1

Meunarodno javno pravo

1. Definicija MJP
Meunarodno pravo je sustav pravila koja na pravni nain ureuju odnose izmeu
subjekata toga prava.
sustav pravnih pravila pretpostavlja da nema pravnih praznina
na pravni nain ureuje odnose krenje tih pravila povlai odgovornost po tom
pravu
subjekti nosioci prava i obveza, danas suverene drave i meuvladine
meunarodne organizacije

2. Odnos nacionalnog (unutarnjeg) i meunarodnog prava

3. Monistika i dualistika kola, dvije vrste monistikih shvaanja
Prema dualistikom shvaanju, meunarodno i unutarnje pravo su dva odvojena,
ali ravnopravna i meusobno neovisna pravna poretka. Prema tom uenju
ugovorna i druga meunarodna pravila se moraju prethodno transformirati u
zakone i druge akte i ona potom obvezuju dravne organe samo po toj osnovi. A
ako drava prihvati nadlenost nekog meunarodnog sudbenog ili arbitranog
tijela da rijei spor u kojem je ona stranka, tada e to tijelo voditi rauna o njenim
meunarodnim obvezama, a ne njezinim unutarnjim propisima.
Prema monistikom shvaanju, meunarodno i unutarnje pravo su dijelovi
jedinstvenog pravnog poretka koji prua naela o rjeavanju sukoba izmeu
propisa unutarnjeg prava neke drave i meunarodnog prava. No, javlja se
pitanje temelji li se meunarodno pravo na unutarnjem pravu ili unutarnje na
meunarodnom.
Pristae primata unutarnjeg prava svode meunarodno pravo na vanjsko
dravno pravo, a njihovi argumenti su nepostojanje naddravne vlasti te
injenica da nadlenost za zakljuenje ugovora u ime drave i za njezino
obvezivanje lei u njezinom ustavu.
Pristae primata meunarodnog prava zakljuuju da obveze drave po
meunarodnom pravu imaju prvenstvo pred njenim unutarnjim propisima. Oni
zastupaju stav da se nijedna drava ne moe jednostrano razrijeiti svojih
meunarodnih obveza prostom izmjenom svojih zakona.
Nijedno od ovih uenja nije jedino ispravno, a novim je dravama prva briga
nakon proglaenja neovisnosti stjecanje meunarodnog priznanja od drugih
drava te punopravno lanstvo u UN-u i regionalnim organizacijama svog
podruja.

4. Usporedba Tome Akvinskog, Huga Grotiusa i Emera de Vattela

Toma Akvinski napravio je veliku sintezu Aristotelove filozofije i kranske
kozmologije.
U njegovom djelu Summa Theologiae i u komentaru Aristotelove Politike nazire se
podjela prava na
Vjeno Boansko pozitivno, prirodno te ljudsko pozitivno pravo.
Vjeno pravo je Bog sam, ija mudrost je mjera stvari i sama po sebi istinita.
Ljudski razum ne moe u potpunosti shvatiti smisao Boje vlasti, nego je poima
djelomice i na svoj nain. Dio Vjenog prava otkriven je ljudima u Svetom pismu,
a pravila tog Boanskog prava su 10 Bojih zapovijedi.
 2

Prirodno pravo je participacija razumnih stvorenja u Vjenom pravu, a obuhvaa

openita naela prirodnog prava.
Ljudsko pozitivno pravo je dijelom izvedeno poput zakljuaka neposredno iz
prirodnog prava, dijelom tumaenje prirodnog prava. Svrha mu je da jasno
definira prirodno pravo i podvrgne ga vremenskim sankcijama.
 3

Hugo Grotius, otac meunarodnog prava u svom ivotnom djelu De jure belli ac
pacis libri tres razlikuje vie prirodno pravo i voljno pravo.
Prirodno pravo je, po njemu, zasnovano na razumu i prirodi ovjeka kao
drutvenog i razumnog bia. Ono je diktat razuma koji naglaava da je neki in
moralno pogrean ili moralno podoban. Prirodno pravo je nepromjenjivo i ak ga
ni Bog ne moe mijenjati.
Toma Akvinski je tvrdio da nitko osim Boga ne moe znati Vjeno pravo u njegovoj
cjelosti, a prirodno je tek nesavrena ljudska percepcija i sudjelovanje razumnih
stvorenja u Vjenom pravu, dok je Grotius Vjeno pravo apsorbirao u prirodno.
Nepromjenjiva pravila prirodnog prava je postavio i iznad Boga, a poto su diktat
razuma, ona su razumljiva svakom razumnom stvorenju.

pravo

prirodno voljno

Boansko ljudsko

meunarodn
ue civilno
o
Osim prirodnog, Grotius poznaje i voljno pravo, koje dijeli na Boansko voljno
pravo i ljudsko voljno pravo. U okviru ljudskog voljnog prava postoji civilno pravo
koje proizlazi iz svjetovne (graanske) vlasti i koje propisuje drava, zatim ue od
civilnog pravo koje obuhvaa npr. zapovijedi koje otac izdaje sinu, te pravo ire od
civilnog ljudsko voljno meunarodno pravo (jus gentium), koje je steklo
obvezatnu snagu putem volje svih (ili barem veine) naroda. Ako je ljudsko voljno
meunarodno pravo u skladu s diktatom razuma, ono je asimilirano prirodno
pravo jer je njegov izraz.
U Grotiusovu znaenju i sve do dananjih dana, jus gentium je javno pravo na
koje su pristale drave i koje ureuje njihove uzajamne odnose.

Za Emera de Vattela meunarodno pravo je prirodno pravo primijenjeno na

narode. Ono je nepromjenjivo i obvezno.
Pozitivno meunarodno pravo proizlazi iz volje naroda i Vattel ga dijeli na:
voljno, koje proizlazi iz pretpostavljenog
pristanka,
ugovorno, koje proizlazi iz izriitog pristanka, te
obiajno koje proizlazi iz preutnog pristanka.
Ta podjela uglavnom odgovara trima glavnim izvorima meunarodnog prava
propisanima u
l.38. Statuta meunarodnog suda: opim naelima, ugovoru i obiaju.
 4

meunarodn izvori
o prirodno meunarodno
pravo g prava

ugovorno obiajno opa naela

voljno pravo pravo
ugovori obiaji
pravo prava

5. Liga naroda
Pakt Lige naroda sklopljen je na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. jer je
nakon Prvog svjetskog rata rasla spoznaja o potrebi ustanovljenja trajnije svjetske
organizacije sa stalnim organima u svrhu odranja trajnog mira.
Njezina tri stalna organa bila su: Skuptina (predstavnici svih drava lanica),
Vijee lige i Tajnitvo.
Uspjesi Lige naroda: izrada i usvajanje Statuta Stalnog suda meunarodne pravde
u Hagu 1920., "enevski protokol o zabrani upotrebe zaguljivih, otrovnih ili
slinih plinova i bakteriolokih sredstava u ratu" 1925., "enevska konvencija o
postupanju s ratnim zarobljenicima" 1929.
1928. godine sklopljen je "Briand-Kelloggov pakt" koji je po prvi put u povijesti
apsolutno zabranio rat. Drave potpisnice osuuju rat i odriu ga se kao sredstva
nacionalne politike.
Umjesto da ispune oekivanja, lanice su naputale Ligu nakon to su poduzimale
ine agresije (Japan, Italija) ili su se na njih pripremale (Njemaka).
Liga je formalno dokinuta 1946, nakon to je Povelja UN-a ve stupila na snagu.
Sva imovina Lige prenesena je u vlasnitvo Organizacije UN-a. Od sustava Lige
naroda jedino je ostala
Meunarodna organizacija rada, koja uspjeno djeluje sve do danas.

6. Je li Liga naroda zabranila rat? (uvod u 4. Haku konvenciju)

Prva zadaa Lige naroda, osnovane nakon Prvog svjetskog rata, bilo je
sprjeavanje svih buduih ratova, a cilj odravanje meunarodnog mira i
sigurnosti.
Ligi naroda prethodile su Hake mirovne konferencije: U Prvoj konvenciji o
mirnom rjeavanju sporova proirene su odredbe o dobrim uslugama, istrazi i
arbitrai; Drugom konvencijom je zabranjena upotreba oruane sile za utjerivanje
dugova ukoliko drava dunik pristane na ponudu meunarodne arbitrae.
etvrta Haka konvencija iz 1907. i njen Haki pravilnik o ratovanju na kopnu,
najvanija je od onih iji se propisi i danas primjenjuju. U Martensonovoj klauzuli
iz uvoda u etvrtu Haku konvenciju o zakonima i obiajima rata na kopnu
predvia se izvjesna hijerarhija u prvenstvu primjene pravnih pravila o ratovanju,
s ciljem da nikada ne doe do pravnih praznina.
Uspjesi, pak, same Lige naroda su: izrada i usvajanje Statuta Stalnog suda
meunarodne pravde u Hagu 1920., "enevski protokol o zabrani upotrebe
zaguljivih, otrovnih ili slinih plinova i bakteriolokih sredstava u ratu" 1925.,
"enevska konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima" 1929., te "Briand-
Kelloggov pakt" iz 1928. koji je po prvi put u povijesti apsolutno zabranio rat.
 5

Drave potpisnice toga Pakta osuuju rat i odriu ga se kao sredstva nacionalne
politike, te se obvezuju da e sve svoje meusobne sporove rjeavati iskljuivo
mirnim sredstvima.
 6

7. Izvori
Izvori meunarodnog prava su izvori prava i obveza za sve stranke nekog akta.
Najautoritativnija ugovorna odredba koja propisuje izvore meunarodnog prava je

l.38. Statuta Meunarodnog suda u Hagu, koji glasi:

1. Sud, kojemu je zadaa da njemu podnesene sporove rjeava po
meunarodnom pravu, primjenjuje:
a) meunarodne konvencije bilo ope ili posebne, koje ustanovljuju pravila,
izrijekom priznata od drava u sporu;
b) meunarodni obiaj kao dokaz ope prakse prihvaene kao pravo;
c) opa naela prava priznata od civiliziranih naroda,
d) uz rezervu odredaba l.59. (koji glasi da je presuda Suda obvezatna
samo za stranke spora i za sluaj koji je rijeila), sudske odredbe i
nauavanja najpozvanijih publicista razliitih naroda kao pomono
sredstvo za utvrivanje pravnih pravila.
2. ova odredba ne dira u ovlasti Suda da odluuje ex aequo et bono, ako se
stranke o tome sporazumiju.

8. Pravinost i vrste pravinosti

Pravinost po svojoj naravi ne moe biti izvorom meunarodnog prava, ali se ona
ne smije ni zanemariti u postupku primjene ni nastanka njegovih pravila.
Pravinost treba shvatiti kao siguran i spontan osjeaj pravednog i nepravednog,
naroito kada se oituje u prosuivanju nekog konkretnog i posebnog sluaja.
Raspravlja se o tri vrste pravinosti:
1. Pravinost infra legem uroena je zdravoj primjeni svakog prava. Sudac je
pozvan o njoj po svojoj dunosti o njoj voditi rauna u mjeri koja je u skladu s
potivanjem prava, i to u primjeni svakog pravnog pravila. On e se inspirirati
pravinou osobito kada mu pozitivno pravo ostavlja izvjesnu slobodu
diskrecijskog odluivanja i kod tumaenja nejasnih i dvosmislenih tekstova.
Kad god je u poloaju da bira izmeu vie moguih rjeenja, sudac bi trebao
odabrati ono koje mu se ini najpravinijim, uzimajui u obzir sve okolnosti
datog sluaja. Ipak, ta pravinost ne ovlauje suca da prekorai jasan smisao
nekog pravnog teksta pri primjeni, niti smije putem pravinosti otklanjati
nedostatke u pravu ili ispravljati njegove nepravedne posljedice.
2. Pravinost praeter legem je vezana za odluivanje u sluaju praznina u pravu.
Naroito u rjeavanju sporova izmeu drava o razgranienju njihovih kopnenih
ili morskih prostora, meunarodni sudac i arbitar imaju iroku vlast u
odluivanju po pravinosti praeter legem ali i veliku odgovornost u izricanju
pravde.
3. Pravinost contra legem moe se vezati uz posebno ovlatenje dato od
stranaka sudu da njihov spor odlui ex aequo et bono (st.2.l.38. Statuta MSH).
Pri tome valja naglasiti da sud ne smije nikad otkloniti primjenu pozitivnog
prava ako ono postoji da bi izbjegao nepravednu odluku, osim ako ga na to
obje stranke izriito ovlaste. U dosadanjoj praksi predratnog Stalnog suda
meunarodne pravde i sadanjeg Meunarodnog suda, nema nijedne presude
izreene temeljem st.2.l.38. Statuta Suda. Sloboda sudakog odluivanja je u
takvim sluajevima mnogo vea od presuivanja po pravu, ali nije
neograniena. Presuda ne smije prekoraiti nijedno imperativno pravilo opeg
meunarodnog prava (jus cogens) jer bi to i ugovor uinilo nitavim. Niti kao
 7

sredstvo niti kao cilj pravinost ne smije biti zamjena za pravna pravila, niti
moe biti izvorom meunarodnog prava.

9. Kodifikacija i legislacija pravnih pravila meunarodnog prava

Kodifikacija i legislacija su svjesno pospjeivanje i usmjeravanje obiajnog prava u
nekom eljenom smjeru od strane drava razliitim aktima.
Opa skuptina UN-a je ustanovila Komisiju za meunarodno pravo, kao svoj
pomoni organ za poticanje progresivnog razvitka meunarodnog prava i
kodifikacije.
U veini kodifikacija izmijeani su propisi koji oituju ve postojea pravila opeg
obiajnog prava i nova pravila i rjeenja potrebna za njihovu provedbu, a koja se
nisu jo ustalila u praksi drava. Razlikujemo etiri vrste pravila u tekstovima
konvencija:
1. ugovorni propisi o istoj kodifikaciji bezlina pravila koja oituju ve postojee
pravo; ugovorni tekst slui tek kao dokaz o postojanju obiajnog prava na
snazi; konverzija obiajnih pravila u sustav pisanih, koordiniranih i
sistematiziranih pravila
2. propisi koji ine progresivni razvoj meunarodnog prava pravila koja
kristaliziraju postojeu praksu u novo obiajno pravo (prije usvajanja
konvencije praksa jo nije jednoobrazna)
3. legislacija meunarodnog prava putem konvencije propisi koji predviaju
potpuno nova rjeenja za nove odnose i novonastale objektivne situacije;
neizbjena je kada se za konferencijskim stolom ele uskladiti opreni i posebni
interesi
4. konvencije o kodifikaciji kontraktualni propisi: zavrne odredbe o
potpisivanju, ratifikaciji, pristupu i stupanju na snagu konvencije, o
dozvoljenosti ili zabrani rezervi na konvenciju; predvia prava i dunosti samo
za stranke konvencije (a prve tri vrste pravila za sve drave bez ogranienja)

10. Ugovori,
meunarodni ugovori, vrste (usmeni)
Meunarodni ugovor se sastoji od suglasnosti volja dvaju ili vie subjekata
meunarodnog prava s ciljem postizanja odreenog uinka po meunarodnom
pravu, stvarajui odnos prava i dunosti izmeu njegovih stranaka. Ugovori mogu
biti dvostrani i mnogostrani, sastavljeni u jednoj ispravi s moguim dodacima
(aneksima) ili u vie meusobno povezanih isprava.
Uvjeti koje ugovor mora ispunjavati da bi ostvarivao uinke po meunarodnom
pravu:
1. sve stranke moraju biti subjekti meunarodnog prava
2. predmet ugovora ne smije biti pravno nedopustiv
3. izraena volja stranaka mora odgovarati njihovoj stvarnoj volji
4. odreeni oblik (forma) ugovora nije propisan, a najvei broj se sklapa u
pisanom obliku
Vrste ugovora:
1. ugovori sklopljeni u pisanom ili nekom drugom obliku
usmeni ugovori su danas vrlo rijetki ali, ukoliko se sklope, obvezuju kao i
pismeni
u oruanom sukobu punopravni sporazumi mogu se sklapati i znacima
pristanak obiju strana mora biti izraen na izriit i nedvojben nain
2. dvostrani i mnogostrani
 8

s Prvom hakom mirovnom konferencijom 1899. poinje prodor

mnogostrane diplomacije, mnogostranih ugovora i meunarodnih
organizacija
rezerve na tekst ugovora su se proirile prodorom mnogostranih ugovora
bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlauje drugu da
se na tu povredu pozove kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije
njegove primjene u cjelini ili djelomino
 9

3. ugovor-zakon i ugovor-pogodba
stapanje volja stranaka razliitog sadraja, ali koje smjeraju istom cilju i
uzajamno se dopunjuju
svaki ugovor kojim njegove stranke stjeu razliita prava i preuzimaju
razliite obveze jest ugovor-pogodba i nalik je na pogodbu tj. kontrakt iz
unutarnjeg graanskog prava
4. ugovori-ustavi meunarodnih organizacija
dvije funkcije: ugovor (izvor prava i dunosti) kao okvir suradnje
uglavnom bez ogranienja trajanja i ugovor kojim se raa novi subjekt
meunarodnog prava, ustavnog znaaja
(npr. Povelja UN-a)
5. politiki sporazumi (gentlemen's agreements)
sporazum posebne vrste koji drave sklapaju u pismenom ili drugom
obliku s namjerom da ih obveu samo moralno i politiki, ali da one tim
putem ne preuzmu nikakve pravne obveze...ipak, u praksi je gotovo
nemogue zamisliti takvu posebnu vrstu pravno neobvezujuih
sporazuma.

11. Postupci
sklapanja ugovora
Pojednostavljeni postupak razmjena dvaju ili vie povezanih isprava koja ima
uinak pristanka na ugovor obiju/svih strana; iz razmijenjenih pisama nedvojbeno
proizlazi suglasnost strana s ciljem da postignu uinak po meunarodnom pravu
Sloeni postupak se sastoji od vie odvojenih radnji:
1. pregovori (usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora)
2. davanje pristanka (stranaka da budu vezane ugovorom, npr. ratifikacija)
3. razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji
4. registracija ugovora kod Glavnog tajnika UN-a

12. Rezerve na
ugovore (rok)
Rezerva (ograda, priuzdraj) je jednostrana izjava, bez obzira na to kako je
sastavljena ili nazvana, kojom drava eli u odnosu na sebe iskljuiti ili izmijeniti
pravni uinak nekih odredaba ugovora. Rezerva se moe oitovati pri potpisivanju
ugovora, pri njegovoj ratifikaciji (prihvatu ili odobrenju), ili pri pristupanju
ugovoru. Ne moe se uloiti rezerva na ugovor koji je izriito zabranjuje.
Beka konvencija razlikuje tri vrste ugovora u pogledu uvjeta davanja pristanka
na rezerve kada ugovor o njima nema propisa:
a) Dvostrani ugovori i ugovori-pogodbe (naelo apsolutnog integriteta ugovora)
b) Kad se radi o ugovoru-ustavu, potrebno je da rezervu prihvati nadleni organ
meunarodne organizacije
c) U pogledu svih ostalih ugovora, drava koja uloi rezervu ulazi u ugovorni
odnos samo s onim drugim strankama ugovora koje njezinu rezervu izriito
prihvate, ili joj ne stave prigovor u roku od 12 mjeseci od primitka notifikacije
o rezervi. Drava stranka ugovora koja ne prihvati rezervu ne mora smatrati
dravu koja ju je stavila strankom ugovora u odnosu na sebe.
 10

13. Tumaenje
ugovora
Postoje tri temeljne metode tumaenja ugovora:
1. Subjektivna metoda polazi od prvobitne namjere drava pregovarateljica i s
nepovjerenjem se odnosi prema tekstu ugovora jer polazi od toga da rijei
nemaju znaenje osim ako izraavaju namjeru stranaka kao najbitniji element
ugovora.
2. Tekstualna metoda uzima sam tekst ugovora kao najpouzdaniji dokaz
prvobitne namjere ugovornica, a tek ako je tekst dvosmislen, nejasan ili
dovodi do besmislenog ili nerazumnog ishoda, doputeno je istraivati
namjeru stranaka temeljem drugih dokaza.
3. Funkcionalna ili teleoloka metoda tumai ugovor s obzirom na njegov
predmet i svrhu u vremenu kad se vri tumaenje

14. Ugovori u
odnosu na tree drave
U naelu, ugovor stvara prava i obveze samo za njegove stranke. Po svojoj
ugovornoj osnovi, on je iskljuivo izvor partikularnog meunarodnog prava i kao
takav obvezuje samo njegove stranke (prema naelu: pacta tertiis nec nocent
nec prosunt). Izuzeci od tog pravila su:
a) Pristanak tree drave na ugovor Beka konvencija iz 1969. l.35.: Za
treu dravu nastaje obveza na temelju odredbe ugovora ako stranke tog
ugovora namjeravaju tom odredbom stvoriti obvezu i ako trea drava
izrijekom, u pismenom obliku, prihvati tu obvezu.
b) Djelovanje pravila iz ugovora na tree drave po obiajnoj osnovi Beka
konvencija iz 1969. l.38.: Pravilo iz nekog ugovora moe postati obvezatno
za neku dravu kao obiajno pravilo meunarodnog prava koje se kao
takvo priznaje. Na tom izuzetku se zasnivaju sva nastojanja na
progresivnom razvoju i na legislaciji opeg meunarodnog prava putem
kodifikacijskih konvencija.
c) Ugovori koji stvaraju objektivne reime erga omnes Beka konvencija
izriito ne predvia ali i ne otklanja tzv. ugovore kojima se ustanovljuju
objektivni reimi erga omnes. Takvi ugovori predviaju prava (i
odgovarajue dunosti), ne jedino u korist treih drava ili drugih subjekata
meunarodnog prava, nego i neposredno u korist svih fizikih i pravnih
osoba kojima je namjenjena. Dovoljna je namjera izvornih stranaka
ugovora da stvore pravo za sve, tj. erga omnes, te da se taj objektivni
reim u praksi ostvario.
d) Klauzula najveeg povlatenja Kada se izriito uglavi u nekom ugovoru,
predvia za svaku od stranaka ugovora prava koja je druga stranka
priznala treim dravama i njihovim graanima. Za svaku stranku
temeljnog ugovora, ugovori druge njegove stranke s treima prestaju biti
res inter alios acta. Svrha te klauzule je da u svakoj od tih drava stranci
koji su graani druge drave stranke tog ugovora ne budu diskriminirani u
odnosu na strance iz bilo koje tree drave za koje je ugovorom predvien
jo bolji tretman.

15. Nitetnost
ugovora (razlozi, uzroci, apsolutni uzroci)
 11

Odredbe nitavog ugovora u naelu su bez pravne snage od njegova sklapanja

(ab initio).
Stranka koja tvrdi da postoji mana u njenom pristanku na vezanost ugovorom ili
koja osporava valjanost ugovora, trai njegov prestanak, povlaenje iz njega ili
suspenziju njegovih odredbi, o svom zahtjevu notificira pismeno druge drave
ugovornice, koje u roku od 3 mjeseca moraju uloiti prigovor na njen zahtjev ili se
u protivnom predmnijeva njihov pristanak. Ako uloe prigovor, dolazi do spora.
Apsolutni uzroci nitavosti su oni koji se ne mogu naknadno otkloniti i ugovor se
ne moe kasnije osnaiti ukoliko bi drava koja je pretrpjela tetu ak i pristala da
on ostane na snazi.
Prema Bekoj konvenciji radi se o:
sukobu ugovora s jus cogens (imperativnom normom opeg
meunarodnog prava)
prisili izvrenoj na predstavnika drave
prisili na dravu izvrenu prijetnjom ili upotrebom sile
Relativni uzroci nitavosti nekog ugovora su:
korupcija predstavnika drave
prijevara (dolus)
bludnja (error, zabluda)
odredbe unutranjeg prava o nadlenosti za sklapanje ugovora
posebna ogranienja ovlasti za izraavanje pristanka drave
Ukoliko se drava koja na to ima pravo, ne pozove na neki od tih uzroka nitavosti
u nekom primjerenom roku, smatrat e se da je pristala na to da je ugovor u
pitanju valjan.

16. Prestanak
meunarodnih ugovora (suspenzija)
Suspenzija primjene nekog ugovora je privremeno stanje u njegovu izvrenju.
Ona oslobaa stranke izmeu kojih je primjena ugovora suspendirana obveza
izvrenja ugovora u njihovim meusobnim odnosima za razdoblje suspenzije, ali
inae ne utjee na pravne odnose meu strankama ustanovljene ugovorom.
Ugovor moe prestati (biti suspendiran) po etiri razliite osnove:
1. Sporazumom svih njegovih stranaka (mutuus dissensus) svaki se ugovor
moe u svakom trenutku okonati, i to neovisno od njegovih vlastitih
odredbi
2. Primjenom njegovih vlastitih propisa
3. Kao posljedica naknadne nemogunosti njegova izvrenja koju stranke nisu
predvidjele, ali je priznata pravilima opeg meunarodnog prava:
nestanak predmeta potrebnog za
izvrenje ugovora
temeljna (bitna) promjena okolnosti
prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa
oruani sukob izmeu stranaka ugovora
novi ius cogens
4. Krenjem ugovora, pod posebnim uvjetima koje propisuje Beka
konvencija.
Bitnu povredu ugovora ini:
odbacivanje ugovora koje nije predvieno Bekom
konvencijom, ili
 12

povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili

svrhe ugovora
Razlikuju se situacije kad je u pitanju dvostrani, odnosno mnogostrani
ugovor.

17. Vrste
jednostranih akata, kojim jednostranim aktima drava stjee nova
prava, koji su jednostrani akti izvor meunarodnog prava, koji su
jednostrani izvori prava
Jednostrani akti koji nisu izvor meunarodnog prava:
Notifikacija formalno priopenje jedne drave drugoj, u pisanom obliku,
neke injenice, tvrdnje ili zahtjeva
Priznanje & Protest reakcije na akte ili ponaanje neke druge drave, a
imaju znaajan uinak glede nastanka i sprjeavanja nastanka tzv.
suprostavljivih stanja
Jednostrani akti kao izvor partikularnog meunarodnog prava:
a) Obeanje akt kojim neka drava ili drugi subjekt preuzima pravne obveze
u korist druge drave, skupine drava ili prema svima (mora potjecati od
odreenog organa i izraeno na jasan i odreen nain pisano ili usmeno ali
javno)
b) Odreknue akt kojim drava naputa neko svoje postojee subjektivno
pravo
c) Akti kojima drava stjee nova prava:
okupacija niijeg podruja efektivno i vidljivo zaposjedanje nekog
podruja terra nullius
zastara i historijska prava obnaanje vlasti u duljem razdoblju na
miroljubiv nain na nekom podruju ili dijelu otvorenog mora, a da ne
naie na otpore i proteste drava
d) Neki jednostrani akti predvieni dananjim pravom mora stjecanje
suverenosti, suverenih prava ili jurisdikcije nad nekim dijelovima mora u
produetku svoje obale (proglaenje arhipelakih voda, vanjskog morskog
pojasa, gospodarskog pojasa, epikontinentalnog pojasa)

18. Opozabilnost
ili suprostavljivost
Suprostavljivost podrazumijeva dunost pasivnog potivanja svih pravnih
posljedica koje proizlaze iz nekog akta za treu dravu u okolnostima kada ona ne
osporava njegovu pravovaljanost, ali je pravno ovlatena otkloniti sve njegove
pravne posljedice u odnosu na samu sebe.
(Priznanje):
Suprostavljiva stanja najee nastaju nekom vrstom priznanja akta u pitanju od
strane tree drave.
(Protest):
I obrnuto, trea drava moe sprijeiti suprostavljivo stanje ako na akt u pitanju
uloi protest.
(Podrazumijevani pristanak):
Pasivnost na akte, zahtjeve ili na praksu drugog, ponekad moe imati nepovoljne
posljedice za onoga koji se uzdri od protesta. Tim putem moe doi do stvaranja
novog obiajnog prava ili do nastanka historijskog naslova ili makar do
 13

suprostavljivog stanja u odnosu na takav akt.

Ipak, doktrina podrazumijevanog pristanka podrazumijeva i znaajna ogranienja.
Nekoj dravi se ne moe imputirati pristanak ako ona nije znala za injenice protiv
kojih nije protestirala, to se ne moe odnositi na injenice koje su slubeno
notificirane.

19. Meunarodna
zajednica
Subjekt meunarodnog prava je svatko tko u meunarodnom pravnom poretku
ima pravnu i poslovnu sposobnost. Subjekt meunarodnog prava je svaka
suverena drava, meuvladine organizacije (koje su tvorevine drava), a
(privremeni) subjektivitet ustanika ovisi o njihovom priznanju od drava.
Meunarodna zajednica ne moe biti nosiocem prava i dunosti po
meunarodnom pravu, niti moe isticati djelotvorne zahtjeve u vlastito ime.
Meunarodna zajednica se sastoji od suverenih drava. Uz izuzetak
Meunarodnog odbora Crvenog kria i Lige drutava Crvenog kria, sve druge
meunarodne organizacije, koje su subjekti meunarodnog prava, meudravne
su naravi, dakle tvorevine su drava, drave su im lanovi i glavni politiki organi
su im sastavljeni od predstavnika drava lanica koji u njima provode politiku
svojih vlada.
 14

20. Nastanak
drave
Originarni nastanak drave na podruju koje u trenutku nastanka nije
podvrgnuto nikakvoj drugoj dravnoj vlasti, tj. na niijem podruju (terra nullius)
Derivativni nastanak drave u sluajevima kad postoji jedna ili vie drava
prethodnica i jedna ili vie drava sljednica, a nastanak nove drave povlai
pitanje sukcesije drava.
Nova drava moe nastati temeljem nekog pravnog akta, bilo unutarnje, bilo
meunarodne naravi.
Kriterije koji se moraju zadovoljiti da bi se neka zajednica transformirala u novu
dravu je propisala "Konvencija iz Montevidea o pravima i dunostima drava"
1933.
Drava kao meunarodnopravna osoba mora ispuniti uvjete:
stalno stanovnitvo
odreeno podruje
vlada
sposobnost ulaziti u odnose s drugim dravama
organizirana politika vlast
Suverenost je vrhovna vlast drave na njenom teritoriju, koja iskljuuje vlast
suverenost
drugih drava i nije podvrgnuta nikakvoj vioj vlasti.

21. Badinterova
komisija
Badinterova komisija je arbitrana komisija u okviru Mirovne konferencije o
Jugoslaviji u Hagu pod predsjednitvom Roberta Badintera. Ustanovila ju je
"Deklaracija o Jugoslaviji" koju je usvojilo Vijee ministara Europske ekonomske
zajednice 27.8.1991. Njeno osnivanje i nadlenost prihvatile su vlade
jugoslavenske Federacije i svih republika bive Jugoslavije, odazivajui se pozivu
da sudjeluju u radu Konferencije.
Zadaa joj je bila da rjeavanjem spornih pravnih pitanja pospjei mirno
rjeavanje krize u bivoj Jugoslaviji, a djelatnost joj se svela na izricanje
savjetodavnih miljenja na zahtjev supresjedatelja ili Vijea ministara Europske
zajednice. Izrekla je 15 miljenja o razliitim pitanjima proizalim iz raspada bive
Jugoslavije. Prestala je djelovati dokidanjem Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji nakon sklapanja Daytonskog sporazuma krajem 1995.
Neka (bitnija) miljenja:
1+9) Pitanje sukcesije drava treba rjeavati na temelju naela meunarodnog
prava i pravinosti,
uzimajui u obzir da su sve drave kojih se to tie vezane kogentnim
normama opeg
meunarodnog prava, a posebno onima o potivanju temeljnih prava
ovjeka, prava naroda i
prava nacionalnih manjina.
3) Granice izmeu bivih federalnih jedinica smatraju se dravnim granicama
sljednica i ne mogu
se mijenjati silom, nego samo sporazumom (naelo uti possidetis)
8) SFRJ se raspala i vie ne postoji kao drava
11) Dan sukcesije za Hrvatsku i Sloveniju je 8.10.1991., za Makedoniju
17.11.1991., za BiH
6.3.1992., a za SR Jugoslaviju (Srbiju i Crnu Goru) 27.4.1992.
15
 16

22. Temeljna
prava i dunosti drava (koja su dva naela u suprotnosti?)
Cilj Lige naroda, odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, ukazao je na
injenicu da odranje svjetovnog mira zahtijeva priznanje i ouvanje dvaju
temeljnih prava drava:
teritorijalnu cjelovitost i neovisnost. Da bi postigla svoju svrhu, naela o
temeljnim pravima i dunostima moraju nuno prerasti u pravila opeg
meunarodnog prava i biti izvorom prava i dunosti za sve drave svijeta.
Najznaajniji ugovorni tekst kojim su ta prava i dunosti drava postala pravilima
pozitivnog meunarodnog prava je Povelja UN-a iz 1945.
Povelja u l.1. navodi ciljeve UN-a, meu kojima proklamira naelo ravnopravnosti
i samoodreenja naroda, dok u l.2. izlae naela UN-a od kojih je jedno naelo
teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti. Ta dva naela su u trajnoj
suprotnosti jer kad bi svi narodi pribjegli
pravu samoodreenja, teritorijalna cjelovitost i granice mnogih drava dole bi u
pitanje.

23. Kad je
donesena Povelja UN-a?
Povelja Ujedinjenih naroda potpisana je 26.6.1945. na konferenciji u San
Franciscu od strane
51 drave, a stupila je na snagu 24.10.1945.

24. Naela opeg

meunarodnog prava teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti koja
obvezuju sve drave svijeta
"Deklaracija o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i suradnji
izmeu drava u skladu s Poveljom UN-a" je donesena 1970., predstavlja
autentino tumaenje Povelje UN-a razraujui naela:
1) naelo zabrane sile (protiv teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti
bilo koje drave)
2) naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporova
3) naelo neintervencije
4) dunost drava da meusobno surauju u skladu s Poveljom UN-a
5) naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda
6) naelo suverene jednakosti drava
7) naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obveza u dobroj vjeri

25. Definicija
agresije
lanak 1. rezolucije Ope skuptine UN-a iz 1974.:
Agresija je upotreba oruane sile od strane neke drave protiv suverenosti,
teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti neke druge drave ili upotreba
oruane sile koja je na bilo koji drugi nain nespojiva s Poveljom UN-a.

26. Naelo
neintervencije
Nedoputena intervencija je diktatorsko (nasilno) mijeanje neke drave,
skupine drava ili meunarodne organizacije u poslove koji spadaju u unutranju
 17

ili vanjsku nadlenost neke drave

(ili vie njih) bez njenog (njihovog) pristanka.

27. Sukcesija
drava, ugovori, tipovi teritorijalnih promjena
Sukcesija je stanje nastalo teritorijalnim promjenama (na koje se primjenjuju sva
postojea pravila meunarodnog prava) pri kojima je mogue ustanoviti dravu
prethodnicu ili vie njih, koju su prilikom sukcesije zamijenile jedna ili vie drava
sljednica.
U svrhe sukcesije drava, sve meunarodne ugovore drave prethodnice moe se
razvrstati kao viestrane otvorene, viestrane zatvorene ili dvostrane.
Glavni tipovi teritorijalnih promjena:
1) Ustup (cesija) postojea drava prethodnica ustupa dio svog podruja
nekoj ve postojeoj dravi sljednici i to najee mirovnim ugovorom kao
rezultat poraza u ratu (npr. ustupanje od Italije bivoj Jugoslaviji Mirovnim
ugovorom iz Pariza iz 1947.)
2) Prisajedinjenje (pripajanje, asimilacija) drava prethodnica u potpunosti
postaje dijelom druge, ve postojee drave sljednice (npr. asimilacija
Demokratske Republike Njemake ukljuenjem u Saveznu Republiku
Njemaku 1990.)
3) Ujedinjenje dvije ili vie drava prethodnica ujedinjuju se u novu dravu
sljednicu i time gube svoju dravnost (npr. Arapska Republika Jemen i
Demokratska Narodna Republika Jemen postale su Republika Jemen)
4) Odvajanje (secesija) na dijelu ili dijelovima podruja drave prethodnice
koja i dalje postoji, nastaju jedna ili vie novih drava sljednica (npr.
dekolonizacija)
5) Raspad (disolucija) drava prethodnica se raspada i prestaje postojati a
na njenom podruju nastaju dvije ili vie novih drava sljednica (npr. SFRJ,
SSSR)
6) Podjela (partition) vie susjednih drava sljednica u cijelosti podijeli itavo
podruje drave prethodnice koja time prestaje postojati (npr. Njemaka i
SSSR podijelile Poljsku)

28. Trajna
neutralnost, neutralne drave
Trajna neutralnost je pravno i politiko stanje neke drave kojoj njen meunarodni
poloaj zabranjuje sudjelovanje u bilo kojem oruanom sukobu ili da njeno
podruje postane podrujem ratnih operacija treih drava. Stjecanjem tog
poloaja, trajno neutralna drava pristaje na neka ogranienja svoje suverenosti.
Ona time prihvaa obvezu suzdravanja od sudjelovanja u napadakim ratovima,
ali zadrava pravo samoobrane u sluaju agresije protiv nje. Osim ako njeno
podruje nije i demilitarizirano (razvojaeno), ona ima pravo da dri oruane
snage, ali samo za potrebe vlastite obrane.
Neutralne drave danas: vicarska, vedska, Austrija, Drava Vatikanskog grada,
Finska, Costa Rica, San Marino, Liechtenstein, Malta, Panama, Turkmenistan.

29. Priznanje
drave i priznanje vlade (razlika)
Nova drava nastaje kad se steknu tri uvjeta: stanovnitvo, teritorij i suverenost.
O uincima priznanja nove drave u teoriji postoje dva suprostavljena miljenja:
 18

konstitutivni uinak priznanja priznanje je etvrti uvjet postojanja nove

drave
deklaratorni uinak priznanja uskrata priznanja ne sprjeava novu dravu
da postoji, a njegovo davanje nije dovoljno za stvaranje nove drave ako
nema neki od tri elementa
Svaka drava nastoji u to kraem vremenu ishoditi svoje priznanje od drugih
drava i da bude primljena u UN i u druge meunarodne organizacije. Nova
drava ne moe uspostaviti dvostrane odnose s drugim dravama prije nego to
je one priznaju i dok god je izvan meunarodnih organizacija, ona je vie ili manje
izolirana u meunarodnim odnosima.
Priznanje nove drave se moe dati u razliitim oblicima:
izriito ili preutno (implicitno)
pojedinano ili kolektivno
preuranjeno ili zakanjelo
privremeno ili konano
Ako u nekoj dravi doe do smjene vlade na nain propisan ustavom ili ako doe
do dubljih promjena dravnog sustava ali potivajui postupak izmjena predvien
ustavom zemlje, ostale se drave nemaju pravo u te promjene mijeati. Ali ako u
nekoj dravi doe do smjene vlasti neustavnim putem, bilo dravnim udarom ili
revolucijom, tada dolazi do pitanja priznanja nove vlade od drugih zemalja.
Strane drave nisu dune produljiti odnose s novom vladom.
Prema doktrini efektivnosti, koja danas prevladava, postojanje vlade u drugoj
dravi je prosto faktiko pitanje, gdje nove injenice stvaraju pravo. Redovito se
daje priznanje novoj vladi kada se ustalila i kada efektivno obnaa svoju vlast na
itavom dravnom podruju. Priznanje nove vlade moe se izvriti na formalan
nain, ali i preutno ili konkludentnim radnjama.
Nova vlada moe biti priznata:
de jure potpuno, konano i retroaktivno (od stvarnog preuzimanja vlasti
po toj vladi)
de facto privremeno, kada se nova vlast, iako neovisna, jo nije sasvim
ustalila i uspostavila potpunu kontrolu nad itavim dravnim podrujem

30. Ustanici i
oslobodilaki pokreti
Ustanike vlasti i oslobodilaki pokreti ne uivaju objektivnu meunarodnu
osobnost koja djeluje erga omnes. Njih moe priznati svaka legitimna vlada koja
je od sebe otklonila odgovornost za ine ustanika na podruju pod njihovom
vlau. Priznanje ima konstitutivne uinke, a za dravu koja ih ne prizna oni nisu
nikakav subjekt meunarodnog prava.
Pojmovi ustanike vlasti nastali u praksi:
1. Priznanje zaraenosti u graanskom sukobu
Preduvjet priznanja zaraenosti je pretpostavka da obje stranke, ukljuivi i
pobunjenike, potuju pravila ratnog prava i da su pod organiziranim
zapovjednitvom, te da su pobunjenici uspostavili kontrolu nad irokim
podrujem i da tamo djeluju kao de facto vlast.
Drava koja priznaje zaraenost, preuzima sve obveze neutralnosti u tom
sukobu.
2. Priznanje ustanika
 19

Priznanje ustanika podrazumijeva uskratu priznanja njihove meunarodne

osobnosti.
Ono je uglavnom bilo inspirirano humanitarnim razlozima (znai da ih ne
smatraju kriteljima prava), te da zatite svoje dravljane i brodove
3. Priznanje naroda
U Prvom svjetskom ratu priznati su narodi (ehoslovaki i poljski od
Francuske i Britanije) kao subjekti meunarodnog prava, uz oito
nepotivanje naela efektivnosti.
To priznanje bilo je temelj stvaranju nacionalnih vojski u inozemstvu s
posebnom zastavom.
4. Narodnooslobodilaki pokreti
U procesu dekolonizacije priznavanje narodnooslobodilakih pokreta je
politiko sredstvo jer se priznaju neki, izmeu nekolicine konkurentskih
pokreta, kao jedini legitimni predstavnici svojih naroda. esto su unato
politikoj podrci i priznanjima bili neefektivni. Ponekad su izbor izmeu
vie pokreta koji su meusobno u borbi vrile regionalne organizacije.
Drave koje ih priznaju dozvoljavaju im na svom teritoriju osnivanje
informativnih ureda uz pune diplomatske povlastice i imunitete.
Kulminaciju borbe nekog narodnooslobodilakog pokreta predstavlja
ugovor o neovisnosti s de jure vladom s kojom su prije toga bili u sukobu.
Temeljem tog ugovora oni postaju prva legitimna vlada u
narodnooslobodilakoj dravi.

31. Vazalitet i
protektorat
Vazalitet je odnos podlonosti i nadreenosti izmeu drave vazala i drave
sizerena. Smatralo se da meunarodnopravno priznat vazalitet nastaje jedino ako
drava sizeren preuzme neke ugovorne obveze i ogranienja drave vazala
prema treim dravama, a u protivnom je njihov odnos potpadao pod unutarnju
nadlenost sizerena.
Vazalne drave bi se mogle smatrati posebnim subjektima meunarodnog prava
s ogranienom djelatnom sposobnou.
Protektorat bi po definiciji obuhvaao dunost jae drave, protektora, da titi
slabiju u odnosima prema treima. Uz obranu, na sebe preuzimaju i pravo
vanjskog zastupanja zatiene drave i snano mijeanje u njene unutarnje
poslove. Slabija drava zadrava svoju meunarodnopravnu osobnost i unutarnja
obiljeja dravnosti (poglavara, upravnu i sudsku organizaciju), ali to je vie forma
bez sadraja.
Za razliku od vazaliteta gdje se radilo o ugovoru sizerena s treim dravama u
korist vazala, drava protektor je zatienoj dravi izravno nametala protektorat
ugovorom.

32. Sveta Stolica i

Drava Vatikanskog grada
Mnogi smatraju da su Sveta Stolica i Drava Vatikanskog grada dvije pravne
osobe. Sveta Stolica je sredinji upravni organ Katolike crkve. Sastoji se od pape,
Zbora kardinala, dravnog tajnika i sredinjih tijela (kongregacija) koja upravljaju
itavom Crkvom.
 20

Drava Vatikanskog grada, ustanovljena Lateranskim ugovorom 1929., stekla je

openito meunarodno priznanje. Moe se rei da se ovdje radi o odnosu vlade i
drave, ali bilo da u meunarodnim odnosima nastupa Sveta Stolica ili Vatikan,
radi se o aktima razliitih organa istog subjekta meunarodnog prava i to ne
stvara vee tekoe u meunarodnoj praksi.

33. Je li Vatikan
lan UN-a?
Sveta Stolica ima stalnu promatraku misiju pri UN-u od 1964. Punopravna je
lanica specijaliziranih ustanova UN-a i to: Meunarodne agencije za atomsku
energiju, Svjetskog potanskog saveza, Meunarodne unije za telekomunikacije te
Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo.

34. Razredi efova

diplomatskih misija i efovi diplomatskih misija
Beka konvencija iz 1961. Dijeli efove diplomatskih misija u tri razreda:
1. veleposlanici (ambasadori) ili nunciji, akreditirani kod dravnih glavara
2. poslanici, ministri ili internunciji, akreditirani kod dravnih glavara
3. otpravnici poslova, akreditirani kod ministra vanjskih poslova
efa misije drava iljateljica imenuje u drugim dravama prema svojem izboru i
svojim kriterijima za takve dunosti i na vrijeme koje ona odredi, uz pristanak od
drave primateljice. Dobiva vjerodajnicu na sveanoj audijenciji i tim inom
poinje njegova funkcija, a zavrava primanjem odazivnog pisma.
Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomatski zbor (kor), na elu
kojeg se nalazi doajen, ef misije najvieg razreda u dravi primateljici.
 21

(Beka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. Stupila je na snagu 1964.

Beka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. Stupila je na snagu 1969.
Funkcije diplomatskih misija prema Bekoj konvenciji iz 1961.:
1. predstavljanje drave iljateljice u dravi primateljici
2. zatita interesa drave iljateljice i njezinih graana u granicama
dozvoljenim meunarodnim pravom
3. pregovaranje s vladom drave primateljice
4. sakupljanje obavjetenja svim dozvoljenim sredstvima o stanju i razvoju
dogaaja u dravi primateljici i izvjetavanje o tome vlade drave
iljateljice
5. unapreivanje prijateljskih odnosa i razvijanje gospodarskih, kulturnih i
znanstvenih odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice)

35. Konzularno
pravo
Materija konzularnog prava kodificirana je Bekom konvencijom o konzularnim
odnosima iz 1963. Uspostavljanje tih odnosa vri se temeljem uzajamnog
pristanka. Pristanak na uspostavljanje diplomatskih odnosa ukljuuje i pristanak
na ustanovljenje konzularnih, ali prekid diplomatskih
ipso facto ne povlai i prekid konzularnih odnosa.
Konzularni ured moe se otvoriti na podruju drave primateljice samo uz njezin
pristanak, a moe i obavljati konzularne funkcije u dravi primateljici u ime neke
tree drave ako se tome ne protivi drava primateljica.
U dravi u kojoj iljateljica nema diplomatske misije i u kojoj ju ne zastupa
diplomatska misija neke tree drave, konzularni dunosnik moe, uz suglasnost
drave primateljice, biti ovlaten obavljati diplomatske radnje (bez privilegija i
imuniteta).

36. Konzularne
funkcije, konzularni dunosnici, efovi konzularnih ureda
Konzul u dravi primateljici obavlja mnotvo nepolitikih i tehnikih funkcija od
velike vanosti za dvostrane odnose drava.
Konzularne funkcije:
zatita interesa drave iljateljice u primateljici, naroito dravljana
(fizikih i pravnih osoba),
promicanje razvoja trgovakih, ekonomskih, kulturnih i znanstvenih
odnosa,
izdavanje viza,
zatita interesa vlastitih graana u sluaju nasljeivanja na podruju
drave primateljice u skladu s njenim propisima,
prosljeivanje sudskih i izvansudskih akata i dostavljanje zamolnica
efovi konzularnih ureda dijele se u etiri razreda (klase):
1. generalni konzuli
2. konzuli
3. vicekonzuli
4. konzularni agenti
Svi efovi konzularnog ureda u jednom gradu ine konzularni zbor (kor) kojeg
predvodi doajen prilikom ceremonijskih funkcija.
 22

Diplomatski zastupnik ima politiku funkciju, dok su konzularne nepolitike i

tehnike funkcije. Takoer, konzularni dunosnici uivaju znatno uu zatitu i
izuzea u odnosu na diplomatske agente.

37. Odgovornost
po meunarodnom pravu
Meunarodno protupravno djelo ini ponaanje koje se sastoji u injenju ili
proputanju koje ini povredu neke meunarodne obveze te drave.
Nacrt pravila Komisije za meunarodno pravo razlikuje:
a) meunarodni delikt akt neke drave koji je meunarodno protupravno
djelo i ini povredu neke njene meunarodne obveze
b) meunarodni zloin povreda meunarodne obveze neke drave koja je
bitna za zatitu temeljnih interesa meunarodne zajednice i koju je
itava ta zajednica priznala meunarodnim zloinom (npr. agresija,
kolonijalna dominacija, genocid, ropstvo)
Nacrt definira i vrste meunarodnih obveza:
a) one koje zahtijevaju odreeno ponaanje
b) one koje trae postizanje nekog cilja
c) one koje trae prevenciju nekog dogaaja
Osnova odgovornosti po meunarodnom pravu lei u samom poinjenju
protupravnog djela kao objektivnoj injenici.
Kada se odgovornost za rizik izriito ugovori (za posebno opasne djelatnosti),
drava odgovara za posljedice ak i takvog ponaanja koje po sebi nije
meunarodno protupravno djelo.

38. teta i naini

ispravljanja
Razvoj meunarodnog prava usmjeren je uvoenju actio popularis, tj. prava bilo
koje drave ili drugog subjekta meunarodnog prava da trai da se za poinjenje
meunarodnog zloina ili sustavno krenje drugih temeljnih ljudskih prava
ustanovi odgovornost bilo koje druge drave.
Kao i u privatnom pravu, teta se dijeli na neposrednu (direktnu) i posrednu
(indirektnu).
Neposredna teta je ona koja nuno proizlazi iz meunarodnog protupravnog
djela kao njegova neposredna posljedica. Mora postojati kauzalna (uzrona)
veza izmeu protupravnog djela i tete.
Pri procjeni neposredne tete uzima se u obzir stvarno nastala teta i izmakla
dobit.
Posredna teta je akcesorna i moe imati pravni uinak tek ukoliko nastupi
neposredna teta.
Meunarodno pravo priznaje i pravo na ispravljanje nematerijalne , tj. moralne
tete, a za nju se prua zadovoljtina (satisfakcija).
Iskljuuju protupravnost djela: pristanak, protumjere, via sila, nesrea, stanje
nude, samoobrana.
Naini ispravljanja meunarodnog protupravnog djela:
a) povrat u prijanje stanje (restitutio in integrum)
b) obeteenje (indemnizacija) novana naknada
c) zadovoljtina (satisfakcija) isprika, simbolina ili materijalna naknada,
disciplinske mjere
d) osiguranja ili jamstva da se protupravno djelo nee ponoviti
 23

39. Meunarodne
organizacije
Meunarodna organizacija je institucionaliziran i trajniji oblik suradnje drava
lanica u izvrenju nekih zajedniki postavljenih ciljeva.
Svaka organizacija ima jedan ili vie stalnih organa, a neke vrste su:
a) stalni administrativni organ djeluje kontinuirano
b) politiki i drugi izvrni organi sastaje se povremeno (predstavnici drava)
c) plenarni organ sastaje se po potrebi; redovito i izvanredno
Svaka meunarodna vladina organizacija osnovana je meunarodnim ugovorom
izmeu drava, koji je istovremeno i ustavni akt (ugovor-ustav) odnosne
meunarodne organizacije.
40. Koje uvjete
treba ispuniti drava da postane lanica UN-a i moe li meunarodna
organizacija postati lanicom UN-a?
U savjetodavnom miljenju iz 1948. Meunarodni sud je zakljuio da ima pet
predvienih uvjeta za primanje neke drave u lanstvo UN-a. Drava treba:
1. biti drava
2. biti miroljubiva
3. prihvatiti obveze iz Povelje
4. biti sposobna izvravati te obveze
5. biti voljna izvravati te obveze
Meunarodne organizacije nisu drave, zato ne mogu biti lanovi UN-a.

41. Ujedinjeni
narodi, pretee, organi, datum primanja RH u UN
Pretee UN-a su:
Sveta alijansa 1815. Beki kongres, elitistiki savez europskih vladara s
ciljem ouvanja statusa quo
Liga naroda 1919.-1946. Versajska mirovna konferencija, trajnija svjetska
organizacija sa stalnim organima ustanovljena u svrhu odranja trajnog
mira
1945. u San Franciscu je odrana Konferencija UN-a na kojoj su predstavnici 51
pozvane drave osnivaa (iskonski lanovi) izradili i usvojili cjelovit tekst Povelje
UN-a. Povelja je stupila na snagu 24.10.1945. i taj se dan danas obiljeava kao
Dan UN-a.
Hrvatska, Slovenija i BiH zajedno su primljene u UN 22.5.1992.
Povelja predvia est glavnih organa UN-a:
1. Opa skuptina jedini plenarni i demokratski organ
ima opu nadlenost
drave lanice zastupljene s najvie 5 predstavnika, svaka
ima jedan glas
moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u
okvir Povelje ili se odnose na ovlasti i funkcije drugih organa
UN-a
donosi rezolucije koje imaju domaaj pravno neobvezujuih
preporuka, izuzev onih koje potvruju naela opeg
obiajnog prava ve na snazi, koje se tada nazivaju
deklaracijama i imaju neizravno obvezuju sadraj za sve
drave svijeta
odluke o vanim pitanjima: 2/3 veina prisutnih koji glasaju
 24

odluke o ostalim pitanjima: veina lanova koji su prisutni i

glasuju
zasjedanja: redovita, izvanredna saziva ih glavni tajnik na
zahtjev Vijea sigurnosti ili veine lanova UN-a, hitna
izvanredna u sluaju naruenja mira ili ina agresije
ima 6 glavnih komiteta/odbora
nadomjestak je za svjetski parlament, s tim da ne donosi
zakone
 25

2. Vijee sigurnosti svojevrstan je izvrni organ

ima specijaliziranu i ogranienu nadlenost
15 lanova: 5 stalnih i 10 privremenih koje OS bira na rok
od 2 godine
predsjednik se mijenja svakih mjesec dana prema
abecednom redu
glavna nadlenost i odgovornost je odravanje
meunarodnog mira i sigurnosti, moe donositi preporuke i
obvezujue odluke za sve lanice
preporuuje Opoj skuptini primanje, suspenziju i
iskljuenje drava iz lanstva UN-a, te imenovanje glavnog
tajnika
ureeno je tako da moe neprestano djelovati i po potrebi
se sastajati u svako doba
s OS-om sudjeluje u paralelnom postupku izbora sudaca
MS-a u Hagu
3. Ekonomsko i socijalno vijee najcjenjenija djelatnost mu je unaprjeenje
potivanja i
odravanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za
sve
obavlja znatan dio poslova UN-a u irokom krugu
ekonomskih i socijalnih pitanja na svjetskoj razini
54 lana koje bira Opa skuptina na 3 godine
koordinira djelatnosti svih specijaliziranih
ustanova UN-a
daje preporuke dravama lanicama, Opoj
skuptini, specijaliziranim ustanovama iju
djelatnost koordinira
4. Starateljsko vijee predvieno Poveljom radi provoenja meunarodnog
sustava starateljstva, a nakon to je i posljednje starateljsko podruje
steklo neovisnost 1994., suspendiralo je sve svoje djelatnosti, a oekuje se
da e pri oekivanoj temeljitoj izmjeni teksta Povelje taj organ biti i
formalno dokinut; broj lanova SV mora biti jednako podijeljen izmeu
lanova UN-a koji upravljaju starateljskim podrujima i onih koji njima ne
upravljaju
5. Meunarodni sud u Hagu glavni sudski organ UN-a
nasljednik Stalnog suda meunarodne pravde (Liga
naroda 1920)
osnovan je Poveljom UN-a, a statut suda je i njen
sastavni dio
6. Tajnitvo sastoji se od glavnog tajnika i potrebnog osoblja
glavni tajnik je najvii administrativni dunosnik UN-a, ali obavlja i
politike funkcije
imenuje ga Opa skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti
podnosi Opoj skuptini godinja izvjea o radu UN-a
njegov autoritet lei u l.99. Povelje moe upozoriti Vijee
sigurnosti na svaki predmet za koji smatra da bi mogao ugroziti
meunarodni mir i sigurnost
glavni administrativni organ UN-a
26
 27

42. Specijalizirane
ustanove
Specijalizirane ustanove su meunarodne organizacije utemeljene ugovorima
izmeu drava koje imaju iroke odgovornosti na ekonomskom, socijalnom,
kulturnom i drugim poljima, a uspostavile su i odnose s UN-om sporazumima, te
alju izvjea o svom radu Ekonomskom i socijalnom vijeu, a njihovi predstavnici
sudjeluju na sjednicama istog vijea ali bez prava glasa.
Veina specijaliziranih ustanova ima jedan plenarni organ u kojem su zastupljene
sve drave lanice.
Neke ustanove:
1. Meunarodna organizacija rada
2. Meunarodna organizacija za poljoprivredu i ishranu (FAO)
3. Organizacija UN-a za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO)
4. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, OMS)
5. Svjetska banka za obnovu i razvoj
Meunarodni monetarni fond
meunarodne
6. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) financijske
ustanove
7. Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO)

43. Vijee Europe

(Council of Europe)
Vijee Europe je regionalna zajednica osnovana 1949., sa irokom lepezom
zadataka.
Danas obuhvaa 47 drava lanica, meu kojima i Hrvatsku.
Najvaniji organi su Odbor ministara svih drava lanica, te Parlamentarna
skuptina koja se sastoji od predstavnika nacionalnih parlamenata drava lanica.
Najvanija zadaa Vijea Europe je pripremanje i usvajanje konvencija i protokola
koji se podnose dravama lanicama na ratifikaciju ili pristup.
Najvanije su: Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz
1950. s protokolima i Europska socijalna povelja iz 1961.
Sjedite Vijea Europe je u Strasbourgu u Francuskoj.
Jo neke regionalne organizacije su: Sjevernoatlantski savez (NATO), Organizacija
za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Europska unija (EU), Organizacija za
europsku sigurnost i suradnju (OESS)

44. Dravljanstvo
udane ene
"Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena" iz 1979. predvia da e
njene drave stranke priznati enama jednaka prava kao i mukarcima glede
stjecanja, promjene ili ouvanja dravljanstva supruga. Zauzvrat, zakoni veine
drava, danas, predviaju ubrzan i olakan postupak naturalizacije.

45. Eksproprijacija
Eksproprijacija ili izvlatenje je oduzimanje stvari iz privatnog vlasnitva.
Potivanje privatnog vlasnitva i steenih prava stranaca jedno je od naela
meunarodnog prava. Privatna se imovina stranih fizikih i pravnih osoba moe
eksproprirati samo uz ispunjenje uvjeta propisanih meunarodnim pravom:
- mora biti u javnom interesu
- ne smije biti diskriminacije glede imovine koja je predmet
eksproprijacije niti njezinih vlasnika
- za ekspropriranu imovinu mora se isplatiti naknada
 28

46. Temeljna
ljudska prava
"Opa deklaracija o ljudskim pravima" usvojena je od strane Ope skuptine UN-a
1948.
U njoj su definirana graanska i politika prava, ali i neka ekonomska, socijalna i
kulturna.
Katalog neotuivih prava svakog pojedinca:
1. pravo na ivot, slobodu, sigurnost
2. priznanje svakog kao osobe pred zakonom
3. jednakost svih pred zakonom
4. posebna jamstva u kaznenom postupku
5. sloboda kretanja u dravi
6. utoite (azil)
7. dravljanstvo
8. pravo na vlasnitvo
9. sloboda misli, savjesti, vjeroispovjesti, mirnog okupljanja i udruivanja
10.socijalno osiguranje
11.rad uz pravine i povoljne uvjete, udruivanje u sindikate
12.prikladan ivotni standard i obrazovanje
13.sudjelovanje u kulturnom ivotu, znanstvenom napretku i koristima,
uivanje u umjetnosti
U prvu skupinu pravila jus cogens spadaju temeljna prava svakog ovjeka na
ivot, tjelesni integritet, slobodu i dostojanstvo, ije je krenje itava
meunarodna zajednica priznala meunarodnim zloinom. Za njih su odgovorne
drave ali kaznenu odgovornost po meunarodnom pravu neposredno snose i
pojedinci.

47. Manjine
Opa skuptina UN-a je 1993. usvojila akt: "Deklaracija o pravima osoba koje
pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama".
Manjina je skupina brojano manja od ostatka puanstva neke drave, u
nedominantnom poloaju, pripadnici koje, koji su graani te drave, imaju
etnike, vjerske ili jezine znaajke razliite od znaajki ostatka puanstva, i
makar implicitno iskazuju osjeaj (uzajamne) solidarnosti usmjeren k ouvanju
svoje kulture, tradicije, vjere ili jezika.
(U krilu Vijea Europe usvojene su: Europska povelja o regionalnim ili manjinskim
jezicima iz 1992. i Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina iz 1995.)
Uz to, u RH jo Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih
i nacionalnih zajednica ili manjina.

48. Objekt
meunarodnog prava
Objekti u meunarodnom pravu su:
dravno podruje
dijelovi mora koji ine dio podruja obalne drave
morski prostori u kojima obalna drava uiva suverena ili neka druga prava
morski prostori izvan nacionalne jurisdikcije drava
tjesnaci i morski kanali
 29

Dravno podruje je prostor na kojem drava vri svoju vrhovnu vlast i do granica
kojeg ta vlast dopire. Vrhovna vlast drave na svom teritoriju naziva se
suverenou, koja sadri dva aspekta: punou i iskljuivost.

49. Plovne i
nepolovne rijeke, granice
Kad je rije o graninim rijekama moe se raditi o neplovnim i plovnim rijekama.
Ako neplovna rijeka dijeli podruja dviju drava, njihova granica po pravilu slijedi
crtu sredine izmeu obala te rijeke.
Kod plovnih rijeka moe se usvojiti thalweg crta koja spaja najdublje toke
korita.
Ukoliko susjedne drave izgrade preko granine rijeke most, one svoju granicu
najee odreuju na sredini tog mosta neovisno o granici na samoj rijeci.

50. Naelo uti

possidetis
Naelo uti possidetis je naelo koje se primjenjuje na sluajeve teritorijalnih
promjena koje stvaraju stanja sukcesije drava. To znai da, ako izmeu novih
drava sljednica nema drukijeg sporazuma, izmeu tih teritorijalnih cjelina koje
su stekle neovisnost, crta razgranienja unutar drave prethodnice koja je bila na
snazi na datum sukcesije drava, postaje njihova dravna granica prema
meunarodnom pravu. Ovo naelo nema domaaj imperativne norme opeg
meunarodnog prava.

51. Zrani prostor,

konvencija koja regulira zrani promet
Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata pokazala se opasnost od napada iz zraka te
je prevladalo ope gledite o suverenosti svake drave u svom zranom prostoru
do neogranienih visina. Ta naela je na precizniji i djelomino ui nain potvrdila
"ikaka konvencija o civilnom zrakoplovstvu" iz 1944. godine, prema kojoj
drave ugovornice priznaju da svaka drava ima potpunu i iskljuivu suverenost u
zranom prostoru iznad svog teritorija. Ne primjenjuje se na dravne zrakoplove!
Temeljna naela opeg meunarodnog prava:
1. Zrani prostor iznad otvorenog mora i kopna koje nije pod niijom
suverenou slobodan je za prelijetanje svih vrsta zrakoplova svih drava.
2. Zrani prostor iznad gospodarskog pojasa neke drave slobodan je za
prelijetanje svih vrsta zrakoplova svih drava.
3. U zranom prostoru iznad svog kopnenog podruja, unutarnjih morskih
voda i teritorijalnog mora, svaka drava uiva potpunu i iskljuivu
suverenost.
4. Drava ima pravo zatvoriti svoj zrani prostor za pristup i prelijetanje
stranim zrakoplovima svih vrsta. Ali nijedna drava, zbog svojih vlastitih
interesa, vie nije u stanju u mirno doba potpuno zatvoriti svoj zrani
prostor za prelijetanje i svoje zrane luke za sputanje stranih civilnih
zrakoplova.

52. Akti drave

prema pravu mora i o proglaavanju pojaseva
Na Prvoj konferenciji UN-a o pravu mora odranoj u enevi 1958. materija o pravu
mora je razdijeljena u 4 posebne konvencije:
 30

Konvencija o teritorijalnom i vanjskom pojasu

Konvencija o epikontinentskom pojasu
Konvencija o otvorenom moru
Konvencija o ribolovu i ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora
Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. je opsena kodifikacija obiajnog prava i
njegov progresivan razvoj. Tu su propisi koji ovlauju drave da proire
teritorijalno more do 12 morskih milja, vanjski morski pojas do 24 morske milje,
propisi koji potvruju vanjsku granicu epikontinentskog pojasa do vanjskog ruba
kontinentalne orubine ili do 200 morskih milja za sve obalne drave bez
proglaenja. Ustanovila je Zonu za prostor dna i podzemlja oceana. Konvencija je
stupila na snagu 1994.
53. Morski
pojasevi (unutranje vode, vanjski, gospodarski, epikontinentalni) i
njihove vanjske granice

Unutranje morske vode su dijelovi mora

koji su s kopnom u najuoj vezi:
more do crte niske vode (crta oseke), ua
rijeka, zaljevi te more unutar ravnih polaznih
crta.
Vanjsku granicu unutranjih morskih voda u
lukama ine crte koje spajaju najisturenije
stalne luke graevine koje su sastavni dio
lukog sustava i ine dio obale.
Ti dijelovi unutranjih voda potpadaju pod
potpunu suverenost obalne drave i jedino u
tim dijelovima unutranjih voda vlast obalne
drave potpuno je izjednaena s onom koju
uiva na svom kopnenom prostoru. Prema
opem obiajnom pravu, obalna drava je
duna dopustiti pristup u bilo koju svoju luku
ili sidrite brodu koji se nalazi u nevolji.

Arhipelake vode su institut meunarodnog prava o kojima su propisi prvi put

predvieni Konvencijom iz 1982. Pravo na arhipelake vode priznaje se tzv.
oceanskim arhipelakim dravama, tj. onima koje su u cijelosti sastavljene od
jednog ili vie arhipelaga te mogue i drugih otoka. Arhipelaka drava ima pravo
povlaenja tzv. ravnih arhipelakih crta spajajui krajnje toke najudaljenijih
vanjskih otoka i nadmorskih grebena u arhipelagu, s tim da su tim crtama
obuhvaeni glavni otoci.
Teritorijalno more je pojas mora uzdu itave obale, u kojem obalna drava
uiva suverenost, ukljuujui i zrani prostor iznad teritorijalnog mora, te dno i
podzemlje.
Drava ima pravo odrediti irinu svog teritorijalnog mora do granice od 12
morskih milja, a Pomorski zakonik RH iz 1994. propisuje upravo toliko. irina
teritorijalnog mora mjeri se od polaznih crta koje mogu biti crte niske vode, ravne
polazne crte ili ravne arhipelake crte. Vanjska granica teritorijalnog mora je crta
 31

kojoj je udaljenost svake toke od najblie toke polazne crte jednaka irini
teritorijalnog mora.
Obalna drava ima iskljuivo pravo nad svim ivim i neivim prirodnim
bogatstvima koja se nalaze u vodama njenog teritorijalnog mora, na njegovu dnu
i u podzemlju.
Obalna drava duna je trpjeti nekodljiv prolazak stranih brodova (svih vrsta,
svih drava obalnih i neobalnih) kroz svoje teritorijalno more, ali ne i prelijetanje
zrakoplova iznad njega. Prolazak je nekodljiv sve dok ne dira u mir, red ili
sigurnost obalne drave.
Obalna drava ne smije od stranih brodova naplaivati nikakvu pristojbu samo
zbog njihova prolaska teritorijalnim morem.
Vanjski morski pojas drava moe, po Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982.,
protegnuti najvie do crte od 24 morske milje raunajui od polaznih crta od kojih
se mjeri i irina teritorijalnog mora. To znai da, ako neka drava odredi punu
mjeru irine teritorijalnog mora od 12 morskih milja, ostaje jo najvie 12 morskih
milja za vanjski morski pojas, ako ukupna irina mora u pitanju to doputa.
Prema Konvenciji vanjski morski pojas ostat e dijelom otvorenog mora samo ako
i dok obalna drava ne proglasi svoj gospodarski pojas.
Gospodarski pojas, tj. iskljuiva ekonomska zona mora se izriito proglasiti da
bi ga drava stekla. Vanjska granica tog pojasa mjeri se od polaznih crta ili ravnih
arhipelakih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora do ukupne irine od
200 morskih milja.
Obalna drava nema pravo na gospodarski pojas ipso facto, ali dok ga ne
proglasi, ona i dalje ima pravo na epikontinentalni pojas koji obuhvaa samo
morsko dno i podzemlje ipso facto.
Gospodarski pojas je pod posebnim pravnim reimom (sui generis): nije dio
teritorija obalne drave ni dio otvorenog mora.
Najvaniji resursi su mineralna bogatstva, koja se preteito iskoritavaju s dna i
podzemlja. Obalna drava nije duna ni sa kime dijeliti neiva, tj. mineralna
bogatstva u svom gospodarskom pojasu, kao to ima iskljuiva prava nad svim
ivim biima koja su vrste od dna (morske alge i biljke, spuve, koralji, koljke i
rakovi, ali ne i jastozi). to se tie ostalih ivih izvora, morskih riba i sisavaca,
prava obalne drave su donekle ograniena pravima neobalnih drava i drugih,
od kojih su mnoge prije vrile eksploataciju tih dijelova mora. Obalna drava ima
najvea prava glede iskoritavanja ivih bogatstava svog gospodarskog pojasa u
odnosu na druge drave. Odreuje njihovu lovinu i svoje vlastite mogunosti
lovljenja. Razvijene neobalne drave mogu loviti samo u gospodarskom pojasu
razvijenih drava.
Epikontinentalni pojas je uz Zonu jedini prostor u moru koji obuhvaa samo
morsko dno i njegovo podzemlje (dakle, ne prostire se na vodeni stup iznad dna,
niti na povrinu mora).
Epikontinentalni pojas see do vanjskog ruba kontinentalne orubine ili do 200
morskih milja od polaznih crta tamo gdje vanjski rub kontinentalne orubine ne
see do te udaljenosti.
Svaka obalna drava ima pravo na svoj epikontinentalni pojas nezavisno od bilo
kakvog proglasa (ipso facto), a ako proglasi gospodarski pojas, tada e se njen
epikontinentalni pojas do irine od 200 milja od polazne crte asimilirati u
gospodarski pojas, jer on pored mora, obuhvaa i morsko dno i podzemlje.
 32

Suverena prava obalne drave u njenom epikontinentalnom pojasu odnose se na

istraivanje i iskoritavanje njegovih neivih (mineralnih) prirodnih izvora, a glede
ivih bia samo na vrste od dna. Prava obalne drave u epikontinentalnom pojasu
ne diraju u pravni status voda iznad tog pojasa, koje su pod reimom otvorenog
mora, te pravni status zranog prostora iznad tih voda.
Sve drave imaju pravo polagati podmorske kabele i cjevovode u
epikontinentalnom pojasu neke drave, ali uz suglasnost obalne drave za
odreivanje njihovih pravaca.
Otvoreno more su svi dijelovi mora koji nisu ukljueni u gospodarski pojas,
teritorijalno more ili unutranje morske vode neke drave, ili u arhipelake vode
arhipelake drave.
U otvoreno more spadaju vodeni stup iznad morskog dna, povrina mora i zrani
prostor iznad njega, koji se nalaze izvan granica nacionalne jurisdikcije obalnih
drava.
Otvoreno more, po Konvenciji iz 1982. nabraja slobode:
plovidbe
prelijetanja
polaganja morskih kabela i
cjevovoda
podizanja umjetnih otoka i drugih
ureaja
ribolova
znanstvenog istraivanja

Zona je naziv koji je usvojila Konvencija o pravu mora iz 1982. za prostor dna i
podzemlja oceana izvan novih i veoma proirenih granica nacionalne jurisdikcije.
Znanstvena istraivanja u Zoni obavljaju se iskljuivo u miroljubive svrhe radi
dobrobiti ovjeanstva kao cjeline. Osim pravnog ureenja Zone i propisa o
razvoju njezina bogatstva, meunarodni reim propisan u njemu predvia
ustanovljenje Vlasti koja bi u Zoni djelovala u ime itavog ovjeanstva.

54. Naini mirnog

rjeavanja sporova
Spor je neslaganje o nekoj toki prava ili injenica, proturjeje, suprotstavljanje
dvaju pravnih ili interesnih stavova izmeu dviju osoba (ovdje
meunarodnopravnih subjekata).
Naini mirnog rjeavanja sporova
1. diplomatska sredstva:
 33

a) Izravni pregovori bez sudjelovanja treega prethode svakom daljnjem

rjeavanju spora
ukoliko uslijedi, ali ih jedna strana ne moe nametnuti
drugoj.
U praksi se daleko najvei broj sporova, pa ak i opasnih po
meunarodni
mir, rjeava diskretnim pregovorima daleko od javnosti.
b) Dobre usluge su nain rjeavanja nekog spora, pa i oruanog sukoba, u
kojemu trea drava,
ili vie njih, ili neko meunarodno tijelo, ne mijeajui se u
predmet spora, nastoji navesti strane da poduzmu ili da
produlje izravne pregovore ili da se usuglase o drugom nainu
rjeavanja.
c) Posredovanje (medijacija) je aktivno uplitanje tree drave, ili vie njih, ili
nekog
meunarodnog tijela, u predmet spora i pomaganje stranama
da pristanu na
rjeenje koje bi im trebalo biti obostrano prihvatljivo.
Do dobrih usluga ili do posredovanja moe doi ponudom treega, a rjee
zahtjevom jedne ili obiju strana.
Razlikuju se po tome to se tijelo koje prua dobre usluge ne bi smjelo
mijeati u predmet spora, dok posrednik izravno pomae strane svojim
savjetima kako da iznau uzajamno prihvatljivo rjeenje.
 34

2. institucionalizirana (formalizirana) sredstva:

a) Istraga (anketa) je nain rjeavanja sporova u kojem tijelo sastavljeno od
strunjaka,
imenovano od strana, ili po njihovu pristanku, na nepristran nain
utvruje
injenino stanje koje ini predmet spora. Izvjee povjerenstva o
injenicama
ne
obvezuje strane, ali je namijenjeno da im pomogne u pronalaenju
rjeenja u
daljnjim pregovorima. Rijetko se primjenjuje zbog svoje
objektivnosti. Izvjee
ograniuje daljnju mogunost cjenkanja i nagodbe, stoga se prije
pribjegava
izravnim pregovorima, arbitrai ili sudskom rjeavanju.
b) Mirenje (koncilijacija) je postupak pred komisijom strunjaka imenovanih
od strana u sporu,
koja nastoji izmiriti njihova suprotna gledita i postii uzajamno
prihvatljivo rjeenje
spora. Ukoliko se u tome ne uspije do kraja postupka, komisija
sastavlja izvjee u
kojemu stranama predlae cjelovito rjeenje spora i ostavlja im rok
da ga obje
prihvate ili odbace.
3. sredstva koja dovode do obvezujue presude:
a) Meunarodna arbitraa (izbrano sudovanje) je rjeavanje sporova izmeu
drava i drugih
meunarodnih subjekata odlukom arbitara koje su
strane izabrale i
koji izriu obveznu i u pravilu konanu presudu.
Arbitraa se zasniva
na dobrovoljnom pristanku strana, koji uvijek
podrazumijeva
preuzimanje obveze na izvrenje izreene presude u
dobroj vjeri i u
cjelosti.
b) Rjeavanje spora pred stalnim meunarodnim sudskim tijelom:
- sudovi osnovani za rjeavanje svih vrsta meunarodnih sporova
Meunarodni sud u Hagu
- meunarodni sudovi sa specijaliziranom nadlenou
Europski sud za ljudska prava
Meuameriki sud za ljudska prava
Sud Europskih zajednica
Meunarodni tribunal za pravo mora
Meunarodni kazneni tribunal za bivu
Jugoslaviju
Meunarodni kazneni tribunal za Ruandu
Istraga i mirenje imaju nekih zajednikih znaajki, ali i bitnih razlika u odnosu na
meunarodnu arbitrau.
Slinosti se sastoje u tome to u sva tri sluaja strane u sporu sastavljaju tijelo
strunjaka od njihova povjerenja. Strane odreuju predmet spora koji obvezuje
 35

komisiju. Postupak je u sva tri sluaja kontradiktoran i u biti slian. Strane su u

postupku zastupljene svaka s po jednim agentom, te s odvjetnicima.
Razlike: Cilj istrage je nepristrano utvrivanje injenica, arbitrani postupak
okonava obvezujuom presudom, a mirenje ima za cilj izmiriti gledita strana i
navesti ih na obostrano prihvatljivo rjeenje spora (a ako ne uspije, po okonanju
postupka im predlae cjelovito rjeenje).
 36

55. Meunarodni
sud u Hagu
Ve je 1920. Liga naroda izradila i usvojila Statut kojim osniva Stalni sud
meunarodne pravde u Hagu, ali je i formalno dokinut 1946. kada je rasputena
Liga naroda.
Meunarodni sud u Hagu osnovan je Poveljom UN-a 1945., a Statut Suda sastavni
je dio Povelje.
Nakon Drugog svjetskog rata osnovano je vie meunarodnih sudova sa
specijaliziranom nadlenou, a posebno treba izdvojiti Meunarodni kazneni
tribunal za bivu Jugoslaviju (1993.) i Meunarodni kazneni tribunal za Ruandu
(1994.) osnovane rezolucijom Vijea sigurnosti UN-a. Rimski statut koji predvia
osnivanje stalnog Meunarodnog kaznenog suda usvojen je i potpisan 1998., a
stupio na snagu 2002.
Sud obavlja dvije funkcije: izricanje presuda i savjetodavnih miljenja
Procesni (parnini) postupak:
Stranke mogu biti samo drave, bez ijeg pristanka Sud nema nadlenost.
Ako drava u sporu nije lanica Povelje/Statuta, ona mora kod tajnika Suda
deponirati izjavu kojom prihvaa nadlenost Suda za sve budue sporove sa
svakom dravom koja je prihvatila istu obvezu (fakultativna klauzula).
Temeljni propisi o parninom postupku sadrani su u Statutu suda, a detalji u
Pravilniku.
Postupak pred sudom moe se zapoeti notifikacijom sudu kompromisa obiju
strana ili tubom, koju tajnik suda odmah prosljeuje tuenoj dravi.
Dravu u sporu predstavlja agent, kojem pomau savjetnici ili odvjetnici.
Postupak se sastoji od pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio postupka obuhvaa: priopenje spomenice (izlaganje relevantnih
injenica), odgovora na spomenicu (priznanje ili osporavanje navedenih
injenica, izlaganje dopunskih) i, prema potrebi, protuodgovor (replike i duplike
obrazlau toke o kojima se strane jo nisu sloile), kao i prilaganje ovjerenih
originala dokumenata koji podupiru tvrdnje.
Sud moe odluiti spojiti dvije ili vie parnica u jednu.
U usmenom postupku prije otvaranja rasprave svaka od strana priopuje
tajniku suda dokazna sredstva koja e predloiti sudu, sa spiskom svjedoka i
vjetaka. Sud sasluava svjedoke i vjetake, te agente, savjetnike i odvjetnike
strana. Pozvanim svjedocima i vjetacima pitanja mogu postavljati suci i
zastupnici svake od strana. Na kraju posljednjeg izlaganja teza agent svake od
strana izlae zakljuke svih izlaganja bez ponavljanja argumenata. Po
okonanju usmene rasprave sud se povlai na tajno vijeanje da bi usvojio
presudu, koja je konana i bez priziva, ali obvezatna samo za strane spora i
sluaj koji je rijeila.
Savjetodavni postupak:
Od suda mogu traiti miljenja Opa skuptina i Vijee sigurnosti o svakom
pravnom pitanju, te drugi organi i specijalizirane ustanove UN-a, o pravnim
pitanjima koja se pojave u okviru njihovih djelatnosti. Pisani podnesak se upuuje
putem glavnog tajnika UN-a ili najvieg dunosnika u ustanovi koja ga je
ovlatena uputiti. Savjetodavna miljenja se usvajaju u tajnom vijeanju, jednako
kao i presude, a uz njih suci mogu prilagati svoja posebna i odvojena miljenja ili
deklaracije.
 37

56. Fakultativna
klauzula (kod MSH)
Fakultativna klauzula je pismena izjava kojom svaka drava preuzima obvezu da
se podvrgava nadlenosti Meunarodnog suda u sporovima odreene vrste
prema svakoj dravi koja je potpisala istu takvu izjavu. Sama izjava se ograniuje
vremenski (najee na 5 godina) i stvarno (putem rezervi koje se stavljaju u
izjavu). Temeljem ove klauzule su u prolosti rjeavani brojni sporovi pred Sudom
ili pred predratnim Stalnim sudom meunarodne pravde.
57. Kolektivne
mjere
Kolektivne mjere Vijea sigurnosti:
1. prvenstvena odgovornost za mir l.24. Povelje povjerava Vijeu
sigurnosti prvenstvenu odgovornost za odravanje meunarodnog mira i
sigurnosti (u rjeavanju sporova donosi preporuke, a u sluajevima
prijetnje miru, naruenja mira ili agresije, i obvezujue odluke)
2. kvalifikacija nastalog stanja prije usvojenja mjera, Vijee sigurnosti
mora utvrditi postojanje prijetnje miru, naruenja mira ili ina agresije, a
na takvu situaciju moe ga upozoriti svaka lanica UN-a, Opa skuptina,
Glavni Tajnik ali ga moe utvrditi i ono samo
3. privremene mjere svrha im je sprjeavanje pogoranja nastale
situacije; neobvezujue preporuke bez osude, namjera im je smirivanje
atmosfere i omoguavanje pregovora
4. preporuke i odluke Vijea sigurnosti u situacijama opasnim za mir,
Vijee sigurnosti daje rezolucijama dravama preporuke, a ako se drava
na njih oglui, moe oekivati da e u sljedeim rezolucijama protiv nje
biti propisane odluke i/ili sankcije
5. mjere koje ne ukljuuju upotrebu oruane sile moe ih naloiti svim ili
nekim dravama lanicama; mogu biti politike ili ekonomske naravi
(prekid diplomatskih odnosa, prekid ekonomskih odnosa, eljeznikih,
pomorskih, zranih, potanskih i drugih veza)
6. oruana akcija putem zranih, pomorskih ili kopnenih snaga; moe
obuhvatiti demonstracije, blokadu i druge operacije navedenih
kontingenata snaga lanova UN-a;
svi lanovi UN-a posebnim sporazumima s Vijeem sigurnosti stavljaju
njemu na raspolaganje, na njegov poziv, oruane snage, pomoi,
olakice, pravo prolaska
Opa skuptina moe davati preporuke dravama lanicama i Vijeu
sigurnosti
Promatrake i mirovne misije UN-a plave kacige
Regionalne i multinacionalne snage zelene kacige

58. Mirovne
operacije, o zranom prometu
Ako Vijee sigurnosti smatra da su potrebne oruane mjere, ono moe pomou
zranih, pomorskih ili kopnenih snaga poduzeti takvu akciju za koju smatra da je
potrebna za odravanje ili uspostavljanje meunarodnog mira i sigurnosti. Ta
akcija moe obuhvatiti demonstracije, blokadu i druge operacije zranih,
pomorskih ili kopnenih snaga lanova UN-a.
 38

59. Misije UN-a

Misije UN-a su promatrake i mirovne, a program njihova upuivanja na neko
podruje sastavlja glavni tajnik pod nadzorom Ope skuptine ili Vijea sigurnosti.
(Prva promatraka misija UN-a bila je odaslana 1947. u Grku (graanski rat) i
trajala je do 1954.) Plave kacige su naoruana formacija sastavljena od
kontingenata iz vie drava. Promatrake misije, kojima je zadaa promatranje i
obavjetavanje, su relativno malobrojne, a neka prvobitno promatraka misija
moe potom dobiti ovlasti mirovne misije, poput UNPROFOR-a na prostoru bive
Jugoslavije.
Ciljevi mirovnih misija su razdvajanje sukobljenih snaga i smirivanje napetosti na
terenu, a mogu dobiti i razne zadae: da vre privremene upravne funkcije na
nekom podruju, da nadgledaju izvrenje sporazuma o potivanju ljudskih prava i
povratku izbjeglica, da nadziru provoenje izbora, da obuavaju lokalne policijske
postrojbe, itd.
Mirovne misije ne mogu nametnuti mir, niti sprijeiti zloine protiv civilnog
puanstva jer silu mogu upotrijebiti samo u samoobrani, a prema svim stranama
moraju biti nepristrane i uivati povjerenje svih. Dune su potivati lokalne
zakone i propise.
Svaka promatraka i mirovna misija pomoni je organ Ope skuptine i Vijea
sigurnosti.
UNPROFOR se u Hrvatskoj 1992. pretvorio iz privremene promatrake u mirovnu
misiju ali nikad s dovoljnim mandatom. Praktino nikad nije imao ovlast
upotrijebiti oruanu silu izvan samoobrane.

60. Ogranienje
naoruanja
Razoruanje podrazumijeva:
a) ogranienje naoruanja to moe obuhvaati i uveanje za zemlju koja
nije dosegla dogovorene limite
b) smanjenje naoruanja u odnosu na ono postojee, i to od strane svih
drava stranaka nekog sporazuma
c) ukidanje naoruanja nikad potpuno, uglavnom odreenog tipa ili vrsta
oruja (bioloko, kemijsko, protupjeake mine); odluku o ukidanju bi
trebala slijediti zabrana upotrebe i unitenje zabranjenog oruja

61. Samopomo
Mjere samopomoi koje meunarodno pravo doputa su jednostrani akti neke
drave protiv druge drave koja je povrijedila neka njena prava ili joj je nanijela
tetu vrenjem svojih vlastitih prava.
Mjere samopomoi:
neke jednostrane mjere odgovora na krenje vlastitih prava koje proizlaze iz
opih naela prava
doputena (legitimna) samoobrana
retorzija
represalije

62. Retorzija,
represalije, doputene represalije, usporedba s retorzijom, mjere
retorzije
 39

Retorzija je uzvraanje na pravno doputeno, ali tetno i neprijazno ponaanje

neke drave protumjerama iste ili sline naravi da bi se iznudila promjena njenog
stava. Retorzija je pretjerano kruto koritenje vlastitim pravima kao protumjera
na jednako ili slino ponaanje druge drave. Mjere retorzije: uskrata priznanja
nove drave, povlaenje egzekvature konzularnom agentu druge drave, prekid
diplomatskih odnosa,...
Represalije su djela koja su po sebi povreda meunarodnog prava, ali se iznimno
smatraju doputenima ako su protumjera na meunarodna protupravna djela
drave koja ih poduzima.
Uz legitimnu samoobranu, one su najvanije sredstvo samopomoi, tj.
jednostrana mjera drave koja njome nastoji iznuditi od druge okonanje
protupravnog ponaanja i ispravljanje tete koju je poinila.
Ako neka drava namjerno i nesumnjivo pone kriti neku svoju meunarodnu
obvezu prema drugoj dravi, povrijeena drava ima pravo pribjei doputenim
represalijama, onima koje nisu zabranjene opim meunarodnim pravom ali pod
strogo odreenim uvjetima. Za poetak, mora zaista postojati povreda nekog
interesa zatienog meunarodnim pravom, zatim povrijeena drava mora
pokuati osigurati potivanje svojih prava mirnim putem i ponuditi prekriteljici
pregovore. Tek ako i zatraeni prestanak povreda proe bezuspjeno, moe se
pribjei doputenim represalijama, koje ne smiju biti iznad svakog razmjera s
protupravnim djelom. Cilj represalija je odvraanje prekriteljice od protupravnih
radnji, te navoenje na mirno rjeenje spora i naknadu poinjene tete.
Primjeri represalija: suspenzija izvrenja nekog ugovora, zabrana tranzita putnika
i robe preko vlastitog podruja,...
63. Martensova
klauzula
Martensova klauzula, iz uvoda u 4. Haku konvenciju o zakonima i obiajima rata
na kopnu iz 1907., predvia izvjesnu hijerarhiju u prvenstvu primjene pravnih
pravila o ratovanju, s ciljem da nikada ne doe do pravnih praznina:
1. pisane odredbe konvencija
2. naela meunarodnog prava koja proizlaze iz obiaja ustanovljenih meu
civiliziranim narodima
3. naela meunarodnog prava koja proizlaze iz zakona ovjenosti i zahtjeva
javne svijesti
Cilj je da se izbjegne samovolja i stav da se smatra doputenim sve to izriitim
ugovornim ili drugim propisima meunarodnog prava nije zabranjeno.
Humanizacija ratovanja znai uklanjanje nepotrebnih okrutnosti i sprjeavanje
najstranijih oblika ratovanja.

64. Ogranienja
ratovanja
Ogranienja ratovanja su pravila jus cogens koja obvezuju sve strane u svim
vrstama oruanih sukoba.
1. Razlikovanje ratnika i civilnog puanstva
2. Ogranienja s obzirom na metode i sredstva ratovanja i upotrebe oruja
d) ratna lukavstva i perfidne metode i sredstva ratovanja
e) izdajniko ubijanje ili ranjavanje neprijatelja
f) izjava da se nee davati milost
g) unitenje, pljaka ili pljenidba imovine protivnika
h) postupanje s padobrancima
 40

i) pijunaa
j) plaenici
3. Ogranienja ratovanja s obzirom na objekte
a) nebranjena mjesta i vojni cilj
b) zatita kulturnih objekata i hramova
c) zatita objekata nunih da bi civilno stanovnitvo preivjelo
d) zatita graevina i instalacija koje sadre opasne sile
e) zatita prirodnog okolia
f) zatita i zabrana uzapenja bolnikih i kartelnih brodova
4. Zabranjene vrste oruja

65. Perfidija
Perfidijom se smatraju akti kojima se ulijeva povjerenje protivniku, navodei ga
da povjeruje u to da ima neko pravo ili obvezu glede zatite po meunarodnom
pravu primjenjivom u oruanim sukobima, s namjerom da se to povjerenje izda.
Primjeri perfidije:
a) pretvaranje da se ima namjera pregovarati pod parlamentarnom zastavom
(bijelom) ili da se ima namjera predati
b) pretvaranje nekoga da je nesposoban za borbu uslijed rana ili bolesti
c) preruavanje nekoga u civila da bi imao poloaj neborca
d) pretvaranje nekoga da ima zatieni poloaj koristei znakove, ambleme ili
odore UN-a ili neutralnih ili drugih drava koje nisu stranke u sukobu
 41

66. Meunarodni
oruani sukobi, vrste oruanih sukoba
Od enevske konvencije iz 1949., te Protokola iz 1977. razlikuju se:
1. Meunarodni oruani sukobi pojam iri od rata jer neki od njih ne dovode
do priznatog ratnog stanja od svih drava sudionica:
a) svi sluajevi objavljenog rata
b) svaki drugi oruani sukob izmeu drava ako je bar jedna priznala
ratno stanje
c) svi sluajevi okupacije dijela ili itavog podruja druge drave
d) borbe naroda protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije i protiv
rastistikih reima
2. Nemeunarodni (unutarnji ili graanski) oruani sukobi odvijaju se na
teritoriju jedne drave izmeu njenih oruanih snaga i odmetnutih oruanih
snaga ili drugih organiziranih oruanih skupina koje pod odgovornom
komandom vre kontrolu nad dijelom dravnog teritorija
3. Unutarnji nemiri i zategnutosti pobune, izolirani i sporadini akti nasilja

67. Pravne
posljedice ratnog stanja
Pravne posljedice ratnog stanja su:
a) prekid diplomatskih odnosa izmeu zaraenih strana
b) posljedice za neke dvostrane ugovore izmeu strana
c) vani uinci na poloaj neprijateljskih dravljana koji ive ili se zateknu na
podruju druge zaraene strane
d) vane posljedice na trgovinske i druge sline odnose izmeu zaraenih
strana i njihovih pravnih i fizikih osoba

68. Kontrabanda
Kontrabanda je roba na neutralnom trgovakom brodu koja moe sluiti u ratne
svrhe, zateena je na putu za neprijatelja, a zaraena strana u pitanju je njen
prijevoz zabranila.
Danas se kontrabandom smatraju sva dobra namijenjena neprijatelju koja slue u
ratne svrhe ili se openito smatraju korisnima za njegove ratne napore.
Kontrabanda se moe uzaptiti na otvorenom moru ili u vodama neke zaraene
strane ali ne i u neutralnim vodama.