SVEUČILIŠTE U MOSTARU

EKONOMSKI FAKULET

FINANCIJSKA PISMENOST I ZAŠTITA POTROŠAČA

(ZAVRŠNI RAD )

Kolegij: Upravljanje bankama Student: Andrea Marić 15798/08

Mentor: doc.dr.sc Igor Živko

Mostar, studeni 2012.

 SADRŽAJ

1. UVOD..............................................................................................................................................4
1.1. Predmet i cilj rada...................................................................................................................4
1.2. Izvori podataka i tehnike prikupljnja.......................................................................................5
1.3. Struktura rada.........................................................................................................................5
2. FINANCISJKA PISMENOST..................................................................................................................6
2.1. Pojam financijske pismenosti......................................................................................................6
2.1.1. Financijsko obrazovanje........................................................................................................7
2.1.2. Istraživanje financijske pismenosti.......................................................................................7
2.2. Temeljne institucije u promicanju financijske pismenosti...........................................................8
2.2.1.Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj........................................................................8
2.2.2. Svjetska banka....................................................................................................................10
2.2.3. Europska komisija...............................................................................................................11
2.3. Financijska pismenost u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini............................................................12
2.3.1. Financijska pismenosti u Hrvatskoj.....................................................................................12
2.3.2. Financijska pismenost u BiH...............................................................................................13
2. ZAŠTITA POTROŠAČA....................................................................................................................15
3.1. Zaštita potošača u bankarskom sektoru....................................................................................15
3.1.1.Prakse objave podataka i prodaje........................................................................................15
3.1.2. Vođenje i održavanje računa klijenta..................................................................................18
3.1.3. Osiguranje i zaštita podataka.............................................................................................20
3.2.Zaštita potrošača u Hrvatskoj i BiH.............................................................................................22
3.2.1. Zaštita potrošača u Hrvatskoj.............................................................................................22
3.2.2. Zaštita potrošača u Bosni i Hercegovini..............................................................................23
3.3. Važnost zaštite potrošača i financijske pismenosti....................................................................26
4. MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE SPOROVA U FINANCIJSKOM SEKTORU...........................................29
4.1. Unutranji ili interni mehanizmi.............................................................................................30
4.2. Formalni mehanizmi za rješavanje sporova..........................................................................30
5. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................32
LITERATURA..........................................................................................................................................33

4
VOD
1.1. Predmet i cilj rada

Završni rad na temu „Financijska pismenost i zaštita potrošača“ teorijski obrađuje pojam
financijske pismenosti, pokazuje važnost razumijevanja financijskih pojmova i sustava koji ih
čine, te način na koji financijska pismenost igra važnu ulogu u zaštiti potrošača. Financijska
pismenost kao i potreba za financisjkim obrazovanjem kojim se razvija financijska pismenost,
relativno je mlada aktivnost započeta u razvijenim zemljama prije manje od jednog desetljeća.
Potreba za širenjem financijske pismenosti temelji se na ekonomskim razlozima
prouzročenim demografskim promjenama, promjenama na financisjkim tržištima i
promjenama javnih politika u pogledu zaštite potrošača. U novije vrijeme financijska tržišta
su postala sve složenija i kompetitivnija pa potrošači imaju na raspolaganju veliki broj
proizvoda i usluga čije rizike relatino slabo poznaju. Posljedice loše informiranosti i
nedostatka svijesti o mogućim rizicima dovode ljude da se na u visokim dugovima u vrijeme
kada pokušavaju zasnovati obitelj i stvoriti dom. Potreba za zaštitom potrošača u osnovi
proilazi iz neuravnotežene snage, informacija i resursa između potošača i njegovih pružatelja
financijskih usluga, koje potrošača dovode u nesiguran položaj. Financijske institucije vrlo
dobro poznaju svoje proizvode, za razliku od potrošača, koji ponekad teško ili uz visoku
cijenu dobivaju dostatne informacije o kupnji financijskih usluga. Dobro smišljen program za
jačanje zaštite potrošača i poboljašanje financijske pismenosti može doprinjeti smanjenju
neravnoteže snaga i informacija između potrošača i financijskih institucija. Za potrošače bi
bilo vrlo korisno kada bi se financijske institucije obvezale da izrade prikaz najvažnijih
činjenica u kojim bi jednostavnim jezikom ukratko prikazale sve najvažnije uvjete vezane uz
određeni proizvod. Prikaz najvažnijih činjenica pomogao bi također potrošačima omogućiti da
odaberu između različitih pružatelja financijskih usluga.

1.3. Struktura rada

Na samom početku ovog rada bit će objašnjeno što je to financijska pismenost, koliko je ona
važna u današnje vrijeme te određene institucije koje imaju najveću ulogu u poboljšanju
financijske pismenosti. U trećem poglavlju ovog rada analizirmo zaštitu potrošača u
bankarksom sektoru tj. određena prava klijeta koja ima prilikom korištenja određenih
bankarskih usluga. U poglavlju o važnosti financisjke pismenosti i zaštite potrošača je
detalnjije opisano i objašnjeno zašto je u suvremenom svijetu to znatno bitno te koje prednosti

5
to donosi za određeno gospodarstvo. Na kraju ovog rada ćemo navesti zašto je važno da u
državam postoje određeni mehanizmi za rješavanje sporova.

2. FINANCISJKA PISMENOST

2.1. Pojam financijske pismenosti

Financijska pismenost je proces u kojem financijski potrošači/ulagači poboljšavaju svoje
razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih
savjeta razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i
prilika, kako bi mogli donositi utemeljene odluke, kako bi znali gdje se obratiti za pomoć te
kako bi poduzimali druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti. 1 Iz ove
definicije može se zaključiti da je naglasak prije svega na informacijama, uputama i
savjetima. Pod informacija se misli na pružanje znanja potrošačima koji na temelju toga
podižu razinu svjesti, odnosno opreznost u prepoznavanju financijskih prilika, mogućnosti
izbora u financijskim odlukama te posljedice financijskih odluka. Upute se odnos na usvajanje
vještina i sposobnost razmjevanja financijskih termina dok se pod savjetima podrazumejeva
da potrošači dobiju određene odgovore o tome kako da na najbolji način primjenjuju određene
upute. Financijska pismenost je relativno mlada aktivnost započeta u razvijenim zemljama
prije manje od jednog desetljeća. Potreba za širenjem financijske pismenosti temelji se na
ekonomskim razlozima prouzročenim demografskim promjenama, promjenama na
financijskim tržištima i promjenama javnih politika u pogledu mirovinske zaštite i zaštite
potrošača općenito. Financijski obrazovani potrošači mogu pomoći u osiguranju da financijski
sektor učinkovito pridonese realnom gospodarskom rastu i ukupnom smanjenju siromaštva.
To je jednako važno i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju, iako je razvijenim zemljama
zbog više razine dohotka i kapaciteta institucija jednostavnije provesti programe financijskog
obrazovanja2. Financijska pismenost podiže razinu individualne odgovornosti pojedinaca u
shvaćanju i preuzimanju rizika kod donešenja financijskih odluka te prilikom planiranja
ulaganja. Financijska se pismenost odnosi na sve financijske odluke za osobne, obiteljske ili
poslovne potrebe. Ona obuhvaća financijske odluke o novcu, inflaciji, štednji, kamatnim
stopama, investicijama, dugu, kreditnom i valutnom riziku te svim ostalim financijskim
ugovorima i drugim financisjkim instrumentima

1
http://www.oecd.org/
2
http://www.ebf-fbe.eu/uploads/documents/publications/Reports/Fin%20Litterature/D0305C-2009-
EBF_Financial_Education_-_rev7-26-9_webversion-2009-00831-01-E.pdf

6
2.1.1. Financijsko obrazovanje
Financijsko obrazovanje stanovništva postaje sve važnije zbod dinamičkih, globalno
povezanih i složenih financijskih sustava. Djelotvorna zaštita potrošača financijskih usluga
dugoročno se zasniva na dobro obrazovanim potrošačima financijskih usluga. Dobro
obaviješteni i financijski pismeni potrošači mogu donositi utemeljene odluke o financijskim
pitanjima za sebe i svoje obitelji. 3 Mogu povećati svoje financijsko blagostanje i osigurati
ekonomsku sigurnost u razdobljima krize. Upućeni potrošači također su i okosnica
transparentnih tržišta financijskih usluga za stanovništvo. Mogu se zaštititi od beskrupuloznih
prodavatelja financijskih usluga i otežati im nepošteno i prijevarno postupanje. Potrošači
trebaju moći razumjeti uvjete svojih ugovora s financijskim institucijama i poznavati svoja
zakonska prava. Također trebaju razumjeti temeljna načela financijskog poslovanja i
kreditiranja kako bi mogli procijeniti očekivane koristi i predvidjeti rizike koji prate svaki
potencijalni kredit koji bi mogli dobiti ili ulaganje u neku financijsku uslugu ili proizvod koje
bi mogli ostvariti. Dugotrajno financijsko zdravlje zahtijeva dugoročno financijsko planiranje
i razvijanje vještina financijske analize. Potrošači koji posjeduju financijsku pismenost
osnaženi su potrošači. Program financijskog obrazovanja treba se pomno pripremiti kako bi se
osigurala njegova djelotvornost. Akademska istraživanja djelotvornosti financijskog
obrazovanja u razvijenim gospodarstvima dala su različite rezultate. Gotovo su sva
dosadašnja istraživanja djelotvornosti programa financijskog obrazovanja provedena u
razvijenim gospodarstvima. Međutim, u posttranzicijskim gospodarstvima poput Hrvatskoga,
u kojima financijska tržišta nisu razvijena, ali su opći obrazovni standardi visoki, financijsko
obrazovanje moglo bi biti djelotvornije nego drugdje.

2.1.2. Istraživanje financijske pismenosti

Kada govorimo o financijskoj pismenosti onda možemo reći da je kod istraživanja pismenosti
vrlo bitno da obuhvati sve ključne skupine u obiteljom status, prihodu stanovništva stupanj
obrazovanja, zanimanja i etničko porijeklo. Također treba razmislit kako doprijeti do skupine
s niskim prihodima od kojih se najčešće prikuplaju podaci. Istraživanja bi uz upute o stupnju
pismenosti mogla sadržavati i upute kako potrošači troše svoja proračunska sredstva i
planiraju financijsku budućnost. Financijska pismenost treba osigurati usvajanje znanja koje
je nužno u donošenju važnih odluka za sebe i svoju obitelj. Naime, početne prepostavke koje
3
Ibid, str.27

7
potrvrđuju različite europske studije, je da pojedinci ne znaju kome se mogu obratiti kada im
je potreban financijski savjet. Ankete su pokazale da se u takvim slučajevima pojedinici
oslanjaju na savjete obitelji i priajtelja,a savjet pružatelja finacijskih usluga najčešće je
uvjetovan financisjkim ulaganjem u financijske produkte/usluge i često nije vezan uz stvarne
potrebe pojedinca. Nacionalni program financijske pismenosti bi identificirao probleme i
predložio rješenja koja će pojedincu omogućiti selekciju bitnih informacija o financijskim
produktima/uslugama od reklamnih savjeta i obavijesti te rješenja koja će pružiti dostupnost
nepristranih, konkretnih i lako razumljivih informacija koje će ojačati sposobnost pojedinca
da može promišljeno i odgovorno odlučiti, kao i omogućiti sve veću sustavnu i sveobuhvatnu
integraciju financijskog obrazovanja u nastavne planove i programe općeg obrazovanja

Nacionalno istraživanje o financijskoj pismenosti stanovništva izuzetno je važno kao temeljni

analitički okvir koji bi dao uvid u stanje te bi takav dokument poslužio kao predložak za
daljnje akcije na nacionalnoj razini Malo je zemalja provelo nacionalna istraživanja
pismenosti. To je zasad učinjeno samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Mađarskoj,
Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji dok je u Indiji i Irskoj u tjeku.

2.2. Temeljne institucije u promicanju financijske pismenosti

Danas u svijetu postoje tri najpoznatije institucije za promicanje financijske pismenosti, a to
su: OECD, Svjetska banka i Europska komisija.

2.2.1.Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engleski: Organization for Economic
Cooperation and Development ili OECD, francuski: Organisation de coopération et de
développement économiques ili OCDE) je međunarodna ekonomska organizacija osnovana
14. prosinca 1960. Nastala je kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju
(Organization for European Economic Cooperation tj. OEEC) nastale 1948. u sklopu
Marshallovog plana s ciljem rekonstrukcije europskog gospodarstva razorenog u Drugom
svjetskom ratu.4 OECD je konzultativna organizacija, bez snage obvezivanja bilo koje od
svojih članica. Ciljevi OECD-a su unapređivanje privrednog rasta i povećanje životnog

4
http://hr.wikipedia.org/wiki/Organizacija_za_ekonomsku_suradnju_i_razvoj

8
standarda u zemljama članicama, doprinos razvoju svjetske privrede i ekonomskog napretka u
članicama i nečlanicama, te doprinos širenju međunarodne trgovine na multilaterarnoj osnovi
i povećanju svjetske trgovine5. Organizacionu strukturu OECD-a čine: Vijeće koje se sastoji
od predstavnika zemalja članica i predstavnika Evropske komisije, Odbori i Sekretarijat.
Okuplja 30 zemalja članica i njhovo sjedište je u parizu. OECD je među prvim započeo
širenjem ideje i zagovaranjem potrebe za financijskom pismenošću svojim članicama. Projekt
financijskog obrazovanja započeo je 2003. godine kao odgovor na rastući interes članica za
unapređenjem financijske pismenosti potrošača. OECD je osnovao međunarodnu mrežu za
financijsko obrazovanje (International Network on Financial Education - INFE) koja je
privukla oko 150 institucija iz 75 zemalja. Mreža organizira konferencije svake druge godine
kao i razmjenu informacija i mišljenja te diskusiju o programima, inicijativama, problemima i
istraživanjima na temu financijske edukacije. Osim toga mreža prikuplja podatke i
istraživanja na tu temu, zalaže se za priznavanje međunarodnih standarda te osigurava vodiče,
upute i koordinaciju za one koji se tek uključuju u programe financijskog obrazovanja.
Glavne preporuke OECD-a su sljedeće:6

 Vlade i svi sudionici trebaju promovirati nepristranu, poštenu i ravnopravnu

financijsku obrazovanost.
 Programi se moraju koordinirati i razvijati učinkovito.
 Financijsko obrazovanje mora započeti u školi da bi stanovnici bili obrazovani što je
ranije moguće.
 Financijsko obrazovanje treba biti dio prakse dobrog javnog upravljanja financijskih
institucija čiju odgovornost i obvezu u promicanju financijske pismenosti treba
ohrabrivati.
 Financijsko obrazovanje treba jasno razlikovati od komercijalnih savjeta; treba
implementirati etički kodeks ponašanja za djelatnike u financijskim institucijama.
 Financijske institucije treba poticati da provjeravaju (ispituju) jesu li klijenti u stanju
čitati i razumijevati informacije, naročito one koje se odnose na dugoročne obveze ili
financijske usluge s potencijalno značajnim financijskim posljedicama: sitan i nejasan
otisak u dokumentaciji treba obeshrabriti.
 Programi financijske obrazovanosti trebaju biti naročito fokusirani na važne aspekte
životnog planiranja, kao što su štednja, dugovi, osiguranja i mirovine.
5
Lucey, T., A., Laney, J., D.:„Reframing Financial Literacy: Exploring the Value of Social Currency“ 2012.
Str.47.
6
http://www.oecd.org/

9
  Programi i strategije trebaju biti usmjereni na izgradnju financijskog kapaciteta, a gdje
je prikladno treba ciljati na specifične grupe i personalizirati koliko je to moguće.
 Treba promovirati nacionalne kampanje, specijalizirane internetske stranice, besplatne
informacijske usluge i sustave upozoravanja za visokorizične plasmane (uključujući
prijevare).

2.2.2. Svjetska banka

Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su
prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedište joj je u Washingtonu. Prije je Svjetska banka imala
stožer u kojem su bili tehnicki stručnjaci kao i stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su
isključivo radili u Washingtonu. Danas raspolaže jednim znatno većim stožerom koji ima
stručnjake iz ekonomije, vanjske politike, stručnjake za pojedina područja te stručnjake za
socijalna pitanja, 40 % tih strucnjaka danas radi u uredima smještenim u državama s kojima ta
svjetska institucija ima odnose7.

Svjetska banka je danas puno veća i kompleksnija. Razvila se u grupu organizacija koju čine
već navedena Međunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Međunarodno udruženje za
razvoj (IDA), Međunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno
garantiranje investicija (MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri
investiranju (ICSID). Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje siromaštva
u svijetu. Značajno praktično iskustvo ima u u području zaštite potrošača i financijske
pismenosti. Posebna dijagnostička izvješća pripremljena su za Češku, Slovačku, Azerbajdžan,
Rumunjsku, Rusku Federaciju, Litvu, Bugarsku, Latviju i Hrvatsku. Iskustvo stečeno kroz
pripremu dijagnostičkih izvješća rezultiralo je dokumentom «Dobra praksa za zaštitu
potrošača i financijske pismenosti u Europi i Centralnoj Aziji: dijagnostički alati» U ovaj su
dokument ugrađene i odredbe direktiva EU-a koje se odnose na zaštitu potrošača i izvješća
agencija za regulaciju i nadzor financijskih usluga te stoga dokument ima mogućnost šire
primjene.

2.2.3. Europska komisija

Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije. Naziva se često i
Vladom EU. Europska komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u
njemu neovisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Europskim

7
http://www.worldbank.org/

10
parlamentom i Vijećem Europske Unije, čini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.
Europska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno
djeluju kao jedinstveno tijelo. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim
kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog
parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi
članovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.Sjedište
Europske komisije je u Bruxellesu.8 Temeljna zadaća Europske komisije je pripremanje i
predlaganje propisa. Vrlo značajno za Europsku komisji je u to da je osnovala skupinu za
financijsko obrazovanje (Expert Group on Financial Education - EGFE) koja u svom prvom
izvjescu govori o potrebi koordinacije nacionalnih strategija za financijsko obrazovanje u
zemljama članicama (European Commission, 2008). Europska komisija preporučuje da se
središnja koordinacija nacionalne strategije povjeri predstavnicima javnog sektora u suradnji
s privatnim dionicima. Preporuka je da se nacionalna strategija temelji na dokaznom
materijalu koji pružaju rezultati ankete o financijskoj pismenosti provedene na
reprezentativnom uzorku stanovništva kako bi se ocijenilo stanje i saznalo više o ciljanim
skupinama i njihovim potrebama. Takve se ankete trebaju ponoviti svakih 4-5 godina da bi se
utvrdile promjene ponašanja u dugom roku. Nacionalne strategije trebaju se temeljiti na
detaljnim višegodišnjim planovima koji jasno razrađuju ciljeve i načine kako ih postići,
izabrane ciljane skupine te izabrane financijske standarde pismenosti. U nacionalnoj strategiji
programi financijske pismenosti moraju biti prilagođeni specifičnim društvenim grupama i
njihovim potrebama. Zbog njihovih različitih potreba, kanali i pristupi u širenju informacija i
znanja moraju se adekvatno prilagođavati. U želji da se nacionalnom strategijom financijske
pismenosti obuhvati što više stanovnika takvu kampanju treba pratiti marketinški plan,
odnosno promocija koja će stanovništvo motivirati da sudjeluje u njoj. Troškovi takve
kampanje zbog toga nisu zanemarivi pa je nužno odgovarajuće financiranje iz javnih i/ili
privatnih izvora. Metodologija mjerenja učinkovitosti programa financijskog
obrazovanja mora biti sastavni dio takvih planova. Ona se u posljednjih deset godina razvila i
postala nezaobilazni alat u ocjeni učinkovitosti raznih obrazovnih programa.

8
http://ec.europa.eu/internal_market/finservices-retail/docs/capability/100604_report_en.pdf

11
2.3. Financijska pismenost u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

2.3.1. Financijska pismenosti u Hrvatskoj

U Hrvatskoj do sada nije provedena obuhvatna kampanja financijske pismenosti pa je
svjetrska banka u veljači 2010-godine objavila studiju koja financisku pismenost u Hrvasktoj
vidi na sljedeći način.9

•Agencije za nadzor financijskih usluga, profesionalne udruge i potrošačke udruge trebaju

bolje surađivati u području informiranja potrošača i povećanja njihove osviještenosti.

•Agencije za nadzor financijskih usluga i profesionalne udruge trebaju surađivati s medijskim

djelatnicima kako bi povećali stupanj njihove osviještenosti i sposobnosti u pogledu
financijskih pitanja.

•HANFA bi trebala iskoristiti priliku redizajna svojih internetskih stranica kako bi uvela
«upozorenja potrošačima» koja pružaju ažurne informacije o prijevarama ili spletkama
neovlaštenih financijskih institucija te o ostalim relevantnim pitanjima financijske zaštite
potrošača.

•Potrošačke udruge trebaju prikupljati podatke o cijenama i objavljivati ih na način koji će

potrošačima omogućiti donošenje utemeljenih odluka o kamatnim stopama i troškovima.

•U Hrvatskoj je potrebno provesti nacionalno istraživanje o stupnjevima financijske

pismenosti koje bi poslužilo kao temeljna analiza sadašnjeg stupnja financijske pismenosti
stanovništva u Hrvatskoj, a sljedeće takvo istraživanje provelo bi se nakon 3 - 5 godina.

Iako ne postoji nacionalno istraživanje o financisjkoj pismenosti u Hrvatskoj za početak nam

može poslužiti istraživanje agencije za istraživanje tržišta GfK koja je provela anketu o
financijskom pismenosti potrošača o bankovnim ulugama i bankovnim poslovima općenito.
Na slici vidimo da 26% građana nikad nije čulo za kamatnu stopu na kredite ili štedne
depozite što je u porastu u odnosu na 2002. godinu., a da 30 % građana nikad nije čulo za
Crnu listu.

9
Svjetska banka,2010a,“Hrvatska- Dijagnostički pegled zaštite potrošača i financijske pismenosti“, Svezak I:
Glavni nalazi i preporuke, veljača, Zagreb: Svjetska banka

12
Slika 1. preuzeto sa http://www.worldbank.org/

Zbog obih podataka o slabom poznavanju financijskih pojmova Hrvatski ured za osigurenja je
usvojio incijativu za pokretenj projekta “Financijska pismenost u Republici Hrvatkskoj”,
imajuću u vidu preporuku Svjetke banke, a poglavito potrebe hrvatskih građana. Temeljem
ove odluke Upravnog odbora, Hrvatski ured za osiguranje uputio je i službeni prijedlog
Ministarstvu financija RH, odnosno Vladi RH da se pokrene projekt Financijska pismenost u
RH te da se pristupi izradi prijedloga nacionalnog programa financijskog obrazovanja.

2.3.2. Financijska pismenost u BiH

Tvrtka Visa Inc. je početkom ove godine provela istraživanje o financijskoj pismenosti u 28
zemalja jedna od tih zemalja je i BiH. Istraživanje je provedeno na 25500 ispitanila gdje im je
bilo postavljano 5 pitanja.

1) maju li kućni budžet i pridržavaju li ga se

2) koliko mjeseci mogu preživjeti sa svojom ušteđevinom za hitne slučajeve,3)
3) koliko često razgovaraju sa svojom djecom (dobi 5 – 17 godina) o vođenju financija,

13
 4) koliko mladež i tinejđeri razumiju financije i jesu li uopće pripremljeni na
raspolaganje svojim novcem, te u
5) kojoj bi dobi djeca trebala biti educirana o financijskoj pismenosti (u sklopu školskog
obrazovanja, organiziranog od strane države).10

Po toj anketi BiH je zauzela 15. mjesto po financijskoj pismenosti svojih građana što je
znatno na zavidnom nivou ali je treba i dalje popravljati što je znatno itaknuo i sam guverner
centralne banke Kemal Kozarić. Na okruglom stolu pod nazivom "Finansijska pismenost u
BiH", koji je organizovan u okviru projekta "Forum mladi ljudi", Kozarić je istakao da
situacija sa žirantima i tužbama protiv banaka govori da klijenti banaka u BiH nisu dovoljno
obrazovani financijski, a ni zadovoljni transparentnošću finansijskih institucija. Istakao je da
treba poboljšati taj odnos i s jedne i s druge strane kako nitko nebi bio u podređenom
položaju.11

1. ZAKLJUČAK

U ovom radu možemo vidjeti da je jedan od najboljih metoda za osiguranja visoke razine
zaštite potrošača zapravo u poboljšanju financijskog obrazovanja i financijske pismenosti. Svi
programi financijskog obrazovanja i financijske pismenosti trebali bi osvješćivati potrošača o
rizicima i koristima od financisjkih proizvoda uključujući i moguće financijske prijevare,
zatim obrazovati potrošača o izradi osobnihi i obiteljskih proračuna i o donošenju dugoročnih
financijskih oblika te istražiti financijsku pismenost kako bi se ispitalo koji su djelovi
populacije najpodložniji bezobzirnim uvjetima kreditiranja, financisjkim prijevarama i
slabositma u izradi proračuna i planiranju. Svaka država treba razmotriti razvijenja programa
financisjkog obrazovanja kao npr. u školama, a osobito na razinama osnovne škole kako bi
mogla potaknuti djecu da kada odrastu postupaju financijski odgovorno. Provođenjem
polaznog nacionalnog istraživanja financijske pismenosti dobile bi se korisne informacije za
somišlajvanje programa financsijskog obrazovanja i osvješćivanja potrošača. Određena
istraživanja bi trebalo raščlaniti prema dobi, spolu geografskom području, prihodu
stanovništva i formalnom obrazovanju kako bi se dobile što točnije infomracije. Povećanjem
financijske pismenosti zaštitit ćemo potrošače.

10
https://kompare.hr/savjetnik/savjeti/financijski-nepismeni-bolju-buducnostg-86/
11
http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/105880-Kozaric-Potrebno-stalno-popravljati-finansijsku-pismenost.html

14
LITERATURA

Knjige:

- Kandžija, V., Živko, I.:”Poslovna politika banaka”, Mostar: Ekonomski fakultet; Rijeka:
Ekonomski fakultet,2004.

- Lucey, T., A., Laney, J., D.:„Reframing Financial Literacy: Exploring the Value of Social
Currency“ 2012.

- Lusardi, A., Mitchell, O. : „Financial Literacy and Retirement Preparedness:Evidence and

Imolication for Financiak Education“, Business Economics,2007.

Stručni radovi:

-Svjetska banka,2010a,“Hrvatska- Dijagnostički pegled zaštite potrošača i financijske

pismenosti“, Svezak I: Glavni nalazi i preporuke, veljača, Zagreb: Svjetska banka

- Svjetska banka,2010b,“Hrvatska-Dijagonistički pregled zaštite potrošača i financisjke

pismenosti“Svezak II:Usporedba s dobrim praksama, veljača, Zagreb: Svjetska banka.
- Revicon, „XI. međunarodni simpozij - "Evropski put BiH u funkciji razvoja", Neum,2010

15
Interent izvori:

1. http://www.ebffbe.eu/uploads/documents/publications/Reports/Fin
%20Litterature/D0305C-2009-EBF_Financial_Education_-_rev7-26-9_webversion-
2009-00831-01-E.pdf
2. http://www.huo.hr/hrv/financijska-pismenost/91/
3. http://www.insuranceeurope.eu/uploads/Modules/Publications/financial_education.pdf
4. http://www.dartmouth.edu/~alusardi/Papers/Preparedness.pdf
5. http://ec.europa.eu/internal_market/finservicesretail/docs/capability/100604_report_en
.pdf
6. http://www.dartmouth.edu/~alusardi/Papers/Literacy_Information_Education.pdf
7.  http://6aa7f5c4a9901a3e1a1682793cd11f5a6b732d29.gripelements.com/pdf/lewis_m
andell_linda_schmid_klein.pdf
8. http://www.oecd.org/dataoecd/8/32/37087833.pdf
9. http://www.worldbank.org/
10. http://www.hnb.hr
11. http://www.potrosac.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=91
12. http://www.ozp.gov.ba/index.php?
option=com_content&view=article&id=27:smjernice-i-preporuke-u-sektoru-
potroakih-kredita&catid=17:smjernice-i-preporuke&Itemid=15
13. https://kompare.hr/savjetnik/savjeti/financijski-nepismeni-bolju-buducnostg-86/
14. http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/105880-Kozaric-Potrebno-stalno-popravljati-
finansijsku-pismenost.html

16