1. Specijalni paraleni odnosi entiteta i susjednih država?

- Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralene odnose s susjednim državama u

skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BIH. Svaki entitet će pružati svu
pomoć vlade BIH kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze BIH s time
finansijske u koju je ušao jedan entitet bez suglasnosti drugog a prije izbora Parlamentarna
skupštine i Predsjetništva BIH s tim da će se finansijske obaveze u koju je ušao jedan
entitet ukoliko je ta obaveza neophodna za članstva BIH u nekoj međunarodnoj
organizaciji. Entitet će ispuniti svoje uslove za pravne sigurnosti i zaštitu lica pod
jurisdikacijom održavanjem civilnih ustanova ua primjenu pravnih propisa koji će
funkcionisati u skladu sa priznatih ljudskih prava i sloboda. Svaki entitet može također
sklapati s državama i Međunarodnim organizacijama uz saglasnost skupštine.

2. Trajno neutralne države?

-Trajna neutralnost je trajno političko stanje neke države npr: Švicarske koji njezini politički
položaji zabranjuje da sudjeluje u bilo kojem oružanom sukobu ili da njezino državno
područije postane područije ratnih operacija trećih država.Sticanje tog položaja trajno je
neutralna država pristaje na neka ograničenja svoje suverenosti.Treća država koje
prihvaćaju taj položaj gleda neke države da obavezuju se da neće naškoditi njezinoj trajno
naturalnosti.TZV država jamci(garanti)preuzimaju ugovorom u trajanoj neutralnosti
dodatnu obavezu da će oružanom silom interverinati u slučaju agresije na trajno neutralnu
državu da bi taj ponovo položaj uspostavio.Danas su trajno neutralni Švicarska,Vatikanski
Grad I Austrija.Švicarska je vodila politiku neuplitanja u strane sukobe iako su njezini
građani I dalje služili kao plaćenici u tuđim vojskama.Država Vatikanskog grada
ustanovljeno je Lateranskim ugovorom Svete Stolice s Italijom iz 1929.Austrija je proglasila
svoju trajnu neutralnost Ustavnim zakonom od 25 listopada 1995 dakle jednostranim
aktom.

3. Nastanak i osnovni elementi države? Prije su postojala dva načina nastanka država: o
Originaran –kada država nastaje na području koje prije toga nije bilo podvrgnuto ničijoj
vlasti. Međutim, danas to više nije moguće obzirom da je jedino Antarktik ničija zemlja.
Derivativan za razliku od originarnog, kod derivativnog načina država nastaje na osnovu
već postojeće države, bilo da je u pitanju raspad jedne države ili udruživanje više država i sl.
Države mogu nastati i ugovorom, gdje razlikujemo: Unutrašnji ugovor – kao što je npr.
između Češće i Slovačke,▪ Međunarodni ugovor – gdje su npr. na kongresima nastale
brojne države. Državni teritorij je materijalni element države. Državni teritorij je značajan
zbog prostornog domašaja pravnog poretka države. Državni zakoni se primjenjuju samo na
određenom teritoriju i velika se pažnja posvećuje tome da država na određenom prostoru
primjenjuje svojenacionalno pravo, a ne pravo drugih država. Državni teritorij predstavlja
prostor koji potpada podsuverenost jedne države. On može biti geografski ili pravno-
politički određen prostor. Državni prostorčini: Zemljište,Zračni prostor, Prostor pod
zemljom ili vodenom površinom. Stanovništvom sesmatraju svi oni koji žive na određenom
prostoru. To su svi pojedinci koji žive na određenom prostoru i uživaju državljanska i
građanska prava.
4. Sukcesija države?
- Glavni tipovi teritorijanlne promjene svest će se na sledećih šest: -Ustup (cesija)
postojaća država prethodnica ustupa dio svoga područja nekoj već postojećoj državi
sljednici to najčešće mirovnim ugovorom kao rezultat poraza u ratu. Primjer bilo je
ustupanje od Italije bivšoj Jugoslvaiji mirovnim ugovorom iz Pariza 1947 Slovenskog
primorija Istre,Rijeke, Zadra Cresa, Lošinja I Lastovo.2- Presjedinje (pripajanje asimilacija)
država prethodnica postoje druge već postojeće države sljednice primjer demokratska
Republika,Njemačke koja je uključenje u Saveznu Republiku Njemačku prestalapostojati
kao država. 3-Ujedinje dvije ili više države prethodnica ujedinju se u novu državi sljednicu I
timegume svoju državnost. 4 Odvajanje (secesija) na dijelu ili dijelovima područja države
prethodnice I dalje
postoji nastaju jedna ili više novih država sljednica. 5- Raspad(disolucija) Država
prethodnica se raspada I prestaje postojati na njezinu području nastaju dvije ili više novih
država sljednica. 6-Podjela (partition)više susjednih država sljednica u cjelosti podjeli čitavo
područje država prethodnice koja time prestaje postojati.

5.Ustanci i oslobodilački pokreti?

Međunarodna osebnost.Razlika od svih suverenih država  potom od
većine međuvladinih organizacija  pa i nekih nekadašnjih internacioniliziranih  područija  o
kojima će biti riječ  ustaničke vlasti  i oslobodilačkih pokreta  ne uzivaju  objektivnu
međunarodnu osebnost  koja bi djelovala erga omns.Bore se illi za državnost  na dijelu
postojeće  države ili vlasti  nad čitavim njezinim područijem.U tijeku njihove borbe 
međunarodna osebnost  tih cijelina ovisi  o njihovom međunarodnom  priznanju  od država
Njih može priznati legitimna  vlada  protiv koje se bore.Vlada može naći interese  da ih
prizna  kako bi otklonila time  svaku vlast odgovornost  za čine ustanka 
nad područijima pod njihovom vlašću  glede stranci  i njihova imovina.Priznanjem ustaničke
vlasti  i oslobodilačkih pokreta  stoga uvijek moraju imati  konstutivni učinak.U povijesnom
razvoju  od početka 19 stoljeća  u međunarodnoj praksi  nastalo  je nekoliko pojmova:
priznanje zaraćenosti u nekom građanskom ratu,priznanje ustanik
užem smislu,priznanje nekih naroda,priznanje oslobodilačkih  pokreta.

6.Diplomatski privilegiji i imuniteti? imuniteti?

-Da bi diplomatski predstavnici mogli obavljati svoje funkcije međunarodno pravo  je u

običajnom procesu  izgradilo  niz minimalnih pravila  imperativn naravi  jus cogenes  koja se
odnosila na povlastice  i izuzeće tj  na privilegije imuniteta  članova misije kao i na posebnu
zaštitu  prostorija arhiva  i imovine misije.Prostorije misije su neprevidive.Organi države 
primateljice smiju  u njih ući  osim uz pristanakšefa  misije.Prostorije misije njezin
namještaj  i druga imovina  koja se u njima nalazi  kao i prijevoznasredstava misije  ne
smiju biti podvrgnuta  pretresu  oduzimanju  pljenidbi  ili mjeri ovrhe.Arhive  i dokumenti 
misije  neprovedivi su  u svako vrijeme gdje se nalaze. Diplomatske povlastice  priznaju
sediplomatskim  misijama  i stanovima  diplom,atskog osoblja  arhivima dokumentima  i
imovinama misije zatim osobama  diplomatskog agenta  i članovima njihove obitelji.
 7. Pojam pravo međunarodnih organizacija?
-Međunarodna organizacija  je organizirana suradnja  zasnovana na ugovoru  koja može
posjedovati  vlastiti pravni subjektivitet a može i priznati  međunarodni 
pravni subjektivitet.Međunarodne organizacije u pravilu  osnivaju države 
sklapanjemmeđunarodnih ugovora.Pravo međunarodnih organizacija.Iza gornjeg 
proizlazi da svaka ameđenarodna organizacija  djeluje u okviru  određenih
pravnih pravila.Skup tih pravila  čini pravo  odnose organizacije koje ima neka
posebna obilježija u odnosu na opće međunarodno pravo.PODJELA: Sa stanovništva 
međunarodnog prava  najvažnija  je podjela na vladine i nevladine
međunarodne organizacije.Vladine organizacije  osnivaju države  i one su im
jedini pravi članovi.Nevladine organizacije  imaju prostor  djelovanja širi  od jedne države 
nego odnosa države  tijela ili organizacija(središnje banke željezničke uprave) 2.Po opsegu 
nadležnosti  sve međunarodne  organizacije  možemo podijeliti na opće  i
specijalizirane.3.Po prostornom  vršenju djelatnosti  i po članstvu  postoje univerzallna  i
regionalna organizacija.4.S pravnog stanovništva  među najvažnijim podijelama 
organizacija po  stupanju ovlasti  i donošenja odluka  koje donose njihovi  organi

8. Čovjek kao subjekt međunarodnog prava ?

Za  međunarodnoga  prava  u njegovoj cjelini  važno  jepitanje  je ili čovjek  pojedinca  u vlastitom
svojstvu  kao pripadnik neke države  ili ne samouprave  teritorijalne cjeline  ili čak
kao pripradnik  entičke ili vjerske  skupine  izravni  nosilac  prava  i obaveza  u međunarodnom
pravnom poretku.Suverena država je još uvijek  glavni subjekat  međunarodnog prava  iu tome se
dogledno vrijeme  u budućnosti  neće ništa  bitno promjeniti.Međutim cjelokupno međunarodno
pravo  dakle i međunarodno se svodi  na uređenje posla među ljudima.Čovjek je krajni  adresta 
svakog prava.Ne postoji pravni odnos izvan  ljudskih odnosa.Čovjek pojedinac
jeste subjekat prava.Razvoj pozitivnog  međunarodnog prava  ukazujena neke  jake općenite
ciljeve  i tendencije koje dolaze  do izražavanja nakon drugog svjeskog rata.Svaki  pripadnik 
oružanih snaga  je podvrgnut   pravilama  koje vrijede  u oružanim sukobima.Druga vrsta
argumenata  izvodi se iz prava pojedinca  koji su mu priznali država  u međunarodnim ugovorima 
ali i pojedinac uživa  u ličnoom svojstvu  a ne  podsredstvom države.ArgumenZt: fizičke i pravne
osobe mogu s drugima  mađupravnim subjektima sklapati  sporazume.

9. Odgovornost u međunarodnom pravu? Odgovornost država  i drugih subjekata  središnje je

pitanje  međinarodnog prava  i ona je u srcu  te kao i svih drugih prvanih organa.Opća načela prava 
da svako protupravno dijelo  povlači odgovornost po pravu i dužnost počinitelja da ispravi 
nastalu štetu.Specifična pravila  o odgovornosti države  otkrivena su precizna u arbitažama 
odlukama  u doba tzv dolarske diplomacije  koncem u 19  stoljeću Komisija međunarodnog pravo
UN počela je to pitanje  obrađivati  još od 1955 protivno  pod naslovom:Odgovornost  države  zbog
štete  prouzročnih na njezinu   područiju  stranoj osobi  i njezinoj imovini.Svaka država  može biti
odgovornost  započinjenje   takvog dijela.Međunarodna obaveza  u pitanju mora  biti na snazi  u
trenutku njezine povrede.Nacrt pravila 
Komisije  za međunarodno pravo pod uticajem njezinih  izvještioca Roberta  Agoa   svjesno
napušta  kao osnovnu odgovornost  krivnju počinitelja koje podrazumjeva injenu zlu namjeru,

10.OUN?

Povelja UN-a u svom članu 7. stav 1. nabraja koje organe ima UN. Tako se navode sljedećiorgani: 
Genaralna skupština, Vijeće sigurnosti, Vijeće za ekonomska i socijalan pitanja, Starateljskovijeće,
Međunarodni sud,Sekretarijat. Generalna skupština predstavlja lpenarni organ koji se sačinjenod
svih članova UN-a. Svaka država je zastupljena, s tim što broj predstavnika ne može biti veći od
pet.Ona ima opštu nadležnsot i može da raspravlja o svim pitanjima i predmetima u okviru Povelje.
Sastoji se od 15 članova. Od tih 15 članova, pet je stalnih dok se ostali biraju na period od dvije
godine. Stalni članovi su SAD, UK, Rusija, Kina i Francuska. Svaki član Vijeća ima po jednog
predstavnika. Ekonomsko i socijalno vijeće: Nadležnosti vijeća su sljedeće:  može da pokreće
istraživanja i da priprema izvještaje o međunarodnim ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim
predmetima,  može da daje preporuke o svim tim predmetima Generalnoj skupštini, članovima
Ujedinjenih nacija i zainteresovanim posebnimorganizacijama. daje preporuke u cilju unapređenja
poštovanja ljudskih prava i osnovnihsloboda zasve.može da priprema nacrte konvencija o
pitanjima iz svoje nadležnosti radi podnošenja istih Genaralnoj skupštini. može da saziva
međunarodne konferencije o pitanjima iz svoje nadležnosti.Starateljsko vijeće Osnovano je radi
provođenja međunarodnog sistema starateljstva. Međutim, danas mu je uloga zanemariva.
Međunarodni sud Predstavlja glavni sudski organ UN-a. Sve države članice UN-a automatski su
obavezane da poštuju Statut Međuanrodnog suda u slučaju spora. Sekretarijat se sastoji od
Generalnog sekretara i osoblja koje Organizacija može da zahtijeva. Generalnog sekretara imenuje
Generalna skupština na preporuku Vijeća sigurnosti.