Organizacija državne

vlasti
Prof. Dr. Kasim Trnka
Pojam organizacije državne vlasti

 Suverena državna vlast je najviša vlast koja je

odgovorna za stanivništvo na određenoj
teritoriji.
 Vršenje vlasti podrazumijeva obavljanje
raznovrsnih poslova u različitim oblastima.
 Da bi se obavljao tako veliki broj obimnih
poslova, neophodna je složena i razgranata
državna organizacija koja se sastoji od velikog
broja državnih organa i drugih institucija.
 Složena državna organizacija ima svoju
horizontalnu i vertikalnu strukturu, pri čemu
mogu postojati različiti nivoi horizontalne
organizacije.
 Primjer horizontalne i vertikalne organizacije u
Bosni i Hercegovini:
 Bosna i Hercegovina

Federacija
Republika Srpska
Bosne i Hercegovine

Kanton Kanton

Općina Općina Općina Općina Općina Općina

 Svi horizontalni oblici organizacije povezani su u
vertuikalnoj strukturi, od općine do institucija
centralne vlasti.
 Kvalitet vertikalnog povezivanja zavisi od
državnog uređenje zemlje (unitarna, složena ...)
 Državne funkcije se određuju prema pravnoj
prirodi materijalnih i pravnih akata koje donose
ili preduzimaju državni organi bez obzira o
kakvoj se prirodi poslova radi.
Koncepcije o broju državnih funkcija:

Dualistička koncepcija

naređivačka funkcija izvršna funkcija

Koncepcije o broju državnih funkcija:

Trijalistička koncepcija

zakonodavna funkcija upravna funkcija sudska funkcija

Koncepcije o broju državnih funkcija:

Kvadrijalistička koncepcija

Zakonodavna Sudska upravna političko –

funkcija funkcija funkcija izvršna funkcija
 Za razlikovanje državnih funkcija najvažniji su
pravni akti koji su karakteristični za svaku od
funkcija.
 Postoje dvije vrste kriterija za njihovo
razlikovanje:
 formalni – prema državnom organu koji ih je
donio i prema postupku po kojem su doneseni
 materijalni – prema sadržini pravnog akta.
zakonodavna funkcija zakon

upravna funkcija upravni akt

sudska funkcija presuda

izvršna funkcija akti šefa države i vlade

 Skup organa koji obavljaju istu državnu funkciji
nazivaju se granom jedinstvene državne vlasti.
 Budući da svaka od ovih grana čini zaokruženu i
relativno samostalnu cjelinu, one se nazivaju
posebnim državnim vlastima – zakonodavnom,
izvršnom, upravnom i sudskom.
 Odnos između pojedinih vlasti predstavlja jedno
od najvažnijih političkih i društvenih pitanja koje
odražava karakter svake državne i društvene
zajednice.
 Teorije o odnosu između pojedinih vlasti

1. Teorija podjele vlasti 2. Teorija jedinstva vlasti

 Teorija o podjeli vlasti

Državna vlast

Zakonodavna Izvršna Sudska

 Teorija podjele vlasti sadrži dva bitna demokratska
elementa – ograničavanje nosilaca jedne od druge vlasti i
zaštitu sloboda i prava pojedinaca.
 U deklaraciji o pravima čovjeka i građanina iz 1789.
godine se ističe: «Društvo u kojem nije osigurana zaštita
prava i primjenjeno načelo podjele vlasti nema
ustav.»(član 16.).
 Građanski ustavi, osim rijetkih izuzetaka, prihvataju
teoriju podjele vlasti i na njoj grade organizaciju državne
vlasti, a time i demokratsku strukturu cijelog društva.
 Teorija podjele vlasti u svom čistom obliku zahtjeva da
jednu granu vlasti vrši isključivo jedan organ.
 Svaki takav organ mora biti neposredno biran što
znači da organ jedne vlasti ne može proizlaziti, ne
može biti biran niti imenovan od druge vlasti.
 Jedna vlast ne može politički odgovarati drugoj, niti
može imati ustavna ovlaštenja da smijeni ili opozove
organe druge vlasti.
 Čisti model podjele vlasti, međutim, nije moguće
dosljedno provesti u praksi.
 U savremenoj ustavnosti u kojoj dominira teorija
podjele vlasti razvijeni su raznovrsni oblici saradnje, pa
i miješanja kompetencija pojedinih vlasti.
 Predsjednički sistem vlasti

 Ustav SAD iz 1787. godine uspostavio je prvi

sistem državne vlasti zasnovan na podjeli na
zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.
 organizaciono i funkcionalno
razvojene tri državne vlasti

Američki jednak legitimitet

sistem «kočnica
i ravnoteže»
predsjednički legislative i
sistem egzekutive

odsustvo političke
odgovornosti objedinjenost izvršne vlasti
jedne vlasti pred drugom
 Državna vlast

Zakonodavna Izvršna Sudska

Kongres SAD Predsjednik SAD Vrhovni sud SAD

Potpuno razdvajanje ove tri vlasti u praksi nije
moguće, tako da one međusobno sarađuju i
kontrolišu jedna drugu tvoreći sistem kočnica i
ravnoteže.

Predsjednik Vrhovni sud

SAD SAD

Kongres
SAD
 Parlamentarni sistem vlasti
jednakost zakonodavne
i izvršne vlasti

Parlamentarni
sistem vlasti

uzajamno djelovanje njihova međusobna

jedne vlasti na drugu saradnja
 Vlada

Parlament

Biračko tijelo
 U parlamentarnom sistemu vlada proizlazi iz parlamenta i
njemu je odgovorna.
 Ukoliko vlada ne uživa povjerenje većine poslanika u
parlamentu, ona mora odstupiti.
 Obrnuto, izvršna vlast ima mogućnost da raspusti
parlament, odnosno dom kojem je odgovorna.
 U ovome se ogleda međuzavisnost, a time i ravnoteža
vlasti.
 Za razliku od britanskog dvostranačkog parlamentarizma,
ne evropskom kontinentu se razvio većinski
parlamentarizam.
 Parlamentarni sistem vlasti, ma u kojoj varijanti se
izražavao, pokazao je svoju najbitniju sposobnost: to je
sistem u kojem se uspješno međusobno ograničavaju
nosioci pojedinih vlasti.
Polupredsjednički (mješoviti) sistem
vlasti

 Ovaj sistem nastaje kombiniranjem elemenata

predsjedničkog i parlamentarnog sistema.
 Izvršna vlast u polupredsjedničkom sistemu je
dualistička.
 Izvršna vlast

Predsjednik republike Vlada

 Karakteristika ovog sistema je u jakom položaju
predsjednika republike.
 Predsjednik republike :
 bira se na neposrednim izborima
 imenuje predsjednika vlade i ministre uz potvrdu parlamenta
 smjenjuje ministre i predsjednika vlade
 saziva i presjedava sjednicama vlade
 na prijedlog vlade raspušta parlament
 raspisuje referendum
 donosi uredbe sa zakonskom snagom.
Tipični predstavnik ovog sistema je Francuska.
 Teorija o jedinstvu vlasti
 Prema teoriji o jedinstvu vlasti postoji jedan
državni organ koji je istovremeno nosilac i
zakonodavne i izvršne i sudske vlasti.
 Za razliku od teorije o podjeli vlasti u kojoj su
nosioci pojedinih vlasti ravnopravni, u sistemu
jedinstva vlasti postoji hijerarhijski odnos
između državnih organa koji vrše pojedine
funkcije vlasti.
 Teorija o jedinstvu vlasti se može javiti u
dvije varijante:
 Demokratska varijanta (skupština objedinjuje
sve tri vlasti) i
 Autokratska varijanta (sve funkcije objedinjene
u izvršnoj vlasti)
Skupštinski sistem – tipični predstavnik Švicarska

Savezno
vijeće

Savezna skupština

Biračko tijelo
 Poremećaji u korist izvršne vlasti
 Opšta karakteristika svih sistema vlasti jeste da dolazi do
poremećaja u odnosima zakonodavne, izvšne i sudske
vlasti i da se centar moći premiješta na egzekutivu.
 Po napuštanju liberalne koncepcije uloge države
intervencija države se širi u najrazličitije sfere života.
 Edzekutiva je mnogo operativnija i u stanju je da se
prilagođava izmjenjenim uvjetima života u odnosu na
glomazni parlament.
 Jačanjem uloge države, posebno državne intervencije u
privredi, u savremenom periodu dolazi do snažnog jačanja
izvršne vlasti što se ogleda u pomjeranju centara političke
moći sa parlamenta na izvršnu vlast.
 Poremečaji u korist izvršne vlasti se mogu
sastojati:
 u neovlaštenom zadiranju u kompetencije
zakonodavne vlasti
 i pravno dopušteno preuzimanje koje može biti:
1. preuzimanje u slučaju nužde
2. preuzimanje na osnovu ustavnog ovlaštenja
3. zakonodavna delegacija
Hvala na pažnji!