UVODNO PREDAVANJE

TEHNIKE OSIGURANJA U ŠPORTU

Jasna Genzić, mag. rel. int. et dipl.

 KONZULTACIJE

• Detalje kolegija ću objasniti kasnije (u

nastavku), ali bitno je za vas da ću
konzultacije održavati ponedjeljkom od
12:30 do 13:30 sati
 ISPITI
• On line – rezultati tijekom večeri na dan
pisanja predroka
• Usmeni dio ispita je obveza

• U dvorani – na idućem predavanju ću

definirati vrijeme, datum i dvoranu
 OCJENE

• Završna se ocjena izračunava prema ukupnom

postotku svih ishoda učenja prema formuli
50,00% - 59,99% = 2;
60,00% - 74,99% = 3;
75,00% - 89,99% = 4;
90,00% - 100,00 % = 5.
 Literatura
1. Autorizirana predavanja i ostali materijali s
predavanja (e-učenje)
2. Andrijanić,I., Klasić,K.:Osnove osiguranja-
načela i praksa, TEB Zagreb, 2007.
3. Andrijašević,S. Petranović, V.:Ekonomika
osiguranja, Zagreb, Alfa,1999. Odabrana
poglavlja
4. Bodin , D.; Roben.L.; Heas,S.: Sport i
nasilje u Europi, Zagreb, Knjiga trgovina
d.o.o., 2007.
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA
• Pojam i svrha osiguranja, Osnovni
pojmovi u osiguranju, Tržište
osiguranja u RH
• Priroda i tretman rizika. Upravljanje
rizicima
• Cijena osiguranja
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA
• Formiranje i ulaganje pričuva
• Načela osiguravajućih društava
• Struktura i organizacija društva za
osiguranje
• Reosiguranje
• Reguliranje tržišta
 PODACI

• E-mail adresa
jasna.genzic@gmail.com
jgenzic@libertas.hr

• Mobitel
098/ 1631 478
Uvod u osiguranje
Osnovni pojmovi

10
 Počeci osiguranja
• 3.000 godina prije naše ere u Kini
• James Dodson, 1756.g. – temelj životnim
osiguranjima
• 24.07.1884.”Croatia” osiguranje – požar
• Osiguranje života drži austrijski
osiguravatelj „Phoeniks”, propada 1936.g.
• Uredba o nadzoru nad osiguravajućim
kućama – obveza i plasman matematičkih
pričuva
11
 Počeci osiguranja 2
• Šezdesetih godina – decentralizacija-
zavodi za osiguranje – monopol
• 1967. g. Donosi se Zakon o osiguranju –
ukida se teritorijalni monopol zavoda

12
 Počeci osiguranja u športu
• u 19. stoljeću u Australiji osnovan posebni Lloydov
sindikat „3334 Sportcover“ za osiguranje rizika u
sportu
• koji se uskoro proširio, razumljivo, zbog političko
društvenih veza tih zemalja i na Veliku Britaniju i
Novi Zeland ,a kasnije i na EU.
• Primjerice, u Francuskoj duži niz godina postoji
specijalizirani sportski osiguravatelj „Mutuell
national des sports/Azur“ koji je predvodnik na
području sportskog osiguranja

13
• Prema statistikama Hrvatskog olimpijskog
odbora u Hrvatskoj je registrirano 3765
profesionalnih sportaša, 7616 olimpijskih i
4593 neolimpijskih sportskih udruga.
• Europske statistike govore o čak 30
milijuna sportskih povreda godišnje
• Kod nas većina sportaša nema niti
osnovno grupno osiguranje od nezgode

14
 Pojam osiguranja
• Osiguranje je težnja pojedinca da se zaštiti
od opasnosti koje mu ugrožavaju život i
nanose štetu na imovini
• Organizirano prikupljanje sredstava
unaprijed čiji napredni oblik dovodi do
osiguranja

15
 Definicija osiguranja

• Osiguranje je djelatnost posredstvom koje

se na načelu uzajmanosti i solidarnosti
pruža ekonomska zaštita od određenih
opasnosti (rizika) koje ugrožavaju imovinu
i osobe, kroz proces naknade šteta i
isplate ugovorenih iznosa.
• Prava i obveze obje strane određene su
općim i posebnim uvjetima
16
 Ili drugačije rečeno
• Osiguranje je metoda prijenosa rizika s
osiguranika na osiguravatelja, koji
prihvaća da naknadi slučajne štete onima
kod kojih su nastale i raspodjeli ih na sve
članove rizične zajednice po načelima
uzajamnosti i solidarnosti.

17
 Što je osiguranje?
• Svrha osiguranja nije mogućnost zarade
pojedinca već zaštita njegovog života
odnosno imovine od posljedica nastupanja
štetnog događaja” (HANFA)
• opasnosti koje nije moguće spriječiti
• preventivne mjere – ublažiti štetne
posljedice
• prenošenje rizika
18
 Što je osiguranje?
sa stajališta pojedinca
• gospodarski instrument kojim pojedinac
zamjenjuje mali iznos (premija osiguranja) za
veliki neizvjestan financijski gubitak
sa stajališta društva
• gospodarski instrument za smanjivanje i
uklanjanje rizika procesom kombiniranja
dovoljnog broja izlaganja istovjetnim rizicima,
kako bismo mogli predvidjeti gubitke za
promatranu skupinu kao cjelinu
19
 Svrha, značenje osiguranja
1. Naknada štete i isplata osigurane svote
2. Društvena korist osiguranja, korist
gospodarstvu:
- doprinos stabilnosti i sigurnosti
poslovanja i ljudi
- smanjenje pričuva pojedinaca za štete
- stručno obavljanje pokrića

20
 Svrha osiguranja
• Sredstva osiguranja plasiraju se na tržištu
kapitala, a time se povećava ponuda
kapitala i snizuju cijene
• Akumulacija sredstava, te disperzija istih u
projekte koji utjeću na razvoj gospodarstva
• Osiguranja potiću individualnu štednju,
• Osiguranje je ujedno i učinkovito sredstvo
garancije kod odobravanja kredita
21
 Svrha osiguranja

• Za osiguranika plaćena premija

predstavlja gubitak ali ga ona štiti da ne
pretrpi veći gubitak ako mu se desi
osigurani slučaj. Ako sklopi pravilno
osiguranje ne može imati dobit ali ni
gubitak

22
 1990. Hrvatska samostalna
• Liberalizacija djelatnosti osiguranja
• Osiguranje postaje komercijalne djelatnost
• 2021. registrirano 15 društava za
osiguranje:
• 3. životno osiguranje
4. neživotno osiguranje
8. složeno osiguranje
1. za reosiguranje
23
1. Adriatic osiguranje 9. HOK osiguranje
2. Agram life 10. Hrvatsko kreditno
osiguranje osiguranje
3. Allianz Hrvatska 11. Merkur osiguranje
4. Croatia osiguranje 12. Triglav osiguranje
5. Euroherc osiguranje 13. Uniqa osiguranje
6. Generali osiguranje 14. Wiener osiguranje
15. Wüstenrot životno
7. GraweHrvatska
osiguranje d.d.
8. Groupama
osiguranje
 Obilježja tržišta osiguranja
• Broj osiguravatelja ne utjeće na cijenu
osiguranja
• Zakonska regulativa : Zakon o osiguranju,
Zakon o obveznim osiguranjima u
prometu, Zakon o obveznim
odnosima,podzakonski akti koje donosi
Hanfa

25
 Poslovi osiguravajućih kuća
• Utvrđivanje cijene osiguranja
• Prodaja osiguranja
• Procjena i preuzimanje rizika
• Likvidacija šteta
• Formiranje pričuva
• Ulaganje sredstava
• Reosiguranje
• Planiranje i financ. praćenje poslovanja
26
27
 Da zaključimo
• Osnovne značajke osiguranja :

1. Objedinjavanje rizika
2. Slučajnost šteta
3. Mogućnost transfera rizika
4. Naknada šteta

28
OSNOVNI POJMOVI
IZ OSIGURANJA
29
 Ugovaratelj osiguranja
• Pravna ili fizička osoba koja s
osiguravateljem sklopi ugovor o osiguranju
i koja plaća premiju osiguranja ali ne mora
imati pravo na naknadu iz osiguranja
• Ugovaratelj i osiguranik ne moraju biti iste
osobe
• Korisnik osiguranja

30
 Osiguranik
• U osiguranju imovine osoba na koju glasi
ugovor o osiguranju
• Kod osiguranja za vlastiti račun (kuća) to
je ugovaratelj osiguranja
• Kod Ž.O. Ili nezgode to je osoba na čiji
život je zaključeno osiguranje.
• Ako osiguranik i ugovaratelj nisu iste
osobe potrebna je pisana suglasnot osig.
31
 Korisnik osiguranja
• Osoba koja u slučaju nastanka osiguranog
slučaja ima pravo na naknadu od
osiguravatelja.
• Više korisnika dijele naknadu
• Kod Ž.O. korisnik ne mora biti osigurana
osoba
• Kod imovinskih osiguranja korisnik može
biti osoba koja dokaže da je imala
materijalni inetres da se događaj ne
dogodi 32
 Osigurana svota
• Iznos na koji je neka stvar, osoba,
imovinski interes osiguran
• Najviša svota do koje osiguravatelj pokriva
rizik- gornja granica
• Ž.O. – dogovorno
• Imovinsko osiguranje –nova vrijednost
sadašnja vrijednost
prvi rizik
33
 Rizik u osiguranju
• Budući neizvjestan događaj –
• da je moguć
• da je budući
• da je neizvjestan
• da ne ovisi o isključivoj volji osiguranika i
• da je pravno dopušten
• Da je mjerljiv

34
 Šteta
• Svrha postojanja osiguranja je naknada
štete
• Šteta se isplaćuje po saznanju ( prijavi) da
je nastala i na temelju vjerodostojne
dokumentacije ( za utvrđivanje visine
obveze osiguravatelja)
• Nepovoljna promjena na imovini ili osobi
prouzočena nečijom radnjom ili nekom
događajem
35
 Ugovor o osiguranju
• Pravni posao kojim se ugovaratelj
osiguranja obvezuje platiti premiju
osiguranja a osiguravatelj preuzima
obvezu isplate naknade ili osigurane svote
u slučaju nastanka osiguranog slučaja
osiguraniku ili trećoj osobi
• Ugovor je sklopljen kada jedna i druga
strana potpišu policu osig.

36
 Obilježja ugovora o osiguranju
• Aleatoran
• Dvostarno obvezujući
• sukcesivan

37
 Premija osiguranja
• Novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja
plaća osiguravatelju na temelju
sklopljenog ugovora o osiguranju
• Funkcionalna premija i režijski dodatak
• Funcionalna premija: tehnička
premija(isplata šteta) i dio za otklanjanje
uzroka koji mogu dovesti do štete

38
 Premijska stopa
• je cijena po jedinici osiguranja. Izražava se
u promilima ili postocima od svote
osiguranja.
• Najčešće se iskazuje u promilima u obliku
premije za 1.000 jedinica osigurane svote

39
 Zastupnik u osiguranju
• Osoba koju je osiguravatelj ovlastio za
zaključivanje ugovora o osiguranju
• Zastupaju interese osiguravajuće kuće
• terensko organiziranje posla
• fizička osoba (obrtnik) i pravna osoba
(poduzeće)
• Ispit za zastupnika kod Hanfe

40
 Posrednik u osiguranju
• Posrednik u osiguranju je fizička osoba
koja je dobila ovlaštenje za obavljanje
poslova posredovanja u osiguranju
• Štiti interese ugovaratelja osiguranja
• Pruža kompletnu uslugu klijentima a
ujedno inicira nove proizvode i usluge u
suradnji s osiguravateljima.

41
 Reosiguranje
• osiguravatelj prenosi na reosiguravatelja
dio rizika koji je prethodno preuzeo u
osiguranje i za uzvrat plaća
reosiguravatelju premiju
• Disperzija rizika

42
 Kapitalizacija
• Kapitalizacija predstavlja tzv. mirovanje
obveza plaćanja dospjelih premija na
određeni rok ili do isteka osiguranja.
• U tom slučaju se izračunava nova svota
osiguranja koje se naziva kapitalizirana
svota

43
 Otkup osiguranja
• Slučaj kada ugovor o osiguranju prestaje
vrijediti, odnosno prekida se, a osiguratelj
ugovaratelju isplaćuje otkupnu vrijednost
police, odnosno samo dio prethodno
uplaćenih sredstava, u skladu s tablicama
otkupne vrijednosti i uvjetima osiguranja

44
 Predujam po polici
• Predujam je isplata dijela osigurane svote
unaprijed u visini otkupne vrijednosti police
osiguranja.
• Na primljeni predujam ugovaratelj
osiguranja dužan je plaćati određene
kamate

45
 Franšiza
• sniženje osigurateljne naknade izražene u
postotku od osigurane svote. Iskazuje se
kao postotak ili u apsolutnom iznosu od
osigurane svote. Uvodi se ne samo zbog
troškova koji nisu adekvatni njezinoj visini
(izbjegavanje bagatelnih šteta) već i zbog
toga da se osiguranike stimulira na
racionalno ponašanje na održavanju i
čuvanju osiguranog predmeta
46
 Franšiza - vrste
• Integralna f.- ako je šteta niža od visine
ugovorene franšize, odšteta se ne
isplaćuje, a ako je šteta iznad visine
franšize, odšteta se isplaćuje u cijelosti
kao da franšiza nije ni ugovorena.

47
• Odbitna f. - ovdje osiguranik uvijek
učestvuje u isplaćivanju odštete
• Agregatna f.- odbitna franšiza kod koje se
primjenjuje odbitak tako dugo dok visina
ukupnih odbitaka franšize ne dosegne
ugovoreni ukupni iznos franšize za tu
godinu

48
 Samopridražaj
• Ugovara se u fiksnom iznosu ili u postotku
koji se primjenjuje na iznos štete.
• Udio osiguranika u šteti
• Iznos samopridržaja ovisi o visini štete

49
 Dvostruko osiguranje
• Dvostruko osiguranje je osiguranje iste
stvari kod dva ili više osiguravatelja od
istog rizika, za isti interes i za isto vrijeme
tako da zbroj svota osiguranja prelazi
vrijednost osigurane stvari. Sudbina
prava i obveza iz činjenice da postoji
dvostruko osiguranje veže se uz
(ne)savjesnost ugovaratelja osiguranja.

50
 Višestruko osiguranje
• O višestrukom osiguranju govorimo kada
je neka stvar osigurana kod dva ili više
osiguratelja od istog rizika, za isti interes,
za isto vrijeme i za istog osiguranika, tako
da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi
vrijednost te stvari .

51
 suosiguranje
• Suosiguranje je vid osiguranja u kojem
osiguranik jedan rizik dijeli između više
osiguratelja. Ovdje dakle više osiguratelja
sudjeluje u pokriću određenog rizika.

52
53
Formiranje tehničkh pričuva

54
• TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURANJA
namijenjene su pokriću budućih obveza iz
osiguranja i eventualnih gubitaka zbog
rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja
koje društvo za osiguranje obavlja

55
 Za pokriće obveza
osiguravatelja
• Prijenosne premije
• Pričuve za bunuse i popuste
• Pričuve šteta
• Pričuve za kolebanje šteta
• MPOŽ
• Ostale pričuve

56
 1. Prijenosna premija
• dio premije koji se odnosi na trajanje
osiguranja u idućem obračunskom
razdoblju
• prijenosne premije se obračunavaju po
vrstama osiguranja, za one ugovore o
osiguranju (police osiguranja) kod kojih
osigurateljno pokriće traje i nakon kraja
obračunskog razdoblja budući da se
najčešće osigurateljna i obračunska
razdoblja ne poklapaju
57
 Prijenosne premije 2
• prijenosne premije moraju biti dovoljne za
ispunjenje razumno predvidivih obveza
koje će nastati nakon obračunskog
razdoblja, a koje proizlaze iz ugovora o
osiguraju i to za sve vrste neživotnih
osiguranja

58
 Primjer

• BPP = BP * (d/dOB)
• BPP = 800 * (90/365) = 197,26 kuna
• BPP – bruto prijenosna premija
• BP – zaračunata bruto premija za cijelo
vrijeme trajanja osiguranja

59
 2. Pričuve za popuste i bonuse
oblikuju se u visini iznosa na čiju isplatu
imaju pravo osiguranici s osnove prava na:
• sudjelovanje u dobiti iz njihovih osiguranja,
odnosno drugih prava na temelju ugovora
o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta
osiguranja oblikuje matematička pričuva,
• buduće djelomično sniženje premije
(popusti),
60
 Pričuve šteta
• oblikuju se u visini procijenjenih obveza
koje je društvo za osiguranje dužno
isplatiti na temelju onih ugovora o
osiguranju kod kojih je osigurani slučaj
nastupio prije kraja obračunskog
razdoblja, uključujući sve troškove koji na
temelju tih ugovora terete društva za
osiguranje

61
• pričuve šteta moraju obuhvaćati
procijenjene obveze za nastale, ali još
neriješene štete te procijenjene obveze za
već nastale, ali još neprijavljene štete
• Pričuve šteta jesu obveze društva i stoga
u bilanci ulaze u pasivu.

62
 Nastale, prijavljene štete
Šteta za nastale, prijavljene štete se
procjenjuju prema opisu štete (prikupljanjem
dokumentacije, mišljenja doktora cenzora,
pravnika, procjenitelja) te procjenitelj
određuje koliko će biti potreban iznos za
saniranje štete, pojedinačno prema ugovoru
koji je klijent sklopio.

63
 Nastale, neprijavljene štete
• Pričuva za nastale a neprijavljene štete
utvrđuje se temeljem statističkih podataka
za takve štete, podataka o prijavljenim
štetama i tehnologije obrade šteta, te
ostalih raspoloživih podataka i informacija.

64
• klijent možda nije u stanju odmah prijaviti
štetu. Kod materijalnih šteta taj period je
kratak, no kod odgovornosti i osobnih
osiguranja, posebno trajni invaliditet zna
proći i godine da se šteta prijavi (moguća
je zastara do 5 godina). Tu pričuvu
procjenuju uglavnom aktuari temeljem
iskustva iz prošlosti, te paušalnim
metodom kada je portfelj stabilan
65
 Pričuve za kolebanje šteta
• namijenjene su izravnanju
neravnomjernog nastajanja štetnih
događaja.
• onim vrstama osiguranja za koje se na
temelju statističkih podataka mogu
očekivati značajnija odstupanja godišnjeg
iznosa šteta.
• oblikuju se na temelju odstupanja kvote
šteta obračunskog razdoblja od prosječne
kvote šteta u promatranom razdoblju.
66
• Kvota štete je odnos između šteta i
premija mjerodavnih za promatrano
razdoblje.
• Ona je omjer mjerodavne štete i
mjerodavne premije.
• Obvezne kod osiguranja kredita

67
 Matematička pričuva
• MATEMATIČKA PRIČUVA je dio tehničke
pričuve, a dužno ju je oblikovati društvo za
osiguranje koje obavlja poslove životnih
osiguranja, odnosno osiguranja osoba kod
kojih se kumuliraju sredstva štednje ili
sredstva za pokriće rizika u kasnijim
godinama osiguranja
• ukamaćena štedna premija koja o
dospijeću daje svotu osiguranja.
68
Matematička pričuva osiguranja
života
• Pričuva za buduće obveze osiguravatelja
• Budući prihodi i obveze svode se na
sadašnju vrijednost
• Matematička pričuva koristi se za izračun
otkupne i kapitalizirane vrijednosti police
• MP je ukamaćena štedna premija

69
ULAGANJE
OSIGURAVATELJNIH
FONDOVA

70
• Primarna djelatnost osiguranja je
osiguranje, isplata šteta
• Sekundarna djelatnost je investiranje
sredstava-sredstava pričuva
• Sredstva osiguravatelja su:kapital,pričuve i
zadržana dobit

71
 Izvori sredstava osiguravatelja
kod OŽ
• Dioničari uplaćuju dionički kapital – u prvo
vrijeme služi za isplate osig. svota
• Rastom portfelja, premije su veće i te se
dio premije odvaja-matematička pričuva
• Osiguratelj plasira pričuvu-ostvaruje prihod
od kamata(90% ugovarateljima 10%
dioničarima)
• Porastom pričuva sigurnost osiguravatelja
72
 Ciljevi ulaganja sredstava
osiguranja
• Održavanje solventnosti
• Usklađivanje imovine i obveza
osiguravatelja
• Maksimiliziranje profita
• Konkurentnost

73
U ŽIVOTNIM OSIGURANJIMA
• Veza između preuzetih obveza
osiguravatelja i ulaganja – obveze su
predvidive /osig. na određeni broj godina/
• U početku, dio tehničke premije koji se
odnosi na pokriće rizika ulagati na kraći
rok

74
 U NEŽIVOTNIM
OSIGURANJIMA
• Nesigurnost u svim elementima obveza
• Sve više se sredstva ulažu i ostvaruje
dobit ulaganjem
• Što točnije definirati portfelj kako bi se
pravilno definirala sredstva za ulaganje

75
 Granica solventnosti
• društvo za osiguranje dužno je održavati
razinu kapitala adekvatnu opsegu i
vrstama poslova osiguranja koje obavlja te
s obzirom na rizike kojima je izloženo
(ADEKVATNOST KAPITALA)

76
 ADEKVATNOST KAPITALA
• Neživotna osiguranja • Životna osiguranja
- visina premija ili - visina matematičke
- visina šteta pričuve životnih
U obzir se uzima osiguranja (fond
veličina koja je veća štednje)

- visina riziko
komponente u
osiguranju života

77
NAČELA poslovanja društva za
osiguranje
• Načelo SIGURNOSTI
• Načelo LIKVIDNOSTI
• Načelo PROFITABILNOSTI
• Načelo STABILNOSTI

78
 Načelo sigurnosti
• Osiguranje pruža ekonomsku sigurnost
• Plasiraju se sredstva pričuva-sredstva
kojima osiguravatelj pokriva svoje obveze
iz ugovora o osiguranju
• Ulaganje po načelu sigurnost pa makar i
uz manji prinos

79
 Načelo likvidnosti
• Osiguravatelj u svakom trenutku može
ispuniti svoje obveze iz ugovora o
osiguranju, pravodobno ispunjenje obveza
• Sredstva se mogu ulagati u skladu sa
statističkim izvještajima nastupa šteta i
dospjelosti obveza

80
 Načelo profitabilnosti
• Ulaganje slobodnih sredstava uz najveći
prinos uz načelo sigurnosti
• Isti stupanj rizika, ulagati u investicije s
većim prinosom
• Isti prinos, ulagati u manje rizične
• Ulaganjem dolazimo do sredstava koja
smo izgubili smanjenjem premije
(marketinski alat)
81
 Načelo stabilnosti
• Podmirenje obveza iz stalnog priliva novca
• Priliv je uvijek veći od odljeva
• Profitabilnost i sigurnost – međusobno u
suprotnosti, veća sigurnost, manja
profitabilnost

82
 Kontrola ulaganja
• Zakon o osiguranju-određuje kako se
mogu ulagati sredstva tehničke pričuve a
kako MPOŽ – isto dio tehničke pričuve ali
zakon posebno definira ulaganje tih
sredstava
• Sredstva MPOŽ vode se na posebnom
računu, ne mogu biti predmet pljenidbe ni
stečajne mase

83
Kvote ulaganja definirane Zakonom
o osiguranju čl.115, 116
Kvote imovine za pokriće tehničke pričuve
osim matematičke pričuve:
• BEZ ograničenja:
- u vrijednosne papire čiji je izdavatelj RH,
HNB ili Banka za obnovu i razvoj
- Obveznice i druge vrijednosne papire za
koje je RH izdala jamstvo

84
• do 35% obveznice i druge dužničke
vrijedn.papire
• - koje je izdala jedinica lokalne i područne
samouprave u RH
• -ili je jedinica lok.i područne samouprave u
RH dala jamstvo
• -obveznice kojima se trguje na burzi ako je
izdavatelj pravna osoba
85
• Do 25% traženog pokrića tehničkih pričuva
smije se uložiti u dionice kojima se trguje
na uređenom tržištu vrijednosnih papira u
RH

86
 Ulaganje matematičke pričuve
čl.122,123
• BEZ ograničenja:
• U vrijednosne papire čiji je izdavatelj RH,
Hrvatska narodna banka, Banka za
obnovu i razvoj /najmanje 50%/
• Obveznice i druge dužničke papire za koje
je jamstvo izdala RH /najmanje 50%/

87
 Osnivanje d.d. za osiguranje
• Samo poslove životnog osiguranja
• Samo poslove neživotnog osiguranja
• Uz dozvolu nadzornog tijela za obavljanje
poslova osiguranja

88
 Temeljni kapital
• 28.080.000 kuna društvo koje obavlja poslove
reosiguranja
• 27.750.000 kuna ako obavlja poslove osiguranja
iz svih vrsta neživotnih osiguranja ili pojedine
vrste osiguranja iz članka 3. stav 2. točke 10
Zakona o osiguranju
• 27.750.000 kuna ako obavlja poslove životnog
osiguranja

89
 Tko može obavljati poslove
osiguranja
1.Društvo za osiguranje sa sjedištem u RH
koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za
obavljanje poslova osiguranja
2.Podružnica stranog društva za osiguranje
koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za
obavljanje poslova osiguranja
3. Društvo za osiguranje države članice koje
ima pravo obavljati određene vrste
osiguranja
90
LIKVIDACIJA ŠTETA U OSIGURANJU

91
 Likvidacija štete
• Nadoknada financijskih gubitaka nastalih
zbog štetnog događaja koji je pokriven
ugovorom o osiguranju

92
 Šteta
• osigurani slučaj = štetni događaj
1 štetni događaj = 1 ili više šteta

• šteta = stvarni iznos gubitka koji je nastao

ostvarenjem osiguranog rizika
• odšteta (osigurnina) = visina novčanog
iznosa koji osiguravatelj priznaje kao
naknadu iz uvjeta sklopljenog ugovora o
osiguranju
 Faze likvidacije štete
• Prijava o nastanku osiguranog slučaja
• Utvrđivanje postojanja obveza iz
osiguranja
• Procjena štete i visina naknade
• Utvrđivanje visine obveze iz osiguranja
• Isplata naknade

94
1.Prijava o nastanku osiguranog
slučaja
• Likvidacija štete započinje primanjem
odštetnog zahtjeva osiguranika ili pravnog
sljednika u pisanoj formi
• Prema ZOO osiguranik je dužan štetu
prijaviti u roku tri dana ili tri dana nakon što
sazna za štetu
• Isplata od strane osiguravatelja u roku 14
dana
95
• Kada se zaprimi odštetni zahtjev, otvara
se SPIS ŠTETE
• Svaka šteta unosi se u KNJIGU ŠTETA

96
 Prijava o nastanku osiguranog
slučaja /2
• Dokumenti koji se prilažu odštetnom
zahtjevu:
 polica osiguranja
 zapisnik o utvrđivanju štete(izvid štete)
 ostala dokumentacija po zahtjevu
osiguratelja

97
 2.Utvrđivanje obveze
osiguravatelja
• Da li je događaj koji je prouzročio štetu bio
osigurani slučaj ili ne
• Ukoliko nije bio osigurani slučaj odbija se
zahtjev za isplatom štete uz obrazloženje
• Mogućnost osiguranika da traži zaštitu
putem suda

98
 Utvrđivanje postojanja obveze
osiguravatelja
• Šteta će biti naknađena ako:
– Između osiguranih rizika i nastale štete postoji
uzročna veza
– Osiguranik nije kriv za štetu
– Ako su poštivani posebni ili opći uvjeti o
međusobnim odnosima između osiguranika i
osiguravatelja
 3.Procjena štete i visina
naknade
• Osiguranik mora dopustiti osiguravatelju
uvid u mjesto štete, sačuvati ostatke
oštećenog predmeta, dati podatke..
• Osiguravatelj je dužan u roku tri dana
pristupiti procjeni štete
• Nakon toga komisijskim zapisnikom
osiguranik utvrđuje stanje, opseg štete i
sanira štetu
100
 Procjena štete i visina
naknade/2
• Procjena štete regulirana je uvjetima
osiguranja:
• Zajednički štetu utvrđuju i procjenjuju
osiguranik i osiguravatelj
• Troškovi procjene idu na teret
osiguravatelja

101
 4.Utvrđivanje visine obveze iz
osiguranja
• Naknada može biti jednaka osiguranoj
svoti
• Manja od nje (franšiza,
podosiguranje,samopridražaj)
• Veća od osigurane svote( za iznos
troškova spora, kod uzastopnih šteta, za
troškove čišćenja..)

102
 Visina obveze iz osiguranja/2

• Kod životnih osiguranja i nezgode

• Isplata prema uvjetima ugovora o
osiguranju života, odnosno uvjetima
osiguranja od nezgode

103
 5.Isplata štete
• Faza u kojoj se osobi koja ima pravo na
naknadu isplaćuje utvrđena naknada
• Obveza osiguravatelja da izvrši isplatu u
roku 15 dana od dana predaje kompletne
potrebne dokumentacije za procjenu

104
 Likvidacija štete
• Postupak utvrđivanja štete i isplate
odštete, odn. osigurane svote osiguraniku
ili korisniku osiguranja
• Likvidacija šteta na tri načina:
 po pogodbi ili procjeni
 po računima
 Isplatom osigurane svote

105
 Otklon štete-osnove
• Šteta nije pokrivena ugovorom o
osiguranju
• Šteta je nastala u vrijeme kada ugovor o
osiguranju nije bio na snazi
• Osiguranik je postupao suprotno uvjetima
• Iznos koji osiguranik potražuje nije
primjeren nastaloj šteti

106
 6. Isplata nadoknade za štetu
• Prema nagodbi
• Prijeboj nenaplaćene premije i štete
• Regresno potraživanje-samo za imovinska
osiguranja

107
 Rokovi zastare kod ugovora o
osiguranju
• Kod osiguranja života zastara je za 5
godina
• Kod ostalih osiguranja za 3 godine
(Zakon o obvenzim odnosima čl.234)
Ukoliko zainteresirana osoba dokaže da nije
znala za osigurani slučaj zastara je
najkasnije za 10.g. kod osiguranja života
odn. 5 kod ostalih osiguranja
108
• Kada vam netko kaže da je nešto
nemoguće, zapamtite - to njegova
ograničenja, ne vaša!!!