SADRAJ

Uvod.......................................................................................................................................3
1. Pojam, podjela i znaaj osiguranja ............................................................................4
1.1 Rizik i neizvjesnost .............................................................................................5
1.2 Premija osiguranja................................................................................................6
1.3 Naknada iz osiguranja..........................................................................................7
1.4 Vrste osiguranja klasifikacija osiguranja..........................................................8
1.5 Drutvena korisnost i znaaj osiguranja..............................................................10
2. Funkcije osiguranja ..................................................................................................10
2.1 Funkcija zatite ...................................................................................................11
2.2 Funkcija unaprjedjenja kredita, razmjene i trgovine13
2.3 Funkcija prikupljanja novanih sredstava ..........................................................13
2.4 Funkcija efikasne alokacije kapitala 16
2.5 Drutveno-socijalna funkcija...............................................................................16
Zakljuak ...................................................................................................................19
Literatura....................................................................................................................18

UVOD

Osiguranje kao usluna djelatnost jedna je od vanijih faktora savremenog drutva i vremena.
Razvoj osiguranja koji se deava u poslednje vrijeme, pokazuje nam da polako prelazimo u
doba uslunih djelatnosti. U dananje vrijeme, potreba za osiguranjem se proirila ogrmonom
brzinom kako bi drala korak sa rastuim trendom rizika. Dani kada je osiguranje bilo samo
luksuz a ne savjesna i odgovorna obaveza kao izraz brige o budunosti, davna su prolost.
Danas imamo irok asortiman pokrivenosti rizika poevi od zdravstvenog osiguranja,
putovanja, preko osiguranja od kradje do ak osiguranja vjenanja. Sa bogatstvom i
kapacitetom potronje u porastu, takodje raste i trend zadovoljavanja potreba za osiguranjem
bilo imovine, odgovornosti, zdravlja ili svetovnog bogatstva. Upravo su to uoile velike
osiguravajue kompanije koje su spremno odgovorile na ove zahtjeve i ponudile zasieno
pokrie u osiguanju koje pokriva gotovo sve to se na planeti Zemlji moe nai.

1. POJAM, PODJELA I ZNAAJ OSIGURANJA

Kako se razvijala ljudska zajednica pojavila se potreba da se zatite sopstvena

dobra kako od rizika elementarnih nepogoda, tako i od posledica sopstvenog djelovanja kojim
se moe prouzrokovati teta tuim ili svojim dobrima. Poeci savremenog osiguranja osjeaju
se jo u vrijeme kada su postojali odredjeni oblici zatite, ljudima koje je pogodila nesrea u
vidu zajednikih priloga i pomoi zajednice sela, rodbine i sl. Danas je osiguranje
visokorazvijena drutvena djelatnost koja obezbeuje ekonomsku zatitu osiguranicima,
pravnim i fizikim licima, od tetnih dejstava i poremeaja do kojih dolazi nastankom
osiguranog sluaja ili ostvarenjem osiguranog rizika.1
U sutini, osiguranje predstavlja udruivanje lica koji su izloeni istom riziku s ciljem da
zajedniki podnesu tetu za koju se unaprijed zna da e, prema teoriji vjerovatnoe, zadesiti
samo neke od njih. Osnova osiguranja kao djelatnosti, lei u naelu uzajamnosti. Svi kod
kojih moe doi do izlaganja opasnosti dolaze do ubjeenja da je neophodno udruivanje sa
ostalima radi zajednikog podnoenja tete. U tome se izraava karakter uzajamnosti odnosno
karakter solidarnosti u osiguranju. Preko osiguranja se izjednaavaju i izravnavaju rizici na
prihvatljivom, lako podnoljivom nivou. Tehniku sutinu osiguranja predstavlja razbijanje
rizikaq, tjst.njegovo dijeljenje na mnotvo osiguranika, odnosno usitnjavanje krupnih teta na,
u prenosnom smislu, bezbroj manjih.
Osiguravajui fond podrazumijeva sredstva koja se prikupljaju planski i unaprijed, u cilju
obnove imovine koja je unitena u stihiji. Unitena materijalna dobra moraju se obnavljati
novim. U sluaju da ta obnova nema automatski karakter, poremeaji u privredi nastali usled
tetnih dogaaja izazivaju zastoj u cjelokupnom privrednom sistemu. Dakle, da bi se izdvojila
novana sredstva potrebna za stvaranje novih dobara, potrebno je da se od svakog drutvenog
proizvoda odvaja jedan dio na ime trokova za popravku teta prouzrokovanih vanrednim
dogaajima. Taj dio predstavlja osiguravajui fond.
Svoju svrhu, osiguravajui fond ostvaruje preko osiguravajuih organizacija. Osiguranje ima
svoju posebnu metodologiju i u ovoj oblasti se srijeemo sa elementima koji predstavljaju

Miloradi, J,: Osiguranje u agroprivredi, Sremska Mitrovica 2004, str.11

osobenost samo osiguranja kao takvog, a to su: rizik, premija osiguranja i naknada iz
osiguranja.

1.1 RIZIK I NEIZVJESNOST

Prouavanje osiguranja bez prethodnog izuavanja rizika i neizvjesnosti,
gotovo je isto kao izuavati medicine bez prethodnog poznavanja anatomije
Hammond

Rizik se ogleda u mogunosti nastanka ekonomski tetnog dogaaja koji podrazumijeva

obavezu osiguravaa da nadoknadi tetu u skladu sa uslovima osiguranja. Dakle rizik je
opasnost od nastupanja tetnog dogaaja koji kada se ostvari, tada je re o odreenom
osiguranom sluaju. Da bi rizik postojao potrebno je da ima odredjene karakteristike:2
-

mora biti mogu, ostvariv

njegovo nastupanje mora da izaziva ekonomsku tetu (teta bez ekonomskih posledica
nije interesantna sa stanovita osiguranja)

mora biti neizvjestan (u nekim sluajevima se uopte ne zna da li e nastupiti, dok se u

nekim zna da e nastupiti recimo smrtni sluaj ali se ne zna kad e do toga doi)

mora biti u budunosti

nastupanje rizika mora biti sluajno (ukoliko je nastao pod uticajem volje jedne od
strana, tada nema rizika)

rizik mora biti doputen (saglasan zakonu, javnom poretku i moralu).

Pored gore navedenih osobenosti, za rizik je jo neophodno da ima neka, prvenstveno
tehnika obiljleja koja ga ine dostupnim za statistiku obradu:3

rasporeivanje rizika u vremenu i prostoru statistikim metodama se utvruje

postojanje pravilnosti u pojavi rizika u razliitim djelovima odreenog prostora u razliito
2

Ostoji, S.: Osiguranje i upravljanje rizicima, Beograd 2007.god.str 225

3 Williams,A.C., Heins,R.M.: Risk Management and Insurance, McGraw Hill,NY, 1989.

vrijeme.osiguravajuu zatitu je lake sprovesti ukoliko se rizici kontinuirano ponavljaju, to

ravnomjernije rasporeeni na to irem podruju.
-

ponavljanje rizika omoguava statistiko praenje njegove uestalosti i tetnih

posledica, to slui kao osnovica za prognozu sredstava potrebnih za isplatu buduih odteta,
iz ega proistie visina premijske stope.

istovrsnost ili homogenost rizika homogeni rizici su opasnosti jednake ili sline po
svom karakteru i veliini, koje kad se ostvare u jednakim ili slinim okolnostima imaju iste ili
sline posledice.4

brojnost istovrsnih rizika samo u dovoljno velikom broju istovrsnih rizika ispunjava
se uslov ekonomskog izravnavanja rizika. Njihovom disperzijom ukupna teta se raspodjeljuje
na srazmjerno sitne djelove premije osiguranja, koja na taj nain postaje dostupna i
ekonomski stimulativna svim lanovima u okviru odredjene zajednice rizika, odnosno
osiguranicima

1.2 PREMIJA OSIGURANJA

Predstavlja unaprijed prikupljen novac za tete koje se oekuju da e nastati nekada u
budunosti. Premije su trokovi za osiguravajue drutvo, zbog ega mora biti ekonomski
odmjerena i isplativa, i za drutvo i za osiguranika. Premija osiguranja je u sutini cijena
rizika za koji osiguravajua drutva obezbeuju osiguravajuu zatitu. Nivo premije odreuje
se prema prosjenom intenzitetu rizika i svaka promjena rizika uslovie promjenu premije.
Sem toga, na premiju utiu i drugi faktori kao to su suma osiguranja, trajanje osiguranja,
kamatna stopa na uloena sredstva osiguranja, opti trokovi i sl. pa se na osnovu navedenog
moe rei da je premija ujedno i cijena osiguranja.
Posmatrano sa aspekta osiguranika premija je novani iznos koji je on duan da plati kao
naknadu za izvrenje obaveze osiguravaa, iz osiguranja. Za njega je to odreen ukupan
iznos. Sa aspekta osiguravaa premija je iznos novca koji se uplauje u osiguravajui fond,
ime se prikupljaju sredstva za obnovu unitene imovine ili za isplatu osiguranih suma u
osiguranju lica.
Bruto premija osiguranja (ukupna premija) se sastoji od:
4 Koovi J., Dr uleji P. OSIGURANJE", Ekonomski fakultet Beograd, 2002

Funkcionalne premije - ine je tehnika premija i sredstva za preventivu. (Tehnika

premija slui za izvrenje obaveza po osnovu osiguranja i za stvaranje rezervi.
Sredstva odnosno doprinos za preventivu koristi se za sprovoenje preventivnih i

represivnih mera kod osiguranika).

Reijskog dodatka - slui za pokrie trokova osiguravajueg drutva (materijalni,
nematerijalni trokovi, lina primanja zaposlenih i sl.)

Cijena kotanja u osiguranju predstavlja proizvod dvije vjerovatnoe, i to: vjerovatnoe

nastanka tetnog dogaaja i vjerovatnoe intenziteta tete prilikom nastanka tog dogaaja.
Dakle, ona poiva na elementima rauna vjerovatnoe i zakona velikih brojeva koji se
zasnivaju na naunoj osnovi, primjeni statistikih i matematikih metoda.5
Visina premije je utvrena tarifom koja se dobija na osnovu viegodinjih poslovnih rezultata
uz upotrebu aktuarske matematike i statistikih podataka o rizicima. Na visinu premije utie i
primjena sistema bonusa (popusta) i malusa (doplatka na premiju), zakljuivanje
viegodinjeg ugovora o osiguranju, uee osiguranika u manjim tetama (franiza) i sl.
1.3 NAKNADA IZ OSIGURANJA
Drugi naziv za naknadu iz osiguranja je odteta i predstavlja cilj same operacije osiguranja.
Zadatak osiguranja jeste da pripremi finansijska sredstva za obnovu onih dobara koja su
unitena u stihiji, kao i za isplatu osiguranih suma osiguranim licima. Dok se isplatom
naknade zavrava ciklus osiguranja. U imovinskim odnosima osigrava nadoknauje tetu
koja se dogodi imovini osiguranika a u osiguranju lica plaa se ugovoreni iznos korisniku
osiguranja kada nastupi osigurani sluaj. Osigurava je duan da im primi prijavu da je
nastao osigurani sluaj, zajedno sa osiguranikom, pristupi utvrivanju visine odtete.
Kada se zakljuuje ugovor o osiguranju, uvijek se odreuje suma koja bi trebala osiguraniku
da omogui realno obeteenje. Naknada iz osiguranja ne mora biti uvijek u novanom
iznosu. Postoje sluajevi kada osigurava, umjesto isplate novca, omogui osiguraniku
obnovu unitenih dobara. Ipak, u uslovima savremene robno novane privrede, naturalna
naknada predstavlja izuzetak, sve ee se navodei samo kao teorijska mogunost, dok se sva
teta obino isplauje iskljuivo u novanim jedinicama.

Andrijaevi,S., Petranovi,V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb,1999.str.11

1.4 VRSTE OSIGURANJA KLASIFIKACIJA OSIGURANJA

Postoje brojne podele osiguranja od kojih ni jedna nije univerzalno prihvaena, tako da se
moe naii na razne kombinacije, s obzirom da su kriterijumi za tu podelu razliiti. Kod nas
je osnovna podela na osiguranje imovine i osiguranje lica, dok je u inostranstvu polazna
podjela na ivotno i neivotno osiguranje. S obzirom na veoma irok obuhvat osiguranje se
dijeli na osnovu veeg broja mjerila.
Kriterijum podjele:6
1. NAIN POKRIA RIZIKA
a. Premijsko
b. Uzajamno
c. Socijalno
2. NAIN SKLAPANJA UGOVORA
a. Dobrovoljno
b. Obavezno
3. PREDMET OSIGURANJA
a. Osiguranje imovine:
-

Opte ( osiguranje imovine, osiguranje od odgovornoti, osiguranje kredita)

Transportno imovinsko osiguranje
b. Osiguranje lica:

Osiguranje ivota
Osiguranje od posledica nesrenog sluaja

4. SRODNOST RIZIKA
a. Grupacija osiguranja imovine (civil, ivotinje, usjevi, industrija)
b. Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)
c. Grupacija osiguranja transporta i kredita (kargo, kasko, krediti)
d. Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, ivot)
5. SUBJEKT (UGOVARA) OSIGURANJA
6

Miloradi, J, :Osiguranje, Sremska Kamenica 2006,god str.4

a. Osiguranje pravnih osoba

b. Osiguranje fizikih osoba
6. STRUKTURA PREMIJE
a. Riziko
b. Mjeovita
7. BALANSIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRIVANJE REZULTATA
a. ivotna
b. Neivotna
8. Prema nainu izravnavanja rizika:
a. Osiguranje
b. Reosiguranje
c. Saosiguranje

1.5 DRUTVENA KORISNOST I ZNAAJ OSIGURANJA

to se tie drutvene korisnosti osiguranja, ona se ogleda u konstantnom unaprijeenju zatite
i efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota. Znaaj osiguranja proizlazi iz injenice da
svijet do danas nije pronaao bolja rjeenja od onih koja prua osiguranje kao sistem
(djelatnost). To se najvie odnosi na promtnost u u naknadi tete i efikasnost uopte.
Sektor osiguranja zauzima veoma bitno mjesto u okviru finansijskog sektora i predmet je
brige regulatora za stabilnost i efikasnost finasijskih trita. Kada osiguranik pokae
povjerenje u jedan sistem osiguranja, on pokazuje svoje povjerenje u cjelokupan finansijski
sistem. S obzirom da drutva za osiguranje upravljaju tuom tednjom, odatle proizlazi
njihova privredna, socijalna i politika odgovornost. Nema vee isplate tete nego to je sama
teta. Povjerenje je do te mjere zastupljeno jer bi propau ovih drutava, vie tete imali
osiguranici, nego vlasnici osiguravajuih kua.7

uleji,P, Vujovi, R.: Osnovi osiguranja, Beograd, 2009.str.17

2. FUNKCIJE OSIGURANJA

Osiguranje se moe posmatrati sa tri stanovita:

-

ekonomski,

pravni i

tehniki
Ekonomski vid predstavlja ciljeve koji se ele ostvariti: zatita osiguranika i ouvanje

njegove imovine odn. nadoknada materijalnog gubitka usled gubitaka ostvarenjem rizika.8
Pravni aspekt ureuje meusobne odnose koji nastaju kao posledica udruivanja
sredstava radi zajednikog podnoenja rizika i otklanjanja ekonomskih posledica ostvarenja
rizika, tj. to je pravno ureivanje odnosa izmeu osiguranika i osiguravaa, odnosno grupe i
pojedinca, na bazi slobodno izraene volje dvije ili vie strana ili pravne prinude, odnosno
zakonom definisanih obaveznih osiguranja.
Tehniko-osiguravajui

dio

ureuje

funkcionisanje

osiguranja

uz

upotrebu

najsavremenijih statistiko-matematikih odn. aktuarskih metoda.

Primarnom funkcijom osiguranja smatra se zatita imovine i lica a kao sekundarne
navode se novano-mobilizatorska i socijalna funkcija.
Funkcije osiguranja obuhvataju:
1.
2.
3.
4.
5.

funkciju uvanja ( zatite) imovine ;

funkciju unapredjenja kredita, razmjene i trgovine
funkciju mobilizacije (prikupljanja) novanih sredstava
funkciju efikasne alokacije kapitala
drutveno-socijalnu funkciju.

Ostoji, S, : Osiguranje i upravljanje rizicima, Beograd 2007.god.str 225

2.1 FUNKCIJA ZATITE IMOVINE

Funkcija osiguranja imovine i lica predstavlja osnovnu funkciju osiguranja. U savremenoj

drutvenoj zajednici osiguranje doprinosi ouvanju ovjekovog integriteta, zdravlja, radne
sposobnosti, obezbjeenje boljih uslova rada, unaprijeenja privrede i uopte, izgradnji boljeg
ivota i ukupnog napretka drutva u cjelini. Ostvaruje se na dva naina: neposredno i
posredno. Osiguranje svojim neposrednim i posrednim djelovanjem i doprinosom postaje
znaajan faktor savremenog drutva i njegovog razvoja, jer je zatita ovjeka i drutva u
njegovom ekonomskom ivotu uslov njegovog opstanka i napretka. 9
2. Neposredna zatita obuhvata irok spektar mjera i odvija se u sklopu drugih
drutvenih faktora.

One se prema svrsi mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:

preventivne mjere i represivne mjere.

Preventivne mjere su sve mjere, sredstva i aktivnosti kojima je cilj da sprijee i
uklone uzrok koji bi mogao izazvati tetni dogadjaj unitenja ili oteenja imovine ili nesreni
sluaj. Preventivne mjere ne mogu pokazivati istu efikasnost kod svih rizika. Naime, postoje
objektivni i subjektivni rizici. Objektivni su oni rizici na koje ovek ne moe da utie, koji se
ostvaruju bez uticaja njegove volje i nemaju nikakve veze sa njegovim djelovanjem i
ponaanjem. Najbolji primjeri za to su zemljotres, sua, oluja... Subjektivni rizici odraavaju
uticaj ovjeka na ostvarenje osiguranog rizika. ovjek moe svojim postupcima sprijeiti
uzrok koji izaziva tetu a takoe i svojom nepanjom, ili ak i namjerom, izazvati ostvarenje
rizika. Uprkos najsavremenijim prventivnim mjerama u svakodnevnom ivotu nesree se ipak
esto dogaaju. U asu nastanka tete ovjek se bori da spase ljudske ivote i imovinu koja se
jo moe sauvati.
Represivne mjere Mjere koje ovjek preduzima da teta od nastale opasnosti
bude to manje, ali i sredstva i akcije preduzete u spasavanju ljudi i imovine u ve nastalom
tetnom dogadjaju. Najei oblici stimulacije osiguranika da preduzmu odredjene represivne
akcije su: diferenciranje premije, popust na premiju, bonus-malus, uestvovanje osiguranika u
pozitivnom rezultatu poslovanja, ogranienje obaveze osiguravaa u teti. Sa druge strane ove
9

Miloradi, J.:Osiguranje, Sremska Kamenica 2006,god,str.19

mjere podrazumevaju brojne aktivnosti kao to su: zdravstvene intervencije na povrijedjenim i

oboljelim, spasavanje ljudi i ivotinja iz ugroenih podruja, razne akcije za gaenje poara,
odvoenje vode iz poplavljenih podruja i sl.
U praksi se javlja ogranienje obaveze osiguravaa u obliku kvalitativne i kvantitativne
franize. Kvalitativna franiza iskljuuje iz obaveze osiguravaa odredjene vrste rizika u
potpunosti pa se time osigurava oslobadja u cjelini naknade odredjenih kategorija teta.
Kvantitativna franiza ograniava dio obaveze osiguravaa za naknadu tete. Ugovara se u
postupku na ukupnu sumu osiguranja.
Dakle, u zatiti imovine i lica najvanije je njihovo neposredno obezbeenje
preventivno-represivne mere.
3. Posredna zatita - ak i kada su preventivne mjere zatite, maksimalno primijenjene,
nesreni sluajevi i tete se ipak dogaaju. Rjeenje za to je posredna zatita, a to je
osiguranje u uem smislu. Posredna zatita se ostvaruje naknadom tete i isplati
osigurane sume kad nastupi osigurani sluaj. Izvravajui ovu svoju funkciju
osiguranje pridonosi zatiti i sigurnosti odvijanja privrednih i drugih djelatnosti. Sa
aspekta:
Interesa pojedinca- cilj je da osiguranik, na ijoj je imovini nastala teta, bude

obeteen.
Interesa zajednice cilj je da se obeteti unitena ili oteena imovina
preduzea (ili neke druge zajednice).

Sredstva za sprovodjenje zatitne funkcije:

Sistem materijalnih mjera nastalu tetu, osiguravajua kua nadoknadjuje iz

dijela novanih sredstava prikupljenih u vidu premija;

Sistem propusta u plaanju premije - osigurava eli da utie na osiguranika da

paljivije i savjesnije se odnosi prema imovini (da tete budu to rjedje).

Sistem sankcija primjenjuju se ako se utvrdi da je osiguranik sam kriv za
tetu.

2.2 FUNKCIJA UNAPRJEDJENJA KREDITA, RAZMJENE I TRGOVINE

S obzirom da je veliki dio meunarodne trgovine osiguran kroz razne vidove osiguranja,
ukoliko bi sistem osiguranja bio neadekvatno postavljen moglo bi doi do guenja trgovine a
posebno svjetskih trgovinskih tokova, gdje osiguranje naroito dobija na znaaju. Proizvodnja

i prodaja mnogih proizvoda u savremenim uslovima mogua je ukoliko su ti proizvodi

osigurani.
Osiguranje doprinosi razvoju trgovine i time to unaprjeuje kreditnu sposobnost
zajmotraioca. Na taj nain banke radije odobravaju kredite to dodatno podstie, kao rezultat
poveanja kupovne moi, razvoj razmjene i trgovine.

2.3 FUNKCIJA PRIKUPLJANJA NOVANIH SREDSTAVA

Funkcija prikupljanja novanih sredstava, proizilazi iz injenice da se premije osiguranja
plaaju unaprijed a da tete, odnosno isplata po osnovu nastalih teta nastaje sukcesivno u
toku godine. Tako nastaju odreeni vikovi novanih sredstava koji se putem trita, direktno
ili indirektno, mogu plasirati za finansiranje reprodukcije. Na ovaj nain se novanim
sredstvima prikupljenim od osiguranika u, tako rei, beskrajno malim iznosima daje vid
krupnih novanih sredstava.
Posmatrajui sa finansijskog aspekta osiguranje predstavlja formiranje novanih rezervi u
formi rezervi osiguranja. Finansijska sredstva akumulirana u osiguravajuim drutvima
dobijaju karakteristike specifinog kapitala, u zavisnosti od vrste osiguranja
Premije se skupljaju unaprijed i rezerve koje nisu potrebne za nadoknadu trenutnih gubitaka i
trokova mogu biti pozajmljeni privrednim subjektima.
Kada nastane osigurani sluaj koji je ugovoren i kada se utvrdi postojanje i visina obaveze
osiguravaa, prikupljena udruena sredstva osiguranja slue za izvrenje obaveza iz tog
ugovora. Novana sredstva po osnovu plaenih premija formiraju fondove rezervi akumulirana sredstva. Jedan dio te akumulacije ide na formiranje rezervnog fonda Fond
sigurnosti. Sredstva tog fonda namenjena su za obeteenja nastalih teta.
Kako bi se uspjeno i u kontinuitetu ispunjavale obaveze, odnosno nadoknadjivale tete i
isplaivale osigurane sume, osiguranje se mora pridravati odredjenih naela. Prije svega je
neophodno utvrditi visinu potrebnih sredstava za pokrie svojih obaveza, prikupiti ta sredstva,
formirati rezervu ili fond osiguranja u visini ukupnih oekivanih isplata odteta, odnosno
sumu osiguranja i raspodijeliti oekivanu ukupnu obavezu na sve lanove zajednice rizika,
proporcionalno veliini rizika koji svaki lan unosi u zajedniko pokrie.
U organizacionom pogledu fond osiguranja moe imati vie formi, mada se one uglavnom
svode na tri koje navodimo u nastavku:10
1. Fond koji se obrazuje u svakoj kompaniji posebno u ovom sluaju govorimo o
samoosiguranju.
10

uleji, P, Vujovi, R.:Osnovi osiguranja, Beograd, 2009.str14

2. Fond osiguranja se moe obrazovati po centralistikom naelu iz centralizovanih izvora i

to bi bio sluaj pokrivanja nastalih teta iz budetskih sredstava.
3. Fond osiguranja moze se stvarati putem specijalnih uloga koji u njega unose sama
preduzea, a koja e sredstvima dobijenim iz fonda otklanjati posledice nastale tete.
Glavni izvor iz kojeg se formiraju sredstva fonda osiguranja koja slue za isplatu obaveza iz
ugovora o osiguranju su premije osiguranja koje uplauju osiguranika za zakljueni ugovor o
osiguranju. Sredstva osiguranja obuhvataju: sredstva poetnog fonda sigurnosti, sredstva
tehnikih rezervi, sredstva rezervi sigurnosti, sredstva matematike rezerve, sredstva
preventive i ostala sredstva.
Poetni fond sigurnosti ima privremenu ulogu, odnosno postoji sve dok osigurava u svom
poslovanju ne stvori vlastite fondove osiguranja.
Sredstva tehnikih rezervi su uplate osiguranika i slue za podmirenje obaveze osiguravaa i
to za: isplatu naknade teta i osiguranih suma, isplatu premije saosiguranja, isplatu premije
reosiguranja.
Sredstva rezervi sigurnosti - neutroena sredstva tehnike premije, po podmirenju navedenih
obaveza osiguravaa na kraju poslovne godine, unose se uovaj fond, po zajednicama rizika.
Sredstva preventive formiraju se na nain i u visini koju utvrdjuju skuptina osiguravaa
odnosno zajednice osiguranja i to: dijela premije osiguranja koju uplauje osiguranik,
odredjenog dijela neutroenih sredstava tehnike premije.
Sredstva matematike reserve - iz sredstava tehnike premije osiguranja lica za sluaj smrti ili
doivljenja izdvaja se dio za matematiku rezervu tih osiguranja. Ova rezerva se izraunava
aktuarsko matematikom metodom pa odatle i njen naziv. Matematika rezerva osiguranja
ivota je osnovica za odredjivanje: visine redukovane osigurane sume, i visine otkupne
vrijednosti osiguranja.
Drugi dio akumuliranog novca koji nije otiao u fond sigurnosti, uglavnom se dri kod banaka
ili se ulae u obveznice. Osiguranje je na taj nain u tijesnoj vezi sa bankarskim sistemom.
Finansijska sredstva akumulirana u osiguranju imaju karakteristiku specifinog kapitala. Ta
specifinost proistie iz vrste osiguranja iz kojeg su ova sredstva uplaena, rizika koji su
pokriveni ovim sredstvima, sistema reosiguranja i obaveza osiguravaa.
Anlize pokazuju da je osiguranje najzastupljenije u ekonomski razvijenim zemljama. Odvija
se u obliku razliitih ulaganja prikupljenog novca u pojedine privredne grane, ime se
unapjreuje opti privredni razvitak neke zemlje. Na taj nain osiguranje dobija znaajnu
ulogu u finansiranju privrede. Veza osiguranja i tednje je ta to se osiguranje smatra
najboljim vidom tednje.

Ova funkcija je poznata i pod nazivom mobilizacijsko-alokativna, i ovim redom ispunjava

svoje ciljeve:

Drutva za osiguranje prikupljaju vikove suficitarnih jedinica nudei tritu razne oblike
osiguranja imovine i osoba.

Potiu individualnu tednju i brigu pojedinca za budunost.

U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane gospodarsko deficitarnim

sektorima.

Doprinose razvoju financijskih trita poslovnim i vlasnikim integracijama s drugim

institucijama.

Zajedniki razvijaju financijske proizvode s drugim finansijskim institucijama.

Pogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija polisa, otkupna vrijednost).

2.4 FUNKCIJA EFIKASNE ALOKACIJE KAPITALA

Kada posmatramo sa aspekta cjelokupne ekonomije, osiguravajua drutva kao profesionalni
osiguravai i investitori, su od izuzetnog znaaja za efikasno alociranje finansijskih sredstava
i procjeni rizinih aktivnosti. Osiguravajua drutva e sredstva plasirati iskljuivo najboljim
kompanijama, samo na najbolje projekte i samo najboljim menaderskim timovima. Osim
toga, ona vre monitoring poslovanja u kome imaju ulogu bilo kao investitori bilo kao
obezbjeivai osiguravajueg pokria i na toj osnovi usmjeravaju poslovanje kompanija,
usmjeravaju projekte i menaderske timove da rade u interesu svojih stejkholdera.

2.5 DRUTVENO-SOCIJALNA FUNKCIJA

Djelatnost osiguranja ostvaruje svoj zadatak ekonomske zatite ovjeka i njegove imovine na
principima uzajamnosti i solidarnosti u zajednici osiguranja i upravo time ispunjava
speifinu socijalnu funkciju u drutvu. Svaka isplata iz osiguravajueg fonda po nastupanju
osiguranog sluaja predstavlja i ispunjenje odreene drutvene odn. socijalne obaveze. Ova
funkcija osiguranja posebno se uoava kod osiguranja ivota, penzijskog i zdravstvenog
osiguranja i sl. Ovim se vodi briga kako za sadanjost, tako i za budunost stanovnitva. I kod
imovinskih osiguranja zapaamo socijalnu funkciju. Na primjer, kod osiguranja od autoodgovornosti koje je obavezno, titi se interes vezan kako za ovjeka, ako i za imovinu.

U svakom sluaju vano je konstatovati ak i kad se na najbolji mogui nain preduzmu

preventivne zatitne mjere tj. neposredno uvanje imovine, neke tete e izmicati ovjeku i
zatita od njih moe biti samo posredna u obezbjeivanju kroz osiguranje sredstava iz kojih e

se bez odlaganja nadoknaditi nastala teta, odnosno obnoviti uniteno (oteeno ) dobro.
Dakle, osiguranje je neophodno.11

ZAKLJUAK

11

Mati, B, :Osiguranje, Ekonomski fakultet, Osijek, 2010.str.14

Od poetka svijeta pa do danas ovjekov ivot i imovina podlijegali su raznim rizicima,

prouzrokovani bilo stihijskim dogaajima, bilo nesrenim sluajevima. Sa razvojem drutva,
razvijao se i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Smatra se da je pojava privatne
svojine uslovila organizovanu zatitu imovine koja je bila pretea delatnosti osiguranja. Zato,
osiguranje odraava vjekovnu tenju pojedinca da se zatiti od opasnosti koje mu ugroavaju
ivot i nanose tete na imovini (ruilaka snaga prirode poplave, potresi, vulkani, orkanski
vjetrovi i razorne oluje). Postalo je jasno da se udruivanjem u zajednicu, na naelima
solidarnosti i uzajamnosti, moe lake zatiti i spasiti.

LITERATURA

Andrijaevi,S., Petranovi,V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb,1999.

Agencija za nadzor osiguranja Crne Gore : Izvjetaj o stanju na tritu osiguranja u

Crnoj Gori za 2013.godinu,

Calkins, S, :The new merger guidelines and the Herfindahl-Hirschman Index,

California law review, Article 6, Volume 71, issue 2, 1983

Koovi J., Dr uleji P. OSIGURANJE", Ekonomski fakultet Beograd, 2002

Mati, B, :Osiguranje, Ekonomski fakultet, Osijek, 2010.

Miloradi, J. Osiguranje u agroprivredi, Sremska Mitrovica 2004,

Miloradi, J, : Osiguranje, Sremska Kamenica 2006,god

Ostoji, S.: Osiguranje i upravljanje rizicima, Beograd 2007.god.
uleji, P, Vujovi, R: Osnovi osiguranja, Beograd, 2009.
Williams,A.C., Heins,R.M.: Risk Management and Insurance, McGraw Hill,NY, 1989.