Nastanak i istorija osiguranja

Prvi put osiguranje se pojavilo u sjevernom dijelu Italije u dvanaestom stoljeću kada su trgovci počeli
osiguravati brodove u pomorskoj plovidbi zbog opasnosti kojima se izlažu na moru. Osiguranje su davali
trgovci od kojih su većina bila židovi. Zatim, nakon dužeg perioda, uslijedila su osiguranja na kopnu. I to
najprije osiguranje imovine od požara koje se pojavilo neposredno nakon strašnog požara 1666.g. u
Londonu koji je odjednom progutao trinaest hiljada kuća. Ovaj događaj su iskoristili trgovci te su proširili
osiguranje na novu oblast ljudskog života. Zatim se pojavio novi oblik osiguranja, poput osiguranja od
automobilske odgovornosti, odgovornosti nezgoda na poslu, zanatske odgovornosti i slično. Poslije toga,
osiguranje se rasprostanilo u svim sferama života, kao na primjer: osiguranje od krađe, od uništenja
usjeva, osiguranje objekta u montaži, životinja, filmske djelatnosti, osiguranja na život i slično. Tako da su
osiguravajuća društva osiguravala pojedince od svake opasnosti kojoj se izlaže njegov život, imovina ili
odgovornost. I zadnja faza u razvoju osiguranja je prinuda države na razne vrste osiguranja.

Vrste osiguranja

S obzirom na oblik, osiguranje se dijeli na tri vrste:

Prva: Kooperativno (zadružno ili uzajamno-pomagačko) osiguranje, tj. udruživanje nekoliko osoba koje
se izlažu sličnim opasnostima gdje svako od njih uplati određeno učešće, pa kada nekoga od njih zadesi 
šteta daje mu se nadoknada od tog učešća. A ako vrijednost učešća bude veća od nadoknada za štetu,
svaki član ima pravo da vrati svoj udio. Specifičnost ove vrste osiguranja je da njegovi članovi nemaju za
cilj zaradu, nego umanjenje i olakšanje gubitka. Ova vrsta osiguranja još uvijek nije zaživjela u
praktičnom životu, nego predstavlja altrenativu šerijatski zabranjenim osiguranjima.
Druga: Poslovno (trgovačko) osiguranje, tj. rasprostranjeno osiguranje na koje obično se misli kada se
govori o osiguranju. Njegova karakteristika je da je ono čista trgovina u kojoj osiguravajuće društvo, bez
učešća korisnika, ubire zaradu osiguranja za razliku od kooperativnog čiji je karakter plemenit i human.
S obzirom na tematiku dijeli se na:
1) Osiguranje od gubitaka; odnosi se na opasnosti kojima se izlaže imetak korisnika osiguranja, a njegov
cilj je nadoknada gubitaka koje zadese korisnika zbog nezgode i slično. Od primjera ovog osiguranja je
osiguranje imovine od požara, krađe i slično.
2) Osiguranje od odgovornosti, tj. svaka odgovornost pojedinca ili grupe prema nekom drugom a koja je
nastala kao rezultat greške, nemarnosti ili nanošenja štete iz bilo kog razloga. Poput odgovornosti
arhitekta, ljekara, farmaceuta i slično, također osiguranje avionskih kompanija, brodova i vozova od
odgovornosti. 
3) Osiguranje osoba; u ovu vrstu spadaju sva osiguranja koja imaju veze sa samom ličnošću korisnika
osiguranja i ne sa štetom koja mu se desi. Oblik ovog ugovora je da se osiguračko društvo obaveže da dâ
korisniku ili trećoj osobi određeni imovinski iznos kada umre ili doživi određeni period, zauzvrat
premijama koje plaća osiguranju. Dijeli se na dvije vrste:
a) osiguranje života, imaju tri vrste:
●  doživotno ili ograničeno osiguranje za slučaj smrti
●  osiguranje za slučaj doživljenja 
●  osiguranje za slučaj doživljenja i smrti 
b) osiguranje od tjelesnih povreda
Treća: Društveno osiguranje, tj. ono koje vrši država spram određene skupine građana, poput socijalnog,
zdravstvenog (ovdje ne ulazi privatno zdravstveno osiguranje), penzionog i njima sličnog osiguranja. Ono
što je zajedničko ovoj vrsti osiguranja je da nema trgovački karakter (tj. da država zarađuje na
korisnicima ovih osiguranja) nego je cilj države da socijalno zaštiti ove kategorije ljudi. Sa druge strane,
dobar dio troškova snosi sama država.
 
S obzirom na dobrovoljnost i prinudu osiguranje se dijeli na:
1) Prisilno osiguranje; to je osiguranje na koje država prisili, poput saobračajnog i zdravstvenog
osiguranja.  
2) Dobrovoljno osiguranje; ono u kojem nema prisile.

Zakon o društvima za osiguranje ( ''Službeni glasnik Republike Srpske'', br.17/05 i 64/06)

Strana pravna i fizička lica mogu osnovati (sama ili zajedno sa domaćim licima) akcionarsko društvo za osiguranje u
Republici Srpskoj.

Osnivački kapital za osnivanje akcionarskog društva za osiguranje ne može biti manji od:
 3.000.000 KM, ako se društvo osniva za obavljanje poslova životnog osiguranja,
 2.000.000 KM, ako se društvo osniva za obavljanje poslova ostalih osiguranja,
 3.000.000 KM, ako se društvo osniva za obavljanje poslova reosiguranja.

 
UVOD
P o d   p o j m o m   r i j e č i   „ o s i g u r a n j e “   n a   b r o j n i m   j e z i c i m a   p o d r a z u m i j e v a   s e sigurnost, stabilnost,
povjerenje u nešto, zaštita
1
. Osiguranje je metoda transfera rizikasa osiguranika na osiguravatelja koji time prihvata da nadoknadi slučajne
štete onimakod kojih su nastale i raspodijeli ih na sve članove rizične zajednice u skladu sa načelima
uzajamnosti i solidarnosti
2
. Osiguranje je pojmovno određeno premijom
koju  p l a ć a   o s i g u r a n i k   z a   r i z i k   k o j i   j e   p r e u z e o   o s i g u r a v a t e l j   s k l a p a n j e m   u g o v
o r a   o osiguranju, te kompenzacijom (odšteta, ugovorena osigurana suma) koju osiguranik  prima kada nastane
osigurani
slučaj.I n d u s t r i j u   o s i g u r a n j a   p r e d s t a v l j a   „ u r e đ e n i   s u s t a v   z n a n j a ,   i n s ti t u c i j a   i ins
trumenata kojima se nastoji što cjelovitije, blagovremeno prepoznati, obrađivati
iu p r a v l j a ti   r i z i c i m a   n a   d r u š t v e n o   i   e k o n o m s k i   p r i h v a t l j i v e   n a č i n e   u   v r e m e n u   i  prostoru“
3
.U ovom dokumentu je obrađena industrija osiguranja u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na finansijsko
poslovanje osiguravajućih društava, te kao
glavnic i l j   r a d a   a n a l i z a   o s i g u r a v a j u ć e g   d r u š t v a   B o s n a   S u n c e   o s i g u r a n j e   d . d .   S a r a j e v o . Istr
aživanje je provedeno s ciljem da se analizira poslovanje Društva u zadnje dvijegodine, te da se da pregled
poslovanja i ustanove tendencije daljeg njegovog razvoja.Prilikom istraživanja su korišteni dostupni materijali o
poslovanju Društva, na
osnovuk o j i h   j e   v r š e n a   a n a l i z a .   K o r i š t e n i   i z v o r i   p o d a t a k a   s u   z v a n i č n e   i n t e r n e t   s t r a n i c e i
nsti tucija osiguranja u Bosni i Hercegovini, ali nažalost mnogi od podataka nisunajaktualniji, jer
konsolidovani podaci za 2009. godinu još nisu na raspolaganju.  Nadalje, obavljen je razgovor u
osiguravajućem društvu Bosna Sunce osiguranje i
tom  p r i l i k o m   s u   d o b i v e n i   d e t a l j n i j i   p o d a c i   o   s a m o m   D r u š t v u ,   n j e g o v o j   d j e l a t n o s ti   i  posl
ovanju, koji su korišteni prilikom izrade dotične analize poslovanja
Osiguravajuća društva
Osiguravajuće društvo je pravno lice koje se ugovorom o osiguranju obavezuje na naknadu štete,
odnosnoisplatu ugovorenog novčanog iznosa korisniku osiguranja, odnosno osiguraniku kada se
ostvari obuhvaćeni rizik.
Razlikuju se prema veličini, vrsti i obimu rizika koje pokrivaju, mogu se baviti s jednom, s nekoliko ili
sa svim granama osiguranja.
Zbog svoga posebnog društvenog i privrednog značaja, podležu posebnom državnom nadzoru, uz
raspolaganje neophodnom dozvolom za rad.

OSNIVANJE DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE U BOSNI I

HERCEGOVINI

Osnivanje društava za osiguranje u Bosni i Hercegovini regulirano je sljedećim zakonima: Zakonom o

društvima za osiguranje u privatnom osiguranju FBiH i Zakonom o društvima za osiguranje RS.
 
Da bi strano društvo za osiguranje dobilo dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini mora:
 
- biti osnovano kao akcionarsko društvo za osiguranje ili kao društvo za uzajamno osiguranje ili imati bilo
koji drugi oblik društva za osiguranje predviđen u zemljama članicama Evropske unije,

- imati zakonskog zastupnika filijale (fizička ili pravna osoba),

- biti registrovano u zemlji koja dopušta društvu za osiguranje iz BiH da se osnuje u skladu sa načelom
uzajamnosti,
- imati kapital u BiH koji nije manji od kapitala kompanije

 
Minimalni osnivački kapital za osnivanje društva za osiguranje ne može biti manji od: BAM 2,000,000
(cca. 1,000,000 EUR) ili BAM 3,000,000 (cca.1,500,000 EUR) ako se društvo osniva za obavljanje
poslova životnog osiguranja, ili  BAM 3,000,000 (cca. 1,500,000 EUR) ako se društvo osniva za
obavljanje poslova reosiguranja,
 
- posjedovati u Republici Srpskoj ili u Federaciji Bosne i Hercegovine imovinu vrijednosti od najmanje
jedne polovine (1/2) minimalnog garantnog fonda i deponovati u Republici Srpskoj najmanje jednu
četvrtinu (1/4) tog fonda kao garanciju,

- preuzeti obavezu, formalnom izjavom koju potpisuju njeni predstavnici da će:

1. za tu filijalu osigurati marginu solventnosti,

2. u roku od dva mjeseca po dobivanju dozvole osnovati u mjestu filijale administrativnu i

računovodstvenu službu

3. uspostaviti i ulagati sredstva tehničkih rezervi u svrhu poslovanja u BiH

4. da će postaviti ovlašteno lice odgovorno za pojedinosti koje se odnose na varijabilni fond.

 
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad moraju se priložiti sljedeći dokumenti na jednom od službenih
jezika u BiH:

- ovjeren primjerak Statuta i dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa zemlje sjedišta tog
društva;

- ovjerena punomoć odvjetnika za postavljanje ovlaštenog zastupnika u Republici Srpskoj/Federaciji

Bosni i Hercegovini,

- potvrda nadzornog organa zemlje sjedišta osiguravajućeg društva, ne starija od tri mjeseca do dana
podnošenja zahtjeva, kojom se potvrđuje da društvo za osiguranje posluje i da ima dozvolu da obavlja sve
poslove osiguranja koje namjerava obavljati u Republici Srpskoj/Federaciji Bosni i Hercegovini;

- spisak imena i adresa direktora i izvršnih direktora;

- plan poslovanja filijale,

- bilans stanja i bilans uspjeha za poslednje tri finansijske godine.

 
Društva za osiguranje koja nemaju sjedište u Bosni i Hercegovini

Strano društvo za osiguranje, koje ima sjedište izvan Bosne i Hercegovine, može obavljati djelatnosti
osiguranja u obliku filijale nakon što dobije dozvolu za rad od Agencije za osiguranje Republike Srpske ili
Agencije za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine i  izvrši upis u sudski registar.
 
Filijala stranog društva za osiguranje ima svojstvo pravnog lica i pod nadzorom je Agencije za osiguranje
Republike Srpske ili Agencije za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine.
 
Filijala može pružati usluge samo životnog ili općeg osiguranja. Dozvolu za rad izdaje Agencija za
osiguranje Republike Srpske ili Agencija za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine i objavljuje se u
Službenom glasniku Republike Srpske i Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, te se na
osnovu iste izvršava upis filijale u sudski registar.
 
Rješenje o izdavanju dozvole za rad  je konačno i važeće na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.