FINANCIJSKE INSTITUCIJE

I TRŽIŠTA
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija i
Ekonomija
Prof. dr. sc. Alen Stojanović – nositelj
Izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto – izvođač nastave grupa 2_EKONOMIJA_A-Ž
Nositelj:
dr. sc. Alen Stojanović, redoviti profesor u trajnom zvanju

Izvoditelji:
dr. sc. Anita Pavković, redovita profesorica
dr. sc. Mihovil Anđelinović, izvanredni profesor
dr. sc. Jakša Krišto, izvanredni profesor
dr. sc. Ana Ivanišević Hernaus, izvanredna profesorica
dr. sc. Branka Tuškan, izvanredna profesorica

Suradnik:
Dr.sc. August Cesarec
• Google Classroom

• Financijske institucije i tržišta (ak.god. 2022./2023.)

• Grupe: 2_EKONOMIJA_A-Ž

• Class code: 5prrue6

 Uvodno o kolegiju
– konzultacije i kontakti

Dr.sc. Jakša Krišto, izvanredni profesor

Kontakti: 104, stara zgrada, jkristo@efzg.hr i jkristo@net.efzg.hr

Web: http://www.efzg.unizg.hr/jkristo

Konzultacije: utorak 11:00 – 13:00 u kabinetu 104 i na Google Meet-u link

https://meet.google.com/myg-widv-zpv
 … a sad malo o Vama …

o Broj studenata
o Interesi, aktivnosti, …
o Srednja škola
o Zaposlenost i praksa
o Uspješnost studiranja
o Očekivanja od kolegija
 Zašto proučavati financijski sustav?

- Što će to meni?

- Jel to još jedan od „onih” predmeta?

- Jel to meni potrebno?

- Ali ja se vidim u nečem drugom?

- Zašto, zašto, zašto opet mene, zašto baš mene… ali ja… ja sam smo
htio…ja sam samo htjela… ☺ ;)

- primijeniti makroekonomska znanja u izradi i funkcioniranju financijskog

(bankarskog, mirovinskog, osiguravateljskog) sustava i gospodarskih
subjekata (ishod učenja smjer Ekonomija)
Zašto proučavati financijski sustav?
Zašto proučavati financijski sustav?
Zašto proučavati financijski sustav?
Zašto proučavati financijski sustav?
 Zašto proučavati financijski sustav?

- Za mene je ovaj predmet koristan:

- osobno jer me podučava boljem razumijevanju financijskih proizvoda što
mi pomaže u upravljanju osobnim financijama,
- poslovno jer me priprema za rad u banci ili drugoj financijskoj instituciji,
poduzeću ili javnoj upravi, ili još poželjnije poduzetništvu, start-upu,
- karijerno jer mi otvara mogućnosti za ostvarenje karijere u financijskom
sektoru, viših primanja i zanimljive karijere,
- društveno jer me podučava i osigurava mi razumijevanje povezanosti
financijskog sustava i gospodarstva, važnosti banaka i financijskog tržišta
za ekonomski rast, društvenog značaja banaka i štetnosti financijskih
kriza te važnosti zaštite potrošača, važnosti financijskih institucija za
zaštitu okoliša i društvo u cjelini (ESG).

- Važnost etičnog, društveno odgovornog i održivog poslovanja

financijskog sektora
 Što ćemo raditi
- ključni pojmovi
Financijski sustav

Regulacija, rizik, Ponuda i

inovacije, kriza, potražnja
očekivanja novčanih
sredstva

Financijska Središnja banka i

infrastruktura poslovne banke

Financijski
Financijska tržišta
proizvodi
 CILJ KOLEGIJA

Cilj izučavanja ove discipline je razumijevanje strukture, mehanizama i prakse djelovanja

suvremenih financijskih sustava, financijskih institucija i tržišta. Studenti se upoznaju s
teorijom, fundamentalnim znanjima i tehnikama koje se primjenjuju u financijskom sektoru
čime se osposobljavaju za razumijevanje financijskih događaja i za donošenje financijskih
odluka.
Izučavaju se različiti aspekti bankovnog financiranja, priroda, načela i tehnike financiranja
ostalih financijskih posrednika, novčana, devizna tržišta i tržišta kapitala. Program obuhvaća
obradu iskustava financiranja u razvijenim zemljama kao i u hrvatskom financijskom sustavu.
Mehanizam eksternog financiranja obrađuje se i s gledišta pozajmljivača i s gledišta
uzajmljivača.
Kroz izučavanje ove discipline studente se želi osposobiti za razumijevanje uloge i značenja
novca, kredita, financijskih institucija i tržišta u suvremenom gospodarstvu, kao i ovladavanje
specifičnim znanjima i vještinama potrebitim za sudjelovanje na financijskim tržištima.
 SYLLABUS

Tjedan
Naziv teme
nastave
1. tjedan Informacije o kolegiju i uvodno predavanje.
2. tjedan Financijski sustav. Ponuda i potražnja na financijskom tržištu.
Financijska imovina i instrumenti.
3. tjedan Bonitet, kreditna sposobnost, kreditni rejting. Izravno financiranje i
financijsko posredovanje.
4. tjedan Pojam i vrste financijskih institucija. Središnje bankarstvo.
5. tjedan Funkcije i karakteristike središnjih banaka. Hrvatska narodna banka.
6. tjedan Definiranje i objašnjenje banke. Tradicionalna banka i današnja "banka
potpune usluge". Posebnosti banke. Tradicionalne poslovne aktivnosti.
7. tjedan Bankovni poslovi. Poslovi mobilizacije sredstava i depozitno
poslovanje. Kapital banke. Aktivni bankovni poslovi. Uslužni,
izvanbilančni poslovi i nekamatni prihodi banaka.
8. tjedan Kreditni poslovi banaka. Kratkoročni krediti. Dugoročni krediti.
Instrumenti osiguranja vraćanja kredita. Postupak odobravanja kredita
9. tjedan Prvi kolokvij
 10. tjedan Nebankovne financijske institucije. Depozitne štedne institucije.
Mirovinski fondovi i osigurateljne institucije. Investicijski fondovi.
11. tjedan Specijalne državne financijske institucije. Financijske kompanije.
Investicijske banke, brokeri i dealeri. Ostale financijske institucije.
12. tjedan Financijska tržišta – objašnjenje, struktura i ekonomske funkcije.
Primarno i sekundarno tržište. Novčano tržište i tržište kapitala.
Devizno tržište.
13. tjedan Platni promet – pojam, vrste i kategorije platnog prometa.
Infrastruktura plaćanja u EU. Nacionalni platni promet. Platni sustavi i
institucije. Načini i oblici plaćanja. Instrumenti domaćih plaćanja.
14. tjedan Sustav međunarodnih plaćanja. Kategorije i instrumenti međunarodnih
plaćanja.
15. tjedan Drugi kolokvij (Predrok)

*Syllabus izlaže raspored tematskih jedinica nastave (3 sata) koja se održava tijekom ljetnog
semestra. Seminarska nastava (1 sat) održava se zasebno u obliku seminara/vježbi.
 POLAGANJE ISPITA

Studenti mogu polagati ispit:

(1) kroz kolokvije (testove) i sudjelovanje u seminarskoj nastavi, ili

(2) polaganjem ispita odjednom i u cijelosti, nakon odslušane nastave i

sudjelovanjem u seminarskoj nastavi.

 POLAGANJE ISPITA TIJEKOM NASTAVE

Ispit se polaže kroz dva kolokvija te sudjelovanjem na seminarskoj nastavi.

Kolokvij I (35 bodova) studenti mogu polagati samo jednom u za to predviđenom terminu.
Pravo pristupa kolokviju imaju studenti koji redovito pohađaju nastavu. Građa obuhvaća materiju
iz prvih šest poglavlja knjige „Financijske institucije i tržišta“. Kolokvij I sadrži pitanja
eliminacijska pitanja i pitanja s metodom zaokruživanja točnog odgovora.
Kolokvij I je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo ako na
njemu student postigne najmanje 18 bodova, uz preduvjet da su sva eliminacijska pitanja točno
odgovorena.

Kolokvij II (35 bodova) obuhvaća preostalu građu i polaže se prijavom ispita po završetku
semestra. Ovom kolokviju može se pristupiti samo ako je prethodno položen Kolokvij I i uz
potpis predmetnog nastavnika u sustavu e-indeks koji dokazuje uredno pohađanje nastave.
Kolokvij II sadrži pitanja eliminacijska pitanja i pitanja s metodom zaokruživanja točnog
odgovora. Ukoliko dopusti dinamika izvođenja nastavnih jedinica, studentima će se osigurati
predrok krajem semestra. U svakom slučaju, studenti mogu polagati drugi kolokvij u ljetnim
ispitnim rokovima. Ako student u ovim rokovima ne položi Kolokvij II, morat će polagati cijeli
ispit u sljedećim ispitnim rokovima.
Kolokvij II je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo ako na
njemu student postigne najmanje 18 bodova, uz preduvjet da su sva eliminacijska pitanja točno
odgovorena.

Bodovima ostvarenima polaganjem kolokvija pribrajaju se bodovi ostvareni sudjelovanjem

na seminarskoj nastavi te zbrojeni čine maksimalnih 100 bodova.
 POLAGANJE CIJELOG ISPITA

Studenti mogu položiti ispit i odjednom u cijelosti (70 bodova), bez polaganja
kolokvija, u redovitim rokovima počevši od lipnja. Uvjet za polaganje ispita je potpis
predmetnog nastavnika u sustavu e-indeks. Ispit se polaže kao pisani test u
prostoru Fakulteta. Ispit sadrži pitanja eliminacijska pitanja i pitanja s
metodom zaokruživanja točnog odgovora.

Ispit je uspješno položen i ostvareni bodovi se računaju u ukupnom rezultatu samo

ako na njemu student postigne najmanje 36 bodova, uz preduvjet da su sva
eliminacijska pitanja točno odgovorena.

Bodovima ostvarenima pisanjem ispita pribrajaju se bodovi ostvareni sudjelovanjem

na seminarskoj nastavi te zbrojeni čine maksimalnih 100 bodova.
 SUDJELOVANJE U SEMINARSKOJ NASTAVI

Sudjelovanjem u seminarskoj nastavi student može ostvariti ukupno do 30 bodova.

Seminarske bodove studenti mogu ostvariti:
● izlaganjem seminara (do 10 bodova),
● sudjelovanjem u seminarskim zadacima
o pet seminarskih zadataka od kojih svaki nosi po 2 boda i
o dva zadatka za samovrednovanje od kojih svaki nosi po 5 bodova.

Detaljnije informacije o sudjelovanju na seminarskoj nastavi objavljene su u

dokumentu „Seminarska nastava“. Bodovi postignuti na ovaj način pribrajaju se
bodovima ostvarenim na dva kolokvija ili na ispitu, do početka sljedeće
akademske godine. Dodatni bodovi ostvareni na seminarskoj nastavi pribrajaju se
tek nakon polaganja oba kolokvija ili ispita. Studentima će biti podijeljena lista
mogućih tema za seminarske prezentacije, a seminarski zadaci u pisanom obliku biti
će podijeljeni u predviđenim terminima seminarske nastave.
 POHAĐANJE NASTAVE I OSTVARIVANJE PRAVA NA POTPIS

Pohađanje predavanja je obvezno, evidentira se i uvjet je za ostvarivanje

prava na potpis za redovite studente. Studenti su obvezni pohađati najmanje
10 termina nastave u kojima će se evidentirati prisutnost kako bi ostvarili
pravo na potpis. Pohađanje nastave neće se evidentirati u zadnjem tjednu
nastave.

Predmetni nastavnici će potpisivati e-indekse. Potpis predmetnog nastavnika

uvjet je za pristupanje ispitu.
 VREDNOVANJE USPJEHA

U vrednovanju uspjeha zbrajaju se svi bodovi. Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno
je skupiti najmanje 36 bodova, a za pozitivnu ocjenu u cjelini, najmanje 51 bod. Studenti
će konačnu ocjenu ostvariti zbrajanjem prethodno stečenih bodova na kolokvijima ili ispitu i
dodatnih bodova na seminarskoj nastavi prema sljedećem kriteriju ocjenjivanja:

Kriterij ocjenjivanja
0-50 bodova nedovoljan (1)
51-60 bodova dovoljan (2)
61-72 bodova dobar (3)
73-84 bodova vrlo dobar (4)
85 i više bodova izvrstan (5)
 LITERATURA
• Leko, V., Stojanović, A., Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2018.
 LITERATURA
• Leko, V., Stojanović, A., Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2018.
• Mishkin, F.S., Eakins, S.G., Financijska tržišta + institucije, MATE, Zagreb, 2005.
• Saunders, A., Cornett, M.M., Financijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb,
2006.
• Leko, V., ured., Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

Ostala literatura:
• Leko, V., Božina, L., ur., Novac, bankarstvo i financijska tržišta, Adverta, Zagreb,
2005.
• Kidwell, D.S. i dr., Financial institutions, markets and money, Willey, N.Y., 2013.
• Miller, R.L., Vanhoose, D.D., Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb, 1997.