Doc. dr.

Enis Omerović
Pravo oružanih sukoba
Položaj i uvjeti ratnih zarobljenika
 Treća Ženevska konvencija o postupanju s ratnim
zarobljenicima iz 1949.
 Prvi dopunski protokol iz 1977.
Položaj i uvjeti ratnih zarobljenika
 Status ratnih zarobljenika
 Pod vlasti su neprijateljske sile/zaraćene strane
 Neprijateljska je država odgovorna za njihovu sudbinu
 Imaju pravo na čovječno postupanje prema njima
 Jednak postupak bez diskriminacije
 Pri ispitivanju, RZ dužni su navesti samo svoje ime i prezime,
čin, datum rođenja i matični (registarski) broj. Ne smije ih se
prisiljavati da odaju druge podatke
 Smiju zadržati sve predmete za osobnu upotrebu osim oružja
i vojnih dokumenata. Novac im se oduzima uz priznanicu i na
kraju zarobljeništva im se ima vratiti
 Podvrgnuti su vlasti neprijateljske države. Može ih internirati,
ali ih ne smije držati u zatvoru osim kada prekrše propise.
Imaju se pravo braniti
Položaj i uvjeti ratnih zarobljenika
 Uvjeti zarobljeništva:
 Besplatna hrana, odjeća, uvjeti smještaja koji ne smiju biti
lošiji od onih za vlastite snage
 Medicinska briga
 Zarobljenici se mogu prisiliti na rad (osim opasnih radova i
radova štetnih za zdravlje)
 Imaju pravo poslati obavijest o zarobljavanju svojoj porodici.
Mogu se s njima redovno dopisivati i primati pakete
 Duhovna pomoć
 Imaju pravo između sebe odabrati predstavnika koji će
razgovarati s predstavnicima neprijateljske sile, MKCK
 MKCK posjećuje zarobljeničke logore
 U svakom logoru mora biti izvješen tekst Treće ŽK
Zbrinjavanje ranjenika, bolesnika i
brodolomaca
 Prva ženevska konvencija za poboljšanje položaja
ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu iz
1949.
 Druga ženevska konvencija za poboljšanje položaja
ranjenika, bolesnika i brodolomaca u oružanim
snagama na moru iz 1949.
 Prvi dopunski protokol iz 1977.
Zbrinjavanje ranjenika, bolesnika i
brodolomaca
 S njima se postupa čovječno
 Medicinska pomoć i njega
 Bez diskriminacije
 Zarobljeni ranjenici, bolesnici i brodolomci postaju
ratnim zarobljenicima
 Do njihova izlječenja – zaštićeni su sa sve tri ŽK!
 Nijedan mrtvac se ne smije ukopati prije nego što se
utvrdi njegov identitet i razlog smrti
 Nad njima se ne smiju vršiti čini nasilja
Kontrola poštovanja i izvršenja
pravila prava oružanih sukoba
 Sila zaštitnica
 Neutralna država – zaštita interesa jedne zaraćene
države na području pod vlašću neprijatelja
 Na temelju sporazuma zaraćenih strana
 Ako nema sporazuma, MKCK će objema stranama
ponuditi svoje dobre usluge u tome imenovanju
 Ako i to propadne, MKCK djeluje kao zamjena za silu
zaštitnicu
 Njihovo pravo na posjetu i komunikaciju s ratnim
zarobljenicima i civilnim interniranima bez prisustva
svjedoka
Kontrola poštovanja i izvršenja
pravila prava oružanih sukoba
 Utvrđivanje činjenica:
 Sve četiri ŽK: postupak istrage na zahtjev stranke tih MU
 Istraga: obje stranke/zaraćene strane sudjeluju u postupku
istrage i prikupljanja činjenica
 Ako se utvrdi povreda ŽK od strane zaraćene države, on je
dužna tu povredu odmah okončati i suzbiti daljnje povrede
 Međunarodna komisija za utvrđivanje činjeničnoga stanja
 Nadležnost Komisije: obavezna među strankama koje
unaprijed priznaju njezinu nadležnost
 Nadležnost Komisije: u ostalim slučajevima, Komisija može
otpočeti istragu samo uz saglasnost druge strane u sukobu
Kontrola poštovanja i izvršenja
pravila prava oružanih sukoba
 Odgovornost za kršenje
 Definiraju se teška kršenja ŽK i DP I – međunarodni
zločini (ratni zločini)
 Države stranke: inkriminacija povreda humanitarnoga
prava i krivične sankcije
 Odgovornost države zaraćene strane
 Odgovorna je za djela njezinih oružanih snaga
 Obavezna je na naknadu štete
Zatvor Guantanamo
Bay na Kubi
Američka vojna baza
1903 (SAD-KUBA)
2002 – zatvor
Guantanamo Bay
Guantanamo Bay
Američki zatvor Abu Ghraib u Iraku
Abu Ghraib
Abu Ghraib
Abu Ghraib
Zaštita civilnoga stanovništva
Uvod
 Ratna okupacija : okupacija

 Pravilnik o zakonima i običajima rata iz 1907.

 Četvrta Ženevska konvencija o zaštiti građanskih osoba u
vrijeme rata iz 1949.
 Prvi dopunski protokol iz 1977.

 Prava i dužnosti okupanta (okupatora): Pravilnik iz 1907.

 Održanje javnoga reda i sigurnosti na okupiranome području
 Potrebe civilnoga stanovništva toga područja
 Vojne potrebe samoga okupatora
Invazija i okupacija
 Cilj rata: osvojenje neprijateljskoga područja
 Sve dok borbe traju invazija ne stvara stanje ratne
okupacije!

 Invazija : ratna okupacija : aneksija/suverenost

 Teritorijalna suverenost: MU koji predviđa cesiju!

 Ratna okupacija: privremeno stanje u kojem se
teritorijalna suverenost na datome području nije još
promijenila!
Invazija i okupacija
 To privremeno stanje nastaje tek čvrstim držanjem
toga područja na kojemu je otpor prestao u mjeri da
okupant može uspostaviti svoju upravu
 Stvarno je stavljeno pod neprijateljsku vlast

 Odgovornost okupanta:
 Uspostavi javni red i sigurnost
 Poštivanje zakona koji su na snazi u toj zemlji
Invazija i okupacija
 Dužnosti okupanta:
 Ne smije prisiljavati civilno stanovništvo da daje
obavijesti o vojsci suprotne zaraćene strane
 Ne smije prisiljavati civilno stanovništvo da se zaklinje
na vjernost neprijateljskoj sili
 Poštivanje ljudskih prava pojedinaca civila
 Privatno se vlasništvo ne smije konfiskovati
 Ne smije se pljačkati
 Stanovništvo okupiranoga područja nije dužno snositi
troškove rata protiv vlastite države! (okupant ima pravo
namiriti samo stvarne troškove svoje uprave i vojske)
Invazija i okupacija
 Dužnosti okupanta:
 Smije nastaviti s ubiranjem poreza i drugih nameta
 Novčane kontribucije samo za potrebe vojske ili uprave

 Sva sredstva namijenjena za prijenos vijesti, kao i ona za

prijevoz ljudi i stvari, spremišta oružja i municije –
mogu se zaplijeniti čak i ako pripadaju pojedincima
 Kada nastupi mir, ona se vraćaju vlasnicima zajedno s
isplatom odštete
Invazija i okupacija
 Dužnosti okupanta:
 Državna imovina: pokretna ili nepokretna
 Zaplijena gotovine, državnih fondova i dospjelih
vrijednosnih papira, spremišta oružja i municije,
prometnih sredstava i zaliha, pokretne državne imovine
koja se može upotrijebiti za ratne operacije (ova se sva
dobra smatraju ratnim plijenom)
 Plaća li se odšteta po nastupanju mira? Šta sa šumama,
zemljištem – mogu li se prodavati trećima?
 S dobrima namijenjena bogoslužju, obrazovanju,
nauci, kulturi, čak i kada su državna, postupat će se
kao s privatnim vlasništvom! Ta su dobra
nedodirljiva – bilo da su pokretna ili nepokretna!
Zaštita civila
 IV ŽK: štite civilno stanovništvo koje ne učestvuje u
neprijateljstvima i nema zaštitu prema ostale tri ŽK
 Civilno stanovništvo na okupiranom području:
 Nastavlja normalno živjeti
 Prisilno premještanje – zabranjeno
 Okupant ne smije premještati dio svoga vlastitoga
stanovništva na okupirano područje
 Stroga ograničenja prisilnoga rada: djeca su izuzeta iz
prisilnoga rada
 Zabrana pljačke i uništavanja imovine
Zaštita civila
 Lokalna vlast nastavlja postojati – institucije
produžuju s djelovanjem
 Sudovi nastavljaju djelovati i suditi po zakonima
države
 Okupant može ukinuti ili suspendirati one odredbe
krivičnoga zakonodavstva koje prijete njegovoj
sigurnosti. Okupant može donijeti i svoje vlastite KZ
 Civili mogu biti podvrgnuti nadležnosti vojnih sudova
okupanta koje on može osnivati na okupiranome
području
 Okupant može neke civile internirati (zbog svoje
sigurnosti)
Zaštita civila
 Civili u neprijateljskoj državi
 Napušanje neprijateljske države
 Ako ostanu ili su zadržani, njihov položaj je jednak
položaju stranaca u doba mira
 Neprijateljski se civili mogu internirati
 Svaka internirana osoba može uložiti žalbu upravnom ili
sudskom tijelu
Zaštita civila
 Uopće:
 Civili se imaju pravo slobodno se obraćati MKCK,
nacionalnome društvu CK države u kojoj se nalaze ili Sili
zaštitnici: njihovi predstavnici imaju ih pravo slobodno
posjećivati
 Poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda
 Poseban položaj: žene i djeca
 Internirani civili – položaj sličan ratnome zarobljeniku
Prvi dopunski protokol iz 1977.
 Izbjeglice i apatridi
 Trudnice i majke s malom djecom
 Djeca mlađa od 15 godina
 Novinari
Mjesta i zone pod posebnom
zaštitom
 Sanitetske i sigurnosne zone i mjesta
 Neutralizirane zone
 Nebranjena mjesta
 Demilitarizirane zone
Mjesta i zone pod posebnom
zaštitom
 Nebranjena mjesta:
 Jednostrano proglašenje od strane zaraćene strane
 Svako naseljeno mjesto blizu ili u zoni neprijateljstava,
koje postaje otvoreno protivniku ako ona dođe u priliku
da ga bez otpora okupira
 Uvjeti:
 Svi borci kao i oružje/vojna oprema moraju iz toga
mjesta biti evakuirani
 Nepokretne se vojne instalacije ne smiju koristiti u
neprijateljstvima
 Vlasti i stanovništvo ne smiju poduzimati nikakve
neprijateljske čine ili akcije za podršku vojnim
operacijama
Mjesta i zone pod posebnom
zaštitom
 Demilitarizirane zone
 Sporazum između zaraćenih strana
 Traže se svi uvjeti kao za nebranjena mjesta
 Obuhvataju li Svalbard, Aalandske otoke, Suecki i Panamski
kanal, Magellanov prolaz, Antarktiku?
 Dopušta se prisutnost policijskih snaga radi održavanja
javnoga reda i mira (kao i kod nebranjenih mjesta)
 Bez jednostranoga dokidanja
 Pri povredi ad hoc sporazuma o demilitarizaciji, druga je
strana oslobođena ugovornih obaveza
Praksa:
 Sigurne zone Ujedinjenih nacija?
 Zone zabrane letenja?
Ratna okupacija u praksi nakon
1945.
 Kada strana sila/država okupira i drži pod svojom
vlašću neka područja kroz duže vremensko razdoblje, a
da se takvo stanje ne zasniva na MU, niti strana sila
djeluje po ovlasti ili kao organ Vijeća sigurnosti UN –
ratna okupacija područja neke države!
 Primjeri:
 Namibija
 Nakon što je UNGA okončala mandat JAR nad tim područjem
1966, ona je tamo protupravno produžila svoju vlast sve do
sklapanja MU iz 1988. o održanju slobodnih izbora u toj
zemlji.
Ratna okupacija u praksi nakon
1945.
 Sjeverni Kipar
 Nakon turske invazije Kipra 1974. na sjevernome dijelu toga
otoka ustanovljena je država TRSK koja je ostala
međunarodno nepriznata osim Turske. Neke su rezolucije
UNGA smatrale da je to područje pod turskom okupacijom.
 Zapadna Sahara
 Marokanske su snage zaposjele neke dijeloga toga bivšega
nesamoupravnoga područja pod Španijom 1975. Sljedeće
godine, UNGA usvaja rezoluciju kojom se smatra da je to
područje pod marokanskom okupacijom. Danas se sve više
govori o potrebi samoodređenja naroda na tome području.
Uglavnom se ne priznaje marokanska aneksija Z. Sahare.
Ratna okupacija u praksi nakon
1945.
 Kambodža
 Prisutnost vijetnamskih snaga u toj zemlji od 1978. u nekim je
rezolucijama UNGA ocijenjeno okupacijom. Te su se snage
povukle iz Kambodže 1989. temeljem sporazuma između
vlada Vijetnama, Laosa i Kampučije iz 1989.
 Područja koja je okupirao Izrael
 Nakon šestodnevnoga rata 1967. pod izraelskom će se
okupacijom nači više područja susjednih arapskih država.
Sinajski je poluotok Izrael postepeno vraćao Egiptu temeljem
ugovora iz 1974. i 1975. U izvršenju MU između Egipta i
Izraela iz 1979. izraelske su snage 1982. s toga poluotoka u
cijelosti bile povučene, a sporno mjesto Taba bilo je vraćeno
Egiptu tek temeljem arbitražne odluke iz 1989.
Ratna okupacija u praksi nakon
1945.
 Golanska visoravan osvojena je od Sirije 1967. Izrael će se s dijela ove
visoravni povući, dok će ostatak anektirati i uklopiti u svoj pravni
prostor 1981.
 Istočni Jeruzalem kojega je 1967. držao Jordan, Izrael je odmah
uklopio u svoj pravni poredak, ali ga je formalno anektirao 1980.
 Gaza – upravljao Egipat do 1967. ali ga nije smatrao svojim
teritorijem.
 Zapadna obala do 1967. bila je pod Jordanom. Washingtonskim
sporazumom iz 1993. i Kairskim sporazumom iz 1994. između
Izraela i PLO, nad Gazom i Zapadnom obalom ustanovljena je
palestinska samouprava.
 MZ: ne priznaje izraelsku aneksiju Istočnoga Jeruzalema
i Golanske visoravni – privremena izraelska vojna
okupacija (v. ICJ, SM, Izraelski zid, 2004)
Ratna okupacija?
 Međunarodne snage i mirovne snage Ujedinjenih
nacija?
 Vojne snage Saveznika koje su ostale u SR Njemačkoj
nakon 1955?
 Samo je područje Berlina tehnički ostalo pod
okupacijom četiriju sila, sve do 1990!
 Nekada razlika nije tako vidljiva!
 Čehoslovačka, 1968.
 Ratna okupacija u UOS?
 Treća intervenirajuća strana/država u neki UOS?
POJAM NEUTRALNOSTI, NEZARAĆENOSTI I
“NEUTRALIZMA”
Uvod
 Najzamršenije pitanje MP
 Sve dok se treća država ne priključi nekom MOS, ona
je bila dužna primjenjivati pravila o neutralnosti
 Razlikovati od trajne neutralnosti kod koje su se
države unaprijed obavezale da neće ulaziti u OS, a sve
treće države njima priznale taj status
 Neutralnost: splet prava i dužnosti
 Neutralne države i zaraćene države
Uvod
 Opće dužnosti neutralaca u odnosu na sve zaraćene
strane:
 Suzdržavanje
 Prevencija
 Trpljenje – podrazumijevani pristanak
Uvod
 Opće dužnosti zaraćenih strana u odnosu na neutralne
države:
 Suzdržavanje
 Prevencija
 Trpljenje

 Odgovornost neutralne države i zaraćenih strana?

Nezaraćenost i nesvrstanost
 Nezaraćenost:
 Stanje između zaraćenosti i neutralnosti
 Aktivno nesudjelovanje u neprijateljstvima ali uz
pomaganje svojim saveznicima u nekom OS
 Do kraja WWII neutralnost su u Europi uspjele zadržati
samo Švicarska, Švedska i Portugal.
 Pojam vrlo neodređen po svojoj sadržini
Nezaraćenost i nesvrstanost
 Nesvrstanost (neutralizam):
 U doba hladnoga rata, a u vrijeme pasivnosti sistema
UN, države koje su sklapale vojne saveze o kolektivnoj
samoodbrani poput NATO i Varšavskoga pakta
unaprijed su se odricale od neutralnosti u nekom
mogućem sukobu
 Ako bi neka članica takvoga saveza postala žrtvom
agresije, država agresor bi se trebala naći u ratnome
stanju sa svim ostalim strankama tih ugovora
 XX st (1950-te): države su odbijale stupiti u neki od
blokova – time nisu sudjelovale ni u hladnome ratu;
odbijali su da na svome području strane vojne baze budu
ustanovljene
Neutralnost i Ujedinjene nacije
 Kolektivne akcije UN i države članice
 Ako UNSC povodom nekoga OS poduzme akciju na
temelju Glave VII Povelje UN, neutralnost svih država
članica UN postaje neodrživom!
 Ali sudjelovanje država s njihovim vojnim
kontingentima u prisilnoj akciji po nalogu ili odobrenju
UN protiv države agresora ne stvara po sebi ratno stanje
između članica UN i države napadača!
 Sudionici takvih sukoba nisu zaraćene strane i između njih ne
nastaje ratno stanje!
 Da li se države članice UN u takvoj prisilnoj akciji protiv
države agresora imaju pridržavati ograničenja ratovanja?
Neutralnost i Ujedinjene nacije
 Države članice u sukobima u kojima izostane
kolektivna akcija UN
 Njihov je teritorij nepovrediv za sve zaraćene strane
 Suprotno ponašanje dovodi do?
 Neutralne ili nezaraćene države?
 Države danas nisu dužne na suzdržavanje koje bi uključivalo
apsolutnu nepristranost
 Pružanje pomoći – opskrba oružjem suprotne zaraćene strane

 Bi li to mogla biti osnova da druga suprotna strana napadne tu

državu koja pruža pomoć njegovu protivniku?
Zaključak
 Izvor neutralnosti u OS:
 ŽK i DP I
 Funkcija Sile zaštitnice namijenjena je neutralnim
državama
 Neutralni državljani na teritoriju zaraćenih strana:
 Ne uživaju zaštitu IV ŽK sve dok se između odnosnih država
održavaju diplomatski odnosi
 Dok se tamo nalaze, izloženi su ratnim rizicima poput svih
ostalih civila
 Neutralni državljani na okupiranome području izjednačeni su
sa svim ostalim osobama koje se tamo nalaze i njih štiti IV ŽK!
KRAJ
PRAVA ORUŽANIH SUKOBA