SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

PRAVNI FAKULTET

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: II; CIKLUS: I

SMJER: OPĆE PRAVO

MUAMERA AVDIĆ

TEMA: CARINE U BIH

STUDIJ SLUČAJA

TRAVNIK: MAJ 2022 GODINE

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

PRAVNI FAKULTET

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: II; CIKLUS: I

SMJER: OPĆE PRAVO

CARINE U BIH

STUDIJ SLUČAJA

IZJAVA: Ja, Muamera Avdić, student Sveučilišta/Univerziteta “Vitez“ Vitez, Indeks broj:
139-20/ DEFRR odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad
izradila potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć predmetnog profesora.

Potpis Studenta _________________

Predmet: Finansije i finansijsko pravo

Profesor: Erdin Hasanbegović

Student: Muamera Avdić

Travnik, Maj. 2022.

1
SADRŽAJ

SADRŽAJ.......................................................................................................................................2
1. UVOD U METODU SLUČAJA............................................................................................3
2. METODOLOGIJA RADA...................................................................................................5
2.1. Problemi ili pitanja.............................................................................................................14
2.2. Činjenice.............................................................................................................................14
2.3. Alternativni pravci djelovanja............................................................................................15
2.4. Odluka i rasuđivanje...........................................................................................................15
ZAKLJUČAK..............................................................................................................................16
POPIS TABELA, GRAFIKONA I SLIKA...............................................................................17
LITERATURA.............................................................................................................................20

2
 1. UVOD U STUDIJ SLUČAJA

Carine predstavljaju jedan od načina i instrumenata zaštitne politike nacionalnih

ekonomija. Carine su prihvaćene međunarodnim konvencijama u oblasti spoljne politike, s
obzirom na određene prednosti u odnosu na druge instrumente. Kao instrument defanzivne
politike, carina nema restriktivno dejstvo već djeluje tržišno, na bazi reagovanja tržišta na
povećanje cijena uvoza. Prisutne su prednosti u vidu određene stabilnosti primjene carina,
unificiranih pravila carinske politike i unaprijed poznatih carinskih stopa.

1.1. Predmet i problem istraživanja

Predmet istraživanja ovog studija slučaja odnosi se na definisanje carinskog sistema, te
njegovu analizu. Dakle, posebna pažnja u ovom studiju je posvećena samom pojmu carina, te
njihovim efektima i ciljevima. Razumjevanje carinskog sistema, kao i dejstva odnosno učinka
koji imaju carine značajni su za razumjevanje vanjskotrgovinske politike.
Današnji sistem podrazumjeva postojanje slobodne trgovine između zemalja što vodi
ukidanju ili značajnom smanjenju carina. U ovakvim okolnostima, kada ne postoji sistem zaštite
domaće privrede od ino konkurencije, neophodno je iznalaziti druge kategorije i opcije zaštite
domaće privrede.
1.2. Cilj istraživanja
Cilj ovog istraživanja jeste da se shvati potreba izučavanja, razumjevanja carina i
njihovog efekta na cjelokupan sistem zemlje. Iako se carine uglavnom pominju u
spoljnotrgovinskim odnosima, važno je primjetiti da je njihovo dejstvo dosta šire – djeluje na
cjelokupan privredni sistem. Polazeći od rečenog ciljeve ovog rada možemo definisati:
 C1: Razumjeti ključne osnove postojanja i djelovanja carina
 C2: Shvatiti efekte i sisteme djelovanja carina na privredu zemlje
 C3: Pokazati ulogu carina u carinskoj politici Bosne i Hercegovine

3
 1.3. Osnovna hipoteza i pomoćne hipoteze
Postavljena glavna hipoteza u istraživanju sprovedenom kroz ovaj rad glasi:
- Carinski sistem i carine predstavlju kvalitetan način zaštite domaće privrede, ipak u
savremenim okolnostima koje zahtijevaju otvorenost privrede, neophodno je iznalaženje
alternativa za efikasnu zaštitu domaće privrede. Dakle ukazuje se potreba za nekim drugim
instrumentima defanzivne politike.

Glavna hipozeza razlaže se na sljedeće pomoćne hipoteze:

 H1: Uloga carina i carinske politike u savremenim okolnostima značajno je promjenjena te
više nema ključnu ulogu zaštite privrede i ulogu značajnih javnih prihoda;
 H2: Nekada je država uvođenjem carina imala mogućnost da organizuje svoju privredu, da
utiče na potrošnju, tražnju, ponudu, cijene... Međutim, današnji sistemi trgovinske razmjene
između zemlja podrazumjevaju takvo međusobno organizovanje razmjene koje će biti
najpogodnija za sve učesnike.

1.4. Struktura studija

Prvi dio rada predstavlja uvodno izlaganje, definiše predmet i problem istraživanja,
ciljeve istraživanja te glavnu i pomoćne hipoteze koje će se nastojati potvrditi kroz ovaj rad.
Drugi dio rada bavi se definisanjem i analizom pojma carina i carinskog sistema. U ovom dijelu
rada izložena su objašnjenja svih važnijih pojmova koji se odnose na pomenutu oblast.
U trećem dijelu rada, ukazano je na uslove carina i carinskog sistema u Bosni i
Hercegovini. Dakle, definisan je carinski sistem BiH, te je posebna pažnja posvećena
analiziranju nivoa prihoda ostvarenih po ovom osnovu u prošloj godini.

1.5. Naučne metode

U ovom radu korištene su komparativna i deskriptivna metoda, metoda analize i sinteze,
statistička metoda, metoda klasifikacije, metoda kompilacije, metode anketiranja i intervjuiranja,
metoda promatranja, metode brojenja i mjerenja.

4
 2. METODOLOGIJA RADA

Pojam Carina kako u svijetu tako i u BiH

Carine u svijetu, a tako i BiH uvijek su služile politici ekonomskih odnosa sa

instranstvom. Ona je iz početka predstavljala, a i danas predstavlja, osnovni oblik regulisanja
spoljnotrgovinskih odnosa i tipični je predstavnik spoljnotrgovinskog instrumentarija. Carina
predstavlja osnovnu uvoznu dažbinu. Naplaćuje se na robu koja se uvozi u carinsko područije,
izvozi iz carinskog područija ili se prevozi preko carinskog područija.

Carina pretežno ima fiskalni karakter – služila je i služi obezbjeđenju ili povećanju državnih
prihoda – a kasnije ona sve više poprimala zaštitni karakter. Pored neophodnog obezbjeđenja
državnog fiskusa, putem carine se želi , iznad svega, zaštiti domaća industrija od inostrane
konkurencije i obezbjediti sigurna domaća proizvodnja.1

Carine su vrsta posrednog poreza na izvoz ili uvoz proizvoda kojim se opterećuje
proizvod koji prelazi carinsku granicu. Carina je instrument pasivne i aktivne zaštite, ali se
češće koristi u vidu opterećenja cijene uvoza, dakle, kao instrument pasivnog dejstva. U pogledu
analize ciljeva uvođenja carina, razlikuju se2:
- fiskalni,
- ekonomski i
- socijalni.

Ekonomski ciljevi carina su brojni i raznovrsni. Carine mogu imati zaštitnu funkciju, i
to3:
 zaštitu domaće privrede,
 i pojedinih oblika proizvodnje od vanjske (inostrane) konkurencije ili zaštitu određene
grane.

1
Sejmenović, J., Gligić, J., ”Poreski i carinski sistem i politika”, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2007.
godine, str.265.
2
Raković, M., «Javne finansije i finansijsko pravo», Pravni fakultet Banja Luka, 2003. godine, str. 289.
3
Jotanović,G., “Međunarodni ekonomski odnosi”, Univerzitet u Banja Luci, Ekonomski fakultet Banja Luka, 2006.
godine,str. 337.

5
 Funkcije carine su prije svega 4:

 obezbjeđenje fiskalnih prihoda državi,

 zaštita domaće privredne aktivnosti – najčešće industrijske proizvodnje – od inostrane
konkurencije.

Podjelu carina možemo izvršiti prema raznim kriterijumima. U savremenom svijetu

prihvaćena je podjela carina na5:

 Carine prema smjeru kretanja robe,

 Carine prema svrsi uvođenja,
 Carine prema odmjeravanja poreske osnovice,
 Carine prema načinu donošenja propisa i
 Carine prema visini carinske stope.

Carine prema smjeru kretanja robe

Podjela carina prema ovoj klasifikaciji izvršena je na: uvozne, izvozne i tranzitne carine.

Uvozne carine su one koje koje zemlja uvoznica primjenjuje na sve vrste roba stranog
porijekla. Ove carine primjenjuju razvijene zemlje, zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji da bi
ostvarili fiskalne ciljeve, zaštitili domaću proizvodnju i ograničili uvoz. Naš carinski sistem
primjenjuje samo uvozne carine. Uvozne carine uglavnom otežavaju ili smanjuju uvoz. Po
pravilu, što je carina veća to je i izvoz manji6.

4
Acin,Đ., «Međunarodni ekonomski odnosi», Pigmalion, Novi Sad, 2003. godine, str. 275.
5
Raičević, B., «Finansije», Ekonomski fakultet Novi Sad , 1996. godine, str. 317.
6
Bodiroža,M., “Međunarodne ekonomija”, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Ekonomski fakultet u Brčkom, 2006.
godine,str.99.

6
 Izvozne carine su one koje država izvoznica prikuplja od svog izvoza na robu domaćeg
porijekla. Rijetko su u upotrebi, primjenjuju se onda kada zemlja izvoznica želi spriječiti izvoz
neke robe7. Izvozne carine djeluju destimulativno na izvoz neke robe, jer će ta roba biti
nekonkurentna na stranom tržištu zato što je skupa i njen plasman će biti otežan. Zemlje u
razvoju, čiji se izvoz sastoji od poljoprivrednih proizvoda i sirovina, primjenjuju izvozne carine
koje su dominantne. Uvođenje ovih carina je motivisano fiskalnim i vanfiskalnim ciljevima.
Osnovni fiskalni cilj jeste prikupljanje izdašnih prihoda za podmirenje javnih rashoda.
Vanfiskalni ciljevi su dominirajući nad fiskalnim kada se izvozne carine uvode da bi se
zaštitila domaća prerađivačka industrija.

Trazitne ili prevozne carine se naplaćuju kada se prevozi roba preko nacionalnog
područja iz jedne u drugu zemlju. Razvojem međunarodne spoljne trgovine ove carine su postale
smetnja razvoju međunarodne trgovinske saradnje.

Carine prema svsrsi uvođenja

Podjela je izvršena na autonomne i ugovorne ili konvencionalne carine.

Autonomne carine donosi samostalno država na osnovu svoje fiskalne suverenosti i

može ih mijenjati zavisno od privredne i političke situacije. Autonomne carine se ustanovljavaju
nezavisno od uticaja zemalja trgovinskih partnera8.

Ugovorene carine se donose na osnovu bilateralnog i multilateralnog sporazuma među

savremenim državama. Njihova primjena se vrši na teritoriji zemlje gdje je ugovor sklopljen.
Mijenjati ili ukidati dijelove ugovora može se vršiti samo uz pristanak obe ugovorne strane.

Carine prema prema odmjeravanja poreske osnovice

7
Sejmenović,J, Gligić,J.,, «Poreski i carinski sistem i politika», Univerzitet za poslovne studije, Fakultet za
poslovne studije, Banja Luka, 2007. godine,str. 325.
8
Sejmenović,J, Gligić,J.,, «Poreski i carinski sistem i politika», Univerzitet za poslovne studije, Fakultet za
poslovne studije, Banja Luka, 2007. godine,str. 326.

7
 Carine prema osnovnoj ekonomskoj funkciji, odnosno odmjeravnju poreske osnovice,
svrstavamo u četiri grupe9:

 fiskalne carine,
 ekonomske ili zaštitne carine,
 socijalne carine i
 antidampinške.

Fiskalne carine su one koje se uvode da bi se zadovoljio stepen fiskalnosti (dovoljnosti)

sredstava za alimentaciju javne potrošnje. One se uvode na robu stranog porijekla koja nema
proizvodnju u vlastitoj zemlji10.
Ekonomske carine su zaštitne carine koje se uvode sa ciljem da se zaštiti domaća
proizvodnja određenih proizvoda i domaća privreda kao cjelina. Uvozom jeftinije, konkurentnije
robe domaća proizvodnja biva otežana, a vrlo često i onemogućena. Carinska stopa mora biti
tako utvrđena da se njenom primjenom povisi cijena uvezene robe iznad cijene robe domaćeg
porijekla.
Socijalne carine su carine koje se primjenjuju na neke proizvode s obzirom na socijalni
karakter njihove namjene i upotrebe.
Antidampinške carine uvode se u carinski sistem zemlje gdje je proveden damping. Pod
dampingom podrazumjevamo “unošenje proizvoda jedne zemlje na tržište druge zemlje po
cijeni nižoj od normalne cijene proizvoda” prema odrdbama GATT-a. Namjena i svrha
dampinga je da se uz pomoć niskih izvoznih cijena domicilna roba izveze na strano tržište , koje
će imati monopol za određene vrste roba koje su izvezene.

Carine prema visini carinske stope

Prema ovom kriteriju, carine se dijele na:
9
Raković, M., «Javne finansije i finansijsko pravo», Pravni fakultet Banja Luka, 2003. godine, str. 294.
10
Bodiroža,M., “Međunarodne ekonomija”, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Ekonomski fakultet u Brčkom, 2006.
godine,str.104.

8
 - spcifične,
- vrijednosne i
- mješovite.

Specifične carine se obračunavaju prema vrsti i količini robe, a carinska stopa je

utvrđena prema kvantitativnim pokazateljima (kilogram, komad, metar). Ova vrsta carina rijetko
je uključena u fiskalni sistem zbog nepraktične primjene.
Vrijednosne carine su one koje za carinsku osnovicu uzimaju vrijednost robe koja
podliježe carinjenju. Osnovica za obračun i naplatu ovih carina je fakturna vrijednost robe.
Posmatrano sa administrativno – tehničkog aspekta ove carine su pogodne i prihvatljive, jer se
na osnovu priloženih faktura na uvezenu robu lako utvrđuje vrijednost i vrši se carinjenje robe.
Mješovite carine, kao što sam izraz govori, su kombinacija specifičnih i vrijednosnih
carina. One se koriste u svim carinskim sistemima savremenih privreda, naročito kod roba čije
cijene imaju trend oscilacija u toku godine11.

Carine prema načinu donošenja propisa

Podjela carina prema ovom kriterijumu izvršena je na diferencijalne i preferencijalne

carine.
Diferencijalne carine su specifične carine kod kojih je carinska stopa viša od normalne
carinske stope. Upotrebljavaju se u situacijama vođenja trgovačkog i carinskog rata između dvije
dotične države, pa su rijetko u upotrebi.
Preferencijalne carine su carine kojim se primjenjuje niža carinska stopa od normalne
pa se na taj način uvoz stimuliše ili bolje rečeno stavlja u povoljniji položaj za one zemlje za
koje je niža carinska stopa namjenjena. U sklopu preferencijalnog carinskog sistema posebno
mjesto pripada klauzuli najveće povlaštenosti.

Prevaljivanje carine

11
Sejmenović,J., «Javni prihodi, utvrđivanje i naplata», Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka, 2006.
godine,str. 328.

9
 Carinu na robu koja se uvozi u jedno carinsko područije plaća uvoznik. Iznos carine utiče
na ukupan uvoz odnosne robe, dolazi do smanjenja njeog uvoza, zbog opadanja tražnje za istom.
Ukoliko inostrani prodavac želi da održi tržište ili da poveća izvoz, prisiljen je da snizi cijenu za
iznos carine ili bar za njegov dio. Na taj način se cijena robe zadržava na istom nivou, kao i prije
uvođenja carine, a uvoznik samo formalno plaća iznos carine, a stvarno ga snosi inostrani
prodavac.
Na međunarodnom tržištu današnjice, vlada hiperprodukcija robe. Da bi se održao nivo
tražnje za određenom robom, a time i nivo proizvodnje, izvoznici su prisiljeni da snose iznos
carine koja se naplaćuje u zemlji uvoza na tu robu. Sa druge strane, ukoliko je uvozna carina
toliko visoka da predstavlja zabranu uvoza (probibitivne carine, naprimjer), u tom slučaju carina
se ne može prevaliti sa kupca na prodavca robe. Pošto prodavac ne može daprihvati iznos takvih
carina, uvoza takve robe neće n biti. Ključna karakteristika spoljne trgovine naše zemlje jeste
konstantno veći uvoz od izvoza, što za posljedicu ima deficit trgovinskog bilansa.

Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine reguliše sve odnose po pitanju carine.
Carinski propisi sastoje se od ovog Zakona o carinskoj politici BiH i propisa usvojenih od strane
Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i/ili
Upravnog odbora za njihovo provođenje u skladu sa propisima Evropske unije. Primjenom
zakona iz ove oblasti regulišu se osnovni elementi sistema carinske zaštite privrede naše zemlje.
Isti se primjenjuju u carinskim postupcima, regulaciji carinskih područija, carinske linije,
carinski granični pojas, carinski nadzor, postupak carinjenja robe i drugih instituta koji regulišu
sistem carinske zaštite. Ovaj zakon provodi Uprava za indirektno oporezivanje. Određene
odredbe carinskih propisa mogu da se primjenjuju i van carinskog područja BiH na osnovu
propisa kojima se regulišu te oblasti ili na osnovu međunarodnih konvencija12.

12
Zakon o carinskoj politici BiH, dostupno na:
http://ceftatradeportal.com/bosnia/images/stories/P2M1B1.1_Zakon_o_carinskoj_politici_BiH_SlGl57-04.pdf

10
 Ukoliko analiziramo carinsko područje BiH koje je u nadležnosti sekora carina, podaci su
sledeći13:
 Carinsko područje BiH je jedinstveno.
 Carinsko područje BiH obuhvata teritoriju BiH uključujući teritorijalne vode,
unutrašnje vode i zračni prostor BiH.
 Carinsko područje BiH ograničeno je carinskom linijom koja je identična s
granicom BiH.
 Carinski granični pojas na kopnu obuhvata onaj dio carinskog područja BiH čija
se širina proteže pet kilometara od carinske linije u dubinu područja BiH.
 Carinski granični pojas na moru obuhvata onaj dio carinskog područja BiH čija se
širina proteže tri kilometra u dubinu kopna od obale i područje od obale do
vanjskih granica teritorijalnih voda.

Svi poslovi oko carina, postupka carinjenja i provođenja propisa iz ove oblasti, u
nadležnosti su Uprave za indirektno oprezivanje. Poslove iz ovog domena obavlja Sektor za
carine u sklopu Uprave za indirektno oprezivanje.

A. Sektor carine

Sektor za carine Uprave indirektno oprezivanje BiH čini carinsku službu Bosne i
Hercegovine. Ukoliko se uzme u obzir broj zaposlenih, tada je ovaj sektor najveća organizaciona
cjelina Uprave. Odgovornosti službenika ovog Sektora su provedba carinskih,
vanjskotrgovinskih, deviznih i drugih propisa iz oblasti carinske politike BiH. Službenici ovoga
Sektora obavljaju uvozne i izvozne procedure na 40 putnih graničnih prijelaza, 30 carinskih
ispostava, 4 granična prijelaza na aerodromima, 3 poštanska granična prijelaza i 8 željezničkih,
te vrše carinske procedure u 4 slobodne zone. Rad na terenu koordinira se iz Središnjeg ureda
UIO, te četiri regionalna centra14.

Što se tiče nadležnosti ovog sektora, u iste se ubrajaju: naplata svih vrsta dažbina, akciza
na uvozne proizvode, putarina, kao i za obračun i naplatu PDV-a pri uvozu. Pored naplate
13
«Zakon o carinskoj politici BiH, dostupno na:
http://ceftatradeportal.com/bosnia/images/stories/P2M1B1.1_Zakon_o_carinskoj_politici_BiH_SlGl57-04.pdf
14
Izvor,www.uio.gov.ba

11
dažbina, ovaj sektor radi i u saradnji sa drugim institucijama i službama te snosti i veliku
odgovornost prema građanima BiH.

Najčešći oblik carina koji je trenutno zstupljen u našem sistemu jesu uvozne carine –
carine koje se obračunavaju prilikom ulaska robe, proizvoda iz inostranstva. Obračun carine se
zakonski reguliše posebnim propisima a u nadležnosti je Uprave za indirektno oporezivanje.

Carine koje se primjenjuju u našoj zemlji su vrijednosne, odnsono obračunavaju se po

osnovu procjene vrijednosti robe, dakle, govorimo o carinama ad valorem. Carinska stopa koja
se primjenjuje iznosi 16% plus 1% carinsko evidentiranje, na procjenjenu vrijednost. Vrijednost
se utvrđuje po osnovu fakturne vrijednosti robe koja se uvozi. Carinski sistem Bosne i
Hercegovine podrazumjeva sledeće vrste carina15:

 Dodatne carine,
 Sezonske carine,
 Preferencijalen carine,
 Dopunske i kompenzatorske carine,
 Jedinstvena carinska stopa.

Dodatna carina

Ako u pogledu plaćanja carine za robu koja potiče iz države ili u pogledu carinskog
postupka jedna strana država ne tretira plovila ili druga transportna sredstva države na isti
način kao robu, plovila ili druga transportna sredstva iz drugih zemalja,16.

Sezonska carina

15
Sejmenović, J., Gligić, J., ”Poreski i carinski sistem i politika”, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2007.
godine, str.268.
16
Prilagođeno prema: Internet:http://www.scribd.com/doc/79701621/esej-finansije1

12
 Ako carinske stope na poljoprivredne i prehrambene proizvode u određenom periodu
godine ne garantuju stabilnost domaće proizvodnje i domaćeg tržišta sa politikom cijena, Savjet
ministara, po pribavljenom mišljenju entiteta, može dodatno na važeće carinske stope propisati i
sezonske carinske stope, navodeći datume od kada i do kada će se one primjenjivati. Sezonske
carinske stope ne smiju biti veće od 30%.

Preferencijalna carina
Sistem preferencijalnih carina mogu da se primjenjuju na uvoz robe, usluga ili proizvoda
iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje. Ovakav tip carina često se uvodi na bazi sporazuma o
privrednoj saradnji ili sličnim uslovima.

Dopunska i kompenzatorska carina

Ako je cijena robe koja se uvozi niža od ugovorene cijene i ako bi uvoz takve robe
mogao štetiti privredi BiH, mora se platiti dopunska carina u iznosu koji predstavlja razliku
između ugovorene cijene i cijene robe koja se uvozi 17. Ako se roba uvozi, a zemlja porijekla ili
zemlja izvoznica je odredila subvenciju, može se naplatiti kompenzatorska carina do iznosa
subvencije da bi se ona izravnala.

Jedinstvena carinska stopa

Roba namijenjena za upotrebu u privatnom domaćinstvu koju državljanin i strani
državljani nose sa sobom pri dolasku iz inostranstva ili primaju iz inostranstva, isključujući robu
na kojoj se primjenjuje oslobađanje od carine i robu za koju Carinska tarifa predviđa carinsku
stopu “slobodno” carini se po jedinstvenoj stopi od 8%18. Jedinstvena carinska stopa se ne
primjenjuje na robu kupljenu u konsignacionom skladištu u BiH. Savjet ministara je ovlašten da
propiše vrijednost robe do koje se primjenjuje jedinstvena carinska stopa, uz pribavljeno
mišljenje entiteta.

17
Sejmenović, J., Gligić, J., ”Poreski i carinski sistem i politika”, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, 2007.
godine, str.268.
18
Prilagođeno prema: internet:
http://cpcd.lokalni.net/zakoni/Zakoni%20i%20pravilnici%20u%20BiH/ZAKON_O_CARINSKOJ_POLITICI_BOS
NE_I_HERCEGOVINE.pdf

13
 2.1. Problemi ili pitanja

Kod carina u globalu problem je što ni u jednoj državi u Svijetu (tako i u BiH) nisu isti,
odnosno carinski sistemi variraju od države do države. Postavlja se pitanje zašto?

Moje lično mišljenje, a i sama istraživanja stručnjaka koji se dugo bave carinama nisu
ista, pa sa pravom mogu iznijeti moje mišljenje. „ Carine i carinski sistemi u BiH se
prvenstveno donese sa vrha države (kao i kod ostalih Država) samo što kod nas politička
situacija, odnosno sama vlast i izborni zakon, kao i to da je BiH podjeljena na dva entiteta i
Brčko distrikt nije olakšavajuča, jer Bosnom i Hercegovinom vlada više ljudi”

2.2. Činjenice

Uzmimo za primjer cijene gorive u BiH jer one svakodnevno rastu, dok ,npr. u
Njemačkoj za podizanje cijene nafte(goriva) ako danas se donese odluka o večoj cijeni nafta ta
cijena će tek nakon izvjesnog vremenskog perioda biti veća na Benzinskim pumpama. Zašto je to
tako? Opet ću iznijeti moje mišljenje: ” Razlog je gore naveden sam izborni zakon i sistem a
samim tim i vlastodršci uzimaju sebi za pravo da mijenjaju cijene gorive kako oni žele”. Samim
rastom cijena goriva u BiH , rastu i cijene prehrambenih proizvoda, osnovnih životnih namirnica
itd.

Mada generalno u zadnjih par mjeseci, zato nije kriv sistem funkcijonisanja Bosne i
Hercegovine, nego je krivac tako da kažem sizuacija koja je se desila između Rusije i Ukrajine,
ali to nije ni toliko važno za ovaj studij slučaja.

Generalno privreda nam je u posljednih godina loša o industriji da ne pričamo.

14
 2.3. Alternativni pravci djelovanja

Eh sad što se tiče riješenja malo je komplikovano al nastojaču da ga probam objasniti šta
je to što bi ojačalo našu ekonomiju? Prije svega da se ja lično pitam promjenila bi sistem uvoza
izvoza. Zašto? Evo objašnjenje kod nas kad uzmemo u obzir cijene domaćih proizvoda su
skuplje u odnosu na uvoznu robu. Mnogi proizvođači traže od naroda da kupuju domaće, i
slažem se, ali jedna stvar je tačna velik je proj stepena nezaposlenosti i većina kupaca teži ka
kupovini jeftinije robe. Kada bi se domaća roba prodavala po jeftinijoj cijeni od uvozne robe,
moje mišljenje je da bi nam se i sistem samog života promjenio (mislim prije svega BiH kao
državu) jer bi se povečala potrošnja domaćih proizvoda, a samim tim bi se i sticala poljoprivreda,
industija itd.

2.4. Odluka i rasuđivanje

Po mom mišljenju pobošljanja nema iz razloga zbog gore navedenih činjenica.

Budućnost svake država bi trebalo da bude prije svega omladina, koja nažalost zbog političke i
ekonomske situacije odlazi iz BiH. Sama činjenica da je prošle godine samo iz BiH otišlo
170 000 ljudi nije za pohvalu. Ako i ove godine ode toliko ili u narednom periodu onda je jedan
grad u BiH umro. Ako ne dođe do nekih promjena u skorije vrijeme u BiH, mogli bi doživjeti
kao ekonomski tako i socijalni kolaps.

15
ZAKLJUČAK

Carinski sistem je dio pravnog sistema jedne zemlje. Carinski sistem, kao integralni dio
privrednog sistema jedne zemlje, mora da bude usuglašen sa pravima, obavezama i
odgovornostima utvrđenim sistemskim rešenjima u drugim podsistemima: vanjskotrgovinskim,
deviznim, poreskim, monetarnim, sistemom cijena i slično.

Prednosti koje proizlaze iz naplate carina, možemo promatrati dvostruko korisnim jer se
sa jedne strane vrši punjenje budžeta a sa druge strane vrši se zaštita domace proizvodnje i to bar
one proizvodnje kojom privredni subjekti BIH mogu parirati razvijenijim zemljama od naše.
Visina carine na robu podložnu plaćanju carine utvrđuje se prema stanju robe u skladu sa
važećim propisima koji su objavljeni u Službenom glasniku BiH. Ako carinske stope na
poljoprivredne i prehrambene proizvode u određenom periodu godine ne garantuju stabilnost
domače proizvodnje u skladu sa politikom cijena domaćeg tržišta Savjet ministara može dodatno
na važeće carinske stope propisati sezonske carine, navodeći od kada do kada ce se one
primjenjivati i ne smiju biti veće od 30 %. Ako je cijena robe koja se uvozi niža od ugovorene
cijene ili ako su u pitanju damping cijene iako bi uvoz takve robe mogao štetiti privredi B i H
mora se platiti dopunska carina.

Izbjegavanje carinskih obaveza, nepravilno deklariranje, kao i prenošenje robe preko

granice van određenih carinskih prolaza a u cilju izbjegavanje plaćanja carine, predstavljaju
prema težini djela carinski prekršaj, privredni prestup ili krivična djela. Za carinski prekršaj
kazneni postupak vodi carinski organ, a za privredne prestupe i krivična djela redovni sudovi.

Ključno je to da država uvođenjem carinaima mogućnost da organizuje svoju privredu,

da utiče na potrošnju, tražnju, ponudu, cijene... Međutim, današnji sistemi trgovinske razmjene
između zemlja podrazumjevaju takvo međusobno organizovanje razmjene koje će biti
najpogodnija za sve učesnike.

16
POPIS TABELA, GRAFIKONA I SLIKA

Grafikon 1: Efekti i implikacije carinske politike

Sd
P2 S s+t Ss
i
P1

P3
h

A B

b' b 0 a' a

Domaća ponuda Inostrana ponuda

Izvor: Acin, Đ., «Međunarodni ekonomski odnosi», Pigmalion,Novi Sad, 2003. godine, str. 355.

17
 Grafikon 2: Efekti i impliakcije carinske politike

Sa+t
Dd

Sa
P2 P2

P1 P1

0 Q2 Q1

Izvor: Acin, Đ., «Međunarodni ekonomski odnosi», Pigmalion, Novi Sad, 2003. godine, str. 359.

Grafikon 3: Ilustracija carinskih efekata,

P D
S

P0

P2
a b c d
P1

Q1 Q2 Q0 Q3 Q4 Q

Izvor: Acin, Đ., «Međunarodni ekonomski odnosi», Pigmalion, Novi Sad, 2003. godine, str. 362..

18
 Na ovom dijagramu obilježeno je:

S – kriva ponude domaćih proizvođača,

D – kriva potražnje na domaćem tržištu,
P0 – cijena robe na zatvorenom domaćem tržištu,
P1 – cijena robe inostrane konkurencije ili cijena uvozne robe bez primjene carine ili kriva
ponude inostranih proizvođača kada je ponuda perfektno elastična,
P2 – cijena robe na domaćem tržištu nakon uvođenja carine,
Q1 – domaća proizvodnja prije uvođenja carine,
Q2 – domaća prozvodnja nakon uvođenja carine,
Q3 – ukupna potrošnja na domaćem tržištu nakon uvođenja carine
Q4 – ukupna potrošanja na domaćem tržištu prije uvođenja carine,
Q4-Q1 – uvoz robe prije uvođenja carine,
Q3 – Q2 – uvoz robe nakon uvođenja carine,
a – redistributivni efekat,
b – trošak carinske zaštite nastao povećanjem domaćem proizvodnje,
c- fiskalni efekat i
d – trošak carinske zaštite nastao smanjenjem potrošnje.

Šema 1. Šematski prikaz organizacione strukture Sektora za carine UIO BiH

Sektor za carine

Odsjek za tarifu i Odsjek za Odsjek za

vrijednsot procedure kontrolu

Izvor: Izvor,www.uio.gov.ba

19
LITERATURA

1. Acin,Đ., «Međunarodni ekonomski odnosi», Pigmalion, Novi Sad, 2003. godine,

2. Bodiroža,M., “Međunarodne ekonomija”, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Ekonomski
fakultet u Brčkom, 2006. godine,
3. Jotanović,G., “Međunarodni ekonomski odnosi”, Univerzitet u Banja Luci, Ekonomski
fakultet Banja Luka, 2006. godine,
4. Raković, M., «Javne finansije i finansijsko pravo», Pravni fakultet Banja Luka, 2003.
godine, str. 289.
5. Raičević, B., «Finansije», Ekonomski fakultet Novi Sad , 1996. godine,
6. Sejmenović, J., Gligić, J., ”Poreski i carinski sistem i politika”, Univerzitet za poslovne
studije Banja Luka, 2007. godine,.
7. Sejmenović,J., «Javni prihodi, utvrđivanje i naplata», Univerzitet za poslovne studije, Banja
Luka, 2006. godine,
8. Trlin, V., ”Međunarodna ekonomija”,Veselin Masleša, OOUR udžbenika i nastavne
tehnologije, Sarajevo, 1983. godine,

Ostala literatura i internet:

1. Zakon o carinskoj politici BiH, dostupno na:

http://ceftatradeportal.com/bosnia/images/stories/P2M1B1.1_Zakon_o_carinskoj_politici_Bi
H_SlGl57-04.pdf
2. Izvor,www.uio.gov.ba
3. Publikacija “Ekonomski trendovi”, 2001. godine, dostupno na:www.dep.gov.ba

20