESKONTNI KREDIT
• Pojmovi – značenje: popust, duboki diskont, eskontna/diskontna stopa, bankovna eskontna stopa,
eskontni okvir ….
• Eskont ili diskont u najširem smislu podrazumijeva otkup potraživanja prije njihovog dospijeća.
• U užem smislu označava otkup mjenica prije njihovog dospijeća tako da se od mjeničnog iznosa
odbiju kamate, provizije i troškovi, a podnositelju mjenice u eskont se isplaćuje umanjena vrijednost
mjenice. Obračunate kamate od dana kupovine mjenice do njena dospijeća koje se odbijaju od
nominalnog mjeničnog iznosa. Način prodaje kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira.
Eskontni kredit je kratkoročni aktivni bankovni posao u kojem banka eskontira nedospjele
mjenice odbijajući unaprijed od mjeničnog iznosa kamate, eskontnu proviziju i stvarne troškove, a
podnositelju mjenice u eskont isplaćuje čisti iznos eskonta. Ne odobrava se na osnovi boniteta
dužnika, već na osnovi boniteta mjenice.
Primjer: Proizvođač ne može svoj proizvod prodati uz promptnu naplatu već samo na kredit. Iako
mu novac treba odmah, on ipak prodaje robu na trgovački kredit, a kao instrument osiguranja
naplate od kupca zahtijeva mjenicu s dospijećem za 90 dana. Robu je kupio veletrgovac koji je
dalje prodaje trgovcu na malo.
• Veletrgovac kao trasant vuče mjenicu na svog dužnika, trgovca na malo kao trasata. Ovaj
prihvaća - akceptira mjenicu ili pribavlja akcept banke i dostavlja je proizvođaču kao korisniku
(remitentu). Trgovac na malo prodat će u slijedećih 90 dana robu krajnjim potrošačima i iz tog
priljeva novca isplatiti mjenicu.
• Proizvođač takvu akceptiranu mjenicu može 1) zadržati kod sebe i o dospijeću je naplatiti, 2)
može prijenosom - indosiranjem mjenice platiti nekom svom vjerovniku, 3) a može je i
eskontirati. Kako proizvođač kontinuirano prodaje robu na kredit, a nije kreditna institucija niti
mu je cilj ostvarivati prihod od kamata, on nastoji odmah pribaviti novac za daljnju proizvodnju
pa na osnovi prethodnog sporazuma sa svojom bankom već nakon pet dana podnosi banci
mjenicu u eskont.
ESKONT I REESKONT
PRIMJER ESKONTA – DISKONTA
Datum izdavanja mjenice: 10. ožujka

Dan eskonta – diskonta: 15. ožujka
Dospijeće mjenice: 8. lipnja
Mjenični iznos: 720.000
Rok: 90 dana
Diskontna stopa: 6%
OBRAČUN DANA
Ožujak – 17 dana
Travanj – 30 dana
Svibanj – 31 dan
Lipanj – 7 dana
85 kamatonosnih dana
PRIMJER ESKONTA – DISKONTA...nastavak
vrijednost potraživanja x eskontna stopa x vrijeme (dani)

DISKONT =
360 x 100
720.000 x 6 x 85
DISKONT = = 10.200
(KAMATA) 360 x 100
ČISTI IZNOS ESKONTA = mjenična svota – diskont

(DISKONTIRANA VRIJEDNOST) = 720.000 – 10.200 = 709.800
OBRAČUN KAMATA
Kamate 90 dana 10.800
Podnositelju mjenice u eskont (5 dana) 600
Banci (85 dana) 10.200
• Kreditni odnos se zasniva između banke kao kreditora i proizvođača kao kreditnog
dužnika, jer on podnosi mjenicu u eskont. Podnositelj svoja prava iz mjenice indosiranjem
prenosi na banku. O dospijeću banka naplaćuje puni mjenični iznos.
• Glavni dužnik po mjenici je akceptant i on će isplatiti mjenicu, tj. otplatiti kredit za račun
kreditnog dužnika. Ako to ne učini glavni dužnik, mjenicu će iskupiti trasant kao dužnik po
trgovačkom kreditu. Mjenicu može isplatiti i prodavatelj robe – remitent kao kreditni dužnik, ali
će mjenični iznos uvećan za sve ostale i naknadne troškove naknadno (najčešće uz
posredovanje suda) naplatiti od svojeg dužnika.
• Usklađenost mjenice sa uvjetima banke i njezin bonitet provjerava pravna služba. U prošlosti je
to radio posebni cenzorski odbor sastavljen od iskusnih poznavatelja mjeničnog poslovanja i
stanja u privredi i u financijama.
• Kako ne bi odlučivala o svakom pojedinačnom zahtjevu, banka određuje granični iznos –

eskontni okvir (limit, plafon) kao najviši ukupni iznos do kojeg će jednom komitentu
eskontirati mjenice u slijedećem razdoblju od 3, 6 mjeseci ili godinu dana. Poduzeće tada
kontinuirano podnosi jednu ili više mjenica koje se gotovo automatski eskontiraju do visine
okvirnog iznosa.
• Reeskont je kratkoročno zaduživanje banaka kod središnje ili kod drugih poslovnih banaka na
osnovi mjenica koje su prethodno same eskontirale. Time se aktivni bankovni posao kreditiranja
na osnovi mjenica pretvara u pasivni posao zaduživanja banaka na osnovi tih istih mjenica.
• Dužnik po reeskontnom kreditu je banka eskontni kreditor, a ne mjenični dužnik, iako će on na

kraju mjenicu isplatiti.
• Banke pribjegavaju reeskontu kada imaju poteškoće sa likvidnošću, kada žele zaraditi na razlici
diskontnih stopa između više kod eskonta i niže stope kod reeskonta ili kada žele prenijeti
mjenicu na drugu banku kako bi se rasteretile brige o naplati mjenica.
• Određujući uvjete reeskonta središnja banka usmjerava kreditnu politiku banaka i elastično
regulira ponudu novca.
• Izdavanjem te višestrukim prijenosom mjenica do njihovog dospijeća, privreda u uvjetima

nedovoljne likvidnosti sama sebi stvara novac. Shema pokazuje da će na kraju tog procesa
monetarni sustav i središnja banka kroz sustav eskonta/reeskonta bez inflatornih utjecaja
emitirati novac koji je privredi potreban, jer je cijeli proces iniciran stvarnim rastom privrede i
novom proizvodnjom za koju postoji tržišna potražnja.
• U nas se izraz reeskont često pogrešno upotrebljava za sve oblike refinanciranja poslovnih
banaka kod središnje banke.
AKCEPTNI I AVALNI KREDIT
• Akceptni i avalni krediti su nenovčani krediti preuzimanja mjenične obveze kojom se banka
neizravno obvezuje za komitentov račun.
• Banka ne stavlja komitentu na raspolaganje novčana sredstva već mu, dajući akcept ili aval na
mjenicu, pozajmljuje svoj poslovni ugled (bonitet) i vlastitu kreditnu (plaćevnu) sposobnost te time
povećava kredibilitet mjenice.
• Prihvat (akcept) mjenice je pisana izjava prihvata obveze kod trasiranih mjenica. Trasat je
pozvan platiti mjenicu ali nije ju dužan isplatiti ako je nije prihvatio. Tek kada prihvati trasiranu
mjenicu, trasat se naziva akceptant i postaje glavni mjenični dužnik.
• Bankovni akcept (B/A) nastaje prihvatom trasirane mjenice vučene na banku. Kada mjenicu
akceptira banka onda se zbog njenog ugleda i pretpostavljenog višeg boniteta radi o posebno
vrijednom bankovnom akceptu (B/A).
• Bankovni akcept je odvojen od osnovnog posla iako se najčešće zasniva na trgovačkim
transakcijama u domaćoj i u međunarodnoj razmjeni.
• Akceptni kredit nastaje kada banka akceptira mjenicu svog komitenta. Banka tražiocu
akcepta ne odobrava novčani kredit već mu akceptira mjenicu. Stavljanjem svog potpisa na
mjenici kao glavnog dužnika, banka – trasat, sada akceptant, se obvezuje da će isplatiti
mjenični iznos kao glavni mjenični dužnik!
• Akceptne kredite banke odobravaju svojim provjerenim i sigurnim komitentima čije poslovanje
dobro poznaju i s kojima su u stalnoj vezi. Na osnovi dogovora s bankom, ugovorom se
utvrđuju elementi akceptnog kredita: iznos do kojeg bančin komitent može vući (trasirati)
mjenice na banku, rok kredita, osiguranje vraćanja, provizije i troškovi.
• Banka komitentu određuje akceptni limit te mu odobrava da on ili tko drugi po njegovom
ovlaštenju na nju trasira – vuče mjenice do iskorištenja akceptnog kredita. Tražilac akcepta
banci ne plaća kamatu već akceptnu proviziju za pozajmljivanje boniteta.
DISKONT I AKCEPT
• Mjenično jamstvo ili aval je izjava kojom neka osoba svojim potpisom na mjenici jamči da će
onaj za koga jamči ispuniti svoju mjeničnu obvezu.
• Aval se daje na licu mjenice ili na njenom dodatku – alonžu, izrazima „per aval“, „kao aval“,
„kao jamac“, “kao poruk“, „kao avalista (garant) za…“ ili „jamčim za isplatu za…“ ili drugih
izraza koji znače isto i potpisom.
• Davatelj jamstva preuzima solidarnu obvezu kao i osoba za koju je jamstvo dano.
• Anglosaksonsko pravo ne poznaje aval već jamstvo – garanciju (quaranty; quarantee).

• Avalnim kreditom banka tražiocu kredita osigurava davanje avala na njegove mjenične
obveze do ugovorom utvrđenog avalnog limita. Avalirajući mjenicu banka bezuvjetno jamči
da će u slučaju neisplate mjenice od strane tražioca avalnog kredita – mjeničnog dužnika, ona
sama platiti mjenicu kao jamac – aval.
• Banka će platiti samo ako avalat ne plati.
• U međunarodnoj razmjeni banke često svojim komitentima – uvoznicima uz pokriće daju avale
na mjenicama kod uvoza robe na kredit. Mjenici s bankovnim avalom tako se podiže vrijednost
i ona lakše cirkulira u prometu i lakše se eskontira.
• Opisano davanje bankovnog avala predstavlja nenovčani kredit jer banka pozajmljuje svoj
ugled – kredit ali i zato što angažira svoj kreditno – garantni potencijal do utvrđenog limita kao
i kod odobravanja drugih kratkoročnih kredita.
KONTOKORENTNI KREDIT
• Kontokorentni kredit banka odobrava svojim dobro poznatim komitentima koji kod nje imaju
otvoren tekući račun. Cjelokupni priljev i odljev sredstava korisnika kredita obavlja se preko tekućeg
računa kod banke što joj omogućava kontinuirano praćenje njegovog poslovanja.
• Kredit banka odobrava do ugovorom utvrđenog maksimalnog iznosa (kreditni limit) i ugovorenog
roka. Vlasnik tekućeg računa – korisnik kredita od banke dobiva pravo da po tekućem računu prelazi
u dugovni saldo (“ući u minus”, “ući u crveno”) do visine kredita. Kredit se odobrava u
maksimalnom iznosu, a komitent ga koristi do tog limita.
• Pravna osnova ovog kredita je pisani ugovor o kreditu u kojem se ugovaraju uvjeti kredita.
• Vraćanje kredita obavlja se svakom uplatom na tekući račun. Na negativni saldo, tj. samo na
iskorišteni dio kredita, banka primjenjuje aktivnu, a na pozitivni saldo pasivnu kamatnu
stopu.
• Na neiskorišteni dio kredita, za koji banka osigurava sredstva i za moguće druge bančine činidbe,
banka može naplatiti proviziju.
SHEMA KONTOKORENTNOG KREDITA
• Bez kontokorentnog kredita komitent se kreće samo unutar pokrića u raspoloživim novčanim sredstvima na tekućem
računu i to samo u danima kada tog pokrića ima. Komitentu nije dopušteno izdavanje naloga za plaćanje bez
dopuštenja banke.
• Kontokorentnim kreditom banka dozvoljava prekoračenje („ulazak u minus“, „ulazak u crveno“) do ugovorenog iznosa.
Iznad tog iznosa predstavlja zabranjeno područje nedopuštenog prekoračenja.
• Ovisno o stanju na računu poduzeće koristi sredstva odobrenog kredita od 10 jedinica s tim da ga u danima obilatog
priljeva ili s malo obveza ne koristi.
• Jedan je od najčešćih i najpraktičnijih bankovnih kratkoročnih kredita. Odobravanje je
jednostavno i brzo.
• Banke odobravaju i privremena prekoračenja utvrđenog kreditnog limita ali to obično
destimuliraju visokim („kaznenim“) kamatnjacima na iznos prekoračenja.
• Kredit se građanima odobrava bez instrumenata osiguranja vraćanja ali sigurnost banci
daje temeljito poznavanje i kontinuirano praćenje financijskog i drugog poslovanja komitenta
preko tekućeg računu koji se vodi kod nje.
• Nekad se odobravao svim vlasnicima tekućih računa automatski i linearno, ali se zahvaljujući
informatizaciji danas primjenjuje diferencirani pristup.
• Koristi se povremeno prema potrebama dužnika zbog korištenja povoljnih prilika na tržištu, kao
pokriće za otvaranja akreditiva, za davanja avansa, za plaćanja zbog dobivanja popusta, za
sezonska ili povremenih prekoračenja…
• Poduzeća najčešće koriste kratkoročne sezonske kredite, revolving kredite i kredite za
povremena prekoračenja.
• U angloameričkoj praksi to je “overdraft” po tekućim računima.
• Okosnica su kratkoročnog kreditiranja banaka jer su za njih vrlo isplativi. Dužnici su zbog
njihove jednostavne procedure (“brzi kredit”), lakog korištenja i nenamjenske prirode spremni
plaćati kamatnu stopu koja je viša nego kod drugih kratkoročnih kredita.
• U nas je u širokoj primjeni kao “kredit za prekoračenje” po tekućem računu građana – fizičkih
osoba.
• Formalno je kratkoročan ali se automatski obnavlja pa ima elemente dugoročnosti.
• Europski i američki postupak konktokorenta se razlikuju.
• Poduzeća kod nas imaju žiro račune kod kojih se do 2002. nije moglo ići u prekoračenje, ili
ulazak u negativni saldo. Stoga im banke odobravaju okvirne kredite poduzećima po žiro
računu.
Okvirni krediti poduzećima (dopušteno prekoračenje)
• U hrvatskoj praksi okvirnim kreditom banka dozvoljava poduzeću koje kod nje ima poslovni račun
ulazak u negativni saldo na žiro računu slično dozvoljenom minusu građana po tekućim
računima. Ovaj kredit služi za financiranje dnevnih neusklađenosti priljeva i odljeva po žiro
računu tvrtke.
• Kredit se koristi “ulaskom” u negativni saldo pri čemu je dozvoljeni minus kratkoročni kredit, a
otplaćuje se svakim priljevom na žiro račun. O dospijeću kredita saldo na žiro računu korisnika
kredita treba biti pozitivan ili na nuli. Kamata se plaća na iskorišteni dio kredita, a na neiskorišteni
dio komitent plaća naknadu za rezervaciju sredstava. Kao osiguranje vraćanja kredita najčešće
služe mjenice i zadužnice ali i drugi kolaterali kao sudužništvo, depozit, ustup potraživanja od
kupaca, police osiguranja, založno pravo na nekretninama.
LOMBARDNI KREDIT
• Lombardni kredit je kratkoročni kredit koji se odobrava uz zalog realnih pokretnih stvari veće
vrijednosti (“ručni zalog”) koje služe za osiguranje vraćanja kredita. Na osnovi zaloga na stvari
kreditor ima pravo, ne bude li mu novčana tražbina ispunjena o dospijeću, namiriti se prodajom
te stvari.
• Zalogom kreditor ima pravo namiriti vrijednost glavne ali i sporednih tražbina povezanih s
kreditom – kamata, troškova čuvanja stvari i naplate tražbina.
• Kreditor prvo mora tražiti vraćanje kredita, tj. iskup stvari otplatom kredita, kada će dužniku
vratiti založenu stvar. Ako dužnik ne može vratiti kredit, kreditor prodajom založene stvari na
licitaciji – javnoj dražbi podmiruje svoje potraživanje, a višak novca ustupa dužniku.
• Zbog zaštite vjerovnika u slučaju pada tržišne vrijednosti založene stvari, kredit se odobrava u
postotku nižem (60% do 90%) od njene procijenjene ili od tržišne vrijednosti. Ako se cijena
založene stvari spusti ispod iznosa odobrenog kredita, kreditor ima i pravo tražiti nadopunu zaloga
kao i naplatiti troškove čuvanja založene stvari.
• Iako banka stvar drži kao založni vjerovnik, korisnik i dalje ostaje njezin vlasnik i koristi materijalna
i vlasnička prava koja ona nosi, kao što su naplata kamata ili dividende.
• Lombardna stopa je kamatna stopa koju kreditor zaračunava na lombardne kredite. Rokovi
lombardnih kredita su izrazito kratki, od nekoliko dana ili tjedana do tri mjeseca pa se nazivaju i
"kreditima iz nužde".
• Stanovništvu ih odobravaju i zalagaonice (pawn brokers) koji odobravaju male, „brze“ i uvijek
dostupne kredite s rokovima do 3 mjeseca.
• Lombardiraju se zlato i predmeti od dragocjenih kovina (lomljeno zlato, nakit), umjetnine,

vrijednosni i komercijalni papiri (teretnice, skladišnice, akreditivi, police osiguranja robe).
• Danas se sve više odobravaju „quasi lombardni“ krediti građanima uz zalog štedno-ulagačkih
instrumenata kao što su štedni i depozitni certifikati, stambena štednja, ulozi u investicijskim
fondovima, police životnog osiguranja, itd.
• Relombard je pasivna kratkoročna operacija zaduživanja banaka kod središnjih i drugih banaka i
specijaliziranih institucija na osnovi već lombardiranog zaloga (najčešće vrijednosnih papira), tj.
zaduživanjem na osnovi prethodno odobrenih lombardnih kredita. Rokovi relombarda su kraći, a
relombardna stopa je niža nego kod lombarda.
• Odobravanje relombardnih kredita redovito je jedan od instrumenata kojima središnja banka, na

osnovi unaprijed propisanih uvjeta, regulira količinu novca u optjecaju i vodi politiku monetarnog
rasta.
RAMBURSNI KREDIT
• Posebna su vrsta kratkoroćnih akceptnih kredita koje banke odobravaju na osnovi robnih dokumenata
prenesenih na njih
• Banke ih odobravaju za račun uvoznika tako da akceptiraju mjenice u korist izvoznika te im tako
osiguravaju naplatu mjenice o dospijeću.
• Najčešće se primjenjuju pri uvozu na kredit iz prekomorskih zemalja, kada se poslovni partneri slabo
poznaju, a isporuka traje duže.
• Kod indirektnog rambursa se osim uvoznika, izvoznika i njihovih banaka uključuje i banka iz nekog
od svjetskih financijskih centara.
• U skladu s ugovorenom klauzulom plaćanja iz sklopljenog VT ugovora, uvoznik daje nalog svojoj banci
da na njegov teret pribavi akcept poznate banke iz treće zemlje u koist njegova dobavljača-izvoznika.
• Njegova banka ugovara ramburs s takvom bankom i o tome obavještava izvoznika. Izvoznik pribavlja
robne dokumente naslovljene na rambursnu banku kojima dokazuje isporuku prema uvjetima ugovora,
trasira mjenicu po vlastitoj naredbi na tu banku i preko svoje domaće banke uručuje ih rambursnoj banci
koja na osnovi pokrića u robnim dokumentima, akceptira mjenicu i dostavlje je banci izvoznika koja je
pak dalje uručuje izvozniku.
• Izvoznik može akceptiranu mjenicu naplatiti od rambursne banke o dospijeću, unovčiti je eskontiranjem
kod svoje banke ili njome plaćati svoje obveze.
• Rambursna banka držat će robne dokumente kao osiguranje za dani akcept, a uručiti ih uvozniku preko
njegove banke tek kad ih on iskupi dostavljanjem novčanog pokrića. Iskupom dokumenata (plaćanjem
uvoza), kupac može preuzeti robu.
INDIREKTNI RAMBURS
• Kod direktnog rambursa ne sudjeluje banka iz treće zemlje već, primjerice, uvoznik vuče
mjenicu na svoju banku koja je akceptira i preko nje je predaje izvozniku, nakon što joj ovaj
dostavi robne dokumente.
• Kada kupac o dospijeću plati mjenicu svojoj-rambursnoj banci, ona mu uručuje dokumente
kojima on preuzima robu.
• Razlika u odnosu na bankovni akcept koji je samostalna obveza banke neovisna o osnovnom
trgovačkom poslu, ramburs je povezan s osnovnim poslom.
POTROŠAČKI (KONZUMNI) KREDIT
• Kratkoročni i srednjoročni krediti fizičkim osobama s rokom od jedne do pet godina, koji se
odobravaju za kupnju trajnih potrošnih dobara.
• Trajna potrošna dobra imaju osobine potrošne robe ali i kapitalnih ulaganja jer se koriste (troše) više
godina, kao što je slučaj sa namještajem, automobilima i plovilima, bijelom i crnom tehnikom u
kućanstvima, kompjuterima, klima uređajima i sl. Uobičajeno se radi o dobrima veće vrijednosti za čiju
je kupovinu potrebno štedjeti duže vrijeme pa kredit omogućava njihovu nabavu bez prethodne štednje i
iznad raspoložive kupovne moći građana, a otplatom kredita građani naknadno i prisilno štede.
• Kod najčešćih, kredita s otplatom u ratama (installment credit), korisniku se odobrava fiksni iznos
kredita koji se otplaćuje u utvrđenom roku i u većem broju otplatnih rata.
• Financijske institucije i ovlašteni kreditni posrednici odobravaju namjenske novčane potrošačke
kredite koji se mogu koristiti samo za kupovinu točno određene robe. Korisnik ne dobiva novac izravno
već kupuje trajna potrošna dobra, a kreditor na osnovi predračuna, a za račun kupca, prodavatelju
plaća iz odobrenog kredita.
• Potrošačke kredite odobravaju i proizvođači trajnih potrošnih dobara ili trgovačke kuće prodajom
robe na otplatu.
• Potrošačkim kreditima se ne smatraju stambeni krediti, krediti za kupnju zemljišta, zgrada i

poslovnih prostora, a najčešće ni kartice s odgođenim plaćanjem i overdraft krediti s rokovima do
mjesec dana.
• Raširili su se u SAD-u nakon II svjetskog rata, sedamdesetih godina proširili su se i u razvijenoj

Zapadnoj Europi, a danas je kreditna prodaja trajnih potrošnih dobara svugdje u svijetu veća nego
prodaja za gotovinu.
• Potrošački krediti imaju veliko socijalno ali i ekonomsko značenje, posebno u zemljama sa velikom
ponudom trajnih potrošnih dobara. Snažan su pokretač ekonomije jer potiču potrošnju, a time i
proizvodnju pa utječu na privrednu aktivnost.
• Važno su sredstvo konkurentske borbe i povećanja prodaje. Već sama mogućnost kupovine neke
robe na kredit kompetitivna je prednost.
• Potrošački krediti omogućavaju da današnja masovna proizvodnja trajnih potrošnih dobara nađe ne
samo bogatije kupce već i kupce s nižim ali stabilnim prihodima. Načelo potrošačkog društva „kupi
danas - plati kasnije“ omogućava i siromašnijim građanima nabavu trajnih potrošnih dobara pa se
ovi krediti ponekad nazivaju i "sirotinjskom majkom". Kako otplata potrošačkih kredita ovisi o
sigurnosti radnih mjesta i o budućim primanjima dužnika, nerijetko se takav dug u krizama znao
pokazati i kao „zao drug“.
• Od početka 2010. ovi su krediti u nas uređeni posebnim Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Osim
banaka i drugih kreditnih institucija, smiju ih odobravati i druge osobe ali moraju imati odobrenje
Ministarstva financija koje se izdaje na tri godine.
• Suvremeno bankarstvo u kratkom je roku razvilo brojne nove kreditne proizvode namijenjene
građanima pa se danas, u širem smislu, potrošačkim kreditima nazivaju svi, najčešće kratkoročni
krediti fizičkim osobama u novcu ili kao odgode plaćanja.
• Uz tradicionalne potrošačke kredite sve se šire primjenjuju raznovrsni oblici namjenskih i

nenamjenskih („gotovinskih“) osobnih kredita.
DUGOROČNI KREDITI
DUGOROČNI KREDITI
• Dugoročni krediti su pojedinačni krediti banaka poduzećima, građanima i državi s rokom otplate
preko jedne godine.
• Najčešće im je rok do 5 ili 7 godina, ali im se ročnost u nekim slučajevima produžuje i do 10 pa čak i do
30 godina.
• Dugoročnim kreditima se financiraju ulaganja korisnika u nova proizvodna postrojenja ili u proširivanje
postojeće proizvodnje, u razvojne programe, u izgradnju ili kupovinu poslovnih i stambenih nekretnina,
za pribavljanje fiksne aktive i financiranje trajnih obrtnih sredstava. Dugoročno bankovno kreditiranje
omogućava povećanje proizvodnje, razvoj i rast privrede i BDP-a.
• Najzastupljeniji dugoročni krediti su hipotekarni, građevinski, projektni, krediti za trajna obrtna

sredstva i investicijski krediti.
Dugoročni krediti u odnosu na kratkoročne imaju i slijedeća specifična obilježja:
• Izvor financiranja dugoročnih kredita je štednja. Zbog ročne transformacije, banke dugoročne kredite
dijelom financiraju i iz kratkoročnih izvora;
• Viša je kamatna stopa jer se u nju uključuje viša premija rizika kojom se nadoknađuje veća izloženost
kreditora riziku u dugom roku kredita;
• Banka prije odobravanja utvrđuje u što će kredit biti uložen, za vrijeme korištenja prati njegovu
namjensku upotrebu, a nakon iskorištenja dugo ga prati (monitoring) zbog zaštite od kreditnog rizika;
• Otplata ovisi o ukupnom poslovanju i imovini dužnika, a ne samo o kreditiranom objektu. Zato, uz
hipoteku, dužnik mora dati i druga kreditna osiguranja;
• Kompleksnija je dokumentacija, a procedura odobravanja kredita je složenija;
• Dospijeće i model otplate kroji se prema dužnikovim mogućnostima, karakteristikama ulaganja i
sposobnosti projekta da generira sredstva za otplatu;
• U dugom roku svašta se može dogoditi pa su i ugovori o dugoročnim kreditima složeniji i u pravilu
restriktivni za dužnika;
• Banke često dužniku postavljaju ograničenja novog zaduživanja i druga ograničenja jer kontrolom
njegovog poslovanja osiguravaju vraćanje svog kredita.
HIPOTEKARNI KREDIT
• Posebna vrsta izrazito dugoročnog kredita.

• Najstariji kredit – Hamurabijev zakonik 1.800 godine p.n.e.
• Banke, štedionice i posebne hipotekarne institucije odobravaju ih građanima (stambene,
rezidencijalne hipoteke) i poduzećima (poslovne hipoteke) na osnovi pokrića u nekretninama.
• Njima se financira kupovina ili izgradnja, dogradnja, rekonstrukcijai adaptacija nekretnina (kuće,
stanovi, apartmani, zemljište..), a nekad i pokretnine velike vrijednosti (brodovi, avioni).
• Osiguranje otplate i vraćanja hipotekarnog kredita putem pravnog postupka intabulacije hipoteke
u zemljišnim knjigama u sudskoj gruntovnici.
• Hipoteka: pisana isprava o dugu kojom se kreditoru daje založno pravo na nekretnini koja služi za
osiguranje vraćanja kredita.
• U slučaju neplaćanja, potraživanje se može namiriti iz vrijednosti založene nekretnine njezinom
prodajom na javnoj dražbi.
• Kredit se odobrava između 50% i 80% tržišne ili procijenjene vrijednosti nekretnine (LTV omjer– mjera
pokrića kredita kolateralom).
• U slučaju pada vrijednosti nekretnine, potraživanje se i dalje može naplatiti iz njene prodajne vrijednosti.
• Kod odobravanja bitna je (presudna) kreditna sposobnost dužnika, rokovi vraćanja, ukupni prihodi i
rashodi dužnika, a hipoteka je tek sekundarni izvor otplate kredita.
• Rokovi vraćanja: do 20 godina (iznimno do 30).
• Otplata kredita prema amortizacijskom planu dužnik otplaćuje dio glavnice ili pripadajuće kamate u
mjesečnim ili godišnjim anuitetima.
• Ugovara se fiksna, promjenjiva ili prilagodljiva (ARM) godišnja kamatna stopa.
• Postoje kao stambeni, poslovni i poljoprivredni hipotekarni krediti, građevinski krediti investitorima u
građevinske objekte i nenamjenski hipotekarni krediti građanima.
• Hipotekarni nestambeni kredit u Republici Hrvatskoj:
– dugoročni, nenamjenski, gotovinski krediti na osnovi druge hipoteke ili hipoteke na bilo kojoj
nekretnini
– dugoročna alternativa visokokamatnim kratkoročnim kreditima iz nužde – pribavljanje većih

iznosa novca na duži rok (lakši uvjeti)
– Jednokratno korištenje ili kao hipotekarna kreditna linija

INVESTICIJSKI KREDITI
• Odobravaju se poduzećima za financiranje razvoja industrije i trgovine. U prošlosti su ih
odobravale specijalizirane investicijske, industrijske ili razvojne banke, a danas ih odobravaju sve
veće banke i međunarodne razvojne financijske institucije.
• Investicije uobičajeno podrazumijevaju izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju,
modernizaciju i preseljenje proizvodnih i sličnih objekata i nabavku osnovnih sredstava pa
je ovdje zadržan tradicionalni naziv kredita. Nazivaju se i industrijski, razvojni, krediti za
kapitalnu izgradnju.
• Srednjoročno i dugoročno se financiraju razvojni projekti koji će dovesti do proširenja proizvodnje
robe ili pružanja usluga. Takva su ulaganja u nove tvornice, u uredske i skladišne prostore, u
građevinska zemljišta, u osnovna sredstva (oprema, vozni park), u infrastrukturu (prometnice,
energetski objekti, luke, komunalni objekti).
• Uz zahtjev za kredit, investitor banci dostavlja i investicijsku studiju sa investicijsko-tehničkom

dokumentacijom (elaboratom) i ostalu dokumentaciju kojom dokazuje isplativost ulaganja. Za
manje iznose i projekte prilaže se poslovni plan, a kod nabavke osnovnih sredstava dovoljno je
ekonomsko obrazloženje ulaganja.
• Iz kredita se financira do 70% - 80% vrijednosti investicije, a ostatak (u obliku zemljišta ili u
novčanim sredstvima) osigurava zajmotražitelj. Rokovi korištenja kredita su uobičajeno najviše do
2 godine, do kada investicija treba biti završena.
• Investicijski krediti su uvijek namjenski jer se radi o velikim iznosima ulaganja u točno određenu
investiciju pa investitorima treba omogućiti da je privedu svrsi i otplate kredit. Izbor kvalitetnih
projekata osigurava njihovo profitabilno poslovanje u budućnosti i dobro vraćanje kredita. Zato je
zadaća banaka između brojnih kandidiranih projekata izabrati visokoproduktivna ulaganja koja
prate znanstveni i tehnološki napredak, čija će proizvodnja imati tržište te time osigurati
rentabilnost ulaganja i otplatu kredita.
• Pri odobravanju investicijskih kredita banka analizira niz elemenata kao što su visina i struktura
ulaganja, izvori financiranja (vlastita i kreditna sredstva), dinamika ulaganja, struktura investicije
(zemljište, izgradnja s instalacijama, vrijednost opreme, troškovi projekta i studija, cijena dozvola i
priključaka…), veličinu i vrijednost poduzeća, njegovu proizvodnu i tržišnu snagu, trendove i
potražnju na tržištu, primjenu tehnologije, kvalitetu upravljanja, reputaciju, financijska izvješća,
ponuđeni kolateral, dosadašnja iskustva i iskustva drugih banaka i zadnje, a možda najvažnije,
utvrđuje hoće li projekt generirati pozitivan cash flow koji će omogućiti otplatu kredita.
• Kada se radi o velikim kreditima, uobičajeno ih odobrava sindikat banaka.
• Model otplate investicijskih kredita najviše ovisi o procijenjenom roku povrata sredstava uloženih
u investiciju, a kreira se i prema ciklusima prihoda, troškova i toka gotovine
• Kredit se otplaćuje iz amortizacije jer investitor poslovanjem i primjenom fiksne aktive dolazi do
novčanih sredstava generiranih imovinom financirane tim kreditom. Kredit se otplaćuje prema
otplatnom planu. Rokovi otplate su do nekoliko godina kod manjih projekata i nabavke opreme
pa do 12 godina kod složenijih investicija.
• Instrumenti osiguranja
PROJEKTNI KREDITI
• Projektno financiranje (engl. Project finance, Project loans) model je specijalnog, dugoročnog
financiranja velikih i skupih projekata koji duže traju, a nose puno rizika te zahtijevaju velike i
različite izvore financiranja (udruživanje ulagača) ali i specifična znanja, iskustvo, proceduru i
dokumentaciju; zasnovan je na novčanom toku koji će stvarati sami projekti
• Projektno financiranje ovisi o detaljnoj procjeni rizika: izgradnje, upravljanja projektom i prihoda iz
projekta, te o njihovoj alokaciji između sudionika razmjerno njihovom angažmanu (sponzori stječu
udjele u projektu, a kreditori potraživanja prema projektnom društvu)
• Investitori: poduzeća, domaće i strane banke, osiguravatelji, mirovinski i nekretninski fondovi
• Za financiranje proizvodnja, prijenos i opskrba elek.energijom, plinom i naftom, rudarstvo,
telekomunikacije, prometnice, vododopskrbna i kanalizacijska mreža, ekološki i drugi infrastrukturni
projekti; zdravstvene, stambene i poslovne nekretnine (jer je za investitore to npr. povoljniji model
financiranja od hipotekarnih kredita), itd.
• Sudionici (sponzori ili pokrovitelji) izdvajaju projekt u zasebnu pravnu osobu (PPD) koja je nositelj
projekta, a u projekt unose vlastiti kapital, znanja, organiziraju i vode ulaganje, kontroliraju PPD i
upravljaju projektom.
• Kad je projekt završen i spreman nositi prihod ili biti prodan, ulaganje (ili kredit) se vraća iz
prodajne cijene ili iz prihoda koji ostvaruje (toka gotovine).
• Tok gotovine projekta nije povezan s tokom gotovine sponzora, pa sponzori nisu izloženi riziku
plaćanjaako projekt propadne
• Projekt se samofinancira, pa kreditori ne ispituju kreditnu sposobnost sponzora već stručnim

analizama ocjenjuju uspjeh projekta.
• Projektno financiranje objedinjuje različite financijere, izvore i instrumente financiranja, različite

oblike kreditne zaštite.
GRAĐEVINSKI (KONSTRUKCIJSKI) KREDITI
• Građevinski krediti su dugoročni krediti (noviji oblik projektnog financiranja) za kupnju i pripremu
građevinskog zemljišta i izgradnju novih ili obnovu postojećih fizičkih objekata povezanih s njim
(stambenih i poslovnih nekretnina).
• Kolateral nije nužno nekretnina, a ako je onda su to hipotekarni krediti. Ostali: garancije, mjenice i
zadužnice, police osiguranja gradilišta, garancije druge banke, jamstva.
• Izgradnja se financira na dva načina:
1. Odobravanjem dva kredita: kredit za izgradnju objekta kao kreditna linija, a nakon završetka
dugoročni hipotekarni kredit koji je zapravo kredit za refinanciranje jer se njime otplaćuje
građevinski kredit. Ako su kreditori različiti, prvo se odobrava dugoročniji kredit jer osigurava
kreditoru izgradnje da će njegov biti otplaćen po završetku izgradnje.
2. Odobravanjem jednog kombiniranog kredita koji se koristi u dvije faze, pritom se kratkoročni
građevinski po završetku izgradnje pretvara u dugoročni.
• Konsolidacija: pretvaranje građevinskog kredita po završetku izgradnje u stambeni kredit
iz kojeg banka financira kupce stanova, a kredit se zatvara priljevom od prodaje stanova
(na namjenski račun projekta otvoren u banci). Banka za svaki stan za koji je uplaćena
kupoprodajna cijena izdaje brisovnicu hipoteke.
• Kredit se odobrava investitoru ako gradi on ili graditelji koje je on angažirao; koristi se
sukcesivno-plaćanjem izvođaču radova temeljem građevinskih faza, a tranše se isplaćuju
prema troškovniku i planiranoj dinamici radova.
• LTV : do 70%, otalo: učešće dužnika.
• Banka kontrolira namjensko trošenje sredstava i napredak projekta.
• Rokovi korištenja: najčešće do 12 mjeseci, iznimno do dvije godine, a usklađeni su s

vremenom potrebnim za pripremu i izgradnju objekta.
SINDICIRANI KREDITI
• Sindicirani krediti su veliki i najčešće s dužim rokovima, a koje jednom dužniku zajednički
odobrava više kreditora (grupa) udruženih u sindikat, a svaki sudjeluje s različitim
iznosima prema dogovorenom omjeru ali pod jednakim uvjetima financiranja.
• Odobravaju se velikim,ali sve češće i srednjim i malim poduzećima, te državi za
financiranje većih i složenijih projekata, a omogućavaju financiranje tamo gdje bi za
jednog kreditora to bilo prerizično ili financijski prezahtjevno.
• O omjeru sudjelovanja ovisi odgovornost pojedinačnog kreditora te preuzeti rizik, pa je i
glavni motiv kreditora kod sindiciranih kredita disperzija rizika neplaćanja i smanjenje
izloženosti prema jednom dužniku, te mogućnost odobravanja više kredita, jednostavnije i
uz niže troškove jer postupak vodi samo jedna banka.
• Sindikat olakšava dužniku zaduživanje (troškovno, vremenski, pregovarački) jer umjesto
sklapanja više pojedinačnih kreditnih ugovora zaključuje jedan kreditni sporazum koji
pokriva cijelu grupu banaka (sindikat), te im omogućava pristup širim izvorima
financiranja, a podiže im i rejting i konkurentnost što pak olakšava buduće zaduživanje.
• Sindikat može sačinjavati dva ili više kreditora, čak i do 100, a iznimno i preko 1000.
Kreditori su najčešće banke no mogu biti i drugi najznačajniji institucionalni ulagači.
• Sindicirani kredit organizira vodeća banka (aranžer), najčešće banka dužnika ali iskusna
u sindiciranju i ne mora nužno biti najveća u sindikatu, te koja zastupa druge kreditore pri
pregovaranju (analiza dužnika i projekta), ugovaranju (iznos i uvjeti), administriranju
kredita (zaključivanje, isplatu, raspodjelu među kreditorima, nadzor otplate), dok druge
banke potpisuju kreditni ugovor.
• Informacijski memorandum : sadrži cjelovite komercijalne informacije o dužnikovom
poslovanju i upravljanju, računovodstvene i financijske podatke, te detalje o
dosadašnjem zaduživanju.
• Banke “stariji članovi” ugovaraju kredita, a ostale, “mlađi članovi” samo financiraju dio
kredita. Omogućavaju i malim bankama sudjelovanje u segmentu tržišta inače
rezerviranom samo za velike banke.
• Odobravanje traje od nekoliko tjedana pa do nekoliko mjeseci, a za veće sindicirane

kredite potrebno je pribaviti rejting.
• Jednokratni ili revolving sindicirani krediti.
• Prodaja kredita slična je sindiciranju jer banka prodajom pribavlja sredstva za nove
kredite (long strip-privremena prodaja, prodaja udjela u kreditima-konačna prodaja)
DUGOROČNI KREDITI ZA TRAJNA OBRTNA SREDSTVA
• Dugoročne kredite za trajna obrtna sredstva banke odobravaju poduzećima kojima je
potrebno više od jedne godine kako bi od nabave sirovina, kroz proizvodnju ostvarila gotov
proizvod te u konačnici naplatilo potraživanja od njegove prodaje.
• Rokovi vraćanja kredita ovise o duljini proizvodno-prodajnih ciklusa, u pravilu do 5 i iznimno do 7
godina.
OSTALE VRSTE KREDITA
1. Kredit za premošćivanje
2. Kredit za obrtna sredstva (samootplativi ili samolikvidirajući)
3. Kreditna linija
4. Revolving kreditni sporazum
5. Prekoračenje po poslovnom računu poduzeća
6. Veliki i milijunski krediti
7. Fiducijarni kredit
INSTRUMENTI OSIGURANJA VRAĆANJA KREDITA
KREDITNA OSIGURANJA - KOLATERALI
• Založno pravo kojim je banka ovlaštena da kreditno potraživanje namiri iz vrijednosti založene stvari.
• Fiducijarno vlasništvo - Privremeni prijenos vlasništva na nekretninama, pokretninama,
vrijednosnicama i pravima dužnika radi osiguranja kreditne tražbine.
• Administrativna zabrana - Posebna izjava s pristankom dužnika da se kredit naplati iz njegove
plaće i iz drugih stalnih primanja.
• Budući priljevi na račun (priljevi od naplate potraživanja) - Kredit se odobrava u postotku takvih
potraživanja.
• Obične i bjanko zadužnice - Njima dužnik daje suglasnost banci da radi naplate kredita zaplijeni
sredstva na njegovim računima.
• Komercijalni papiri (skladišnice, teretnice) u kojima je utjelovljeno pravo na robi.
• Police osiguranja kojima banka osigurava kredit kod osiguravajućih društava, police životnog
osiguranja vinkulirane u korist banke i police osiguranja robe na putu.
• Mjenice - Vlastita mjenica kojom se izdavatelj obvezuje da će kao glavni dužnik, isplatiti banci mjenični
iznos, trasirana mjenica kod koje izdavatelj nalaže drugoj osobi da banci plati mjenični iznos, trasirana
vlastita mjenica kod koje izdavatelj trasira mjenicu na samog sebe i avalirana mjenica.
• Garancije i jamstva - Garancijom se izdavatelj obvezuje prema banci da će joj, ako kreditni dužnik ne
vrati kredit o dospijeću namiriti kreditnu obvezu.
• Cesija, asignacija i preuzimanje duga - Cesija je prijenos potraživanja s vjerovnika na novog
vjerovnika. Kod asignacije asignant ovlašćuje drugu osobu, asignata da za njezin račun izvrši nešto
trećoj osobi, asignataru, a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi. Preuzimanjem duga preuzimatelj uz
pristanak banke, preuzima dug umjesto kreditnog dužnika.
• Depoziti
• Oprema
• Prema Baselu II kao kolateral se mogu koristiti depoziti kod banke kreditora, zlato, kvalitetne državne
zadužnice, nerangirane zadužnice banaka, dionice ili udjeli u investicijskim fondovima, budući primici,
nekretnine, fizički kolaterali i garancije kao posebna kategorija upravljanja kreditnim rizikom.
Dobar kolateral mora zadovoljiti uvjete:
1. Jasno identificiran
2. Pravno čist i zakonski namijenjen samo ili u prvom redu kreditoru
3. Utrživ
4. Stabilne tržišne vrijednosti
5. Ne smije biti podložan promjeni mode ili tehnologije
6. Mora povlačiti najmanje troškove za banku
7. Vrijednost mu mora biti uvijek viša od glavnice kredita
Kolateral ne čini loš kredit dobrim, već dobar kredit čini boljim.
Temeljna funkcija kolaterala je osigurati naplatu kredita i smanjiti rizik gubitka za banku.
ODREĐIVANJE CIJENE BANKOVNIH KREDITA
• Cijena kredita uključuje sporazumnu kamatnu stopu te povezane naknade i provizije.
• Vrste kamatnih stopa:
• Fiksne kamatne stope koje se ne mijenjaju se za vrijeme trajanja kredita.
• Promjenjive (varijabilne, fluktuirajuće) kamatne stope. Kamatna stopa nije utvrđena fiksno
nego je kreditor mijenja tijekom ugovornog razdoblja. Ima fiksni i varijabilni dio koji ovisi o
rizicima.
• Prilagodljive kamatne stope (ARM - Adjustable Rate Mortgage) podvrsta su varijabilnih

kamatnih stopa koje se zbog zaštite od samovoljnog postupanja banaka primjenjuju kod
stambenih kredita.
• Promjenjivim ili prilagodljivim kamatnim stopama banka se štiti od kamatnog rizika, ali se izlaže
kreditnom riziku!
• Određivanje cijene kredita: ugovaranje izabrane bazne kamatne stope kao indeksne stope, uz
dodatak fiksne marže:
Kamatna stopa na kredit = bazna stopa + marža
• Varijabilni dio kamatne stope ovisi o kretanju tržišne referentne kamatne stope koja je indeks
bančinog troška izvora sredstava.
• Referentna kamatna stopa je primarna, najniža kamatna stopa za nerizične-prvoklasne dužnike
koja služi kao benchmark za ostale dužnike kojima se na nju dodaje premija rizika. (EURIBOR,
LIBOR, ZIBOR)
• Kamatne stope na državne zadužnice
• Nacionalna referentna stopa
• Bazna kamatna stopa
• Eskontna stopa HNB-a
• Efektivna kamatna stopa
• U određivanju cijene kredita banka uzima u obzir komponente:
• troškovne (trošak kamata za financiranje dugom, ciljana dobit koja je trošak dioničarskog kapitala,
trošak kreditne administracije i premija kreditnog rizika)
• prihodne (kompenzirajuća salda-obveza držanja depozita kod banke)
• Indirektne (stanje na tržištu, kvaliteta, vrijednost i mogućnost unovčavanja kolaterala, rok kredita,
moguća ograničenja kamatnih stopa...
• Limiti (caps):
• Kamatni limiti
• Limit za otplatne rate
• Grace period; moratorij
• Pored tarife naknada za usluge banke objavljuju i odluke (pravilnike) o kamatnim stopama: lista
kredita i aktivnih kamatnih stopa, te pasivnih kamatnih stopa koje banka odobrava na depozite
razvrstane prema valuti, ročnosti i visini
• Uz kreditne poslove banke naplaćuju i naknade i troškove koji su povezani s kreditom: naknade
za odobravanje kredita i naknade za neiskorišteni dio kredita
Ekonomski fakultet
NEBANKOVNE FINANCIJSKE
INSTITUCIJE
NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
• Sve veći značaj u financijskim sustavima diljem svijeta
• Za razliku od banaka ne smiju kreirati obveze primanjem depozita ili ih mogu primati samo od
ograničenog segmenta tržišta (kao neke štedne depozitne institucije)
• Nemaju status banke – licenca, nadzor, kontrola, obvezna rezerva, itd,
• Bankama su najbliže štedne depozitne institucije koje pripadaju kreditnim institucijama, ali su i
nebankovne financijske institucije
• Uz njih, ovdje pripadaju:

1. Ugovorne štedne institucije
2. Investicijski fondovi
3. Investicijske banke, brokeri i dealeri,
4. Financijske kompanije, GSE i drugi...
ŠTEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE
• Štedne depozitne institucije se pojavljuju prije nešto više od dva stoljeća s pojavom industrijskih
radnika koji su, za razliku od seljaka, imali stalne novčane prihode. Prikupljaju manje ušteđevine
širokog sloja građana, pružajući im financijske usluge, sigurnost, skromno ukamaćivanje i povoljne
stambene, potrošačke i osobne kredite.
• Prve štedionice temeljile su se na načelu uzajamnosti (mutual) s motivom međusobne pomoći

siromašnijih slojeva stanovništva, u prvom redu radnika i seljaka.
• Načelo "jedan član – jedan glas“. Odobravale su kredite uglavnom članovima i uživale su
pokroviteljstvo i zaštitu države.
• Friedrich Wilhelm Raiffeisen (poljoprivredne)
• Shultze – Delitzsch (gradske, industrijske štedionice).
• Vrste: štedionice, poštanske štedionice, stambene štedionice i stambena društva, kreditne unije, itd.
• Stambene štedionice i stambena društva su štedno-kreditne i hipotekarne institucije.
• Prikupljaju kratkoročne i dugoročne oblike namjenske osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne

stambene kredite osigurane hipotekom.
• Posebno su razvijene u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.
• Kreditne unije manje su štedne institucije u vlasništvu članova štediša.
• U pravilu uživaju porezne olakšice i neprofitne su institucije, u njih se udružuju zaposlenici

poduzeća, stanovnici sela, grada ili četvrti, članovi pojedinih organizacija i sl. Računi štednje u
njima nazivaju se udjelni ili štedni računi. U odnosu na banke, imaju malo relativno značenje, a
mjereno veličinom aktive, najznačajnije su u SAD-u.
• Posluju prema izvornim Raiffeisenovim načelima: samopomoći članova, samoodgovornosti i

samoupravljanja.
KREDITNE UNIJE U SVIJETU, 2010. – 2020.
Kreditne unije Članovi Penetracija (u %) Aktiva (mil. USD)
Regija
2010. 2020. 2021. 2010. 2020. 2021. 2010. 2020. 2021. 2020. 2021,
Europa 2.394 3.382 3.820 8.253.749 8.525.668 8.785.719 3,50 9,69 9,64 34.876 33.974
V. Britanija 480 240 251 891.283 1.355.630 1.394.708 2,25 4,82 3,26 2.677 2.923
Irska 498 301 286 3.000.000 3.600.000 3.700.000 70,70 111,59 113,87 22.973 21.904
Poljska 59 23 22 2.176.541 1.375.628 1.351.079 7,90 5,49 5,47 2.575 2.475.
Rumunjska 17 25 25 64.248 127.753 132,000 0,40 1,02 1,06 155,777 157.29
Moldavija 399 228 226 131.675 140.734 89.392 4,10 7,51 4,88 64,61 62.77
Latvija 34 34 33 25.540 16.507 . 15.782 1,70 1,38 1,35 38,165 . 35,39
Litva 61 62 60 112.608 163.250 167.700 4,60 9,14 9,47 1.504 1.269
Sjeverna
1 1 1 7.192 11.794 12.105 0,50 0,82 0,85 6,25 5.75
Makedonija
Rusija 130 456 935 207.710 320.086 571.247 0,20 0,34 0,61 416,152 699.87
Ukrajina 679 322 278 1.631.300 428.000 354.829 5,10 1,45 1,21 81,696 83.412
Sjeverna
8.368 5.655 5476 102.522.241 136.312,73 141.647.574 44,10 50,48 51,77 2.245.791 2.501.365
Amerika
Kanada 877 449 434 10.764 10.620,31 10.698,157 46,20 42,26 42,58 380.386 417.9931
SAD 7.491 5.206 5042 91.758 125.692,42 130.949,42 43,90 58,69 60,96 1.865.404,44 2.083.372,36
Afrika 17.561 40.570 41.067 17.081,28 40.413,39 44.536,90 7,60 14,34 15,66 16.105,07 22.831,49
Azija 22.162 33.472 33.647 37.801 138.644,73 141.171,605 2,60 5,85 5,92 660.978,78 661.278,27
Karibi 447 375 315 2.805,30 3.763,33 3.903,36 16,60 65,97 68,58 10.520,13 9.281,60
Južna Amerika 1.745 2.730 3335 15.678,01 41.859,44 48.310,57. 5,00 16,47 16,50 126.611,99 138.877,38
Oceanija 268 237 254 3.845,33 5.640,79 5.515,89 17,30 4,17 4,13 113.251,47 114.127,09
Ukupno 52.945 86.451 87.914 187.986.967 375.160,07 393.871,631 7,50 12,18 12,69 3.208.134,61 3.481.736,22
* Penetracija podrazumijeva udjel članova kreditne unije u radno aktivnom stanovništvu (15-64 godine)
Izvor: prema World Council of Credit Unions, Statistical Report 2020.
KREDITNE UNIJE – BROJ ČLANOVA U SVIJETU, 1995. – 2021. (u tis.)
Izvor: prema World Council of Credit Unions, Statistical Report 1995. - 2021.
BROJ KREDITNIH UNIJA U SAD, 1939. – 2015.
Izvor: Credit Union National Association, Long run trends, 2016.

UKUPNA IMOVINA KREDITNIH UNIJA U SAD,
1939. – 2015. (mil. USD)

IMOVINA KREDITNIH UNIJA OD 1991. DO 2021. U SAD-u
BROJ ČLANOVA KREDITNIH UNIJA U SAD,
1939. – 2015.

BROJ ČLANOVA KREDITNIH UNIJA U SAD-u OD 1991. DO 2021.
UKUPNA IMOVINA BANAKA I KREDITNIH UNIJA U SAD (000
mlrd. USD), 1980. – 2016.
Izvor: Credit Union National Association, Frequently Requested Credit Union and Bank Comparisons, 2017.
USPOREDBA BANAKA I KREDITNIH UNIJA U SAD, prema ukupnoj imovini
100%
90%
80%
70%
60% Largest 100 Banking Institutions
(1992 market share = 41.1%; 9/18 market share = 75.0%)
50%
40%
30%
20% Smaller Banking Institutions
(1992 market share = 53.3%; 9/18 market share = 17.3%)
10%
Credit Unions (1992 market share = 5.6%; 9/18 market
0% share = 7.6%))
Izvor: Credit Union National Association, 2016.

• Pravila općinske štedionice u Drnišu iz 1909.:
„Štedionici u Drnišu je svrha da pruža svakome, a osobito siromašnijem

dijelu pučanstva prigodu, da može prišteđene novce uložiti kao glavnicu
sigurno i korisno bez poteškoća i dangube, te u potrebi opet dignuti ih a
time da pobudi radinost i štedljivost".
NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE –
INSTITUCIONALNI INVESTITORI
Definiranje institucionalnih investitora:
• Šire definiranje institucionalnih investitora obuhvaća mirovinske fondove, investicijske fondove,
osiguravatelje, investicijske banke, financijske kompanije, hedge fondove, odnosne sve
institucije koje investiraju za druge.
• U užem smislu obuhvat institucionalnih investitora je često ograničen na mirovinske,
investicijske, hedge fondove te osiguravatelje.
• Institucionalne investitore možemo definirati kao specijalizirane financijske institucije koje
upravljaju štednjom u ime malih investitora, da bi ostvarili specifične ciljeve u uvjetima
prihvatljivog rizika i maksimizacije prinosa.
• Investiraju u instrumente novčanog tržišta, tržišta kapitala, nekretnine, robe, sirovine, umjetnine,
itd.
• Poslovanje im je najčešće orijentirano na dulji vremenski rok, dok im je priljev štednje često
osiguran putem različitih ugovornih obveza s klijentima.
MIROVINSKI FONDOVI
• Mirovinski fondovi ulaze u grupu najznačajnijih institucionalnih investitora i financijskih

posrednika na suvremenom financijskom tržištu.
• Vrsta su ugovornih štednih financijskih institucija (contractual savings institutions).
• Svojim djelovanjem zaposlenim osobama omogućavaju štednju koju će koristiti nakon

umirovljenja.
• Neki mirovinski fondovi svojim članovima pružaju i usluge socijalnog i životnog osiguranja.
Neoporezive su institucije, a obično uživaju državnu potporu.
MIROVINSKI FONDOVI
• Mirovinski fondovi prikupljaju novčana sredstva uplatama doprinosa svojih članova i/ili poslodavaca
tijekom njihovog radnog vijeka.
• Tako prikupljena novčana sredstva mirovinski fondovi, uz zakonska ograničenja ulažu većinom u
dugoročne instrumente tržišta kapitala kao što su:
– državne obveznice,
– korporacijske dionice i obveznice,
– oročene depozite kod banaka,
– nekretnine i osigurana hipotekarna potraživanja,
– investicijske fondove, “junk bonds”, LBO (“take risks, or lose your job”) itd.,
– inozemna ulaganja.
• POSLJEDICE: tržišna disciplina, redefiniranje uloge države, ubrzano restrukturiranje gospodarstva,
porast ulaganja i učinkovitosti ukupnog gospodarstva.
MIROVINSKI FONDOVI
• Iako puno rjeđe, mirovinski fondovi zbog potreba likvidnosti mogu investirati i u kratkoročne
financijske instrumente.
• Prikupljena novčana sredstva uvećana za kamatne i druge prihode isplaćuju svojim članovima po
njihovom odlasku u mirovinu.
• Odluke o strukturi aktive pripadaju specijaliziranom menadžmentu odnosno povjerbenim

institucijama kojima je povjereno njihovo upravljanje.
VRSTE MIROVINSKIH SUSTAVA
Mirovinski sustavi mogu se podijeliti prema različitim kriterijima, a

najčešći su:
• Prema načinu financiranja
– mirovinski sustavi utemeljeni na međugeneracijskoj solidarnosti
– mirovinski sustavi utemeljeni na kapitalizaciji štednje
• Prema kriteriju obveznosti sudjelovanja
– obvezni
– dobrovoljni
• Prema kriteriju upravljanja
– javni
– privatni
MIROVINSKI FONDOVI – MIROVINSKI SUSTAV U
HRVATSKOJ
• Uz mirovinske fondove, ostali subjekti mirovinskog sustava su:
1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
2. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
3. Središnji registar osiguranika (REGOS)
4. Društva za upravljanje mirovinskim fondovima
5. Banka skrbnik
6. Mirovinsko osiguravajuće društvo

ZNAČAJ MIROVINSKIH FONDOVA U
OECD ZEMLJAMA, 2020.
(% BDP)
Izvor: OECD, Pension Markets in Focus 2021.

GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST IMOVINE MIROVINSKIH
FONDOVA U OECD ZEMLJAMA, 2020.

ZNAČAJ MIROVINSKIH FONDOVA U SVIJETU, 2020.

STRUKTURA IMOVINE
MIROVINSKIH FONDOVA U
OECD ZEMLJAMA U 2020. (%)
Izvor: OECD, Pension Markets in Focus Preliminary 2021, June 2022.

OSIGURAVATELJI ŽIVOTA I NEŽIVOTA
• Prikupljaju sredstva dugoročnim ugovorima o osiguranju i plasiraju ih na financijska tržišta,

primarno tržišta kapitala.
• Prodajom polica osiguranja osiguravajuće institucije štite osiguranike od ekonomskog

gubitka ili nadoknađuju štete zbog gubitka zdravlja, života, materijalnih šteta itd.
• Ugovori im jamče predvidiv priljev novca (životno osiguranje) ili priljev koji je uz neredovitost
ipak predvidiv (neživotno osiguranje) pa prikupljena sredstva mogu ulagati u dugoročne oblike
financijske imovine.
• Motivi osiguravanja života su: štednja, kupnja nekretnina, otplata stambenih kredita,
obrazovanje djece, prihodi za mirovinu, plaćanje poreza na nasljedstvo…
ZNAČAJ OSIGURANJA I OSIGURAVAJUĆIH
DRUŠTAVA
• Osiguravajuća društva ostvaruju važne funkcije i doprinose razvoju gospodarskog i

financijskog sustava. Omogućuju stanovništvu, poduzećima i državi održivo poslovanje i
štednju u stabilnom okruženju.
• Njihova uloga ponajviše se očituje u funkciji osiguranja i nadoknadi štete, prikupljanju i

mobilizaciji financijskih sredstava te njihovoj efikasnoj alokaciji i ulaganju čime potiču
razvojnu komponentu gospodarstva, ali i ostalim važnim socijalnim i društvenim funkcijama.
• Zdravstveno osiguranje omogućava nadoknadu ekonomskog gubitka zbog mogućeg gubitka

zdravlja. Obično ga uplaćuju tvrtke za svoje zaposlene, ali ga mogu uplaćivati i pojedinci. U
slučaju bolesti, osiguravatelj nadoknađuje troškove bolničkog liječenja i slične troškove, što
ovisi o opsegu zdravstvenog osiguranja. Viškove plasiraju na novčanom tržištu.
OSIGURAVATELJI ŽIVOTA I IMOVINE
• Koncept “uzajamnosti i solidarnosti” sastavni je dio institucionaliziranog sustava

osiguranja!
• Osnovu osiguranja čini jednaka podjela (disperzija) štetnih posljedica osiguranih slučajeva
na veliki broj osiguranika koji plaćanjem premija osiguranja formiraju novčane fondove
osiguravatelja namijenjene isplati naknada onim osiguranicima koji pretrpe štetu.
• Drugim riječima, osiguranje je metoda transfera rizika s osiguranika na osiguratelja, koji

prihvaća da nadoknadi štete onima kod kojih su nastale i raspodijeli ih na sve članove rizične
zajednice na načelima uzajamnosti i solidarnosti.
SUSTAV OSIGURANJA U SVIJETU
Izvor: Swiss Re, Sigma No 4/2022.

PREMIJE OSIGURANJA U SVIJETU, 2020.
Izvor: Atlas Magazine, Global insurance market in 2020

KRETANJE PREMIJA OSIGURANJA U SVIJETU OD 2010. DO 2020.
Izvor: Atlas Magazine. N°185. November 2021.

PREMIJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA PO
STANOVNIKU U EU (EUR)
Izvor: European Insurance – Key facts, September 2018, Insurance Europe

USPOREDBA STRUKTURE AKTIVE OSIGURATELJA ŽIVOTA U
IZABRANIM ZEMLJAMA, 2021. (%)
Izvor: OECD, Global Insurance Market Trends, 2021.

USPOREDBA STRUKTURE AKTIVE OSIGURATELJA IMOVINE U
IZABRANIM ZEMLJAMA, 2020. (%)
Izvor: OECD, Global

Insurance Market Trends,
2020.
NAJVEĆI OSIGURATELJI U SVIJETU,
2021. (u mlrd. USD)
Rang Društvo Držva Imovina u milijardama
1. Ping An Insurance Kina 1.558
2. Allianz Njemačka 1.258
3. AXA Francuska 988
4. Prudential Financial SAD 907
5. Metlife SAD 762

Nippon Life Insurance
6. Japan 743
Company (Nissay)
7. Manulife Financial Corporation Kanada 689
8. China Life Insurance Company Kina 665
9. Generali Group Italija 664
10. Aviva Velika Britanija 652
Izvor: Statista, Largest insurance companies worldwide in 2021, by total assets

INVESTICIJSKI FONDOVI
• Fondovi zajedničkog investiranja, investicijski fondovi, trust fondovi (trust = povjerenje, skrb),
“mutual funds” – fondovi uzajamnog investiranja.
• Institucionalni investitori koji prikupljaju novčana sredstva široke javnosti - individualnih

investitora, ali i poduzeća i financijskih institucija - i plasiraju ih u dugoročne, nekad i kratkoročne
financijske instrumente.
• Prednosti za ulagače: diverzifikacija portfelja i izbjegavanja rizika, smanjuju troškove

transakcijama "na veliko", osiguravaju likvidnost, pružaju odgovorno profesionalno upravljanje.
• Novčana su sredstva članova udjeli u fondu (units). Udjeli u otvorenim fondovima se razlikuju od
dionica jer daju pravo na dobit iz plasmana fonda, ali ne daju pravo upravljanja.
• Fondovi se razlikuju prema pravnom statusu, organizaciji, naknadama organizatoru, pravima

članova, motivima ulaganja i strukturi ulaganja, metodama kupnje i prodaje udjela.
• Neki fondovi ulažu u dionice, drugi u obveznice, neki kombiniraju ulaganja u dionice i obveznice,
neki nose fiksni prihod, mnogi su specijalizirani.
• Prema strukturi ulaganja u svijetu prevladavaju dionički fondovi, zatim obveznički i novčani te
mješoviti.
• Vrijednost udjela i fonda kalkulira se dnevno kao NAV vrijednost (Net-Asset Value) ili neto
vrijednost fonda: to je ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoženih s njihovom
dnevnom tržišnom cijenom uvećana za vrijednost ostale aktive (novac na računima, depoziti,
krediti) i umanjena za obveze fonda. NAV po udjelu dobije se podjelom ukupne vrijednosti fonda
s brojem udjela.
• Izračun NAV vrijednosti je jednostavan jer se radi o vrijednosnicama koje kotiraju na burzi i imaju
dnevnu cijenu ili se radi o poznatim knjigovodstvenim vrijednostima kao kod depozita i kredita.
PODJELA INVESTICIJSKIH FONDOVA
Investicijske fondove možemo dijeliti prema:
(1) organizacijskom obliku:

– Otvoreni
• Javna ponuda
• Privatna ponuda
– Zatvoreni
(2) investicijskim ciljevima i motivima ulaganja (osnovna podjela)
– Dionički
– Obveznički
– Uravnoteženi
– Novčani i sl.
UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOM
• Osnivanje i upravljanje investicijskim fondom povjereno je društvu za upravljanje,

investicijskom savjetniku ili nekoj drugoj financijskoj instituciji koja za to ima dopuštenje. Za
svoje usluge uzimaju naknadu za upravljanje.
• Pod pojmom upravljanja investicijskim fondom podrazumijevaju se aktivnosti, analize i ocjene
kretanja na tržištu kapitala i obavljanje dnevnih operacija u aktivi fonda na temelju različitih
tehnika portfeljnih analiza, iznalaženje novih načina investiranja, obavljanje administrativnih
poslova u korist fonda.
• Pri upravljanju imovinom fonda društva za upravljanje nastoje ostvariti primjerenu stopu
prinosa na ulaganje uvažavajući pritom ograničenja ulaganja i zahtjeva za sigurnošću i
likvidnošću plasmana, koji se posebno utvrđuju i javno objavljuju ovisno o obilježjima pojedinog
fonda.
OTVORENI FONDOVI
• Daleko najveći broj fondova su otvoreni.
• Otvoreni fondovi (“open-end”) imaju promjenjivi broj udjela.
• Ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i povećava se veličina fonda.
• Fond je na zahtjev člana dužan reotkupiti prodane udjele pa svaki takav iskup znači smanjenje
broja udjela i veličine fonda.
• Kod ovog tipa fonda ne postoje ograničenja u broju udjela.
• U svakom trenutku fond je spreman prodati nove, ali i otkupiti emitirane udjele po tekućoj tržišnoj
cijeni, te se fondovi šire ili smanjuju ovisno o potražnji.
• Takvi fondovi su britanski “unit trust” i američki “mutual fund”.

NOVČANI FONDOVI
• Engl. Money Market Mutual Funds - MMMF
• MMMF su uzajamni fondovi tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica, a formiraju ih investicijske

tvrtke.
• Prikupljaju novac pojedinaca i institucija i ulažu ga u skup kratkoročnih instrumenata novčanog
tržišta: u komercijalne papire, bankovne akcepte, sporazume o reotkupu - REPO, državne
kratkoročne zadužnice, certifikate o depozitu i u slične visokokvalitetne ali kratkoročne
vrijednosnice.
• Novčani ulozi pojedinaca nisu depoziti, već udjeli, pri čemu jedan udjel obično ima NAV vrijednost
jednog eura, dolara, funte itd.
• Na ime tih udjela "dioničar" fonda ne dobiva fiksni prihod ili dividendu, već mu se mjesečno
isplaćuje prinos ovisan o prinosima koji se ostvaruju od ulaganja, a dobit ulagača ovisi o prinosu
(kamatnim stopama) na novčanom tržištu i mijenja se s njihovim promjenama.
• Danas ima neke značajke transakcijskih računa stoga se u EU svrstavaju u skupinu monetarnih
financijskih institucija!
ZATVORENI FONDOVI
• Kod zatvorenog fonda (closed – end) stvara se skup točno određenih vrijednosnica i emitiraju se i
prodaju udjeli u tome skupu po ponudbenoj cijeni. Nakon toga fond se zatvara.
• Broj udjela je fiksan i fond ih ne reotkupljuje.
• Investicijski fond se organizira ispravom o povjerbi.
• Skup imovine fonda ("pool") kod sebe drži povjerbena kuća – skrbnik fonda, obično banka ili
osiguravateljna kuća koja drži i kontrolira aktivu, vodi računovodstvo, izdaje i distribuira udjelne
certifikate, kalkulira cijene i sl.
• Udjele prodaju osnivači fonda izravno ili preko mreže financijskih institucija, a za njih postoji i
sekundarno tržište.
• Interes ulagača je u dobiti od mogućeg porasta cijene udjela i u dividendi koja se obično isplaćuje
polugodišnje, a može i mjesečno, kvartalno ili godišnje.
NEKRETNINSKI FONDOVI
• Engl. Real Estate Investment Trust – REIT
• Nekretninski fondovi ulažu u različite vrste nekretnina: trgovačke centre, stambene objekte,
skladišne prostore, uredske prostore, hotele itd.
• Neki se fondovi specijaliziraju za ulaganja u samo jednu vrstu nekretnina kao što su npr.
trgovački centri ili skladišni prostori.
• Neki od njih ulažu samo u nekretnine koje imaju veze sa zdravstvenom njegom poput općih i
specijalističkih bolnica, staračkih domova te pratećih objekata.
• Neki nekretninski fondovi ulažu u različite regije te u druge zemlje, dok se drugi specijaliziraju za
ulaganja u samo jednu regiju ili čak i manje područje.
Izvor: Investment Company Institute, 2022. Fact Book
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
U SVIJETU, 2021.

INVESTICIJSKI FONDOVI U EU (2008.-2022.)
Izvor: EFAMA, Quarterly Statistical Release, Q3 2022.

INVESTICIJSKI FONDOVI U EU
UCITS fondovi Alternativni investicijski fondovi
Izvor: EFAMA, Quarterly Statistical Release, Q4 2021.

ULAGAČI U INVESTICIJSKE FONDOVE U SAD


Izvor: Investment Company Institute, 2018 Fact Book*

MOTIVI ULAGANJA U INVESTICIJSKE FONDOVE U SAD

DRŽAVNI INVESTICIJSKI FONDOVI
(FONDOVI DRŽAVNOG BLAGOSTANJA;
SWF - SOVEREIGN WEALTH FUNDS)
• Državni ili od države kontrolirani fondovi koji dugoročno ulažu na domaćem ili
internacionalnom tržištu nastojeći zaraditi, sačuvati ili povećati imovinu.
• Postali popularni posljednjih godina, posebno zbog ulaganja u equity velikih financijskih
institucija u razdoblju krize.
• Organizirani su neovisno od središnjih banaka ili ministarstava financija.
• Imovina državnih investicijskih fondova raste pet godina za redom i na kraju 2014. iznosila je
7.110 milijardi dolara. Ovome treba dodati $7.200 milijardi različitih ulagača pod upravljanjem
države (mirovinski fondovi, razvojne institucije, državna poduzeća za ulaganja) i $8.100
milijardi deviznih pričuva – zajedno je to oko 20.000 milijardi dolara spremno za ulaganja na
globalnom tržištu.
• Imovina SWF zemalja izvoznica nafte i plina iznosila je na kraju 2014. godine 4.290 mldr.
USD. Imovina ostalih SWF bila je $2.820 milijardi, a financiraju se transferima iz službenih
deviznih pričuva, budžetskih viškova i prihoda od privatizacije.
Imovina globalnih državnih fondova od 2007. do 2020.
(u trilijunima USD)
Izvor: Sovereign Investors 2020 A growing force, PWC, 2021.

Broj državnih fondova u svijetu u 2020.
Izvor: Sovereign Investors 2020 A growing force

Najveći državni fondovi u svijetu od siječnja 2022., po
imovini pod upravljanjem (u milijardama USD)
Izvor: Statista, Largest sovereign wealth funds worldwide as of January 2022, by assets under management
HEDGE FONDOVI
• Hedge fond je fond namijenjen ograničenom broju kvalificiranih investitora, prije svega
institucionalnih. Ne prodaju se javno niti pojedincima u maloprodaji.
• Ime dolazi od riječi “hedge” jer su već od početka fondovi koristili derivative za zaštitu imovine
fonda. U odnosu na klasične investicijske fondove, investiraju slobodnije i u puno različitih
instrumenata, uključujući i robu te ne objavljuje vrijednost imovine svakodnevno.
• Sredstva iz hedge fonda se najčešće mogu povlačiti samo uz prethodnu najavu.
• Popularni su prije svega jer potencijalno mogu iskoristiti svaku priliku na tržištu – ako smatraju to
opravdanim mogu koncentrirati svoja ulaganja na samo jedan financijski instrument.
• Na vrhuncu prije krize (ljeto 2007. godine) ukupna imovina hedge fondova iznosila je više od
2.000 mlrd USD. Nakon toga imovina je značajno pala zbog povlačenja sredstava i pada
vrijednosti imovine ali od 2012. bilježi snažan rast
IMOVINA HEDGE FONDOVA U SVIJETU,
mlrd. USD
Izvor: Statista, službeni podaci 2021.

PRIVATE EQUITY FUNDS –
FONDOVI PRIVATNOG KAPITALA
VENTURE CAPITAL FUNDS –

FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA
• Rizični kapital predstavlja srednjoročno ili dugoročno ulaganje financijskih sredstava u vlasništvu
pojedinca ili fondova rizičnog kapitala, u prosperitetne poslovne projekte mladih poduzeća ili
poduzeća u nastajanju za koja se pretpostavlja da će imati iznimnu stopu rasta ali i rizik.
• Investitori ulažu u poduzeća, rade na povećanju njegove vrijednosti i nakon određenog vremena
izlaze prodajom udjela u vlasništvu za što veću moguću cijenu.
RIZIČNI KAPITAL
Karakteristike formalnog rizičnog kapitala su:
• područje i visina ulaganja određuju se prilikom formiranja fonda
• česta je specijalizacija ulaganja za određenu granu industrije
• ulaže se samo u poslovne projekte poduzeća koja imaju velik potencijal rasta i koji imaju
kvalitetan menadžment (ili ga je moguće postaviti)
• mora postojati mogućnost izlaska iz ulaganja nakon određenog vremena

• Ulažu u perspektivna poduzeća sa visokim potencijalom rasta na srednji i dugi rok (prosječno 5
godina) te sa jasno definiranom izlaznom strategijom.
• Private equity kapital (vlastiti kapital?) predstavlja izravna privatna ulaganja u dionički kapital –
equity nekog poduzeća ili u poslovni projekt izvan organiziranih tržišta kapitala, pri čemu se takvim
ulaganjima – equityem ne trguje na javnom dioničkom tržištu. Private equity fond u pravilu je
ograničeno partnerstvo s unaprijed određenim rokom trajanja pri čemu se udjeli ne mogu povlačiti.
• Danas se 4/5 privatnih ulaganja u equity poduzeća u EU odvija preko private equity fondova.
• Venture capital je podvrsta private equity kapitala pa je svaki venture i private equity ali svaki
private equity nije i venture capital.
• “Venture capital funds” su fondovi rizičnog (hrabrog) kapitala koji kroz vlasnička ulaganja
financiraju nova, perspektivna ali rizična poduzeća u ranoj fazi ili u fazi ekspanzije.Takva
poduzeća imaju potencijal jer razvijaju novu tehnologiju ili nove poslovne modele s primjenom
napredne tehnologije kao što su biotehnologija, IT, razvoj softvera, inovacije…(ekonomija
znanja). Venture capital ulaganje uključuje i aktivno sudjelovanje u menadžmentu, tehničkim
analizama, marketingu, nerijetko podrazumijeva i promjenu strategije poslovanja,
restrukturiranje financiranja, dokapitalizaciju i slično.
FINANCIRANJE RAZVOJA PODUZEĆA
VENTURE CAPITAL ULAGANJA U SVIJETU
Izvor: National Venture Capital Association, 2022 National Venture Capital Association Yearbook
VENTURE CAPITAL INVESTICIJE
POSLOVNI ANĐELI
• Fizičke osobe koje izravno ulažu veće iznose novca u nova, perspektivna poduzeća. Iznosi takvih
neformalnih venture capital ulaganja u Hrvatskoj su između 100 i 500 tisuća eura. Osim kapitala
ulažu znanje i iskustvo te su aktivne u upravljanju poduzećem.
• Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) okuplja poslovne anđele iz Hrvatske i inozemstva koji
imaju interes ulagati u inovativne projekte. Ciljevi CRANE-a su poticanje i razvoj inovativnog
poduzetništva u RH, pružanje pomoći poduzetnicima u realizaciji inovativnih projekata koji imaju
međunarodni potencijal, pružanje pomoći poslovnim anđelima u pronalaženju, selekciji i realizaciji
zanimljivih projekata.
• Poslovni anđeli CRANE mreže su individualni investitori koji pružaju know-how (tehničko i poslovno
znanje, poznavanje određene industrije, poslovne kontakte) i – ulaganja od 25.000 do 250.000 eura.
FINANCIJSKE KOMPANIJE
• Osnivaju ih velike proizvođačke i trgovačke korporacije, banke, osiguratelji i dr.
• Sredstva pribavljaju na veliko, najčešće izdavanjem komercijalnih papira i dugoročnih

obveznica
• Prikupljene izvore plasiraju na malo, u obliku kredita stanovništvu i poduzećima ili ih koriste
za nekreditne oblike financiranja (factoring, leasing)
• Banke ih osnivaju radi ulaska u nebankovne financijske poslove
• Poduzeća ih osnivaju radi financiranja prodaje proizvoda korporacije
• Odvojene su od poslovanja korporacije, ali ostvaruju njene interese

VRSTE FINANCIJSKIH KOMPANIJA
• Potrošačke financijske kompanije izravno odobravaju kredite potrošačima za kupnju robe
• Prodajne financijske kompanije financiraju kupce najčešće otkupom kreditnih ugovora od
maloprodaje ili dealera (automobilski krediti)
• Poslovne financijske kompanije financiraju posebne potrebe poduzeća leasingom ili
factoringom
• Najčvršća interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih
podružnica
GENERAL ELECTRIC CAPITAL SERVICES
Finance - Business Finance - Consumer
Acquisition Financing Credit Cards

Capital Solutions Home Loans
Corporate Financial Services Healthcare Insurance
Energy Financial Services Motor Solutions
Equipment Loans & Leases Personal Finance
Healthcare Financial Services Personal Loans
Private Label Programs Savings & Deposits
Real Estate
Satellite Services
Small Business
Transportation
Izvor: GE, 2012.
GENERAL ELECTRIC CAPITAL CORPORATION (GECC)
Izabrani financijski podaci
GECC („General Electric Capital Corporation“) je bila najveća financijska institucija po prihodu 2008., koja je poslovala preko
podružnica u SAD i u više od 40 zemalja. Odobrava osobne, potrošačke, poslovne i stambene kredite, prodaje automobile, brodove i
opremu na kredit i na leasing, posluje s kreditnim karticama, pruža usluge osiguranja imovine, automobila, kreditnog i zdravstvenog
osiguranja, restrukturiranja tvrtki, financijskog savjetovanja… U međuvremenu GE je prodala GECC i koncentrirala se je na industriju
kao svoju temeljnu poslovnu aktivnost.
U milijunima USD
2017. 2016. 2015. 2014. 2013.
Prihodi 122.092 123.693 117.386 117.184 113.245
Prihodi od kontinuiranih transakcija prije računovodstvenih

-5.471 9.784 1.681 9.535 7.618
promjena
Prihodi od diskontinuiranih transakcija, nakon poreza -315 -952 -7.807 5.698 5.439
Neto prihodi -5.786 8.831 -6.126 15.233 13.057
Vlasnička glavnica 13.493 24.677 46.227 87.499 82.694
Ukupno zaduženje 95.197 117.303 180.178 245.252 283.820
Omjer duga i kapitala 7,06:1 4,75:1 3,90:1 2,80:1 3,43:1
Ukupna imovina 377.945 365.183 493.071 653.931 662.202
Izvor: GE (GECC), Godišnje izvješće za 2017 – Other financial data, str. 104., 2018.
• Sears je bio vlasnik više financijskih kompanija.
"Discover" kartica s više od 60 milijuna članova. Lanac njenih robnih kuća bio je odličan kanal
distribucije i za financijske usluge povezane sa trgovinom pa je proširio asortiman usluga na
gotovo sve financijske proizvode i oblikovala lanac "novčanih trgovina" u robnim kućama.
“Buy your stocks where you buy your socks”
“Kupujte dionice tamo gdje kupujete čarape”.
• Kućna banka njemačkih željeznica je „Deutsche Verkehrs - Kreditbank AG“. Najveća japanska
financijska kompanija je Toyota Motor Credit Corporation.
• U Francuskoj djeluje 646 financijskih kompanija.

GMAC (General Motors Acceptance Corporation ili GMAC - Financial Services), je globalna
financijska kompanija koja je još od 1919. financirala dealere kako bi pospješila prodaju GM
automobila. Od 2010. posluje kao Ally Financial.
Na kraju 2021. ukupna imovina iznosila je 182 milijarde dolara, obveze 165 milijardi i dionički kapital
17 milijardi dolara, a ostvarila je 3 mlrd. USD neto dobiti. Ima 10.700 zaposlenih, 10,5 milijuna
klijenata i bavi se prodajom automobila, kamiona i mobilnih kuća na kredit, na leasing ili aukcijskom
Internet prodajom izravno kupcima ili preko 16,000 dealera, a preko subsidiarija (osiguravajuće
tvrtke, banke) praktično svim financijskim poslovima.
DRŽAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE -
SPECIJALNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
• Specijalne državne i od države podupirane – sponzorirane privatne financijske institucije (GSE -

„Government Sponsored Enterprises“) postoje u svim zemljama.
• Zadatak im je financirati one gospodarske sektore, djelatnosti ili namjene u kojima država
prepoznaje javni („public interest“), tj. opći interes, zbog čega one zaslužuju posebnu državnu
novčanu potporu. Postojanje javnog interesa utvrđuje se parlamentarnim usuglašavanjem.
• Osiguranje dovoljnih, trajno predvidivih i raspoloživih izvora sredstava uz povoljne uvjete.
• Sve ove namjene država ne može financirati samo iz ograničenih proračunskih sredstava, a
privatno kreditno tržište ne financira ih na zadovoljavajući način jer nisu u stanju zadovoljiti
njegove stroge kreditne kriterije.
PREGLED POSEBNIH NAMJENA U KOJIMA
JE SADRŽAN JAVNI INTERES
• Obnova • Komunalna infrastruktura

• Razvoj, regionalni razvoj • Tvrtke u vlasništvu žena
• Izvoz • Primjena novih tehnologija (high-tech)
• Poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo • Zbrinjavanje prognanika i izbjeglica
• Stambeno zbrinjavanje • Potrebe ratnih veterana
• Mala i srednja poduzeća (SME) • Ugrožene društvene skupine
• Osnivanje novih poduzeća • Centri za transfer tehnologije
• Potpora zapošljavanju • Tržišno orijentirana znanstvena istraživanja
• Kreditiranje studenata i đaka • Humanitarne organizacije i programi
• Zaštita okoliša • Novi izvori energije, itd.
• Financijske institucije s potporom države (GSE) su specijalizirane institucije koje ostvaruju javne
interese. U vlasništvu su države, banaka, štedionica, krajnjih korisnika kredita i drugih privatnih
osoba.
• Financiraju stambeno zbrinjavanje, odobravaju hipotekarne kredite poljoprivredi, financiraju

izvoz, kreditiraju studente. Odobravaju kredite i izdaju garancije izravno krajnjim korisnicima,
otkupljuju kredite od banaka i štedionica, jamče za zadužnice što ih izdaju komercijalne
financijske institucije.
• Sredstva pribavljaju najviše emisijama sekuritizacijskih zadužnica koje izdaju na osnovi

otkupljenih potraživanja. Osnovna im je funkcija stvaranje sekundarnog tržišta za plasmane u
posebne namjene. Ove institucije nisu konkurencija poslovnim bankama već upotpunjavaju
njihovu ponudu i olakšavaju im financiranje ciljanih sektora ili namjena.
INVESTICIJSKE BANKE
• Financijski specijalisti koji pomažu emitentima pri izdavanju i rasprodaji vrijednosnica na

primarnom financijskom tržištu
• Investicijske banke karakteristične su za SAD, dok u Europi te poslove obavljaju univerzalne

banke preko svojih investicijskih dijelova
• Budući da posreduju ne mijenjajući prirodu potraživanja jesu financijske institucije, ali ne i

financijski posrednici
• Funkcije investicijskih bankara su savjetovanje emitenta, distribucija vrijednosnica i potpisivanje

(engl. underwriting) emisije
FUNKCIJE INVESTICIJSKIH BANAKA
1. Pomoć pri odlučivanju i kreaciji emisije (analiza projekta, kreiranje vrijednosnice, pribavljanje
odobrenja od nadležnih komisija za vrijednosnice, pribavljanje rejtinga, izrada prospekta);
2. Upis cijele emisije ili organiziranje sindikata (kupovne grupe) uz preuzimanje rizika rasprodaje
na malo ili preko dealera;
3. Prodaja i distribucija vrijednosnica;
4. Brokersko - dealerski poslovi na sekundarnom tržištu;
5. Poslovi stjecanja, spajanja i pripajanja poduzeća (M&A) i restrukturiranja poduzeća;
6. Osnivanje i vođenje investicijskih fondova, itd.

NAJVEĆE INVESTICIJSKE BANKE, 2021. (mlrd. USD)
Redni broj Naziv Zemlja Tržišna kapitalizacija Ukupna imovina
1. JP Morgan Chase SAD 497 3.758

2. Bank of America Securities SAD 384 3.085
3. Morgan Stanley SAD 179 1.161
4. Goldman Sachs SAD 136 1.443
5. Citigroup SAD 133 2.327
6. HSBC Holdings plc VB 121 2.968
7. BNP Paribas FRA 86 3.207
8. UBS Group AG CHE 64 1.088
9. Barclays Investment Bank VB 44 1.923
10. Société Générale FRA 30 1.811
11. Deutche Bank DE 27 1.539
12. Credit Suisse CHE 25 874
13. Nomura Holdings, lnc. JPN 14 380
14. Evercore, lnc. SAD 6 3.272
15. Lazard SAD 5 6.727
Izvor: FXSSI
BROKERI I DEALERI
• Specijalisti su za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim financijskim tržištima
• Brokeri kao posrednici izvršavaju transakcije za račun klijenta i za to uzimaju proviziju
• Dealeri nastupaju kao principali i trguju za vlastiti račun
• Tvrtke za potpunu brokersku uslugu posluju s većinom sudionika tržišta
• Diskontni brokeri pružaju uži obujam usluga uz znatno nižu cijenu i fiksnu naknadu
• Upravljači tuđom imovinom (engl. Asset Management) upravljaju tuđom financijskom imovinom
OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
1. Skrbničke (povjerbene) institucije brinu o tuđoj imovini
2. Financijski (investicijski) savjetnici savjetuju na temelju vlastitih investicijskih analiza
3. Klirinške institucije obavljaju poravnanja u platnom prometu i trgovini vrijednosnicama
4. Financijski boutique ili Banka boutique bavi se ograničenim brojem poslova
5. Financijski supermarketi obavljaju sve financijske poslove na jednom mjestu
• Burze, leasing, factoring, forfeiting, izdavači kreditnih kartica, akceptne kuće, eskontne banke...
Ekonomski fakultet
FINANCIJSKA TRŽIŠTA
FINANCIJSKA TRŽIŠTA
• Mjesto razmjene novca, kapitala i deviza te određivanja cijena po kojima se ta razmjena obavlja
• Dijele se na:
1. kreditna (debt) tržišta
2. tržišta vlasničkih udjela (equity)
• Najčešća podjela: primarno i sekundarno tržište, novčano tržište, tržište kapitala i devizno tržište
• U praksi postoji niz tržišta

• Razvijeno financijsko tržište omogućava:
• “Rastresanje” imovine i podjelu na niz “čestica”;
• “Brisanje” granica između likvidnih i nelikvidnih sredstava;
• Disperziju rizika;
• Stalno prilagođavanje ročnosti izvora i plasmana;
• Dezinvestiranje;
• Stalno kombiniranje, kalkuliranje i mijenjanje oblika imovine prema prinosima i drugim

motivima;
• Kontinuirano vrednovanje svakog sudionika tržišta.

PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE
• Instrumenti: nova izdanja vrijednosnica – financijskih instrumenata
• Funkcija: izdavatelj prikuplja nova (dodatna) novčana sredstva
• Emisijsko tržište
• Prodaja vrijednosnica – financijskih instrumenata: samo jednom !
• Najvažniji sudionici: emitenti, ulagači, rejting agencije, investicijske banke ili investicijski odjeli
poslovnih banaka
• Važne informacije o bonitetu emitenta i izdanja vrijednosnica

TOMBSTONE
Izvor: The Goldman Sachs Group: IPO Prospectus

SEKUNDARNO TRŽIŠTE
• Instrumenti: već izdane vrijednosnice – financijski instrumenti
• Funkcija: likvidnost – transakcijsko tržište ili tržište „druge ruke”
• Mijenjanje vlasništva vrijednosnica
• Stroga regulacija
• Važan preduvjet za uspješno primarno tržište
• Podjela:
• Burza vrijednosnica
• OTC tržište
BURZA VRIJEDNOSNICA
• Organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja vrijednosnicama
• Udruženje registriranih članova

• Brokeri i dealeri
• Plaćanje članarine ili mjesta („seat”)
• Zadatak: infrastruktura i trgovanje uvrštenim vrijednosnicama

• Strogi uvjeti uvrštenja
• Prihvaćanje računovodstvenih standarda i zaštite investitora
• Instrumenti: mali broj najkvalitetnijih vrijednosnica
• Primjeri:
• New York Stock Exchange Euronext (NYSE)
• London Stock Exchange
• Japan Exchange Group
• Zagrebačka burza
NEW YORK STOCK EXCHANGE
• Najveća svjetska burza – osnovana 1782.
• Statistički podaci – 2021.
• Broj tvrtki: 2.525
• Tržišna kapitalizacija 2020: 26.233 mlrd USD
• Vrijednost trgovanja : 29.096 mlrd USD (dnevno 115 mlrd USD)
• Maksimalno 1.366 licenci za trgovanje („članova”)
• do 2006.: prodaja mjesta na burzi (2005. godine i do 3,25 milijuna USD)
• od 2006.: prodaja godišnjih licenci za trgovanje članovima – 50.000 USD
(nisu prenosive i ne mogu se preprodavati)

RELATIVNO ZNAČENJE IZABRANIH DIONIČKIH TRŽIŠTA
Udio prema tržišnoj kapitalizaciji.

Izvor: Credit Suisse. Global Investment Returns Yearbook 2022.
RELATIVNO ZNAČENJE IZABRANIH DIONIČKIH TRŽIŠTA
(1899. - 2020.)
Udio prema tržišnoj kapitalizaciji.

Izvor: Credit Suisse. Global Investment Returns Yearbook 2022. 2022.
TOP 10 SVJETSKIH BURZI
(TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA, STUDENI 2022.)
Tržišna kapitalizacija Udio u ukupnoj
Burza Grad (država)
(studeni 2022., milijarde $) kapitalizaciji svih burzi
NYSE New York (SAD) 25.229 25%
Nasdaq - US više lokacija (sjedište: New York) 17.903 17%
Shanghai Stock Exchange Šangaj (Kina) 6.649 6%

više lokacija (Belgija, Engleska, Francuska,
Euronext 6.173 6%
Nizozemska i Portugal)
Japan Exchange Group Tokio i Osaka (Japan) 5.380 5%
Shenzhen Stock Exchange Shenzhen (Kina) 4.651 5%
Hong Kong Exchanges and Clearing Hong Kong (posebna upravna regija Kine) 4.266 4%
National Stock Exchange of India Mumbai (Indija) 3.520 3%
LSE Group London Stock Exchange London (UK) 3.135 3%
TMX Group Toronto (Kanada) 2.946 3%
Ukupno top 10 burzi 79.854 78%
Ukupno sve burze 102.930*

Ukupna tržišna kapitalizacija: 102.930 milijardi USD
* Vrijednost kapitalizacije svih
- Sjeverna i Južna Amerika: 47.839 milijardi USD (47%)
članova (83) World Federation of
- Azija i Pacifik: 31.708 milijardi USD (31%)
Exchanges.
- Europa, Afrika i Bliski Istok: 23.382 milijardi USD (23%)
Izvor: World Federation of Exchanges, Market Statistics – November 2022
ZAGREBAČKA BURZA
• Osnovana 1991. godine

• Jedino sekundarno tržište vrijednosnica u RH
• 2007. pripojena Varaždinska, a 2015. i Ljubljanska burza
• Sudionici: članovi burze
• Naknada za člansko mjesto: 100.000 kuna (prosinac 2018.)
• Trgovinski segmenti (razlika: razina transparentnosti):
• Uređeno tržište
• Redovito tržište
• Službeno tržište
• Vodeće tržište
• Multilateralna trgovinska platforma
• Sustav podrške pruže Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD)
ZAGREBAČKA BURZA – PREGLED TRGOVINE (2021.)
Promet Kapitalizacija
Izdavatelj Promet % Izdavatelj Kapitalizacija %
PODRAVKA d.d. 215.679.688 12% INA d.d. 35.000.000.000 25%
• Ukupan promet: 2,54 mlrd kn HT d.d. 188.785.821 11% Zagrebacka banka d.d. 20.879.775.466 15%
• dionice: 1,7 mlrd kn (89%)

Valamar Riviera d.d. 182.001.948 10% HT d.d. 14.848.812.920 11%
• obveznice: 0,18 mlrd kn (9%)
• ETF-ovi: 0,05 mlrd kn (2%)
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 173.787.693 10% ATLANTIC GRUPA d.d. 5.601.624.000 4%
• Tržišna kapitalizacija: 274,1 mlrd kn
• dionice: 139,4 mlrd kn (51%) ADRIS GRUPA d.d. 113.421.871 7% JANAF, d.d. 5.139.055.800 4%
• obveznice: 134,6 mlrd kn (49%)

• ETF-ovi: 0,063 mlrd kn (0,02%) ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 84.098.425 5% PODRAVKA d.d. 4.499.841.896 3%
ATLANTIC GRUPA d.d. 70.504.260 4% ADRIS GRUPA d.d. 4.423.314.000 3%
OT-OPTIMA TELEKOM d.d. 52.715.373 3% Valamar Riviera d.d. 4.158.908.886 3%
KONCAR d.d. 52.101.645 3% PLAVA LAGUNA d. d. 3.692.256.960 3%
AD PLASTIK d.d. 48.342.627 3% MAISTRA d.d. 3.283.301.700 2%
Top 10 dionica 1.181.439.351 68% Top 10 dionica 101.526.891.628 73%
Izvor: Periodična izvješća trgovanja, 2021., ZSE

NADZOR TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA U RH
• Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa)
• Osnovana 2005. spajanjem triju nadzornih institucija
• Obuhvat: nadzor svih nedepozitnih financijskih institucija te tržišta vrijednosnih papira
• Ciljevi:
• Promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava
• Nadzor poštivanja zakonitosti poslovanja subjekata
• Samostalna i neovisna pravna osoba
• Odgovorna Hrvatskom saboru
• Upravno vijeće (5 članova)

Temeljne funkcije:
• Donositi propise, pokretati inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa, davati mišljenja o
provedbi nadležnih zakona
• Obavljati nadzor nad poslovanjem subjekata u njezinoj nadležnosti
• Izdavati i oduzimati dozvole, odobrenja, suglasnosti i licencije
• Poticati, organizirati i nadgledati mjere za funkcioniranje financijskog tržišta, voditi knjige i registre
• Poduzimati druge mjere u skladu sa zakonskim ovlaštenjima
• Izvješćivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela

BURZOVNI INDEKSI I PROCJECI
• Pokazatelji stanja na burzovnim tržištima
• Prate promjene vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica
• reprezentativne za cijelo tržište ili neki njegov dio
• odražavaju i kretanje nacionalnog i međunarodnog okruženja
• Primjeri
• Dow-Jones Industrial Average (DJIA)
• prvi izračun: 1897.
• temelj: 30 reprezentativnih (blue chip) tvrtki
• odnosi se na američku privredu
• Nasdaq i Nasdaq 100
• OTC tržišta
• Standard&Poor’s 500
• Indeks revizorsko-konzultantske kuće
• Nikkei (Tokio), DAX (Frankfurt)
• Hrvatska – Crobex (dionice) i Crobis (obveznice)
VRIJEDNOSTI BURZOVNIH INDEKSA
(2000. – 01.2023.)
Grafikon prikazuje vrijednosti burzovnih indeksa na temelju mjesečnih frekvencija (s početka svakog mjeseca).
Izvor: Yahoo! Finance (https://finance.yahoo.com/)
KRETANJE INDEKSA DOW – JONES INDUSTRIAL
AVERAGE (1950. – 2018.)
Izvor: Dow Jones. Dow Jones Industrial Average: Report Card – 2018 Year in Review.
2019.
KRETANJE INDEKSA DOW – JONES INDUSTRIAL
AVERAGE (1993. – 2010.)
Izvor: Dow Jones. DowJones: The Market’s Measure.

2011.
VOLATILNOST INDEKSA DOW – JONES INDUSTRIAL
AVERAGE (2016. – 2018.)
Izvor: Dow Jones. Dow Jones Industrial Average: Report Card – 2018 Year in Review.
2019.
KRETANJE INDEKSA CROBEX
Izvor: Zagrebačka burza. Siječanj 2023.

KRETANJE INDEKSA CROBIS
Izvor: Zagrebačka burza. siječanj 2023.

OTC TRŽIŠTE (OVER THE COUNTER)
• Drugi važan oblik sekundarnog tržišta
• Elektroničko trgovanje
• Sustav automatskih kotacija na mreži međusobno spojenih računala
• Bez fizičkog susreta
• Prvenstveno dealersko tržište
• Instrumenti: najčešće manje ili novije tvrtke koje nisu uvrštene i na burzama
• Tržište organiziralo američko Nacionalno udruženje dealera vrijednosnicama (NASD)

• Počelo s radom 1991. kao NASDAQ
NOVČANO TRŽIŠTE
• Dospijeće: do godine dana
• Gospodarska funkcija: održavanje likvidnosti banaka i ostalih sudionika
• Instrumenti: bankovne likvidne rezerve i kratkoročne vrijednosnice
• Bez čvrste strukture i organizacije
• Podjela:
a) tržište novca (međubankovno tržište)
• Likvidne rezerve banaka kod središnje banke iznad obvezne rezerve, ...
b) tržište kratkoročnih vrijednosnica („diskontno tržište”)
• Blagajnički zapisi ministarstva financija, kratkoročne zadužnice državnih agencija i
banaka, utrživi certifikati o depozitu (CD), komercijalni papiri – zapisi (CP), bankovni
akcepti (B/A), sporazumi o reotkupu (repos)
• Mali rizik neplaćanje ili nerizični
INSTRUMENTI I SUDIONICI NA NOVČANOM TRŽIŠTU
SREDIŠNJA MINISTARSTVO BROKERI I UZAJAMNI NEFINANCIJSKA

BANKE
BANKA FINANCIJA DEALERI FONDOVI PODUZEĆA
INSTRUMENTI A P A P A P A P A P A P
Blagajnički zapisi ■ ■ ■ ■ ■ ■
Agencijski v.p. ■ ■ ■ ■ ■
Komercijalni zapisi ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Bankovni akcepti ■ ■ ■ ■ ■
Utrživi CD ■ ■ ■ ■ ■
Federalni fondovi ■ ■ ■ ■ ■ ■
REPOs ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■
Legenda: A – aktiva, P pasiva
Izvor: Kidwell, D.S., et al., Financial Institutions, Markets and Money, John Wiley & Sons, Inc., 2016.
GLAVNI INSTRUMENTI NOVČANOG TRŽIŠTA SAD-a
(nedospjeli instrumenti, mlrd. USD, 2009. – 2019.)
Ukupna
vrijednost 9.088 mlrd USD 8.286 mlrd USD 9.724 mlrd.USD
$5.000
Nepodmireni instrumenti (mlrd USD)
$4.500
40,3%
$4.000 48,9%
$3.500
$3.000
27,0%
$2.500 21,0%
$2.000 20,5% 20,6%
$1.500 17,6%
$1.000 11,7%
$500 0,6%
$-
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Utrživi certifikati o depozitu (sve banke) Federalna sredstva i sporazumi o reotkupu

Komercijalni zapis Blagajnički zapisi
Kratkoročne vrijednosnice lokalnih jedinica
Bankovni akcepti 2008. iznosili 0,5 milijardi USD, od 2012. godine vrijednost im je praktički zanemariva.
Izvor: Board of Governors of the Federal Reserve System i Federal Reserve Bank of St. Louis. Prosinac 2020.
KAMATNE STOPE INSTRUMENATA
NOVČANOG TRŽIŠTA (SAD, 1998. – 2022.)
Napomena: Kamatne stope za komercijalne zapise nefinancijskih institucija i komercijalne papire

financijskih institucija odnose se na instrumente s dospijećem od 1 mjeseca.
Izvor: Board of Governors of the Federal Reserve System. Siječanj 2023.
TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB
• Osnovano 1990. godine
• Instrumenti: viškovi novca banaka iznad obvezne rezerve kod HNB-a

• Kratkoročnim vrijednosnim papirima se nije trgovalo
• Sudionici: banke, stambene štedionice, društva za osiguranje, investicijski fondovi i ostale

financijske institucije
• Kunski promet 2019.: 6.045 mlrd kuna
• Nad Tržištem novca otvoren je postupak likvidacije 1. siječnja 2020. godine.

TRŽIŠTE KAPITALA
• Dospijeće: preko godine dana
• Gospodarska funkcija: ulaganje dugoročnog slobodnih sredstava štednje u razvoj
• Instrumenti: obveznice, dionice i dugoročni krediti
• Sudionici:
• Primarni uzajmljivači
• Institucionalni investitori
• Kućanstva i pojedinci
• Investicijske banke, rejting agencije, regulatorne institucije

IZNOS DUGA PO IZDANIM OBVEZNICAMA (2021.)
Iznos duga (mlrd. USD), 2021 % udio
$45.000
$41.232
$40.000
$35.000
$30.000
$25.000 $21.797
$20.000 $12.825
$14.726
$15.000
$10.000
$6.288 $3.361 $1.959
$5.000 $2.253 $493
$532 $449
$-
Ukupan iznos duga: 126.9 mlrd $.

Izvor: SIFMA. SIFMA Fact Book 2022.
TRŽIŠTE DIONICA I OBVEZNICA U ODNOSU NA % BDP-a
(2017.)
450%
400% 388%
360%
350%
300%
260%
% BDP-a
245%
250%
198%
200%
162% 163% 167%
150% 128%
96%
100% 82%
71%
50%
0%
SAD EU Japan Kina
Tržište dionica Tržište obveznica Tržište obveznica i dionica
Izvor: SIFMA. U.S. Capital Markets Deck. 2018.

USPOREDBA GODIŠNJIH PRINOSA TRŽIŠTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA
SVIJET EUROPA
Equities – dionice, Bonds – obveznice, Bills – blagajnički (trezorski zapisi)

SAD UK

KINA JAPAN

KRETANJE CIJENE DIONICE – MICROSOFT CORP
(2002. – 1/2023.)
Izvor: Yahoo finance, 2023.

KRETANJE CIJENE DIONICE – FORD MOTOR COMPANY
(2002. – 1/2023.)

KRETANJE CIJENE DIONICE – BANK OF AMERICA
(2002. – 1/2023.)

KRETANJE CIJENE DIONICE – J.P. MORGAN CHASE
(2002. – 1/2023.)

KRETANJE CIJENE DIONICE – APPLE
(2002. – 1/2023.)

KRETANJE CIJENE DIONICE – AMAZON
(2002. – 1/2023.)

KRETANJE CIJENE DIONICE – AT&T Inc.
(2002. – 1/2023.)

KRETANJE CIJENE DIONICE – PFIZER
(2002. – 1/2023.)

POVEZANOST TRŽIŠTA KAPITALA I NOVČANOG TRŽIŠTA
• Sredstva se mogu usmjeravati na oba tržišta
• Korisnici se mogu pojavljivati na oba tržišta i kombinirati instrumente
• Zajednički sudionici obaju tržišta (brokeri, dealeri, investicijske banke,…)
• Dugoročni instrumenti pred kraj postaju kratkoročni – mogu se pojaviti na novčanom tržištu
• Povezanost prinosa
DEVIZNO TRŽIŠTE
• Devize: novčana potraživanja od inozemstva
• Hrvatski zakon o deviznom poslovanju: devize, strana gotovina i čekovi
• Trgovanje stranim valutama (razmjena deviza)
• Zadatak: opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaćanja
• Uvoz, kreditne i druge obveze prema inozemstvu
• Svjetska mreža sudionika povezanih komunikacijskim sredstvima
• Sudionici
• Poslovne banke, specijalizirani brokeri i dealeri, multinacionalne korporacije, središnje banke
• Svjetski financijski centri

• Transakcije se odvijaju na sljedeće načine:
• Između poslovnih banaka i njihovih komitenata
• Između poslovnih banaka u zemlji
• Između poslovnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu ili s korespondentima u inozemstvu
• Između središnjih banaka
• Promptno (spot) i terminsko (forward tržište)
• Vremenski rok: do dva dana vs. više od dva dana
• Republika Hrvatska
• Sve kupnje i prodaje deviza između banaka, banaka i HNB-a, banaka i drugih osoba te
Ministarstva financija i HNB-a
• Dodatno i u mjenjačnicama
PROSJECI SREDNJIH DEVIZNIH TEČAJEVA HNB-a
(EUR, CHF, GBP, USD; 2002. – 2021.)
Izvor: Srednji tečaj HNB-a (tablica godišnjih i mjesečnih prosjeka deviznih tečajeva HNB-a), 2022.
PROSJECI SREDNJIH DEVIZNIH TEČAJEVA HNB-a
(EUR, CHF, GBP, USD; 1995. – 2021.
Izvor: Srednji tečaj HNB-a (tablica godišnjih i mjesečnih prosjeka deviznih tečajeva HNB-a), 2022.
OBRTAJ NA DEVIZNOM TRŽIŠTU PO VALUTAMA (%)
*Iznosi prilagođeni za lokalne i prekogranične dvostruke obračune između dealera – svaka transakcija broji se samo jednom.
Izvor: Triennial Central Bank Survex. Triennial Central Bank Survey: Foreign exchange turnover in April 2022. 2022.
Ekonomski fakultet
PLATNI PROMET
PLATNI PROMET
• Sva plaćanja između domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba sa svrhom podmirenja
novčanih dugova, odnosno naplate novčanih tražbina
• Odvija se uz pretpostavku novčanog prijenosa (fizički, elektronski), ali moguće i bez

njega
KORISTI OD DOBRO UREĐENOG SUSTAVA PLAĆANJA
• Povećava brzinu optjecaja raspoloživog novca i smanjuje potrebna obrtna sredstva
• Olakšava ostvarivanje ciljeva novčane politike središnje banke
• Omogućava brza i sigurna plaćanja te snižava troškove platnog prometa za poduzeća i druge
korisnike
• Povjerenje javnosti u platni sustav pridonosi stabilnosti financijskog sektora
• Osigurava neometano odvijanje proizvodnje i trgovine
• Kreditnim institucijama omogućava čvršće povezivanje s komitentima i kvalitetnije praćenje

njihova poslovanja
• Pozitivno utječe na likvidnost banke, njenih komitenata i cjelokupnog gospodarstva
• Smanjuje sustavni rizik
• Dobro organizirani platni promet najvažniji je izvor nekamatnih prihoda većine banaka
ULOGA SREDIŠNJIH BANAKA
• Odgovorne za: stabilnost, sigurnost i učinkovitost sustava nacionalnih plaćanja, ili kao što je
slučaj u Euro zoni, plaćanja u jedinstvenom valutnom području
• Sudjeluju u: zakonskom utvrđivanju, organiziranju i nadziru sustave plaćanja, vode vlastite
platne sustave, vode račune države i depozitnih institucija

OPĆENITO
• Najveći broj plaćanja u tržišnim ekonomijama po broju transakcija i njihovoj vrijednosti odvija se
preko banaka
• Na tržište platnog prometa ulaze i nebankovni subjekti (institucije za elektronički novac ili
specijalizirane institucije za platni promet)
• U suvremenom platnom prometu dolazi do zamjene tradicionalnih “šalterskih” naloga,

elektroničkim nalozima za plaćanje
PODJELA PLATNOG PROMETA
• S obzirom na domicil sudionika i regulatorno uređenje:

1. Domaći (nacionalni, tuzemni, unutrašnji)
2. Međunarodni (inozemni)
• S obzirom na vrstu plaćanja između sudionika:

1. Gotovinski platni promet
2. Bezgotovinski platni promet
3. Obračunska plaćanje
I. 1. DOMAĆI
(NACIONALNI, TUZEMNI, UNUTRAŠNJI)
• Sva plaćanja između pravnih i fizičkih osoba istog državnog područja (rezidenata)
• Sva plaćanja u domaćoj valuti (sada u eurima, prethodno u kunama) i iznimno, u drugoj
valuti između domaćih sudionika u platnom prometu
I. 2. MEĐUNARODNI (INOZEMNI)
• Odvija se između rezidenata različitih zemalja, s različitom valutom, carinskim i pravnim

sustavima
• U izvršavanju sudjeluju: dva pružatelja platnih usluga od kojih se jedan nalazi u Hrvatskoj
• Do pristupanja RH EU sve platne transakcije prema drugim državama tretirale su se kao

međunarodne
• Nakon pristupanja EU, platne transakcije u kojima jedan pružatelj usluga posluje u RH a drugi u
državi članici EU, nazivaju se prekogranične platne transakcije
DEFINICIJA DOMAĆE I STRANE OSOBE
• Rezident (tuzemac) – pravna ili fizička osoba koju zakon tretira kao domaću osobu, za
koju vrijede odredbe o deviznom poslovanju, poreznoj kontroli i slični oblici reguliranja
• Kriterij za određivanje – prostor (rezidencija), a ne državljanstvo
• Rezidenti – sve fizičke i pravne osobe sa stalnim sjedištem ili prebivalištem u nekoj zemlji,
bez obzira na državljanstvo
• Nerezident (inozemna osoba) – pravna ili fizička osoba koja ima sjedište ili stalno
boravište u inozemstvu, čak ako je i naš državljanin
II. 1. GOTOVINSKI PLATNI PROMET
• Plaćanja i naplaćivanja u gotovom novcu
• Gotovina u optjecaju – od središnje banke (rijetko od ministarstva financija) izdani papirni (notalni) i
metalni novac koji služe kao zakonska sredstva plaćanja i kao sredstvo konačnog izmirenja duga
• Gotovinska plaćanja:
– izravna predaja gotovog novca između dviju osoba bez korištenja računa,
– ali i “polu gotovinska” plaćanja uplatom gotovine na račun ili isplatom gotovine s računa
II. 2. BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET
• Provodi se: knjižnim (elektroničkim) prijenosom depozitnog novca s računa dužnika na

račun vjerovnika na transakcijskim računima kod iste ili kod različitih banaka i drugih
kreditnih institucija
• Plaćanja se odvijaju i namiruju bilateralno ili multilateralno
• Dominantni i favorizirani oblik u suvremenim tržišnim gospodarstvima

II. 3. OBRAČUNSKO PLAĆANJE
• Namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja bez upotrebe novca ili njegovih zamjenica, čime
se izvršava obveza dužnika
• Odvija se:
– prijebojem (kompenzacijom) novčanih obveza – prebija se potraživanje koje dužnik ima prema
svojem vjerovniku s potraživanjem kojeg vjerovnik ima prema dužniku (potraživanja moraju biti
uzajamna, istovrsna, moraju glasiti na novac, moraju biti “prijebojna” i dospjela)
– ustupom tražbine (cesijom) – vjerovnik (cedent) ugovorom prenosi svoja potraživanja od dužnika
(cesusa) na novog vjerovnika (cesionara)
– preuzimanjem duga – koji nastaje ugovorom između dužnika i preuzimatelja ako na to pristane i
vjerovnik
– uputom (asignacijom) – uputitelj (asignant) ovlašćuje drugu osobu (asignata), da za njezin račun
isplati novčani iznos trećoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlašćuje da to
ispunjenje primi na ime namirenja njegova potraživanja
SREDSTVA PLAĆANJA
• Ona imovina ili potraživanja koju vjerovnik prihvaća u ime ispunjenja obveze plaćanja
• U praksi su to:
– gotovina, depozitni ili elektronički novac – imaju svojstvo primarne likvidnosti i kao definitivni
novac služe za konačna plaćanja
– prenosivi vrijednosni papiri (u kojima su utjelovljena (inkorporirana) potraživanja) – imaju

osobine knjižnog ili skripturalnog novca – služe kao sredstva sekundarne likvidnosti, a za
konačno razduživanje moraju se pretvoriti u novac
ZAMJENICE NOVCA
• Zamjenice novca (money substitutes) – novčani supstituti ili surogati, svojevrsna obećanja
plaćanja
– mogu poslužiti umjesto novca kao sredstva prometa i plaćanja
– upotreba se temelji na novčanom depozitu, uplati odgovarajućeg iznosa za njihovu
kupovinu ili na kreditu
• U širem smislu – vrijednosni papiri i druge vrijednosne isprave koje se dobrovoljno ili silom
zakona primaju na ime izmirenja obveza (čekovi, obveznice, blagajnički zapisi, certifikati o
depozitu, dužničke priznanice, različite porezne i slične vrijednosnice, poštanske marke i bonovi)
– imaju realno pokriće
• U užem smislu (prave zamjenice) – ne ovise o pokriću ili prethodno uplaćenom novcu, imaju
fiktivno pokriće u obliku kredita
– najvažnija: mjenica – od dana izdavanja do trenutka dospijeća i konačne isplate može
zamjenjivati novac i služiti u svrhu plaćanja
OBRAČUN I NAMIRA
• Obračun je izračun potraživanja i obveza u jedan neto iznos kako bi se namira koja slijedi obavila u
neto iznosu.
• Namira (Settlement) – konačno i neopozivo razduživanje obveza između dviju strana transferom novca
ili vrijednosnica (u prošlosti i zlata, robe….)
• Plaćanje unutar jedne banke obavlja se na teret i u korist transakcijskih računa kada se račun
platitelja i račun primatelja vode u istoj banci
• Interne naloge banka provodi i namiruje u okviru svog sustava, trenutačno, oduzimanjem iznosa naloga
s transakcijskog računa dužnika i njegovim knjiženjem u korist računa vjerovnika, koji odmah može
raspolagati tim sredstvima
• Plaćanja među bankama provode se posredovanjem platnog sustava – institucija (sustava) obračuna
– namire
Primjer 1. Plaćanje unutar jedne banke
• Obveza plaćanja je 100. Banka tereti račun platitelja za 100 i istodobno odobrava račun
naplatitelja za 100. U pasivi bilance banke smanjuju se depoziti platitelja za 100, ali
istodobno rastu depoziti naplatitelja za 100. Pasiva (obveze) banke ostaje ista jer sredstva
ostaju u banci.
Primjer 2. Plaćanje između dviju banaka
• Obveza plaćanja je 100. Platitelj ima račun u Banci A, a naplatitelj u Banci B. Na osnovi
naloga za plaćanje, Banci A smanjuje se aktiva za 100 (iznos rezervi na računu poslovne
kod središnje banke), ali se zbog odljeva istodobno smanjuje i pasiva (depozitne obveze) za
100. Banci B povećava se aktiva za 100 (iznos rezervi na računu poslovne kod središnje
banke), ali joj raste i pasiva (depozitne obveze prema naplatitelju) za 100.
MEĐUBANKOVNA
CIRKULACIJA NOVCA
SREDIŠNJE BANKE –
REZERVI
BANKA BANKA
X Y
OSOBA OSOBA OSOBA OSOBA

OBRAČUN I NAMIRA
• S uvođenjem platnih sustava za namiru, do sada prevladavajućem modelu korespondentskih

plaćanja smanjeno je značenje.
• Platni sustav predstavlja infrastrukturu koja omogućuje prijenos plaćanja između računa koji se
vode kod različitih pružatelja platnih usluga (međubankovna plaćanja).
• Platni sustavi su ključna infrastrukturna sastavnica sustava plaćanja. Učinkoviti platni
sustavi utječu na uredno funkcioniranje financijskih institucija i tržišta, na vođenje monetarne
politike, na financijsku stabilnost i funkcioniranje cijele ekonomije.
• Doskora su u većini zemalja postojali jedinstveni platni sustavi za sva plaćanja, ali se odskora
izgrađuju zasebni sustavi “malih” (retail) i “velikih” (large-value) plaćanja.
OBRAČUN I NAMIRA
• Preko sustava malih plaćanja (Retail funds transfer system) obavljaju se svakodnevna plaćanja i poravnanja
velikog broja po vrijednosti malih plaćanja (plaće, najamnine, kupovine) poduzeća, kućanstava i države u
novcu poslovnih banaka ili u novcu središnje banke.
• Sustav velikih plaćanja (Large-value funds transfer system; Whole sale funds transfer system) platni je
sustav preko kojeg se između sudionika, najčešće između banaka i drugih financijskih institucija, na
financijskom tržištu obavlja manji broj velikih plaćanja i poravnanja visokog prioriteta, najčešće u novcu
središnje banke. Za razliku od sustava malih plaćanja, ovim sustavima obično upravljaju središnje banke.
VRSTE PLATNIH SUSTAVA
1. Sustav za bruto namiru u realnom vremenu – RTGS (Real – Time Gross Settlement)
• Za obavljanje konačne namira velikih plaćanja – izvršava se odmah (real time), kontinuirano i
individualno po svakom nalogu čim uđe u sustav (order-by-order)
• Svako plaćanje namiruje se pojedinačno u realnom vremenu ako postoji pokriće
• Manja je izloženost riziku namirenja, ali je sudionicima potrebna veća likvidnost
• Namira je gotova za naplatitelja čim su mu sredstva doznačena pa se ista sredstva mogu više puta
koristiti za plaćanja u istom danu
2. Sustav za neto odgođenu namiru (netiranje)
• Za namiru neto pozicije sudionika sustava malih plaćanja
• Odgovoran za izračunavanje uzajamnih neto pozicija (kreditna ili debitna) sudionika sustava
tijekom više utvrđenih ciklusa
• Konačno razduživanje neto iznosa izvršava se na kraju svakog ciklusa i na kraju dana na teret ili
u korist računa sudionika
3. Hibridni sustav – kombinira elemente RTGS sustava (stalni kliring naloga) i netiranje u nekoliko
dnevnih ciklusa
INFRASTRUKTURA PLAĆANJA U EU
1. SEPA (Single Euro Payments Area)
• jedinstveno, integrirano područje plaćanja u eurima

• građani, poduzeća i javna tijela mogu obavljati plaćanja u zemlji ili u inozemstvu prema jednakim
pravilima
• u cijelom SEPA području sva plaćanja u eurima – domaća plaćanja
• korisnici mogu s jednim bankovnim računom ili jednom karticom, jedinstvenom skupinom
instrumenata plaćanja, pod istim uvjetima i po istim cijenama obavljati nacionalne i prekogranične
platne transakcije u zemljama članicama bez utvrđenog maksimalnog iznosa
• zamjenjuje sadašnje raznolike nacionalne platne sustave
• uklanja tehničke, zakonske i tržišne zapreke između zemalja s ciljem stvaranja jedinstvenog
sustava plaćanja u eurima
• Uspostavljen skup pravila i standarda za operativnu primjenu instrumenata plaćanja i pružanje platnih
usluga na međubankovnoj razini:
1. Kreditni transfer (credit transfer) – kreditni transferi su platne transakcije koje zadaju platitelji i kojima
platitelj tereti svoj IBAN račun u banci i odobrava IBAN račun primatelja u istoj ili drugoj banci, bilo
putem papirnatih obrazaca bilo putem internetskog ili mobilnog bankarstva. Takva platna transakcija
nema poveznicu s pojmom "kredit", već dolazi od engleskog izraza “credit transfer”, čime se
podrazumijeva da je platitelj zadao novčani prijenos sredstava u korist računa primatelja plaćanja, tj.
odobrenje (engl. credit).
2. Izravno terećenje (direct debit) – platna transakcija nacionalnih i prekograničnih bezgotovinskih

plaćanja kod koje se na inicijativu naplatitelja, a uz pristanak platitelja izravno tereti (debit) platiteljev
transakcijski račun
- uz pokriće na računu platitelja – plaćanje se izvršava odmah
- „debit-based" – plaćanja debitnim karticama i čekovima
3. Kartična plaćanja
4. Gotovinska plaćanja
• Preduvjeti prijelaza na SEPA-u: utvrđivanje tehnoloških standarda, izgradnja infrastrukture za
euro plaćanja, harmonizacija zakonodavstva, donošenje pravila za instrumente plaćanja te za
određivanje jednakih i transparentnih naknada
• U SEPA-i se koristi: IBAN i SWIFT-BIC
• Uvođenje IBAN-a – preduvjet za sudjelovanje hrvatskih kreditnih institucija u SEPA-i

Primjer: kreditni i debitni instrumenti plaćanja
Primjer: Iznajmljivanje
apartmana za odmor –
plaćanje kreditnim
transferom
Izvor: Payments, securities and derivatives, and the role of the Eurosystem, ECB, 2010., str.29
Primjer: Kupovina kožne torbe
– plaćanje debitnom karticom
Izvor: Payments, securities and derivatives, and the role of the Eurosystem, ECB, 2010., str.29
• Domaća i prekogranična plaćanja obavljaju se s jednog računa
• Sve zemlje članice – korištenje iste debitne kartice
• Korist za banke: šire tržište plaćanja, mogućnost pridobivanja novih komitenata i povećanje
učinkovitosti obrade
• Uklonjene razlike u naknadama za domaća i prekogranična plaćanja u eurima u cijeloj EU za sva

elektronička plaćanja
2. TARGET
• TARGET je centralizirani sustav koji obuhvaća platne sustave u eurima koji omogućuju namiru u
novcu središnje banke i pružaju usluge središnjeg upravljanja likvidnošću, bruto namiru u realnom
vremenu za plaćanja i usluge za namiru sporednih sustava te omogućava plaćanja povezana s
namirom vrijednosnih papira (TARGET2-Securities-T2S) i namiru instant plaćanja (TARGET Instant
Payments Settlement-TIPS).
• Eurosustav je pokrenuo projekt konsolidacije postojećih sustava TARGET2 i T2S, u smislu tehničkih i
funkcionalnih aspekata. Nova konsolidirana TARGET platforma započela je s radom 20. ožujka
2023. na razini cijelog Eurosustava, pa tako i u RH kao članici europodručja.
• Usluge sustava TARGET razvija i njima operativno upravlja Eurosustav kako bi se osigurao slobodan
protok novca, vrijednosnih papira i kolaterala diljem Europe.
• TARGET nudi istu razinu usluge svim svojim sudionicima i koji se sastoji od više platnih sustava,
nacionalnih komponenti sustava TARGET. Svaka središnja banka Eurosustava upravlja svojom
vlastitom komponentom sustava TARGET.
TARGET
• T - Trans-European - europski; europska razina

• A - Automated - automatiziran
• R - Real-time - u realnom vremenu
• G - Gross settlement - bruto namira
• E - Express - trenutna namira
• T - Transfer system - platni sustav

• TARGET jest sustav s jedinstvenom tehničkom platformom (Single Shared Platform ̶ SSP) kojom
zajednički upravljaju u ime Eurosustava Deutsche Bundesbank, Banca d'Italia, Banque de France i
Banco de España (4CB).
• Europska središnja banka glavno je nadzorno tijelo sustava TARGET.
• Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke europodručja upravljaju brojnim
infrastrukturama financijskih tržišta koje osiguravaju slobodan protok gotovine, vrijednosnih papira i
kolaterala unutar Eurosustava. One se zajednički nazivaju TARGET usluge.
• Nakon uvođenja eura kao nacionalne valute u RH sustav TARGET-HR jest platno-prometna
infrastruktura koja je omogućila potpunu migraciju Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP) na
platformu TARGET u eurima.
• CILJEVI:
– omogućiti siguran mehanizam namire euro plaćanja na bruto principu
– harmonizirati platne usluge na bazi jedinstvene tehničke platforme
– olakšati vođenje monetarne politike Euro sustava
– olakšati prekogranična plaćanja u Euro zoni
– osigurati isplativost sustava, niže i jedinstvene cijene za prekogranična, ali i za unutrašnja

plaćanja
SUDIONICI U OPERATIVNOM RADU TARGET SUSTAVA:
1. Direktni/primarni sudionici – imaju otvoren račun i pristup u realnom vremenu

• odgovorni – za svoja plaćanja i za plaćanja indirektnih sudionika koji plaćaju preko njih
• direktni sudionici: središnje banke, kreditne institucije iz Europe, investicijska društva,

klirinške institucije i riznice ministarstava financija
2. Indirektni sudionici – na osnovi ugovora svoje naloge za plaćanja šalju i primaju preko direktnih
sudionika, na čijim se računima odvija i namira
• U TARGET – uključene središnje banke i njihove zajednice iz Euro zone i središnje banke iz
članica koje nisu u Euro zoni
• Sudjelovanje u TARGET je dobrovoljno – za središnje banke članica EU-a koje nisu prihvatile euro
• TARGET – najveći je europski sustav velikih plaćanja (među četiri u svijetu)
• Sudjeluje – preko 1.000 banaka kao izravnih sudionika, 700 indirektnih sudionika i preko 5.000
korespondenata
• Uključena 51.000 kreditnih institucija u svijetu s njihovim podružnicama i sa svim njihovim

komitentima
3. PLATNI PROMET U HRVATSKOJ
• Zakonodavni okvir:
- Zakon o platnom prometu
- Zakonom o elektroničkom novcu
- Odluke i podzakonski propisi Hrvatske narodne banke…
DEFINICIJE I POJMOVI (1/4)
Zakon o platnom prometu (NN, 66/18, 114/22):
SUDIONICI PLATNOG SUSTAVA:

• “platitelj” jest fizička ili pravna osoba koja ima račun za plaćanje i zadaje nalog ili suglasnost za plaćanje s tog računa ili,
ako račun za plaćanje ne postoji, fizička ili pravna osoba koja zadaje nalog za plaćanje,
• “pružatelj platnih usluga” koji vodi račun jest pružatelj platnih usluga koji platitelju otvara i vodi račun za plaćanje,
• “primatelj plaćanja” jest fizička ili pravna osoba za koju su namijenjena novčana sredstva koja su predmet platne
transakcije,
• “korisnik platnih usluga” jest fizička ili pravna osoba koja se koristi platnom uslugom u svojstvu platitelja i/ili primatelja
plaćanja,
• “potrošač” jest fizička osoba koja u ugovorima o platnim uslugama djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili
slobodnog zanimanja,
• “zastupnik” je fizička ili pravna usluga koja pruža platne usluge u ime ili za račun institucije za platni promet,
• “račun za plaćanje” jest bilo koji račun koji vodi pružatelj platnih usluga na ime jednog ili više korisnika platnih usluga kojim
se koristi za izvršavanje platnih transakcija
• “novčana sredstva” jesu novčanice i kovani novac, elektronički novac u smislu zakona kojim se uređuje poslovanje
institucija za elektronički novac te novčana potraživanja prema pružatelju platnih usluga (knjižni novac).
PLATNE TRANSAKCIJE:
• “platna transakcija” jest polaganje, podizanje ili prijenos novčanih sredstava koje je inicirao platitelj ili primatelj plaćanja, bez
obzira na to kakve su obveze iz odnosa između platitelja i primatelja plaćanja,
• “platna transakcija s udaljenosti” jest elektronička platna transakcija koja je inicirana putem interneta ili uređaja kojim se može
koristiti za komunikaciju na daljinu,
• “nacionalna platna transakcija” jest platna transakcija u čijem izvršavanju sudjeluju platiteljev pružatelj platnih usluga i pružatelj
platnih usluga primatelja plaćanja ili samo jedan pružatelj platnih usluga, a koji se nalaze/i u RH,
• “prekogranična platna transakcija” jest platna transakcija u čijem izvršavanju sudjeluju dva pružatelja platnih usluga od kojih je
jedan u RH a drugi u drugoj zemlji članici,
• “međunarodna platna transakcija” jest platna transakcija u čijem izvršavanju sudjeluju dva pružatelja platnih usluga od kojih je
jedan u RH a drugi u trećoj zemlji,
• “nalog za plaćanje” jest instrukcija platitelja ili primatelja plaćanja pružatelju platnih usluga, a kojom se traži izvršenje platne
transakcije,
• “platni sustav” je sustav za prijenos novčanih sredstava s formalnim i standardiziranim postupcima i zajedničkim pravilima za
obradu, obračun i/ili namiru platnih transakcija.
PLATNI INSTRUMENTI:
• “platni instrument” jest svako personalizirano sredstvo i/ili skup postupaka ugovorenih između korisnika platnih usluga i
pružatelja platnih usluga kojima se koristi za zadavanje naloga za plaćanje,
• “platni instrument na temelju kartice” je svaki platni instrument uključujući karticu, mobilni telefon, računalo ili drugi tehnološki
uređaj s aplikacijom za plaćanje koji platitelju omogućuje iniciranje platne transakcije na temelju kartice , a da nije riječ o
kreditnom transferu ili izravnom terećenju,
• “platna kartica” jest sredstvo koje omogućuje njezinom imatelju izvršenje plaćanja robe i usluga bilo preko prihvatnog uređaja
ili na daljinu i/ili koje omogućuje podizanje gotovog novca i/ili korištenje drugih usluga na bankomatu ili drugom
samoposlužnom uređaju, te prijenos novčanih sredstava, a koje omogućuje iniciranje platne transakcije i njezino izvršavanje u
okviru kartične platne sheme,
• “kartična platna shema” jest skup funkcija, procedura, postupaka, pravila i uređaja koji imatelju platne kartice omogućuju
izvršenje platne transakcije i/ili podizanje gotovog novca kod pružatelja platnih usluga.
PLATNE USLUGE:
• “izravno terećenje” jest platna usluga kojom se tereti platiteljev račun za plaćanje, pri čemu platnu transakciju inicira primatelj
plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja dane svom pružatelju platnih usluga, primatelju plaćanja, ili pružatelju platnih usluga
primatelja plaćanja,
• “kreditni transfer” jest platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja plaćanje odobrava za platnu transakciju ili za niz
platnih transakcija terećenja platiteljeva računa za plaćanje od strane pružatelja platnih usluga kod kojeg se vodi platiteljev
račun za plaćanje, na osnovi naloga za plaćanje koji zadaje platitelj,
• “izdavanje platnih instrumenata” jest platna usluga na temelju ugovora kojim se pružatelj platnih usluga obvezao platitelju dati
platni instrument za iniciranje i obradu platiteljevih platnih transakcija,
• “novčana pošiljka” jest platna usluga pri kojoj se primaju novčana sredstva od platitelja, bez otvaranja računa za plaćanje na
ime platitelja ili primatelja plaćanja, s isključivom svrhom prijenosa odgovarajućeg iznosa novčanih sredstava primatelju
plaćanja ili drugom pružatelju platnih usluga za primatelja plaćanja i/ili se takva novčana sredstva primaju za primatelja
plaćanja i stavljaju mu se na raspolaganje.
• “prihvaćanje platnih transakcija” jest platna usluga koju pruža pružatelj platnih usluga na osnovi ugovora s primateljem
plaćanja o prihvaćanju i obradi platnih transakcija, koji ima za posljedicu prijenos novčanih sredstava primatelju plaćanja; ta
platna usluga može se ugovoriti u odnosu na bilo koji platni instrument.
PLATNE USLUGE (1/2)
Platne usluge jesu sljedeće usluge koje pružatelji platnih usluga obavljaju kao svoju djelatnost:
1. usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su
potrebni za vođenje računa za plaćanje;
2. usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su
potrebni za vođenje računa za plaćanje;
3. usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod
korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga:
– izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
– izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
– izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;

PLATNE USLUGE (2/2)
4) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za
korisnika platnih usluga:
– izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja,
– izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva,
– izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge;
5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata;
6) usluge novčanih pošiljaka i
7) usluge iniciranja plaćanja
8) usluge informiranja o računu.
Aktivnosti koje se ne smatraju platnim uslugama: platne transakcije u gotovom novcu izravno između
platitelja i primatelja plaćanja bez posrednika, profesionalni fizički prijevoz novčanica i kovanica te njihovo
prikupljanje, obrada i dostava, neprofesionalno prikupljanje i dostava gotovog novca za neprofitne ili
dobrotvorene djelatnosti, mijenjanje gotovog novca za gotov novac uključujući i mjenjačke poslove.
PRUŽATELJI PLATNIH USLUGA
Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pružati:
1. Kreditna institucija osnovana u RH ili drugoj članici uključujući i njenu podružnicu ako je osnovana u RH ili kreditna
institucija iz treće države preko svoje podružnice u RH,
2. Institucija za elektronički novac osnovana u RH ili drugoj članici uključujući i njenu podružnicu ako je osnovana u
RH ili institucija za elektronički novac iz treće države preko svoje podružnice u RH, te mala institucija za elektronički
novac osnovana u RH,
3. Institucija za platni promet osnovana u RH ili drugoj članici uključujući i njenu podružnicu ako je osnovana u RH te
mala institucija za platni promet osnovana u RH,
4. Registrirani pružatelj usluge informiranja o računu osnovan u RH ili drugoj članici uključujući i njenu podružnicu ako
je osnovana u RH
5. HNB, ECB te središnje banke drugih članica kad ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti ili druge javne vlasti,
6. RH i jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave kad ne djeluju u svojstvu javne vlasti.
Iznimno Hrvatska banka za obnovu i razvitak može pružati platne usluge u skladu sa zakonom kojim se uređuje njezin
položaj, poslovi i ovlaštenja.
INSTITUCIJE ZA PLATNI PROMET (1/2)
OBUHVAT
1. Institucija za platni promet jest pravna osoba koja je od nadležnog tijela matične države članice (u RH od HNB)
dobila odobrenje za pružanje jedne od platnih usluga iz okvira točaka 1.-7. ili više platnih usluga iz čl. 4.
2. Mala institucija za platni promet smije pružati samo jednu ili više platnih usluga iz okvira točaka 3. do 6., isključivo na
području RH i prosječna mjesečna ukupna vrijednost platnih transakcija u posljednjih 12 mjeseci ne smije premašiti
995.000,00 eura.
3. Podružnica institucije za platni promet jest dio institucije za platni promet koji nema pravnu osobnost, a neposredno
obavlja neke ili sve transakcije koje obavlja institucija za platni promet i nalazi se izvan registriranog sjedišta
institucije za platni promet odnosno ako nema registrirano sjedište, izvan mjesta u kojem se nalazi uprava.
4. HNB izdaje odobrenje za pružanje jedne ili više platnih usluga. Pravna osoba može u sudski registar upisati platne
usluge nakon što dobije odobrenje za pružanje platnih usluga od Hrvatske narodne banke.
5. Pravna osoba ne smije pružati platne usluge prije dobivanja odobrenja i upisa djelatnosti pružanja platnih usluga u
sudski registar.
INSTITUCIJE ZA PLATNI PROMET (2/2)
INICIJALNI KAPITAL
1. Inicijalni kapital institucije za platni promet koja obavlja platne usluge iz točke 6. (usluge novčanih pošiljaka) iznosi
najmanje 20.000 eura.
2. Inicijalni kapital institucije za platni promet koja obavlja platne usluge iz točke 7. (usluge iniciranja plaćanja) iznosi
3. Inicijalni kapital institucije za platni promet koja obavlja bilo koju platnu uslugu iz točaka 1., 2., 3., 4. i 5. iznosi
Inicijalni kapital mora biti uplaćen u novcu.
Inicijalni kapital male institucije za platni promet koja obavlja platnu uslugu iz točke 6. mora iznositi najmanje 6.500
eura, a za platne usluge iz točaka 3. – 5. najmanje 39.500 eura.
POSLOVANJE INSTITUCIJE ZA PLATNI PROMET
• Institucija za platni promet dužna je radi sigurnog i stabilnog poslovanja odnosno ispunjenja obveza prema svojim
vjerovnicima održavati odgovarajuću visinu regulatornog kapitala.
• Visina regulatornog kapitala ni u jednom trenutku ne smije biti niža od visine inicijalnog kapitala.
• Zaštita novčanih sredstva korisnika platnih usluga: obveza držanja na posebnom računu kod kreditne institucije
osnovane u RH ili drugoj državi članici, dozvoljeno ulaganje u sigurne, likvidne i niskorizične oblike imovine, police
osiguranja ili jamstva osiguratelja ili kreditne institucije pod uvjetom da nije iz iste grupe kao i institucija za platni
promet…
• Institucija za platni promet smije u okviru pružanja platnih usluga otvarati i voditi samo račune za plaćanje kojima se
koristi isključivo za izvršenje platnih transakcija, a tako primljena sredstva ne predstavljaju depozit ili druga povratna
sredstva od javnosti u smislu ZOKI, niti elektronički novac – zabrana primanja depozita.
• Odobravanje kredita – ograničeno; pomoćna usluga vezana uz izvršenje platne transakcije; kredit odobren pri pružanju
platnih usluga na području druge članice može biti ročnosti do 12 mjeseci; kredit ne smije biti odobren iz novčanih
sredstava korisnika platnih usluga primljenih u svrhu izvršenja platnih transakcija; regulatorni kapital mora biti primjeren
iznosu odobrenih kredit.
• Nadzor nad institucijama za platni promet osnovanim u RH provodi HNB.
TRANSAKCIJSKI RAČUNI I IZVRŠENJE PLATNIH TRANSAKCIJA
• Račun za plaćanje – bilo koji račun koji vodi pružatelj platnih usluga, a služi za izvršavanje
platnih transakcija
• Bitno obilježje – pravo korisnika računa da u svako doba raspolaže tim sredstvima
• Otvaranje transakcijskih računa – propisala HNB
• Transakcijski računi: tekući računi i žiroračuni – otvaraju ih i vode na ime korisnika samo
pružatelji platnih usluga
• Transakcijski računi su i: računi koje kreditne institucije vode za potrebe plaćanja u svoje ime,
transakcijski računi države, koje vodi HNB
• Transakcijski račun se otvara na osnovi ugovora sklopljenog s korisnikom platnih usluga ili na
osnovi propisa
IBAN, BIC
• IBAN (International Bank Account Number) – jedinstvena ISO međunarodna identifikacijska oznaka
u platnom prometu
• Iz IBAN–a raspoznaju se: država, kreditna institucija koja vodi transakcijski račun i korisnik
transakcijskog računa
• Kombinacija slova i brojeva (21 oznaka) koju pružatelj platnih usluga odredi korisniku za jasno
određivanja korisnika platnih usluga i njegovog računa za plaćanje koji se koristi u platnoj transakciji
• Proširena verzija dosadašnjeg BBAN-a (Basic Bank Account Number) od 17 znamenki
• BIC (Business Identifier Code) je identifikator kreditne institucije koji SWIFT dodjeljuje svojim
članicama
• Koristi se za nacionalna i prekogranična plaćanja

NALOZI ZA PLAĆANJE
Vrste prema osobi inicijatoru:

1. kreditni instrumenti (dužnički instrumenti) – kod kojih poticaj za plaćanje dolazi od dužnika
2. debitni instrumenti (vjerovnički) – kod kojih poticaj za naplatu dolazi od vjerovnika
Vrste prema obliku plaćanja

1. Nalog za gotovinsku uplatu – nalog za gotovinsku uplatu jest nalog za plaćanje kojim se traži
izvršenje platne transakcije polaganja ili uplate gotovog novca. Nalogom za uplatu platitelj zadaje
nalog za odobrenje računa primatelja plaćanja koji može biti u banci ili izvan banke.
2. Nalog za gotovinsku isplatu – nalog za gotovinsku isplatu jest nalog za plaćanje kojim se traži
izvršenje platne transakcije podizanja ili isplate gotovog novca. Nalogom za isplatu platitelj zadaje
nalog za terećenje računa pratitelja plaćanja koji mora biti u banci.
3. Nalog za bezgotovinski prijenos – nalog za bezgotovinski prijenos jest nalog za plaćanje kojim se
traži izvršenje platne transakcije prijenosa novčanih sredstava. Nalogom za prijenos platitelj zadaje
nalog za terećenje računa platitelja plaćanja koji mora biti u banci te istodobni nalog za odobrenje
računa primatelja plaćanja koji može biti u banci ili izvan banke.
1. UNIVERZALNI NALOG ZA PLAĆANJE HUB 3
• Namijenjen nacionalnim, prekograničnim i međunarodnim plaćanjima
• Sastoji se od originala i jedne ili više kopija
2. NALOG ZA NACIONALNA PLAĆANJA HUB 3A
• namijenjen isključivo nacionalnim plaćanjima
• sadrži i mjesto za bar kod - olakšava i ubrzava njegovu obradu na šalterima
banaka
IZVRŠENJE PLATNE TRANSAKCIJE
• Izvršavanje može početi: na određeni dan, na kraju određenog razdoblja ili onog dana kada platitelj
osigura potrebna novčana sredstva
• Odbijanje izvršenja naloga za plaćanje
• Nemogućnost opozivanja – nakon što je nalog primio platiteljev pružatelj platnih usluga
• Nacionalne platne transakcije u kunama

– platiteljev i primateljev pružatelj platnih usluga ista osoba – nalog mora biti izvršen istoga
radnog dana kad je primljen
– a kada su oni različiti, do kraja sljedećega radnog dana
– nacionalne platne transakcije u valuti treće države – izvršavanje u ugovorenim rokovima,
najkasnije do kraja četvrtoga radnog dana
PLATNI SUSTAVI
Sudionik u platnom sustavu može biti:
1) pružatelj platnih usluga,
2) upravitelj toga platnog sustava,
3) drugi platni sustav i
4) druga osoba u skladu s pravilima rada toga platnog sustava.
Pružatelj platnih usluga može sudjelovati u platnom sustavu i posredno, preko drugog pružatelja platnih
usluga.
UPRAVITELJ PLATNOG SUSTAVA
Platnim sustavom upravlja upravitelj platnog sustava. Upravitelj platnog sustava u RH može biti:
1) kreditna institucija osnovana u RH,
2) institucija za elektronički novac osnovana u RH,
3) mala institucija za elektronički novac osnovana u RH,
4) institucija za platni promet osnovana u RH,
5) mala institucija za platni promet sa promet osnovana u RH,
6) druga pravna osoba sa sjedištem u RH osnovana kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću,
5) druga pravna osoba osnovana u RH koja može upravljati platnim sustavom prema posebnom zakonu,
6) Hrvatska narodna banka i
7) podružnica pravne osobe iz druge države sa sjedištem u RH.

PLATNI SUSTAVI
• Izvršavanje platnih transakcija – osim SWIFT-om i preko kontokorentnih banaka, preko platnih sustava
• Iznimno, platne usluge u eurima (prethodno u kunama) mogu se izvršavati i izvan platnog sustava –
između domaćih kreditnih institucija ili preko internih platnih sustava samih pružatelja usluga
• Osnovna infrastruktura plaćanja u Hrvatskoj do 1.1.2023.: Nacionalni klirinški sustav (NKS),

NKSInst i Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP)
• Osnovna infrastruktura plaćanja u Hrvatskoj od 1.1.2023.: EuroNKS, EuroNKSInst i TARGET-HR

EuroNKS
• EuroNKS platni je sustav koji obrađuje međubankovne platne transakcije SEPA kreditnih transfera i
izravnih terećenja u eurima. Platni sustav EuroNKS započeo je s radom 6. lipnja 2016. u
skladu s Nacionalnim planom migracije na SEPA.
• Zadanim platnim transakcijama provode se plaćanja sudionika EuroNKS-a i korisnika njihovih
platnih usluga
• Sudionici : HNB, kreditne institucije (banke, štedne banke), podružnice kreditnih institucija iz EU-a i
trećih država, HBOR
• U EuroNKS-u banke imaju otvorene obračunske račune preko kojih sustav obračunava
međubankovna plaćanja.
• Namira platnih transakcija iz EuroNKS sustava izvršava se u nacionalnoj komponenti

TARGET platnog sustava (TARGET – HR).
• Za svakoga neposrednog sudionika Fina u EuroNKS-u otvara i vodi po jedan obračunski račun za
izvršenje pojedine vrste platnih transakcija (obračunski račun za kreditne transfere i/ili obračunski račun
za izravna terećenja).
• Neposredni sudionik sudjeluje u obračunu preko svoga obračunskog računa.
• Posredni sudionik sudjeluje u obračunu preko obračunskog računa neposrednog sudionika s kojim ima
ugovor.
• Za potrebe izvršenja prekograničnih i s njima izjednačenih nacionalnih platnih transakcija za sudionike
EuroNKS-a, Fina otvara za HNB poseban obračunski račun (obračunski račun HNB-a za prekogranične
transakcije).
• Obračun platnih transakcija u EuroNKS-u obavlja se na neto multilateralnom načelu, izračunom
dugovanja i potraživanja svakog sudionika na temelju platnih transakcija zadanih na obračun u
EuroNKS-u.
• Obračun platnih transakcija u EuroNKS-u obavlja se preko obračunskih računa neposrednih sudionika u
obračunskim ciklusima tijekom obračunskog dana u skladu s Terminskim planom EuroNKS-a.
• Obračun platnih transakcija obavlja se do visine raspoloživih novčanih sredstava na obračunskim
računima neposrednih sudionika.
• Raspoloživa novčana sredstva na obračunskom računu neposrednog sudionika sastoje se od

iznosa novčanih sredstava na obračunskom računu neposrednog sudionika uvećanog za iznos koji
predstavlja dopušteno negativno stanje na obračunskom računu neposrednog sudionika.
• Rezultat obračuna platnih transakcija u EuroNKS-u na kraju obračunskog ciklusa jest konačna neto
pozicija na obračunskim računima neposrednih sudionika na kraju obračunskog ciklusa.
• Obračun platne transakcije smatra se konačnim u EuroNKS-u kada je izvršena namira konačnih
neto pozicija na obračunskim računima neposrednih sudionika u TARGET-HR na kraju obračunskog
ciklusa.
• Platne transakcije obračunavaju se redoslijedom kojim su zaprimljene.
• Datum izvršenja za platne transakcije kreditnih transfera jest obračunski dan na koji je platna
transakcija zadana na obračun u EuroNKS-u.
• Nacionalne platne transakcije kreditnih transfera i izravnih terećenja za koje nema dostatnih
raspoloživih novčanih sredstava na obračunskom računu neposrednog sudionika evidentiraju se
tijekom obračunskog dana u redu čekanja do osiguranja pokrića, a najdulje do kraja obračunskog
dana. Na kraju obračunskog dana platne transakcije iz reda čekanja odbijaju se i vračaju
neposrednom sudioniku.
• HNB je agent za namiru platnih transakcija u TARGET-HR za platne transakcije neposrednih
sudionika obračunate u EuroNKS-u.
• Za potrebe obračuna prekograničnih i s njima izjednačenih nacionalnih platnih transakcija sudionika
EuroNKS-a HNB je neposredni sudionik SEPA-Clearera.
• Namiru konačnih neto pozicija na obračunskim računima neposrednih sudionika u EuroNKS-u na
kraju obračunskoga ciklusa obavlja Fina u TARGET-HR, u skladu s propisanim pravilima rada
TARGET-HR.
• Naknade za obavljanje usluga EuroNKS-a određuje Fina.
Primjer: Obračunski ciklusi EuroNKS
1. Ciklus (od 20:00 prethodnog do 8:00 sljedećeg dana): Početno stanje na obračunskim računima je 0.
EuroNKS od 20:00 do 07:30 prima transakcije, tijekom ciklusa obračun nacionalnih i prekograničnih
transakcija, korekcija limita, a u 7:40 slanje instrukcija za plaćanje u TARGET-HR, izvršenje namire.
2. Ciklus (od 8:00 do 10:00): Početno stanje na obračunskim računima sudionika je 0. Od 8:00 do 9:30
EuroNKS prima transakcije za obračun, tijekom ciklusa obračun nacionalnih i prekograničnih
transakcija, korekcije limita, a u 9:40 slanje instrukcija za plaćanje u TARGET-HR, izvršenje namire.
3. Ciklus (od 10:00 do 14:30): Početno stanje na obračunskim računima sudionika je 0. Od 10:00 do
14:00 EuroNKS prima transakcije za obračun, tijekom ciklusa obračun nacionalnih i prekograničnih
4. Ciklus (od 14:30 do 17:50): Početno stanje na obračunskim računima sudionika je 0. Od 14:30 do
17:00 EuroNKS prima transakcije za obračun, tijekom ciklusa obračun nacionalnih i prekograničnih
• Namiru konačnih neto pozicija na obračunskim računima obavlja HNB u TARGET-u preko računa
sudionika i obračunskog računa za EuroNKS
• EuroNKS dostavlja HNB-u podatke o neto pozicijama obračunskih računa na kraju obračunskog
dana
• Neto pozicija iz EuroNKS-a pozitivna – HNB odobrava račun sudionika, a tereti obračunski račun
za NKS
• Neto pozicija iz EuroNKS-a negativna – HNB tereti račun sudionika, a odobrava obračunski
račun za NKS
• Stanje na obračunskom računu za EuroNKS na kraju obračunskog dana u TARGET-u je 0
• U TARGET-u se preko računa SKDD-a namiruju i platne transakcije u vezi s trgovanjem
financijskim instrumentima na tržištu kapitala
IZVRŠENJE PLAĆANJA PREKO EuroNKS-a
Euro
NKS
POSTUPAK NAMIRE OBRAČUNSKIH RAČUNA BANAKA U
EuroNKS NA KRAJU OBRAČUNSKOG DANA PREKO TARGET
Euro TARGET
NKS
HNB
NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV –
STATISTIKA PLATNIH TRANSAKCIJA
Vrijednost platnih Prosječna vrijednost

Broj platnih transakcija
transakcija (mil. HRK) platne transakcije
2010. 650.196 131.522.176 4.944

2011. 678.439 134.055.704 5.061
2012. 699.019 138.969.995 5.030
2013. 721.256 146.098.888 4.937
2014. 717.894 153.579.815 4.674
2015. 751.738 164.718.523 4.564
2016. 783.076 175.337.931 4.466
2017. 837.016 182.286.682 4.592
2018. 907.229 191.309.343 4.742
2019. 964.272 202.391.763 4.764
2020. 961.219 206.334.436 4.659
2021. 1.098.511 222.739.691 4.932
2022. 1.298.100 235.647.669 5.496
Izvor: HNB, Službeni podaci.

EuroNKSInst
• Predstavlja infrastrukturu koja omogućuje prijenos plaćanja između računa koji se vode kod različitih
pružatelja platnih usluga (međubankovna plaćanja), kao i izvršenje plaćanja između računa koji se vode
kod istog pružatelja platnih usluga (unutarbankovna plaćanja).
• EuroNKSInst je platni sustav koji omogućuje izvršenje instant kreditnih transfera u samo nekoliko
sekundi. Navedeno vrijeme uključuje terećenje IBAN računa platitelja, izvršenje međubankovnog
obračuna zadane instant platne transakcije i odobrenje IBAN računa primatelja plaćanja.
• EuroNKSInst omogućuje izvršenje međubankovnih platnih transakcija kontinuirano, 24 sata dnevno, 7
dana u tjednu, 365 dana u godini (24/7/365).
• NKSInst je platni sustav kojemu je HNB, u skladu s odredbama Zakona o platnom prometu, izdala
odobrenje za rad u veljači 2020. godine, a započeo je s radom 29. listopada 2020. godine.
• Uvođenjem eura kao nacionalne valute u Republici Hrvatskoj, od 1.1.2023. godine sustav nastavlja s
radom pod nazivom EuroNKSInst, a Pravila rada platnog sustava EuroNKSInst prilagođena su
izmjenama vezanim uz uvođenje nove nacionalne valute – euro.
• Pravila rada donosi Financijska agencija uz suglasnost Hrvatske narodne banke.
EuroNKSInst
• Instant kreditni transferi (instant plaćanja) imaju mogućnost široke primjene.
• Svoju primjenu nalaze kod plaćanja između dva potrošača (engl. peer-to-peer ili person-to-
person plaćanja – P2P), između potrošača i poslovnih subjekata (engl. peer-to-business plaćanja – P2B)
i obratno (B2P) te plaćanja između poslovnih subjekata (engl. business-to-business plaćanja – B2B).
• Primjer P2P plaćanja jesu plaćanja prema prijateljima, članovima obitelji, podjela računa u ugostiteljskim
objektima, podjela troškova kupnje poklona između prijatelja i sl., a često ih karakterizira hitnost.
• P2B plaćanja primjerice mogu biti kupnja u internetskoj trgovini, plaćanje usluga taksi prijevoza, plaćanje
računa u restoranu, plaćanje komunalne usluge, plaćanje hitnog osiguranja, plaćanje parkiranja i
cestarina, korištenje automata za hranu i piće, nadoplata pretplatničkog računa.
• B2P plaćanja mogu biti primjerice isplate osiguranja, povrati (reklamacije) u trgovinama, ali tim se putem
mogu isplaćivati i plaće, dnevnice i naknade za službeni put ili honorari.
• B2B plaćanja mogu biti plaćanje računa, plaćanje hitnog osiguranja, plaćanje carine, plaćanje poreza,
doprinosa i drugih davanja.
EuroNKSInst
Sudionici EuroNKSInst sustava su (FINA, 2023):
• Addiko Bank d.d.

• BKS BANK AG, Glavna podružnica Hrvatska
• Hrvatska poštanska banka d.d.
• Istarska kreditna banka Umag d.d.
• Partner banka d.d.
• Privredna banka Zagreb d.d.
• Zagrebačka banka d.d.
EuroNKSInst
• Vrte poruka u EuroNKSlnst-u:

– platne poruke
– ostale poruke
• Platne poruke su instant kreditni transferi
• Ostale poruke su:
– informacija o prihvaćanju ili odbijanju naloga za instant plaćanje
– zahtjev za opoziv naloga za instant plaćanje
– negativan odgovor na opoziv naloga za instant plaćanje
– zahtjev za provjeru statusa naloga za instant plaćanje
– zahtjev za provjeru statusa opoziva naloga za instant plaćanje
– nalog za prijenos likvidnosti na teret ili u korist obračunskog računa sudionika
– statusne poruke
– izvještaji
• Važna karakteristika NKSInst sustava jest da se transakcije ne moraju obavljati isključivo putem IBAN
računa, već se mogu zadavati prema dodatnim identifikatorima kao što su OIB, broj mobitela i e-mail
adresa, koje će korisnik prethodno registrirati u Registru Posrednih Identifikatora Računa (RPIR).
EuroNKSInst
• lnstant kreditni transferi u EuroNKSlnst-u uključuju platne transakcije izvršene na temelju:

– naloga za instant pladanja
– pozitivnog odgovora na opoziv naloga za instant plaćanje.
• Fina je agent za namiru EuroNKSlnst-a i ona je u obvezi svakom sudioniku otvoriti obračunski račun
preko kojeg se izvršavaju instant kreditni transferi.
• U svrhu osiguranja pokrića za izvršenje instant kreditnih transfera u EuroNKSlnst-u, sudionici izdvajaju
novčana sredstva na poseban računa HNB-a u TARGET-u.
• Novčana sredstva koja je sudionik EuroNKSlnst-a izdvojio na račun HNB-a u TARGET-u u svrhu izvršenja
instant kreditnih transfera u EuroNKSlnst-u jesu imovina sudionika EuroNKSlnsta.
• Novčana sredstva koja sudionici EuroNKSlnst-a uplate na račun HNB-a u TARGET-u za potrebe izvršenja
instant kreditnih transfera u EuroNKSlnst-u, mogu se koristiti samo u tu svrhu.
• Svaka uplata sudionika EuroNKSlnst-a na račun HNB-a otvoren u TARGET-u za potrebe izvršenja instant
kreditnih transfera u EuroNKSlnst-u je prijenos likvidnosti u korist obračunskog računa sudionika.
• Fina je dužna osigurati da se na zahtjev sudionika izvrši prijenos likvidnosti na teret obračunskog računa
tog sudionika.
EuroNKSInst
• U EuroNKSlnst-u se instant kreditni transferi izvršavaju pojedinačno (jedan po jedan) i kontinuirano u

realnom vremenu.
• Svaki sudionik ima u sustavu otvoren svoj obračunski račun na kojem se evidentiraju:
a) priljevi (odobrenja) s osnove izvršenih naloga za instant plaćanja drugih sudionika i pozitivnih
odgovora na opoziv naloga za instant pladanja drugih sudionika,
b) odljevi (rezervacije i terećenja) s osnove naloga za instant plaćanja i pozitivnih odgovora sudionika
na opoziv naloga za instant plaćanja i
c) prijenosi likvidnosti na teret i u korist obračunskog računa sudionika.
• Obračunski račun može imati samo pozitivan saldo.
• Izvršenje instant kreditnih transfera i prijenosi likvidnosti na teret obračunskih računa sudionika, provode
se do visine raspoloživih novčanih sredstava na obračunskim računima sudionika.
• lnstant kreditni transfer koji je izvršen u EuroNKSlnst-u je istodobno i namiren.
• lnstant kreditni transferi namiruju se u iznosu na koji su zadani do visine raspoloživog iznosa na
obračunskom računu sudionika na teret kojeg su zadani.
Proces instant kreditnog transfera
Izvor: SEPA, PRAVILA SCTINST SHEME, 2023.

• Korak 1. Platitelj inicira, direktno ili indirektno (preko Pružatelja usluge iniciranja plaćanja), SCTInst nalog.
PPU (Pružatelj platnih usluga/banka) platitelja po zaprimanju naloga odmah obavlja potrebne provjere kao
i raspoloživost sredstava na računu platitelja. Ako se SCTInst nalog može izvršiti, PPU platitelja rezervira
sredstava na računu platitelja i stavlja na raspolaganje informaciju platitelju o rezervaciji sredstava. PPU
platitelja odmah priprema SCTInst transakciju i stavlja na transakciju Time Stamp.
• Korak 2. PPU platitelja odmah šalje SCTInst transakciju u CSM (Mehanizam obračuna i namirenja). Ovim
slanjem transakcije PPU platitelja daje autorizaciju CSM-u da rezervira sredstava na obračunskom računu
PPU platitelja radi izvršenja SCTInst transakcije. Na ovaj način garantira se da će namira biti provedena.
CSM odmah rezervira sredstva na obračunskom računu PPU Platitelja kao pokriće za namiru SCTInst
transakcije.
• Korak 3. CSM odmah šalje SCTInst transakciju PPU primatelja. Zaprimanje ove poruke garantira PPU
primatelja da će transakcija biti namirena ako PPU primatelja u daljnjem procesu prihvati SCTInst
transakciju. PPU primatelja odmah obavlja potrebne provjere i potvrđuje može li izvršiti SCTInst transakciju
odobravanjem računa primatelja sredstava.
• Korak 4. PPU primatelja šalje potvrdu CSM-u kojom potvrđuje: (1) zaprimanje SCTInst transakcije; (2)
može li odmah obraditi SCTInst transakciju (informacija o prihvaćanju) ili ne (informacija o odbijanju). Na
temelju poruka iz koraka 4.: u slučaju informacije o odbijanju: CSM šalje ovu poruku PPU platitelja. CSM
oslobađa rezervirana sredstava na obračunskom računu PPU platitelja / u slučaju informacije o
prihvaćanju CSM obavještava PPU primatelja da je uspješno prihvatio informaciju o prihvaćanju i izvršio
obračun. CSM provodi namiru između PPU platitelja i PPU primatelja.
• Korak 5. Samo u slučaju kada je PPU primatelja poslala informaciju o prihvaćanju i kada je zaprimila
potvrdu da je ova informacija dostavljena CSM-u, PPU primatelja odmah stavlja na raspolaganje sredstava
primatelju. PPU primatelja se oslanja na poruku iz koraka 3. da će namira biti i provedena.
• Korak 6. CSM odmah prosljeđuje informaciju o prihvaćanju ili informaciju o odbijanju PPU platitelja.
U slučaju da PPU platitelja zaprimi informaciju o prihvaćanju, PPU platitelja tereti račun platitelja za iznos
iz SCTInst transakcije (rezervirana u koraku 1.)
• Korak 7. U slučaju da PPU platitelja zaprimi informaciju o odbijanju, odmah obavještava platitelja o
navedenom i oslobađa sredstva rezervirana na računu platitelja (rezervirana u Koraku 1.)
• Funkcija namire CSM-a: Kada je zaprimljena informacija o prihvaćanju, CSM tereti PPU platitelja i
odobrava PPU primatelja za iznos SCTInst transakcije.
HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAĆANJA – HSVP (do 1.1.2023.)
• Platni je sustav za izvršenje međubankovnih plaćanja i namiru platnih transakcija visokih iznosa u
kunama na računima za namirenje banaka kod HNB-a
• Upravitelj i vlasnik: HNB (propisuje standarde, pravila i procedure njegovog rada, donosi
terminski plan i cjenik usluga)
• Sudionici: HNB, poslovne banke, podružnice inozemnih banaka koje djeluju u Hrvatskoj, HBOR i
Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD)
• Namiruju se platne transakcije vezane uz:
– provođenje monetarne politike HNB-a,
– opskrbu banaka gotovinom,
– provođenje transakcija s financijskim instrumentima u korist računa SKDD-a,
– konačne namire drugih platnih sustava i
– ostale međubankovne platne transakcije
• Sudionici – mogu zadavati samo kreditne platne transakcije
• HNB – može zadavati platne transakcije na teret računa svakog od sudionika direktnim transferima
• Obračunski dan HSVP-a: počinje u 7.30 sati i traje do 18.00 sati tekućega radnog dana
• Svaki sudionik ima:
– račun za namiru u HSVP-u za provođenje plaćanja tog sudionika i namiru transakcija
– jedan račun i zadaje platne transakcije samo na teret svog računa
• Pokriće: raspoloživa novčana sredstva i iznos limita (dopušteno negativno stanje na računu)
• HSVP – RTGS sustav
• Namira – tijekom obračunskog dana u realnom vremenu, na bruto načelu (nalog po nalog, u iznosu
na koji glasi, bez međusobnih prebijanja), do visine pokrića na računu za namiru
• Namirena transakcija – prihvaćena i neopoziva
• Platne transakcije razmjenjuju se SWIFT-om
• Nalozi se zadaju s oznakom prioriteta; 1 – najviši, 98 – najniži
HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAĆANJA – STATISTIKA PLATNIH
TRANSAKCIJA
Vrijednost platnih Broj platnih Prosječna vrijednost
transakcija (mil. HRK) transakcija platne transakcije
2010. 4.073.154 279.730 14.561.021

2011. 4.653.352 270.767 17.185.818
2012. 3.573.414 292.027 12.236.588
2013. 3.086.978 302.574 10.202.392
2014. 2.186.512 317.166 6.893.905
2015. 2.497.119 326.628 7.645.147
2016. 2.531.598 397.141 6.374.558
2017. 2.744.900 428.350 6.408.079
2018. 2.937.307 429.847 6.833.378
2019. 2.949.764 495.238 5.956.256
2020. 3.029.086 575.280 5.265.411
2021. 3.153.472 771.176 4.089.173
2022. 3.702.644 1.042.369 3.552.143
Izvor: HNB, Službeni podaci

TARGET-HR
• TARGET-HR je komponenta sustava TARGET kojom upravlja Hrvatska narodna banka.
• Na razini Eurosustava 20. ožujka 2023. uspostavljena je nova konsolidirana platforma T2-T2S i novi
sustav nazvan TARGET i pripadajući servis T2 koji je zamijenio postojeći sustav TARGET2.
• TARGET-HR zamijenio je nacionalnu komponentu sustava TARGET2-HR, koja je započela s radom 1.
veljače 2016.
• TARGET-HR i njegov T2 servis je platni sustav u kojemu se namiruju platne transakcije (nacionalne i
prekogranične) u realnom vremenu u eurima na RTGS načelu za međubankovna plaćanja i plaćanja
klijenata, plaćanja u svrhu provođenja monetarne politike EU-a, monetarnih operacija HNB-a, platne
transakcije u svrhu opskrbe banaka gotovim novcem, platne transakcije u svrhu provođenja transakcija
povezanih sa sudjelovanjem na tržištu kapitala, platne transakcije u svrhu provođenja konačne namire
drugih platnih sustava i ostale platne transakcije.
• Nalozi za plaćanje podnose se na obradu i namiruju pojedinačno, na kontinuiranoj osnovi u novcu
središnje banke, s trenutnom konačnošću namire.
Kako sustav TARGET funkcionira?
• Banka A i banka B imaju račune kod središnje banke.

• Potrebno je provesti plaćanje banke A banci B u eurima.
• Banka A daje nalog za plaćanje sustavu TARGET.
• Račun banke A tereti se za iznos koji se knjiži na računu
banke B. Nalog za plaćanje je namiren.
• Sustav TARGET prenosi informacije o plaćanju banci B.

TARGET-HR
• Sustav TARGET-HR i njegov T2 servis sastoji se od sljedećega:

• ESMIG (engl. Eurosystem Single Market Infrastructure Gateway) jedinstvena je ulazna točka za sve
sudionike sustava TARGET i njihovo povezivanje s uslugama i zajedničkim komponentama sustava
TARGET.
• CLM (engl. Central Liquidity Management) – usluga sustava TARGET-HR za centralizirano praćenje i
upravljanje likvidnošću u kojemu se provode monetarne operacije središnje banke.
• RTGS (engl. RealTime Gross Settlement) ̶ usluga sustava TARGET-HR za provođenje i namiru
međubankovnih plaćanja i plaćanja klijenata banaka te namiru sporednih sustava u realnom vremenu.
Transakcije se namiruju na namjenskim novčanim računima sudionika i/ili podračunima za namiru iz
sporednih sustava.
• Direktni sudionici sustava TARGET-HR jesu HNB, kreditne institucije (banke i štedne banke) sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), SKDD-CCP Smart Clear
d.d. i Financijska agencija kao upravitelj dvaju sporednih sustava – AS (engl. Ancillary System).
ELEKTRONIČKI NOVAC I INSTITUCIJE ZA
ELEKTRONIČKI NOVAC
• Zakon o elektroničkom novcu (NN, br. 64/2018. i 114/2022.)
• Elektronički novac
• Elektronička zamjena (ekvivalent) gotovine, izdan u vrijednosti uplaćenog novca i pohranjen na

elektronskom mediju (kartici) ili u kompjuterskom sustavu
• Elektronički pohranjena novčana vrijednost izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu
izvršavanja platnih transakcija, koju prihvaćaju osobe koje nisu izdavatelji tog elektroničkog novca
• Potraživanje prema izdavatelju koje nastaje nakon što se u platnu karticu pohrani stvarni novac i tek
onda služi za plaćanja
ELEKTRONIČKI NOVAC I INSTITUCIJE ZA
ELEKTRONIČKI NOVAC
• Korištenje mobilnim telefonom ili preko internet računa
• Plaćanja – do iznosa novčane vrijednosti pohranjene na kartici
• Transakcije – za svako izvršeno plaćanje umanjuje se novčana vrijednost pohranjena na kartici
• Izdavatelj elektroničkog novca – mora ga izdati odmah nakon primitka novčanih sredstava, na
zahtjev imatelja elektroničkog novca, obvezan je odmah isplatiti (iskupiti) vrijednost elektroničkog
novca po nominalnoj vrijednosti

• Elektroničkim novcem ne smatra se: novac pohranjen na instrumentima koji se mogu
upotrebljavati za kupnju robe ili usluga samo u prostorima izdavatelja ili samo unutar ograničene
mreže pružatelja usluga kao poklon kartice trgovina ili trgovinskih lanaca
• Izdavatelji: banke, posebne institucije za elektronički novac, Hrvatska narodna banka, središnja i
lokalna država i Europska središnja banka
• Inicijalni kapital – najmanje 360.000 eura u novcu (ne u stvarima ili pravima)
• HNB – izdaje odobrenje za izdavanje elektroničkog novca, vodi registar institucija za elektronički
novac i obavlja nadzor
• Institucija za elektronički novac ne smije: primati depozite ili druga povratna sredstva od javnosti
• Institucija za elektronički novac smije odobravati kredite, samo vezane uz pružanje platnih usluga
koje nisu povezane s izdavanjem elektroničkog novca
• Novčana sredstva primljena u zamjenu za elektronički novac – nisu depoziti

• Institucija za elektronički novac pod izuzećem (ubuduće „mala institucija za elektronički
novac")
– Vodi poslove samo na području Hrvatske
– Izdaje elektronički novac, pruža platne usluge povezanih s njim, obavlja usluge povezane s
izdavanjem elektroničkog novca
– Inicijalni kapital – 119.000 eura
– Dvije kartične kuće i tri mobilna operatera (PBZ CARD, Erste Card Club, Hrvatski Telekom,
VIPnet, Tele2)
• Prepaid kartica
– Osigurano pokriće u visini novčanog iznosa koji korisnik unaprijed uplaćuje izdavatelju kartice
– Unaprijed uplaćeni novac – pohranjen na čipu kartice ili na posebnom netransakcijskom računu
kod izdavatelja
– Plaćanja – mogu se izvršavati do visine novčane vrijednosti kartice
– Izvršena plaćanja – umanjenje evidentirane vrijednosti kartice
– Korisnik njome može plaćati do iznosa preostale novčane vrijednosti
KORIŠTENJE GOTOVINE
• Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma – ograničenje gotovinske naplate za sve
pravne i fizičke osobe
• U RH ograničenje gotovinske naplate na: 10.000 eura (ako prelaze – bezgotovinski)
• Gotovinske (i negotovinske) transakcije fizičkih osoba preko 10.000 eura – banke i drugi obveznici
dužni su obavijestiti Ured za sprečavanje pranja novca
• Jedna transakcija gotovinske naplate u izvozu ne može biti veća od 15.000 eura ili odgovarajuće
protuvrijednosti druge valute. Tako naplaćena strana gotovina mora se položiti u poslovnu banku u
roku od tri radna dana.
• Pri uvozu roba i usluga plaćanja u gotovini moguća su bez ograničenja uz ugovor, račun ili
predračun.
• Za unošenje i iznošenje strane gotovine i kuna preko granice nema ograničenja, ali je fizička osoba
dužna prijaviti cariniku unošenje ili iznošenje gotovine u kunama ili u stranoj valuti u kunskoj
protuvrijednosti iznosa od 10.000 eura ili više.
Zastupljenost platnih kartica potrošača u RH na dan 31. prosinca 2021.
Izvor: HNB, Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, srpanj 2022.
Broj i vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija po vrsti platne kartice, 2021.
Izvor: HNB, Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, srpanj 2022.
MEĐUNARODNI PLATNI PROMET
• Korespondentska (bilateralna) plaćanja obavljaju se u međunarodnom prometu na osnovi sporazuma
dviju banaka po kojem jedna banka obavlja plaćanja i slične usluge za drugu banku.
• Korespondentske banke su inozemne banke preko kojih domaća banka obavlja međunarodna plaćanja i druge
financijske poslove. Ako se plaćanja obavljaju preko međusobno otvorenih tekućih računa (kontokorenta) radi
se o “direktnim korespondentima”, a ako se kreditne i druge operacije obavljaju na osnovi sporazuma, ali bez
otvaranja računa, tada se radi o “indirektnim korespondentima”.
• Ponekad se banke s međusobno otvorenim računima nazivaju “kontokorentnim”, a one ostale
“korespondentskim” bankama.
• Plaćanja preko korespondenata najčešće se izvršavaju reciprocitetno preko nostro i loro računa i uz
međusobno otvorene kreditne linije. Nostro račun na ime naše banke vodi strana banka, a loro ili vostro je
račun strane kod naše banke.

INSTRUMENTI MEĐUNARODNIH PLAĆANJA I OSIGURANJA PLAĆANJA
1. Dokumentarni akreditiv
• Letter of Credit - L/C; Documentary credit; Commercial credit ili Credit
• Instrument domaćih plaćanja, standardiziran, pravno reguliran i široko prihvaćen instrument

plaćanja i osiguranja plaćanja u međunarodnoj razmjeni
• Akreditiv – predstavlja neopozivu i čvrstu obvezu akreditivne banke da u skladu s nalogom i

uputom nalogodavatelja (uvoznika) po urednoj prezentaciji akreditiva od strane korisnika
(izvoznika):
a) plati iznos naveden u akreditivu (akreditiv po viđenju)
b) preuzme obvezu odgođenog plaćanja i plati o dospijeću (akreditiv s odgođenim
plaćanjem)
c) akceptira mjenicu vučenu od strane korisnika i plati je o dospijeću (akceptni akreditiv)
• Akreditivna banka sve obveze može izvršiti sama, može zatražiti potvrdu akreditiva od neke druge
banke, može ovlastiti drugu banku da plati, akceptira mjenicu ili otkupi (negocira) dokumente i/ili
mjenicu na osnovi ugovorenih dokumenata
• Mora biti jasno označeno jesu li raspoloživi uz plaćanje po viđenju, odgođeno plaćanje, akceptiranje
ili negociranje
• Mora se navesti datum isteka roka valjanosti za prezentaciju – rok za honoriranje ili negociranje
• Akreditivi – transakcije odvojene od osnovnih kupoprodajnih i drugih ugovora
• Pravni odnosi nastali unutar akreditivnog posla između nalogodavca, korisnika, akreditivne i drugih
banaka – odvojeni, samostalni pravni odnosi
• U akreditivnom poslovanju banke posluju samo s dokumentima, a ne s robom, uslugama ili
činidbama na koje se dokumenti odnose
• Banke ne preuzimaju nikakvu obvezu ili odgovornost za oblik, dostatnost, točnost, autentičnost ili
pravnu valjanost
• Banke ne preuzimaju nikakve obveze u pogledu opisa, količine, težine, kvalitete, stanja, ambalaže,
isporuke, vrijednosti ili uopće postojanja robe , propuste, platežnu sposobnost, izvršavanje obveza
ili ugled pošiljatelja, prijevoznika, osiguravatelja ili drugih osoba
• Najvažnija funkcija dokumentarnog akreditiva: osiguranje plaćanja kod prodaje na daljinu
• Primjenom se postiže: zaštita interesa i sigurnost i za kupca i za prodavatelja
• Ključne osobe u poslovanju s dokumentarnim akreditivima:
1. Nalogodavac akreditiva (Applicant) je strana na čiji se zahtjev akreditiv otvara. U međunarodnoj

je razmjeni to u pravilu uvoznik koji izdaje nalog svojoj banci da ona ili koja druga banka otvori
akreditiv.
2. Korisnik akreditiva (Beneficiary) je osoba u čiju je korist akreditiv otvoren. Obično je to
prodavatelj – izvoznik koji će urednim predočenjem ugovorenih dokumenata na naplatu i
ispunjenjem ostalih uvjeta iz akreditiva steći pravo naplate akreditivnog iznosa. Prezentacija
(predočenje) podrazumijeva isporuku dokumenata akreditivnoj ili nominiranoj banci. Uredna
prezentacija je ona koja je u skladu s uvjetima akreditiva, Jedinstvenim pravilima i sa standardnom
međunarodnom praksom.
3. Akreditivna banka (Issuing bank) je banka uvoznika, banka izvoznika ili banka u trećoj zemlji, koja
otvara (izdaje) akreditiv na zahtjev nalogodavca i preuzima neopozivu obvezu plaćanja u vlastito
ime.
• Drugi sudionici u akreditivnom poslu: korespondentne banke koje po nalogu akreditivne banke
preuzimaju različite uloge:
• Imenovana – nominirana banka (Nominated bank) – svaka banka koju akreditivna ili potvrđujuća
banka ovlasti da u njihovo ime i za njihov račun izvrši namirenje iz akreditiva koji je dostupan
• Avizirajuća – obavještavajuća banka (Notifying bank) – banka koja obavještava (avizira)
korisnika o akreditivu na zahtjev akreditivne banke slanjem obavijesti o otvorenom akreditivu
• Potvrđujuća – konfirmirajuća banka (The confirming bank) – posrednička banka koja po
ovlaštenju ili na zahtjev akreditivne banke, njenoj obvezi u vlastito ime dodaje svoju potvrdu
akreditiva, čime se prema korisniku čvrsto obvezuje da honorira ili negocira akreditiv po urednoj
prezentaciji
• Isplatna banka (Paying bank) – isplaćuje akreditiv po nalogu akreditivne banke
• Negocirajuća banka (The negotiating bank) – nominirana banka ovlaštena otkupiti mjenice i/ili
uredno prezentirane dokumente, plaćanjem unaprijed korisniku
TIJEK AKREDITIVNOG POSLA
1. Nalogodavatelj akreditiva (kupac, uvoznik) upućuje svojoj banci standardizirani Nalog za otvaranje
akreditiva
1. Akreditivna banka otvara dokumentarni akreditiv slijedeći upute nalogodavca iz naloga za otvaranje i
JP 600 tako da popunjava obrazac akreditiva
– akreditivna banka dostavlja tekst akreditiva korisniku – preko korespondentne banke u zemlji
prodavatelja
1. Uvoznik je izvršio svoju obvezu otvaranja akreditiva tek kada avizirajuća banka posebnim Izvješćem o
otvorenom akreditivu obavijesti izvoznika da mu je otvoren akreditiv unutar roka ugovorenog
kupoprodajnim ugovorom i proslijedi mu uvjete akreditiva
4. Kada primi obavijest o otvaranju akreditiva, izvoznik, ispunjava svoj dio obveze iz kupoprodajnog
ugovora
• nakon što otpremi robu i pribavi sve tražene dokumente, korisnik prezentira dokumente najkasnije
21 kalendarski dan od datuma otpreme ili ne kasnije od datuma isteka valjanosti akreditiva
5. Banka ovlaštena za isplatu ispituje sukladnost primljenih dokumenata s uvjetima akreditiva
• ako dokumenti odgovaraju uvjetima – prosljeđuju se akreditivnoj banci (kupcu) koji tako dolazi u
posjed robe
• domicil akreditiva – mjesto plaćanja akreditiva

• Ako dokumenti nisu izdani u skladu s uvjetima akreditiva – nominirana banka može odbiti
honoriranje ili negociranje (dužna obavijestiti podnositelja dokumenata)
Dokumenti:
• Robni dokumenti – izdaje korisnik akreditiva, najvažniji je račun (trgovačka faktura – Commercial
Invoice)
– ispostavlja korisnik na ime nalogodavca
– valuta i opis robe u fakturi moraju odgovarati onima iz akreditiva
• Transportni – prijevozni dokumenti – teretnica, isprave zračnog, cestovnog, željezničkog

prijevoza, prijevoza unutarnjim plovnim putovima ili prijevozne isprave kombiniranog prijevoza
• Teretnica (Bill of Lading) – izdaje se u jednom originalu ili kao „puni set 3/3“ (ime prijevoznika,
potpisana od strane prijevoznika, agenta ili zapovjednika broda, pokazuje da je roba ukrcana na
imenom označeni brod u ukrcajnoj luci navedenoj u akreditivu)
• Isprave o osiguranju i pokriću (police ili certifikati o osiguranju) – moraju biti izdane i potpisane
od osiguravatelja ili njihovih agenata
– datum isprave o osiguranju ne smije biti kasniji od datuma otpreme, ista valuta kao akreditiv i
pokazuje iznos pokrića
• Ostali dokumenti/uvjerenja koje izdaju državna tijela i ovlaštene specijalizirane institucije

(uvjerenje o porijeklu robe, certifikat težine, certifikat o inspekciji, liste pakiranja, težinske liste,
potvrde o kvaliteti robe, zapisnik o preuzimanju, kurirska potvrda, poštanske potvrde ili potvrda o
otpremi poštom)
• Pojava dokumentarne mjenice/trata

VRSTE AKREDITIVA
• Odlazni (uvozni, nostro) – otvaraju domaći uvoznici u korist inozemnih izvoznika
• Dolazni (izvozni, loro) – otvaraju inozemni uvoznici u korist domaćih izvoznika
• Neopozivi (Irrevocable) – predstavlja čvrstu obvezu akreditivne banke da će ispuniti preuzete
obveze ukoliko su ispunjeni akreditivni uvjeti
• Potvrđeni (konfirmirani) – onaj kojim još neka banka uz akreditivnu preuzima solidarnu
odgovornost i obveze jednake onim koje je preuzela akreditivna banka
– korisno za izvoznika: pruža dodatnu sigurnost; loša strana - visoki trošak potvrđivanja
• Nepotvrđeni – akreditiv kod kojega akreditivna banka izravno izvješćuje korisnika o otvorenom
akreditivu ili ga izvješćuje preko svog korespondenta u zemlji korisnika, a da ovaj ne ulazi ni u kakvu
obvezu prema korisniku
• Prenosivi – prvi korisnik ima pravo banci, koja je pozvana platiti ili akceptirati, izdati uputstva da
akreditiv u cijelosti ili djelomice stavi na raspolaganje jednoj ili nekolicini trećih stranaka (drugih
korisnika)
– potrebno izričito navođenje da je prenosiv
– može se prenijeti samo jednom
– prenošenje nije pogodno ni za kupca ni za banku
– ali pruža (pre)prodavaču mogućnost financiranja i prodaje robe
– bez angažiranja vlastitih sredstava
• Obični (jednokratni) – gase se jednokratnim iskorištenjem akreditivnog iznosa
• Revolving (rotativni) - akreditiv koji se obrće, rotira
– iskorištenjem akreditivnog iznosa ne dolazi do gašenja nego se on vraća na početni iznos
– obnavljanje akreditiva traje dok se ne dostigne utvrđeni maksimalni iznos
– najčešće koristi kod ugovora o uzastopnim isporukama čija je dinamika poznata i raspoređena
tijekom godine
– izbjegava se izdavanje novih naloga za otvaranje
• Po viđenju (gotovinski) – isplaćuju se odmah po prezentaciji dokumenata

• Akreditivi s odgođenim plaćanjem – Terminski akreditivi – između prezentacije dokumenata i
isplate akreditivne vrijednosti mora proći određeno vrijeme
– nepogodni za prodavatelja, proizlaze iz boljeg položaja kupca na tržištu i predstavljaju kreditiranje

kupca
• Podakreditivi (Back-to-back; Kontraakreditivi) – otvaraju se kada akreditiv nije prenosiv ili kad
postoje druge, za korisnika neodgovarajuće okolnosti
– alternativa prenosivom akreditivu
– pojavljuju se dva odvojena akreditiva
– isti akreditiv koristi se za više ustupanja

• Negocijacijski akreditivi – pojavljuju se u poslovnim odnosima sa zemljama Dalekog Istoka i s
angloameričkim područjem
– prodavalac vuče mjenicu na kupca
– Nalog za isplatu (Authority to pay) – prodavatelj vuče mjenicu na banku korespondenta u
svojoj zemlji
• „Packing"akreditivi (akreditivi s „crvenom" i „zelenom" klauzulom) – odstupanje od pravila da

se akreditivni iznos isplaćuje tek poslije prezentacije dokumenata (dio akreditivnog iznosa
isplaćuje se isporučiocu unaprijed, kao predujam)
• Akceptacijski akreditiv – pojavljuje se u poslovnim odnosima s razvijenim zemljama Zapada i

posebno s SAD-om
• Reeksportni akreditivi – pojavljuju se kod uvoza i izvoza u reeksportnim poslovima

– dva akreditiva: loro akreditiv - reeksportnom poduzeću ga otvara kupac, nostro akreditiv – za
reeksportno poduzeće je akreditiv što ga ono otvara svom dobavljaču
• Stand-by akreditiv – pisano obećanje banke (Guarantor/Issuer), izdano na zahtjev njenog
komitenta – nalogodavca u korist treće osobe, da će nalogodavac uredno izvršiti obveze iz
ugovora, ako ih ne izvrši, banka se neopozivo obvezuje da će korisniku isplatiti u akreditivu
navedeni iznos
– ispunjavaju istu svrhu kao bankovne garancije
– sadržajno odgovaraju bankovnoj garanciji "na prvi poziv", na njih se primjenjuju pravila za
akreditive
– u primjeni u SAD-u i Japanu
– služe osiguranju izvršenja obveza dužnika
– kupci njima povećavaju kreditnu sposobnost
– obično vrijede do godinu dana
– mogu se izdati SWIFT-om kao akreditiv ili kao garancija ili kao original garantnog pisma
– instrumenti osiguranja plaćanja, a ne instrumenti plaćanja
– koriste se: u slučajevima prodaje imovine velike vrijednosti, plaćanja robe i usluga u
međunarodnoj trgovini, kao garancija za dobro izvršenje posla, kao garancija završetka
projekta na vrijeme, za povrat avansa i općenito za ispunjenje ugovora
• Primjena dokumentarnog akreditiva u domaćem prometu je moguća, ali je rijetka i šturo
regulirana Zakonom o obveznim odnosima
• Mogu se otvarati u kunama i u stranoj valuti – ako se radi o poslu u koji je uključeno
posredovanje u međunarodnoj trgovini ili je jedna strana u komercijalnom poslu podružnica
strane pravne osobe
DOKUMENTARNA NAPLATA (INKASO POSAO)
• Svako rukovanje banaka financijskim i komercijalnim dokumentima u skladu s primljenim

instrukcijama nalogodavca kojim se ostvaruje njihova naplata i/ili akceptiranje, uručuju
dokumenti uz plaćanje i/ili akceptiranje mjenice ili se isporučuju dokumenti uz druge uvjete
• Financijski dokumenti – trasirane i vlastite mjenice, čekovi, obveznice, priznanice i slični

instrumenti kojima se pribavlja naplata u novcu
• Međunarodna trgovina – komercijalni dokumenti iz poslova izvoza/uvoza: fakture, otpremni

dokumenti, police osiguranja, dokumenti o vlasništvu, uvjerenja o porijeklu robe, liste pakiranja i
drugi dokumenti koji nisu financijski
SUDIONICI:
1. Nalogodavatelj (vjerovnik; prodavatelj; principal) – osoba koja svojoj banci dostavlja

dokumente i povjerava joj posao naplate
2. Dostavna banka (remitent) – banka nalogodavatelja kojoj on povjerava posao i koja ga

provodi preko inozemne naplatne banke
3. Naplatna banka (collecting bank; inkasso banka) – banka kupca, odnosno svaka banka,
osim dostavne, koja naplaćuje dokumente
3a. Prezentirajuća banka (presenting bank) – banka koja dokumente prezentira trasatu
4. Trasat (dužnik, kupac) – osoba kojoj se dokumenti prema uputama nalogodavca prezentiraju i
koja ih je dužna otkupiti
• Nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora (ugovoreno plaćanje dokumentarnom naplatom) slijedi:
1. Izvoznik otprema robu, kompletira dokumente povezane s isporukom i uručuje ih svojoj banci s
preciznim uputama kako će ih naplatiti od uvoznika
2. Izvoznikova banka dostavlja dokumente korespondentnoj banci u uvoznikovoj zemlji i prenosi joj
upute za naplatu
3. Inozemna banka prezentira dokumente uvozniku sama ili preko druge (obično uvoznikove) banke
koju ovlašćuje za prezentiranje
4. Uvoznik iskupljuje dokumente plaćanjem fakturne vrijednosti ili akceptira mjenicu te ih koristi za
preuzimanje i raspolaganje robom
5. Kada inozemna naplatna banka primi plaćanje, naplaćeni iznos prosljeđuje izvoznikovoj banci, a ova
primljeni iznos odobrava računu izvoznika
• Klauzule za uručenje komercijalnih papira:
• Dokumenti uz plaćanje (D/P – Documents Against Payment, ili u SAD-u CAD – Cash Against
Documents) – u slučaju kada naplata ne obuhvaća mjenicu već se instrukcijom zahtijeva da se
dokumenti uruče uz plaćanje
• Dokumenti uz akcept (D/A – Documents Against Acceptance) – u slučajevima kada izvoznik

kreditira uvoznika pa naplata uključuje trasiranu mjenicu
– dokumenti se uručuju roku 30, 60 ili 90 dana
• Uz garanciju uvoznikove banke – kojom ona obećava izvozniku da će ona sama platiti fakturni
iznos ako joj on dostavi zahtijevane dokumente, kod većih i rizičnijih poslova – Neopozivi
potvrđeni nalog za plaćanje – Irrevocable confirmed payment order
VRSTE
• Nostro inkaso – hrvatski uvoznik daje nalog svojoj poslovnoj banci da dokumente izruči
inozemnom kupcu uz uvjet plaćanja ili akceptiranja mjenice
• Loro inkaso – inozemna banka (banka prodavatelja) nalaže našoj banci da dokumente uruči
kupcu u Hrvatskoj, uz uvjet da ih on plati ili da akceptira na njega vučenu mjenicu
• Dokumentarnom naplatom dokazuje se pravo na robu (robni inkaso) ili pravo na neku drugu
tražbinu (nerobni inkaso)
• Robni (dokumentarni) inkaso – naplaćuju se komercijalni papiri sami ili zajedno s

vrijednosnim papirima
• Nerobni inkaso (čisti inkaso) – naplata vrijednosnih papira koju ne prate komercijalni papiri
MEĐUNARODNA BANKOVNA DOZNAKA
• Instrument međunarodnih plaćanja kojim banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj
korespondentnoj banci isplatu nekog novčanog iznosa stranoj pravnoj ili fizičkoj osobi
• Trgovački vanjskotrgovinski poslovi – doznakom uvoznik izdaje nalog svojoj banci da iz pokrića ,
plati njegovom inozemnom dobavljaču – izvozniku
• Plaćanje – bezgotovinski, prijenosom deviznih sredstava zaduženjem bankovnog računa

rezidenta i odobrenjem računu nerezidenta
• Naloga za plaćanje u inozemstvu – propisani obrazac za plaćanje doznakom u inozemstvu
• Koristi se između partnera s uhodanim poslovnim vezama i međusobnom povjerenju
• Rizičan, široko primjenjivan instrument međunarodnih plaćanja (trgovačko poslovanje i robno

plaćanje)
Slučajevi kada je rizik neplaćanja prihvatljiv ili ga nema:
• kada se radi o manjim iznosima pa je rizik prihvatljiv
• kada je roba već isporučena i nema protučinidbe
• za plaćanje ugovorenog avansa prije isporuke
• za plaćanja unaprijed ako je tako ugovoreno
• za plaćanja dospjelih rata kredita
• doznake po drugim instrumentima jer je njima već pokriven rizik (akreditiv, inkaso)
VRSTE
• Nerobne doznake/nerobni poslovi – doznakom se plaćaju manji troškovi usluga u međunarodnom

prometu, koriste se za slanje novčanih darova, stipendija, nasljeđivanja, pomoći i potpora, za
isplate dobitaka u igrama na sreću, itd.
• Nastro doznaka – domaća pravna ili fizička osoba nalaže domaćoj banci da izvrši plaćanje
inozemnom korisniku
• Loro doznaka – obavlja se naplata prema nalogu iz inozemstva u korist domaće osobe
• Uvjetna doznaka – isplata se uvjetuje nekom činidbom - predajom mjenica, priznanica, računa,
garancija ili određenih isprava čime se povećava sigurnost plaćanja doznakom
• Bezuvjetna doznaka – obavljanje isplata bez ikakvih uvjeta

KREDITNO PISMO (LETTER OF CREDIT)
• Instrument međunarodnih plaćanja u obliku pisma kojim banka iz jedne zemlje poziva inozemnu
banku da korisniku pisma u cjelini ili djelomice isplati iznos naveden u pismu
1. Komercijalno (trgovačko) kreditno pismo (Commercial Letter of Credit – CLC) - izdaju banke u
ime i za račun kupca - uvoznika, korisnik je prodavatelj - izvoznik, kojeg ovlašćuju da na banku
izdavatelja vuče mjenicu plativu po viđenju ili terminski i da je zajedno sa uvjetovanim
dokumentima prezentira na otkup banci u svojoj zemlji
• Cirkularno trgovačko kreditno pismo (CCLC) - nije naznačena posrednička banka već korisnik
uvjetovane isprave zajedno s trasiranom mjenicom prezentira na otkup bilo kojoj banci u svojoj
zemlji
• Specijalno trgovačko kreditno pismo - navodi se točno određena banka u zemlji izvoznika kojoj
korisnik može dokumente s mjenicom podnijeti na naplatu
2. Putničko kreditno pismo (Traveller's Letter of Credit) – banke izdaju građanima na osnovi
depozita ili odobrene kreditne linije za pokriće troškova putovanja i njihovog duljeg zadržavanja u
inozemstvu
BANKOVNA GARANCIJA
• Garancija – noviji instrument osiguranja izvršenja ugovorenih obveza
• Netko garantira korisniku garancije da će osoba po čijem je nalogu garancija izdana, u

ugovorenom roku ispuniti obveze prema korisniku i, ukoliko ih on ne izvrši, izvršit će ih sam garant
• Bankovna garancija – banka se neopozivo obvezuje korisniku garancije da će mu nalogodavac

garancije u ugovorenom roku ispuniti obveze navedene u garanciji i ukoliko ih ne ispuni, ona će
platiti novčani iznos na koji garancija glasi
• Najčešće korištene: garancije na prvi poziv (,,na poziv", "bez prigovora")

JAMSTVO I GARANCIJA
• Jamstvo - banka se obvezuje vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika iz

osnovnog posla ako to glavni dužnik ne učini
• Obveza banke: sporedna i subsidijarna
• Razlika u odnosu na bankovnu garanciju koja je: apstraktna, samostalna obveza banke neovisna
i odvojena od osnovnog odnosa između dužnika i vjerovnika
• Bankovna garancija nije instrument plaćanja; služi kao sredstvo osiguranja plaćanja i izvršenja
ugovornih obaveza stranaka
OSOBE U POSLOVANJU S GARANCIJAMA
1. Nalogodavac garancije – na njegov zahtjev banka izdaje garanciju, najčešće dužnik koji se
svom poslovnom partneru obvezao da će izvršenje njegovih obveza iz ugovora garantirati banka
1. Banka garant – na zahtjev nalogodavca izdaje garanciju kojom korisniku garantira da će

nalogodavac garancije izvršiti u ugovorenom roku sve obveze navedene u garanciji
1. Korisnik garancije – vjerovnik iz osnovnog posla koji dobivanjem bankovne garancije stječe
potraživanje prema banci garantu u okviru njezinih obveza iz teksta garancije
ELEMENTI BANKOVNE GARANCIJE
• Izdaje se u pisanom obliku – garantno pismo

• Oblik i sadržaj nisu propisani, ovise o volji stranaka
• Bitni elementi:
1. Imena i sjedišta banke garanta, korisnika garancije i nalogodavatelja
2. Sadržaj garancije – tekst izvire iz osnovnog ugovora i utvrđuje se dogovorom svih sudionika
3. Rokovi u garanciji – izričito se navodi datum početka važenja garancije
• rok važenja – usklađuje se s rokom izvršenja obveze dužnika u poslu za koji se izdaje, s tim da
je rok trajanja garancije redovito dulji
• dan prestanka važnosti – određuje se datumom ili nastupom nekih okolnosti
• rok za plaćanje garancije obično je nekoliko dana nakon podnošenja zahtjeva
4. Iznos garancije – novčani iznos i valuta plaćanja
• Sporedni elementi: mjesto i datum izdavanja, broj bankovne garancije, odredba o vraćanju
garancije
VRSTE GARANCIJA
• Obična (čista) bankovna garancija – banka garant jamči korisniku garancije da će svoju obvezu
izvršiti u potpunosti ukoliko nalogodavac ne izvrši svoju obvezu
• Solidarna bankovna garancija – nalogodavac i banka garant obvezuju se za preuzete obveze
solidarno
• Bezuvjetna bankovna garancija – banka garant preuzima obveze samostalno, neopozivo i bez
uvjeta
• Uvjetna bankovna garancija – korisnik je prije korištenja obvezan ispuniti neke uvjete (pisani zahtjev
za naplatu, određeni dokumenti i potvrde o izvršnim radovima, dokazi o kvaliteti robe)
• Izravne – direktne garancije – banke izdaju izravno korisniku kojeg je odredio nalogodavatelj, a
moguća korespodentna banka samo obavještava korisnika o otvorenoj garanciji, uručuje mu
garanciju, ali ne preuzima obveze po garanciji
• Neizravna – indirektna garancija – prva banka garantira posredno tako da angažira drugu banku da
ona izda svoju garanciju (kontragaranciju) korisniku
• Pokrivene garancije – posredne garancije koje izdaje inozemna banka kod kojih se ona ne
zadovoljava kontragarancijom već traži pokriće unaprijed
• Nepokrivena garancija – banka koja izdaje garanciju zadovoljava se kontragarancijom ili na

osnovi dobrih kontokorentnih odnosa odobrava limit do kojeg izdaje garancije bez pokrića
• Prenosiva – garant ju na zahtjev korisnika može staviti na raspolaganje novom korisniku,

prenosiva samo ako je to u njoj izričito navedeno, može se prenijeti više puta
• Nostro garancije – izdaju domaće banke i njima garantiraju korisniku garancije za obveze svog
klijenta
• Loro garancije – izdaju inozemne banke, a naša ih banka zaprima i prosljeđuje korisniku u
Hrvatskoj
• Kontragarancija – protugarancija
– obveza prve banke (kontragaranta) drugoj banci (garantu) da će platiti iznose koje ova bude
dužna platiti po izdanoj garanciji
– veći i specijalni vanjskotrgovinski poslovi (licitacije, izvršenje ugovora, davanje avansa)
– koriste se kada je: inozemnim propisima određeno da bankovne garancije moraju izdati
domaće banke ili u slučajevima kada korisnik ima više povjerenja u domaće banke
– nije prenosiva
• Supergarancija
– javlja se kada pored banke garanta obvezu isplate garancijskog iznosa garantira i neka druga
banka
– izdaje se na originalnoj garanciji u obliku izjave da druga banka neopozivo preuzima sve
obveze na već izdanoj garanciji ili kao posebna samostalna garancija
– koristi se kada korisnik garancije nema puno povjerenja u banku garanta i traži dodatno
osiguranje
– Potvrđena obveza iz garancije – korisnik može svoje zahtjeve iz nje podnijeti bilo garantu bilo
banci koja ju je potvrdila
– Nepotvrđena – prenosi se korisniku bez preuzimanja obveze banke koja garanciju uručuje ili o
njoj obavještava
GARANCIJE ZA FINANCIJSKE I ZA NEFINANCIJSKE OBVEZE
• Platežna garancija (kreditna, financijska, novčana) – obveze glavnog dužnika i banke garanta
odnose se na plaćanje, izražene su u novcu i isplaćuju se u novcu
• Banka garantira da će glavni dužnik platiti svoju obvezu prema ugovoru i u ugovorenom roku, ako
ne plati, platit će banka
Garancije za plaćanje:
• garancije za plaćanje uvoza sirovina, repromaterijala i opreme na kredit

• garancije za nabavku strojeva i građevinske mehanizacije na kredit
• garancije za korištenje financijskih, robnih kredita i kreditnih linija od banaka i drugih financijskih
institucija
• garancije za polaganje depozita
• garancije za plaćanje carinskih obveza
• Činidbena bankovna garancija – banka garantira da će glavni dužnik obaviti neki posao ili činidbu
onako kako je ugovoreno, ako ga ne obavi, banka će korisniku garancije isplatiti iznos novca
naveden u garanciji
• Banka ne garantira plaćanje, već preuzima obvezu isplate ugovorenog iznosa novca kao
nadoknadu za štetu
Činidbene garancije:
• Ponudbena garancija (Tender Guarantee) – banka naručitelju posla – investitoru garantira da će

mu platiti manji postotak od planirane vrijednosti posla kao odštetu ako nalogodavac garancije
dobije posao, od njega odustane ili ne dostavi dodatne garancije
• Garancija za ozbiljnost ponude – banka garantira korisniku garancije isplatu novčane naknade
ako nalogodavac opozove ili izmijeni ponudu poslije roka za dostavu ponuda
• Garancija za dobro izvršenje posla (Performance guarantee) – banka garantira korisniku da će njen
komitent izvršiti ugovoreni posao pravodobno i kvalitetno
– koriste se kod isporuka robe ili usluge, isporuke i instaliranja opreme ili izgradnje krupnih objekata
• Garancija za otklanjanje nedostataka u garantnom roku (Warranty guarantee) – banka korisniku

garantira da će nalogodavac o svom trošku u ugovorenom roku održavati kvalitetu objekta i otklanjati
nedostatke za vrijeme garantnog roka
• Garancija za povrat primljenih – zadržanih iznosa – kod izvođenja investicijskih radova investitori
uobičajeno zadržavaju određeni iznos od svake obračunate situacije kao sigurnosni polog za dobro izvršenje
posla
• Garancija za povrat predujma - avansa (Advance payment guarantee) – javlja se u slučajevima kada
naručitelj posla unaprijed isplati dobavljaču ili izvršitelju radova određeni postotak vrijednosti posla
– banka garantira naručitelju posla da će mu dobavljač vratiti avans, ako ne izvrši ugovorom preuzete
obveze
• Garancija za vraćanje povratne ambalaže – banka garantira da će kupac robe vratiti primljenu povratnu
ambalažu, a ako ne, banka će nadoknaditi prodavatelju štetu u visini vrijednosti nevraćene povratne ambalaže
• Garancija za vraćanje transportnih sredstava – banka se obvezuje da će kupac robe vratiti inozemnom
partneru transportna sredstva i, ukoliko on to o ugovorenom roku ne učini, banka će dobavljaču nadoknaditi
njihovu vrijednost
• Špediterska garancija – banka garantira brodaru da će mu domaći uvoznik ili njegov špediter u ugovorenom
roku predati teretnicu koja nije predana prilikom preuzimanja robe
• Konsignacijska garancija – banka garantira inozemnom vlasniku robe na konsignacijskom skladištu

(principalu) da će mu zastupničko poduzeće platiti za robu prodanu s konsignacijskog skladišta ili vratiti
neprodanu robu ukoliko prestane ugovor o zastupanju
• Carinska garancija – banka izdaje u korist carinske uprave i garantira joj da će uvoznik privremeno uvezene
strojeve, mehanizaciju, opremu ili robu vratiti u inozemstvo po završetku poslova u zemlji, odnosno da će, ako
ih zadrži, platiti propisanu carinu
• Garancija za uredno plaćanje leasinga – banka korisniku garancije jamči da će nalogodavac uredno
podmirivati obveze po najmu - financijskom leasingu
• Garancija za plaćanje goriva u međunarodnom prometu – banka korisniku jamči da će nalogodavac uredno
podmirivati troškove goriva u međunarodnom prometu
KLIRING U MEĐUDRŽAVNIM PLAĆANJIMA
• Model centraliziranih međudržavnih plaćanja na osnovi zaključenih klirinških sporazuma između

dviju ili više država
• Međunarodni kliring – kompenziranje vrijednosti uvoza vrijednošću izvoza između zemalja

ugovornica ili prebijanje međusobnih dugovanja i potraživanja država preko klirinškog računa bez
upotrebe deviza
• U uvjetima neravnoteža u platnim bilancama
• Dvije (ili više) zemlje sporazumijevaju se da se plaćanja između njih s osnove uvoza i izvoza robe i
usluga obavljaju obračunom i prijebojem uzajamnih potraživanja i dugovanja, uz isključenje
stvarnih (efektivnih) plaćanja konvertibilnim devizama
• Klirinški saldo (rezultat prijeboja po isteku ugovora) – likvidira se isporukama robe i usluga ili u
konvertibilnim valutama
• Obračun između zemalja – centralizirano nacionalno obračunsko središte u središnjoj banci ili u
posebnoj instituciji
• Valuta plaćanja – nacionalna valuta
• Valuta obračuna – klirinška valuta – služi samo kao jedinica obračuna između zemalja i u njoj se
plaćanja ne podmiruju
– valuta jedne od zemalja ugovornica, valute obje zemlje, ali najčešće - neka od vodećih valuta
treće zemlje
VRSTE
• Čisti kliring – formira se klirinški red po kojem domaći izvoznici kronološki naplaćuju protuvrijednost
izvoza tek kada domaći uvoznici plate uvoz robe iz druge zemlje ugovornice u domaćoj valuti
• Totalni kliring – sva ugovorena plaćanja obavljaju se bez ograničenja do visine manipulativnog
kredita
– Problem neravnoteže u razmjeni rješava se reciprocitetnim, beskamatnim i obnavljajućim
manipulativnim kreditom (swing, respiro, plafon) 🡪 zemlji ugovornici omogućava da uđe u
dug po klirinškom računu do dogovorenog limita
– uvoznicima omogućava uvoz i prije nego izvoznici ostvare izvoz
• Robni kliring – najzastupljeniji prema vrsti plaćanja
• Nerobni kliring – za nerobni promet (transport, turizam i sl.)
• Mješoviti kliring – ako se kroz njega obavljaju robna i nerobna plaćanja
• KombiniranI kliring – postoji više računa (robni, krediti i zajmovi, netrgovački poslovi) po kojima se
obavlja obračun
PLATNE KARTICE
• Općeprihvaćeni personalizirani instrumenti bezgotovinskih plaćanja
• Služe i kao pogodno sredstvo kratkoročnog potrošačkog kreditiranja
• Omogućavaju plaćanje fizičkim prezentiranjem kartice na prodajnom mjestu na daljinu bez fizičkog
korištenja kartice, podizanje gotovine i korištenje drugih usluga na bankomatu ili drugom
samoposlužnom uređaju
• Vrste: one koje služe za plaćanje robe ili usluga, za podizanje gotovog novca, za pohranu e-novca i
kao čekovna jamstvo
• Kartične sheme – predstavljaju skup pravila i postupaka prema kojima se kartice izdaju, koriste i
procesuiraju
• Izdaju kartične kuće, vlasništvo su izdavatelja i nisu prenosive
• Koristi za izdavatelja: od članarine i upisnine, od naknada, kamata na kredite, zateznih kamata i dr.
• Korisnici – fizičke ili pravne osobe kojima izdavatelji temeljem zahtjeva (pristupnice) izdaju karticu
pod uvjetima utvrđenim ugovorom
• Motivi korištenja kartice: prednosti bezgotovinskog plaćanja, mogućnost korištenja kredita,

smanjenje rizika krađe i zlouporabe papirnog novca i čekova, cjelodnevna mogućnost plaćanja, lak
pristup novcu, mogućnost kupovine preko interneta, prestiž
• Prodajno mjesto – poslovni subjekt s kojim izdavatelj ugovori korištenje kartice, o čemu je korisnik
obaviješten naljepnicom na ulazu
• Korištenje kartica: na tradicionalnim trgovinskim prodajnim mjestima, bankomatima, internetu i

mobilnim telefonom
• Izdaju se na osnovi pokrića na transakcijskom ili na posebnom kartičnom računu, kredita,

povjerenja stečenog na prethodnoj strogoj provjeri platne sposobnosti korisnika
Vrste prema vremenu izmirenja troškova:
1. Platne kartice s odgodom plaćanja – postoji vremenski razmak od transakcije do konačnog izmirenja
obveze od strane korisnika kartice
– Korisnik pri upotrebi kartice ne mora imati pokriće, troškovi stvoreni tijekom određenog razdoblja
zaračunavaju se i namiruju na kraju tog razdoblja
• Kreditne kartice – korisnik u trenutku njenog korištenja nema pokriće na računu plaćanja već mu je izdavatelj
odobrio kredit za plaćanja kreditnom karticom tijekom određenog razdoblja (kreditni limit)
• Revolving kreditne kartice – omogućavaju korisniku plaćanja i podizanje gotovine do visine odobrenog kredita
• Debitne kartice s odgođenom naplatom – banka omogućava korisniku beskamatni kredit i plaćanje do
ugovorenog limita, a iznos ukupnih troškova stvorenih upotrebom kartice banka će naplatiti na dan dospijeća
plaćanja terećenjem transakcijskog računa korisnika u banci
• Charge kartice – izdaju nebankovne institucije i omogućuju korisniku plaćanje karticom do visine utvrđenog
limita
2. Debitne kartice – alternativa gotovini i čekovima
• omogućavaju korisnicima plaćanje ili povlačenje gotovine direktnim terećenjem njihovog
transakcijskog računa kod banke u trenutku nastanka transakcije, do visine salda na računu ili do
odobrenog prekoračenja
3. Kartice s plaćanjem unaprijed (,,prepaid") – pokriće za izvršenje transakcije je novčana

vrijednost koju je korisnik unaprijed uplatio izdavatelju kartice
• uplaćeni novac pohranjen na čipu kartice ili na posebnom računu kod izdavatelja
• magnetska kartica – ima magnetsku traku koja sadrži podatke o korisniku, osobni PIN i broj
računa
• transakcije – pomoću uređaja koji čita podatke na magnetskoj traci, provjerava PIN, učitava broj
računa i uspostavlja telefonsku vezu sa središnjim računalom, a nakon toga se obavlja transakcija
• „Pametne" (,,smart", čip) kartice – plastično kućište s čipovima u kojima se pohranjuje
elektronički novac (e-money) ili služe za verifikaciju PIN-a i autorizaciju kupnje
• Affinity kartice – platne kartice kod kojih izdavatelj dio prihoda od članarine ili od zarade ustupa
organizaciji s kojom je sklopio ugovor
• Co-branding kartice – izdaju se u suradnji s izabranim tvrtkama i udruženjima uz posebne

pogodnosti za korisnike kartice
• S obzirom na izdavatelja: bankovne – izdaju banke i nebankovne kartice izdaju nefinancijske

tvrtke
• Prema korisnicima: opće – izdaju se građanima za privatne svrhe i poslovne (company,

business) – izdaju se poslovnim subjektima, a njima se koriste njihovi zaposlenici za plaćanje
troškova povezanih s poslovanjem
ČEK, MJENICA, ZADUŽNICA
ČEK
• Zakon o čeku
• Elektronički ili zamjenski ček – papirni ček se skeniranjem konvertira u elektronički oblik i kao
slika prenosi elektronički, a na naplatu se prezentira ispisani zamjenski ček, čime je omogućena
elektronička obrada čeka
• Njegova važnost dramatično se smanjuje – širenjem platnih kartica i elektroničkih plaćanja, u

većini europskih zemalja potpuno napušteni
• Zamijenile ga debitne kartice plaćanjima na prodajnim mjestima
• Najčešći motiv primjene bio je to što se račun izdavatelja nije teretio prilikom izdavanja čeka već
tek nakon nekoliko dana
• Ček je vrijednosni papir izdan u formi propisanoj zakonom, kojim trasant (izdatnik) čeka nalaže
trasatu – uobičajeno kreditnoj instituciji, isplatu u čeku navedenog iznosa novca imaocu čeka –
remitentu
• Bitni sastojci (potrepštine) čeka:

1. oznaka da je ček,
2. bezuvjetni uput/nalog trasatu da plati
3. ime onoga koji treba platiti – trasata
4. mjesto gdje treba platiti
5. oznaka dana i mjesta izdanja čeka
6. potpis trasanta – izdavatelja
• Nebitne potrepštine: oznaka remitenta, oznaka naredbe kao mogućnosti prijenosa ili rekta
klauzule, oznaka "donosiocu", oznaka "samo za obračun" i sl.
• Ček plativ u zemlji – trasira se samo na banku (kreditnu instituciju), trasant i remitent mogu biti
fizičke i pravne osobe
• Ček plativ izvan zemlje – može se trasirati i na druge osobe
• Ček se izdaje u pisanom obliku i vuče (trasira) na banku (kreditnu instituciju) kod koje izdatnik čeka
ima pokriće s kojim može raspolagati
• Osoba koja izdaje ček – ima u banci transakcijski (tekući ili čekovni) račun na kojem mora imati
dovoljno pokriće za isplatu izdanih čekova (depozitni čekovi)
• Izdavanje čekova do visine kontokorentnog kredita (prekoračenje) koji je banka prethodno odobrila
korisniku računa (kreditni čekovi - ,,overchecks”)
• Ček koji se mora platiti u našoj zemlji mora se trasatu podnijeti na isplatu računajući od dana
izdanja u roku osam dana ako je mjesto izdanja i plaćanja u našoj zemlji isto (mjesni ček)
• Udaljeni ček (mjesto izdanja različito od mjesta plaćanja) – rokovi: petnaest dana ako su to različita
mjesta, dvadeset dana ako je ček izdan u bilo kojoj europskoj zemlji i šezdeset dana ako je ček
izdan u bilo kojoj izvaneuropskoj zemlji
• Plaća se po viđenju – prezentaciji
• Ako je odbijena isplata čeka koji je podnesen na vrijeme, imatelj čeka može ostvariti regres
(zavratu) zbog neisplate (uskrate, nehonoriranja) protiv indosanata, trasanta i avalista pojedinačno
ili zajedno
• Vrste s obzirom na osobu korisnika:

– Ček na ime – sadrži samo ime /naziv korisnika
– Ček na donositelja – plativ je svakome tko ga posjeduje, prenosi se jednostavnom predajom
iz ruke u ruku
– Ček na naredbu – uz ime korisnika sadrži i klauzulu naredbe (,,platite po naredbi osobe... "),
čime je ovlašten da svoje pravo iz čeka može naleđem (indosamentom) prenijeti na drugog
korisnika
• Čekovna prava prenose se žiriranjem ili indosiranjem na naleđu ili dometku (alonžu) čeka
• Indosament (indosman) – uobičajeni način prijenosa vrijednosnih papira po naredbi, omogućava

se njihov stalni prijenos na nove vjerovnike (lanac indosamenata)
• Nepotpuni (bianco ili bijeli) indosament – sadrži samo potpis indosanta na poleđini čeka
• Potpuni indosament – remitent prijenosnom izjavom na poleđini čeka kao indosant ispisuje puni
naziv novog stečnika (indosatara) i potpisuje se ispod klauzule prijenosa
• Rekta ček – sadrži posebnu klauzulu kojom trasant zabranjuje prijenos čeka indosamentom, kako
bi se spriječila njegova nezakonita naplata, može se prenijeti na drugu osobu samo ustupom
(cesijom)
• Ček se ne akceptira
• Isplata čeka može se za cijelu čekovnu svotu ili za jedan njezin dio osigurati jamstvom (avalom)
bili koje treće osobe, izuzimajući trasata
IZABRANE VRSTE ČEKOVA
• Putni (traveller's) čekovi – kreirani kao zamjena za gotovinu u međunarodnom turističkom i poslovnom
prometu
– izdavale su ih banke i veće turističke agencije (American Express, Thomas Cook), glasili na okrugle iznose
vodećih valuta
– euroček: koristio se u Europi
– nestali sa širenjem platnih kartica
• Prekriženi, krosirani, barirani ček – s prednje strane prekrižen dvjema usporednim crtama i može se naplatiti
samo preko bankovnog računa
• Obračunski ček – izrazom "samo za obračun" napisanim na prednjoj strani čeka trasant ili drugi imatelj čeka
zabranjuje da se ček isplati u gotovini
• Prijenosni ček ili virmanski nalog – korisnik transakcijskog računa nalaže banci da neki iznos novca prenese s
njegova računa na račun njegovog vjerovnika
• Razlika između obračunskog i prijenosnog čeka: obračunski ček može u prometu cirkulirati korištenjem
indosamenta, a prijenosni ne, obračunski ček u tekstu sadrži klauzulu da je ček, dok prijenosni ček nema tu
klauzulu
• Cirkularni ček – izdaje banka komitentu koji ima kod nje pokriće, uz ovlaštenje da ga naplati kod
njenih podružnica ili banaka korespondenata
• Certificiran ček – banka potvrđuje da izdatnik čeka na računu ima dovoljno pokriće
• Limitirani ček - banka – trasat utvrđuje maksimalni iznos do koje se čekovi mogu ispostavljati i do
tog iznosa preuzima obvezu isplate korisnicima
• Nelimitirani ček – njihovi izdatnici izdaju ih bez ikakva ograničenja ovisno o raspoloživom saldu na
računima kod banke-trasata
• Blagajnički ček (bank draft, "teller's ili cashier's cheque", banker's cheque) banke iz SAD-a, Velike
Britanije i članica Commonwealtha vuku na sebe
• Pretjerano veliki čekovi – koriste se u javnim događanjima kod donacija ili nagrađivanja
MJENICA
• Kreditni instrument, široko korišten u financiranju trgovine odgodom plaćanja ili prodajom
nedospjelog mjeničnog potraživanja diskontom mjenice
• Sposobnost prenošenja (indosiranja) – služi kao zamjenica novca (novčani surogat) i sredstvo
plaćanja
• Zakonska strogost – pogodan instrument osiguranja tražbina
• Mjenična prava – ne mogu se ostvarivati bez mjenice kao isprave
• Forma nije propisana – koriste se službeni obrasci – mjenični blanketi

• S obzirom na osobe koje trebaju ispuniti mjeničnu obvezu: trasirana i vlastita (sola) mjenica
• Trasirana (trata ili tuđa, vučena) – bezuvjetni pisani nalog izdan u zakonski propisanom obliku
– izdatnik mjenice (trasant) poziva određenu osobu (trasata) da isplati trećoj osobi kao
mjeničnom vjerovniku (remitentu), po njegovoj naredbi ili donositelju određenu svotu novca u
skladu s uvjetima iz mjenice
• Vlastita ili sola – izdavatelj se sam bezuvjetno obvezuje isplatiti određenu svotu novca remitentu
ili po njegovoj naredbi nekom drugom imaocu mjenice
– obvezno mora sadržavati bezuvjetno obećanje izdavatelja da će sam platiti mjenični iznos
remitentu
– sadrži jednu obveznu potrepštinu manje od trasirane mjenice
– izdaje i potpisuje izdavatelj
MJENIČNE POTREPŠTINE
BITNE POTREPŠTINE:
• Oznaka da je mjenica
• Bezuvjetni uput da se plati određena svota novca
• Ime osobe koja treba platiti (trasat)
• Označenje dospjelosti kada mjenicu treba platiti
• Mjesto gdje se plaćanje treba obaviti
• Ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent)
• Označenje dana i mjesta izdanja mjenice
• Potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant)
NEBITNE (DODATNE) POTREPŠTINE:

• klauzula valute, klauzula pokrića, izvještajna avizo klauzula, klauzula "po naredbi", rekta klauzula,
kamatna klauzula, oznake "bez protesta" ili "bez troškova", oznaka duplikata
MJENIČNO – PRAVNE ČINIDBE
• Prihvat (akcept) mjenice – pisana izjava formalnopravnog prihvata obveze kod trasirane mjenice
koja služi dodatnom ojačanju mjenične obveze
• Trasat se naziva akceptant (prihvatnik) – kada prihvati trasiranu mjenicu i postaje glavni mjenični
dužnik
• Prihvat mjenice izražava se na licu mjenice izjavom: "prihvaćena", “primljena", “priznajem",

"akceptirano" ili dr.
• Bankovni akcept (B/A) – nastaje prihvatom mjenice vučene na banku

– banka daje akcept na mjenici jer ju je kao takvu označio trasant, indosant ili avalist
– kada mjenicu akceptira banka – posebno vrijedni bankovni akcept (B/A)
– bezuvjetno obećanje banke da će određenog dana isplatiti mjenični iznos svakom zakonitom
držaocu mjenice
• Akceptom – banka daje mjenici kvalitetu prvoklasnog novčanog surogata – sredstva plaćanja i
kreditnog instrumenta
• Mjenicu s akceptom banke – trasant koristi za plaćanje kupljene robe ili usluge ili za sigurnije i brže
dobivanje eskontnog kredita kod neke druge domaće ili strane banke
• Ugovor o jamstvu – jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu
dužnika, ako to ovaj ne učini
• Mjenično jamstvo ili aval – neka osoba svojim potpisom na mjenici jamči da će onaj za koga
jamči ispuniti svoju mjeničnu obvezu
• Avalist (mjenični jamac) daje aval na licu mjenice ili na njenom dodatku: “per aval", “kao aval“, “kao
jamac", “kao avalista (garant) za ... “
• Mjenično jamstvo daju banke i poduzeća, ali mogu i svi ostali
• Povjerenje u dani aval ovisi o bonitetu avalista
• Aval se može dati i na trasiranoj i na vlastitoj mjenici – povećava se prometna sposobnost
• Domiciliranje mjenice – trasant kao domicilijant u mjenici upisuje klauzulu domicila imenujući
osobu (domiciliat) koja će kao punomoćnik i treća osoba u ime i za račun trasata isplatiti
remitenta
• Odbijanje akceptiranja ili isplate mora se utvrditi javnom ispravom – protest
• Imatelj mjenice može ostvariti regres protiv indosanata, trasanta i ostalih obveznika o
dospjelosti – ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelomično i prije dospjelosti
• Dospjelost mjenice – dan kada njezin imatelj ima pravo prezentirati mjenicu dužniku radi naplate
• Vjerovnik sam podnosi mjenicu na naplatu glavnom dužniku, tj. trasatu, odnosno akceptantu
• Pokazna ili mjenica po viđenju (a vista) plativa je čim se podnese
• Ako ništa ne piše o dospjelosti, mjenica dospijeva po viđenju
• Mjenica može dospijevati na određeni dan (dnevne mjenice) po kalendaru koji vrijedi u mjestu
plaćanja
• Osoba kojoj je mjenica nestala može sudu u mjestu plaćanja predložiti amortizaciju mjenice
• Indosant (žirant) – prenositelj prava i odgovara indosataru (žirataru) kao novom korisniku da će
mjenica biti akceptirana i isplaćena
– može zabraniti da se mjenica dalje indosira
– prvi indosant je uvijek remitent
• Indosament mjenice – postupak kojim se prenose sva prava koja iz nje proistječu
• Može biti:
1. Puni – sadrži izjavu o prijenosu na poleđini ili dodatku mjenice te naziv ili ime osobe
(indosatara) na koju se pravo iz mjenice prenosi i potpis prenositelja (indosant)
2. Bjanko – sadrži samo potpis indosanta na poleđini mjenice bez označavanja korisnika
3. Na donositelja
• Bjanko (bijela) ili nepotpuna mjenica – u trenutku izdavanja nije mjenica jer sadrži samo potpis
trasanta kao mjeničnog dužnika, ali ne i ostale zakonom propisane bitne sastojke mjenice
• Postaje mjenica tek kada je vjerovnik (remitent) ili sljedeći zakoniti imatelji ispune prema
prethodnom dogovoru o izdavanju mjenice
VRSTE MJENICA
• Robne ili trgovačke – izdaju se prilikom isporuke robe na dug/poček
• Poslovna – podvrsta robne ili trgovačke mjenice, koristi se kao instrument osiguranja
vjerovnikovih interesa kod sklapanja raznovrsnih poslovnih utanačenja
• Kreditne – temelje se na odobrenim bankovnim kreditima, u gospodarskom prometu pojavljuju se

kao akceptacijske i avalirane mjenice
• Financijske – najčešće izdaju korisnici kontokorentnih i revolving kredita i ustupaju ih banci kao
kreditno osiguranje
• Novčane – izdaju se pri odobravanju novčanih kredita, služe kao sredstvo osiguranja vraćanja
kredita
• Promissory note (promessa) – primjenjuje se u angloameričkom području, po svojim obilježjima
odgovara vlastitoj mjenici
• Predstavlja bezuvjetno pisano obećanje plaćanja određene svote novca jedne osobe (izdavatelja)
drugoj osobi (remitentu), po njegovoj naredbi ili donositelju
• Prenosivi su i utrživi financijski instrument kojim se trguje na financijskom tržištu
Sadrži:
1. naziv 'promissory note' u tekstu mjenice
2. bezuvjetno obećanje plaćanja (promise to pay) određene svote novca
3. oznaku dospjelosti
4. mjesto gdje se plaćanje treba obaviti
5. ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti
6. oznaku dana i mjesta gdje je promissory note izdana
7. potpis onoga koji mjenicu izdaje (izdavatelja)
Ključne razlike između mjenice i promese:
1. U mjeničnom poslu sudjeluju tri strane (trasant, trasat i remitent), a kod promissorne note samo
dvije – izdavatelj i remitent
2. Promissory note sadrži bezuvjetno obećanje, umjesto bezuvjetnog naloga za plaćanje
3. Prije prezentacije na plaćanje kod mjenice zahtijeva se akcept trasata, dok kod promissory note
akcept nije potreban
Ključne razlike između čeka i mjenice su:
1. Ček nije kreditni instrument već je sredstvo bezgotovinskog plaćanja
2. Ček je uvijek vučen na određenu banku, dok mjenica može biti vučena na bilo koju osobu,
uključujući banke
3. Ček ne zahtijeva akcept trasata prije zahtijevanja isplate, a mjenica zahtijeva akceptiranje trasata
prije nego je obvezan platiti
4. Ček je uvijek plativ po viđenju, na zahtjev, a mjenica po viđenju ili nakon nekog vremena od dana
izdavanja ili podnošenja na naplatu
5. Kada ček nije naplativ, nije ga potrebno protestirati, za razliku od mjenice

ZADUŽNICA
• Jeftin i učinkovit instrument osiguranja plaćanja i naplate potraživanja u hrvatskoj praksi
• Vjerovniku omogućava jednostavnu prisilnu namiru potraživanja od dužnika bez vođenja

dugotrajnih, složenih, i skupih sudskih postupaka prisilne naplate, često s neizvjesnim ishodom
• Pisana isprava potvrđena kod javnog bilježnika
• Dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine njegovog vjerovnika zaplijene svi računi koje
on ima kod banaka te da se novac s tih računa isplatni vjerovniku
• Ovršna isprava – ima učinak pravomoćnoga sudskog rješenja
• Vjerovnikovo pravo na naplatu proizlazi iz dobrovoljne i izričite dužnikove suglasnosti iz zadužnice

da se zaplijene njegovi računi i novac s tih računa isplati vjerovniku
• Sigurnost naplate – jamac, solidarni dužnik
• Može izdati svaka pravna i fizička osoba u korist pravnih i fizičkih osoba prema kojima izdavatelj ima
neku novčanu obvezu
• Prava iz zadužnice vjerovnik može prenijeti na druge osobe, može služiti kao instrument osiguranja
višestrukih plaćanja
• Registar zadužnica vodi Hrvatska javnobilježnička komora
• Podaci iz registra su povjerljivi i njima se mogu koristiti samo FINA i sud

• Obična zadužnica – izdaje se u jednom primjerku i bez ograničenja iznosa
• Bjanko zadužnica – iznos tražbine i podatci o korisniku ne upisuju se kod izdavanja zadužnice,
već naknadno
– ne može podnijeti na naplatu s nepopunjenim sastojcima
– iznos tražbine naknadno upisuje vjerovnik pa je zbog zaštite dužnika ograničen najviši iznos
– može se izdati samo na najviše iznose određene pravilnikom: do 1.000, 2.000, 10.000,
20.000, 75.000 i do 150.000 eura
– mogu izdati samo trgovačka društva, trgovci pojedinci i obrtnici
– tražbina u bjanko zadužnici ne može sadržavati valutnu klauzulu

Ilovepdf Merged

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ilovepdf Merged

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

• Financijske institucije i tržišta (ak.god. 2022./2023.)

• Class code: 5prrue6

Dr.sc. Jakša Krišto, izvanredni profesor

Kontakti: 104, stara zgrada, jkristo@efzg.hr i jkristo@net.efzg.hr

Konzultacije: utorak 11:00 – 13:00 u kabinetu 104 i na Google Meet-u link

- Jel to još jedan od „onih” predmeta?

- Jel to meni potrebno?

- Ali ja se vidim u nečem drugom?

- primijeniti makroekonomska znanja u izradi i funkcioniranju financijskog

- Za mene je ovaj predmet koristan:

- Važnost etičnog, društveno odgovornog i održivog poslovanja

Regulacija, rizik, Ponuda i

Financijska Središnja banka i

Cilj izučavanja ove discipline je razumijevanje strukture, mehanizama i prakse djelovanja

Studenti mogu polagati ispit:

(1) kroz kolokvije (testove) i sudjelovanje u seminarskoj nastavi, ili

(2) polaganjem ispita odjednom i u cijelosti, nakon odslušane nastave i

sudjelovanjem u seminarskoj nastavi.

Ispit se polaže kroz dva kolokvija te sudjelovanjem na seminarskoj nastavi.

Bodovima ostvarenima polaganjem kolokvija pribrajaju se bodovi ostvareni sudjelovanjem

Ispit je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo

Bodovima ostvarenima pisanjem ispita pribrajaju se bodovi ostvareni sudjelovanjem

Sudjelovanjem u seminarskoj nastavi student može ostvariti ukupno do 30 bodova.

Detaljnije informacije o sudjelovanju na seminarskoj nastavi objavljene su u

Pohađanje predavanja je obvezno, evidentira se i uvjet je za ostvarivanje

Predmetni nastavnici će potpisivati e-indekse. Potpis predmetnog nastavnika

FINANCIJSKE INSTITUCIJE I TRŽIŠTA

• financijski sustav – financijski sektor

3. Raspoloživost kredita je najvažnija funkcija koju osigurava financijski sustav;

1. ALOKATIVNA FUNKCIJA (efikasno usmjeravanje sredstava)

• Sektori ponude i potražnje novčanih sredstva

• Novčanodeficitne jedinice / novčanosuficitne jedinice

1. Japan, $1.082 milijarde

SVEUKUPNO – $7.274 MILIJARDI

Izvor: OECD, Sovereign Borrowing Outlook 2019., 2020.

Izvor: IMF, Global financial stability report, 2017.

Izvor: Eurostat; General government gross debt - quarterly data, 2022 Q3

Financijska imovina 370.184,09 107.264,88 128.851,36 55.111,96 78.955,89 74.453,09

Monetarno zlato i SDR 1.227,71 - 1.227,71 0 - 1.224,75

Gotovina i depoziti 90.368,79 13.483,48 32.636,75 5.616,58 38.631,98 5.663,65

Dužnički vrijednosni papiri 41.480,28 180,41 39.720,74 1.328,28 250,85 11.515,95

Krediti 69.608,93 19.515,74 43.631,20 5.894,57 567,42 21.610,03

Ostala potraživanja 56.083,42 43.005,96 1.003,24 10.362,26 1.711,96 6.887,06

Financijske obveze 389.805,49 160.542,88 128.285,31 79.939,61 21.037,69 54.831,69

Monetarno zlato i SDR 1.224,75 - 1.224,75 0 - 1.227,71

Gotovina i depoziti 81.465,15 - 81.418,46 46,7 - 14.567,29

Dužnički vrijednosni papiri 37.032,84 2.241,34 800,94 33.990,55 0 15.963,39

Krediti 85.243,93 46.128,89 2.935,05 16.325,32 19.854,67 5.975,02

Osiguranje, mirovine i standardizirane garancije 22.582,73 0 22.578,46 4,26 0 247,23

Izvedeni financijski instrumenti i dioničke opcije zaposlenika 255,32 73 182,32 0 0 682,25

Ostale obveze 56.788,73 41.942,72 1.204,06 12.458,94 1.183,02 6.181,74

Financijska neto vrijednost −19.621,40 −53.277,99 566,05 −24.827,65 57.918,20 19.621,40

Izvor: HNB, Statistika, 2022.

-Financijsku imovinu čine potraživanja na nečiji novac u budućnosti.

- Stjecanje financijske imovine predstavlja zamjenu sadašnjeg dohotka budućim dohotkom.

• Financijska imovina drži se u tri oblika:

1. Novac je najvažnija financijska imovina;

3. Kreditni instrumenti koje predstavljaju krediti i zadužnice. Kreditima i zadužnicama kreira se

INVESTICIJSKI INVESTICIJSKO BLUE CHIP DIONICE IZNADPROSJEČAN

MUNICIPALNE I RENTNO NEKRETNINE

ŽIVOTNO OSIGURANJE NOVČANI FONDOVI

Bonitet označava kvalitetu, pouzdanost, poslovnu i posebno kreditnu sposobnost pravnih i

U kreditnim poslovima, bilo da se radi o poslovnim kreditima poduzeća, o novčanim kreditima