Ustav

Što je ustav? Najviši i temeljni akt jedne države, sadržava propise o državnom, društveno-
ekonomskom i političkom uređenju države, definira prava i dužnosti građana,
određuje najviša tijela državne vlasti (njihove ovlasti i njihov međuodnos). Najviši
je pravni akt, nakon čega slijede međunarodni ugovori pa zakoni i podzakonski
akti.

Kada je stupio na 22. prosinca 1990.

snagu Ustav RH?

Kada je RH proglasila 25.6.1991.

svoju samostalnost i
suverenost?

Podjela odredbi ustava 1. Izvorišne osnove

(10)
2. Temeljne odredbe (uređuju temeljna pitanja državnog i društvenog
ustrojstva)

3. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

4. Ustrojstvo državne vlasti

5. Ustavni sud Republike Hrvatske

6. Mjesna, lokalna i područna samouprava

7. Međunarodni odnosi

8. Europska unija

9. Promjena Ustava

10. Završne odredbe

IZVORIŠNE OSNOVE USTAVA

Što predstavljaju Izvorišne osnove predstavljaju osnovu tumačenja i razumijevanja Ustava. Govore o
izvorišne osnove? povijesnim činjenicama na kojima se temelji pravo hrv. naroda na samoodređenje i
punu državnu suverenost.

TEMELJNE ODREDBE USTAVA

Kako se definira RH? Kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz
naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Koji su empirijski izrazi Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se
hrvatskog nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim
suvereniteta? morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

Tko donosi Ustav RH i Članak 147.

tko ga može mijenjati?
Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina
zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

Članak 148.

Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih

zastupnika.
 Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.

Članak 149.

O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih

zastupnika.

Članak 150.

Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor.

Koje su najviše Najviše vrednote ustavnog poretka su:

vrednote ustavnog
1. sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova
poretka i temelj za
tumačenje Ustava? 2. mirotvorstvo

3. socijalna pravda

4. poštivanje prava čovjeka (najviša vrednota ustavnog poretka RH)

5. nepovredivost vlasništva

6. očuvanje prirode i čovjekova okoliša

7. vladavina prava

8. demokratski višestranački sustav.

Najvažnija pravna 1. načelo vladavine prava (svi zakoni u suglasnosti s Ustavom)

načela
2. načelo demokratskog višestranačkog sustava (slobodno političko
udruživanje i organiziranje)

3. načelo trodiobe vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena)

4. načelo posebnog tretmana domaćeg državljanina (ne može biti prognan,

ne može mu se oduzeti državljanstvo, ne može biti izručen drugoj državi
osim u posebnim slučajevima; dijaspori štiti prava i interese te promiče
njihovu vezu s domovinom)

5. načelo ravnopravnosti (i nacionalne manjine imaju jednaka prava kao

hrvati)

ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

Koje su tri skupine Zajedničke odredbe
unutar odredbe zaštite
Osobne i političke slobode i prava
ljudskih prava i
temeljnih sloboda? Gospodarska, socijalna i kulturna prava

Zajedničke odredbe
Što definiraju Definiraju temeljna prava čovjeka koja počivaju na jednakosti svih ljudi.
‘zajedničke odredbe’?

Pod kojim se uvjetima i 1. Zakonom

kako ograničavaju
a. da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi
temeljne slobode i
prava čovjeka i b. da bi se zaštitio javni poredak, javni moral i zdravlje
građanina? 2. odlukom Hrvatskog sabora (u slučaju ⅔ većine glasova)

a. ratnog stanja

b. neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države

c. velikih prirodnih nepogoda

Zajedničkim odredbama jamči se i pravo na žalbu pred sudom i drugim ovlaštenim

tijelom.

Osobne političke slobode i prava

Propisana temeljna Pravo svakog ljudskog bića na život (nema smrtne kazne)
ljudska prava
Pravo na slobodu i osobnost

Nabroji najmanje tri *Koja se odnose na sudski postupak:

vrste osobnih prava i
● pravo na jednakost svih građana pred tijelima vlasti
političkih sloboda i
prava zajamčena ● svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok
ustavom? mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja

Ostale vrste osobnih i pol. prava:

● pravo na nepovredivost doma

● pravo stranca na politički azil u RH

● pravo na zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti

● sloboda kretanja i slobodno biranje boravišta

● sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja

● sigurnost i tajnost osobnih podataka

● sloboda mišljenja i izražavanja misli

● sloboda vjeroispovijesti

● sloboda udruživanja

● biračko pravo

Nabroji najmanje tri Najvažnija socijalna prava:

vrste gospodarskih,
● pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba slabima,
socijalnih i kulturnih
nemoćnima, nezaposlenima, nesposobnima za rad
prava zajamčenih
ustavom? ● pravo na zdravstvenu zaštitu

● pravo na rad i slobodu rada, slobodu zaposlenja i biranja poziva

● pravo zaposlenih na sindikalno organiziranje (zakonom se može ograničiti

za oružane snage i redarstvo)

● pravo na štrajk (zakonom se može ograničiti za oružane snage, redarstvo i

državnu upravu)

● obitelj je pod posebnom zaštitom države

● posebna skrb za maloljetnike bez roditelja i one za koje roditelji ne brinu,

 tjelesno i duševno oštećenoj djeci te djeci koja su socijalno zapuštena

Najvažnija gospodarska prava

● pravo vlasništva

● poduzetnička i tržišna sloboda

Najvažnija kulturna prava:

● pravo na slobodu znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva

● osnovnoškolsko obrazovanje obavezno i besplatno

● srednjoškolsko dostupno svakome pod jednakim uvjetima, sukladno

sposobnostima i mogućnostima

U čl. 70. država se obvezala ispunjavati pravo svakog čovjeka na zdrav život i
pravo na zdrav okoliš.

USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI

Na čemu se temelji Na načelu trodiobe vlasti: zakonodavna vlast (Hrvatski sabor), izvršna vlast (Vlada
ustrojstvo državne RH i Predsjednik RH), sudbena vlast (sudovi)
vlasti?

Hrvatski sabor

Kako se stječe i Hrvatsko državljanstvo stječe se:

prestaje hrvatsko
1. podrijetlom;
državljanstvo i može li
hrvatski državljanin biti 2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske;
izručen nekoj drugoj
državi? 3. prirođenjem;

4. po međunarodnim ugovorima.

Hrvatsko državljanstvo prestaje:

1. otpustom;

2. odricanjem;

3. po međunarodnim ugovorima. (17)

● (čl 18 Z. o hrv. Drž.) Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi

koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:
o 1. da je navršila 18 godina života;
o 2. da nema smetnji glede vojne obveze;
o 3. da je podmirila dužne poreze, takse i druge javne dadžbine te
obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za
koje postoji izvršni naslov;
o 4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i
odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema
osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj ;
o 5. da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena
u strano državljanstvo.
 ● Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u
Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po
službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu
zatvora dok tu kaznu ne izdrži.

Zaštita ljudskih prava i U Republici Hrvatskoj ljudska prava svakog pojedinca propisana su Ustavom RH,
temeljnih sloboda međunarodnim ugovorima kojih je RH stranka, te zakonima.
utvrđena Ustavom RH?

Ustav Republike Hrvatske u članku 3. zaštitu ljudskih prava određuje kao najvišu
vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske. Glavom III Ustava jamči se zaštita
ljudskih prava i temeljnih sloboda, te velik broj pojedinačnih prava.

Članak 14. Ustava RH proklamira pravo svakog u Republici Hrvatskoj na Ustavom

zajamčena prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri,
političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini,
rođenju, naobrazbi, društvenom položaju i drugim osobinama. Svi su jednaki pred
zakonom. Jamče se, zatim poimence osobne i političke slobode i prava (poput
prava na život, zabrane mučenja i prisilnog rada, prava na pravičan sudski
postupak, nepovredivost doma, zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva,
ugleda i časti, slobodu mišljenja i izražavanja misli, savjesti i vjeroispovijedi itd.).
Zasebni poglavljem jamče se gospodarska, socijalna i kulturna prava, kao što su
pravo vlasništva, poduzetničke i tržišne slobode, pravo na rad i iz područja rada, i
pravo na socijalnu sigurnost, socijalno osiguranje, zdravstvenu zaštitu i posebnu
skrb. Jamči se također pravo na obrazovanje, slobodu znanstvenog, kulturnog i
umjetničkog stvaralaštva, kao i pravo na zdrav život u zdravom okolišu.

Zaštita prava nacionalnih manjina jamči se člankom 15. Ustava, a ona je i detaljno
razrađena posebnim Ustavnim zakonom.

Mogu li se ograničiti Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava
Ustavom zajamčene drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili
slobode i prava? neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih
nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti – o
tome odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može
sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Koje se odredbe Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti
Ustava ne mogu primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili
ograničavati bez obzira ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i
na opasnost za kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
opstanak države?
Kako je ustrojena TRODIOBA VLASTI-dijeli vlast na zakonodavnu (donošenje zakona-sabor), izvršnu
državna vlast u RH? (izvršavanje zakona-predsjednik i vlada), i sudbenu (tumačenje zakona-sudovi).
Sudbenu vlast obavljaju redovni (općinski, županijski i Vrhovni sud (najviši sud)) i
specijalizirani (prekršajni, trgovački, upravni) sudovi

Što je Hrvatski sabor, Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u
koliko je zastupnika u Republici Hrvatskoj.
Hrvatskom saboru i
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju
koliko im traje
općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri
mandat?
godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici
dijaspore)

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste

koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam

zastupnika u Sabor, koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje
Republike Hrvatske.

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj

imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

Djelokrug Hrvatskog Nadležnosti Hrvatskog sabora su sljedeće:

sabora?
odlučuje o donošenju i promjeni Ustava

donosi zakone

donosi državni proračun

odlučuje o ratu i miru

donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora

donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske

ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike

Hrvatske

odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske

raspisuje referendum

obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom

nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih
Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom

daje amnestiju za kaznena djela

obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Funkcije Predsjednika Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Repub¬liku Hrvatsku u zemlji
RH? i inozemstvu. Predsjednik Republike bira se tajnim glasovanjem na vrijeme od pet
godina. Mandat je ograničen na dva puta.Predsjednik Republike ne može obavljati
 nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. U slučaju smrti, dužnost preuzima
predsjednik sabora.

Predsjednik Republike:

– raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasje¬danje,

– raspisuje referendum u skladu s Ustavom,

– daje pomilovanja,

– dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom

Ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske su sljedeće:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora

raspisuje referendum u skladu s Ustavom

povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju

raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa
povjerenje većine zastupnika u Saboru

daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom

na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju

diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu

prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija

vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske

imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom

na temelju odluke Hrvatskog sabora, Predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir

u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih

službi

za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na

temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

Tko može zamijeniti U slučaju kraće spriječenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godišnjeg odmora,
Predsjednika RH u Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u
slučaju da je ovaj slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako
privremeno spriječen u predsjednik nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku,
obnašanju svoje predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika na temelju
dužnosti? odluke Ustavnog suda koji o tome odlučuje na prijedlog Vlade.

U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike

Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni
sud utvrdi razloge za prestanak mandata predsjednika Republike Hrvatske, dužnost
privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora.

U roku od 60 dana od preuzimanja dužnosti moraju se održati izbori.

Tko čini Vladu RH? Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik Vlade, jedan ili više potpredsjednika i
 ministri.

Ustavni sud RH (najviši Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor
sudbeni organ) i koliko dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina,
ima sudaca? iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i
sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na
vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Saboru.

Koliko je potrebno
glasova u Hrvatskom
saboru da bi Hrvatska
prema međunarodnom
ugovoru na
međunarodne
organizacije prenijela
ovlasti izvedene iz
Ustava RH?

Što Ustav RH kaže o Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da
pravu na školstvo i samostalno odlučuju o odgoju djece. (63)
obrazovanje?
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne škole i učilišta.(66)

Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog

(regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo,
prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu
infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
kulturnih ustanova.(129a)

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske

obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te
upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države. (41)

Koja razina vlasti je u Jedinice lokalne samouprave

Ustavu RH izričito
navedena kao
nadležna za poslove
odgoja i obrazovanja?
Izgled hrvatskog grba, Grbom, zastavom i himnom RH predstavlja se RH i izražava pripadnost RH. U grbu i
zastave, himna na zastavi RH ne može se ništa mijenjati.

GRB-oblik štita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih

polja, prvo polje crveno. Iznad štita kruna s 5 šiljaka u kojima su smješteni povijesni
grbovi: najstariji poznati grb Hrvatske (na plavom polju žuta šesterokraka zvijezda s
bijelim mjesecom), grb Dubrovačke Republike (na modrom polju dvije crvene
grede), grb Dalmacije (na plavom polju tri žute okrunjene leopardove glave), grb
Istre (na modrom polju žuta koza okrenuta ulijevo s crvenim papcima i rogovima),
grb Slavonije (na plavom polju dvije poprečne bijele grede između kojih je crveno
polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo, dok je u gornjem plavom polju žuta
šesterokraka zvijezda). Grb je obrubljen crvenom bojom.

ZASTAVA-tri boje položene vodoravno, crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu
trećinu širine zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Grb je smješten u
sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji
dio grba zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u
kojoj se sijeku dijagonale zastave.

HIMNA-„Lijepa naša domovino”. Autor teksta Antun Mihanović, uglazbio Josip

Runjanin. Pjesma je prvi puta tiskana u Danici 1835god pod naslovom „Horvatska
domovina”. Napjev je prvi harmonizirao V.Lichtenegfer 1861. Prvi put je pjevana
kao hrvatska himna prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva
1891.

Kako je ustrojena vlast Vlast Republici Hrvatskoj je ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu,
u RH? izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i
regionalnu samoupravu.

Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike
Hrvatske, a sudbenu sudovi.

Tko ima pravo Pravo predložiti promjenu Ustava RH ima:

predložiti promjene
najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
Ustava i koliko je za
promjenu potrebno Predsjednik Republike
glasova u Saboru?
Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava RH odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih

zastupnika. Promjenu Ustava RH proglašava Hrvatski sabor.
Biranje zastupnika u Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju
Sabor RH općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri
godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici
dijaspore)

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste

koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam

zastupnika u Sabor, koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje
Republike Hrvatske.

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj

imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

Vlada RH Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast, odgovorna je Saboru.Vladu

Republike Hrvatske čine predsjednik I više podpredsjednika i ministri. Predsjednik
Sanader, potpredsjednici Kosor, Polančec, Adlešić, Uzelac.

Vlada Republike Hrvatske:

– predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

– predlaže državni proračun i završni račun,

– provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,

– vodi vanjsku i unutarnju politiku,

– brine o gospodarskom razvitku zemlje

Nadležnost Sabora RH – odlučuje o donošenju i promjeni Ustava,

– donosi zakone,

– donosi državni proračun,

– odlučuje o ratu i miru,

– raspisuje referendum

– nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti

odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom...

Ustavni zakon o RH priznaje i štiti ljudska prava i slobode,; pravo na život, slobodu, na rad, slobodu
ljudskim pravima mišljenja...
 Zakoni, Pravilnici i Interni akti škole
Zak Na temelju čega se u Na temelju Ustava
on školskim ustanovama
Članak 14.
o ostvaruje odgoj i
odg obrazovanje? Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o
oju njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom
i uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju,
obr naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
azo
vanj Te zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama
u Pravilnicima
Uredbama
Odredbama
Naputcima

Što se utvrđuje Donosi ga Sabor na prijedlog Vlade. Utvrđuje se broj učitelja, stručnih
Državnim suradnika, plaće radnika, školovanje darovitih, djece s poteškoćama,
pedagoškim prijevoz učenika, prehrana.
standardom?

Mreža školskih Mreža školskih ustanova propisana je odredbama Zakona o o i o u oš i sš.

ustanova?
Utvrđuju se školske ustanove koje obavljaju djelatnost o i o
Obvezno sadrži:
1. Popis škola/ustanova u kojima se izvode redoviti programi,
posebni programi za uč. s teškoćama, red. Programi i posebni za
djecu u posebnim raz odjelima, programi na jeziku i pismu
nacionalnih manjina, umjetnički programi, međunarodni, sportski,
alternativni, produženi boravak ili cjelodnevna nastava,
srednjoškolski programi po sektorskim područjima
2. Popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom
3. Popis šk. ustanova imenovanih vježbaonicama
4. Popis šk. ustanova imenovanih centrima izvrsnosti
5. Popis učeničkih domova
 Mora udovoljiti zahtjevima:

- Usklađenost s potrebama tržišta rada

- Dostupnost (mogućnost redovitog obrazovanja)
- Racionalnosti (optimalna iskoristivost postojećih kapaciteta)

Predlažu je osnivači, ministarstvo izrađuje prijedlog, donosi je Vlada na

prijedlog ministarstva.

Što je školski Š kolski kurikulum je dokument kojim se utvrđuje dugoročni i kratkoročni

kurikulum? plan i program rada škole, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.
Donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i
programa.
Njime se utvrđuje:

- Aktivnost, program i/ili projekt

- Ciljevi
- Namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
- Nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta
- Način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
- Vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
- Okvirni trošak aktivnosti, programa i/ili projekta
- Načini praćenja aktivnosti, programa i/ili projekta

NV ga predlaže školskom odboru

Što se utvrđuje Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i
godišnjim planom i programa i školskog kurikuluma.
programom rada
Utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži_
škole?
- Podatke o uvjetima rada
- Podatke o izvršiteljima poslova
- Godišnji kalendar rada
- Podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada
- Tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima o-o rada
- Planove rada ravnatelja, učitelja te stručnih suradnika
- Planove rada školskog odbora i stručnih tijela
- Plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja sukladno potrebama
škole
- Podatke o ostalim aktivnostima u funkciji o-o rada i poslovanja
škole

Tko čini grupu Učenici s teškoćama u razvoju

učenika s posebnim
Daroviti učenici
odgojno-obrazovnim
potrebama?

Učenici s teškoćama? Učenik s teškoćama u razvoju je učenik čije sposobnosti u međudjelovanju

s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo puno, učinkovito i
ravnopravno sudjelovanje u o-o procesu s ostalim učenicima
Teškoće proizlaze iz:

- Tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i

poremećaja funkcija
 - Kombinacije više vrsta gore navedenih oštećena i poremećaja

Trajanje nastave Nastavna godina traje od 1.9 do 15.6.

učenika?
Zakon o o i o čl. Čl 48.

- Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175

nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike
završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana,
odnosno 32 nastavna tjedna.
- Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih
dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar
odlukom.
Čl 51

- Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati

propisuje se nastavnim planom i kurikulumom, pritom ukupan broj
tjednih sati ne smije prelaziti 40.
Državni pedagoški standard
Članak 12.

- Opterećenje učenika teorijskom nastavom ne smije biti veće od 6

sati dnevno, odnosno 30 sati tjedno.
- (2) Opterećenje učenika praktičnom nastavom u školi i izvan
škole ne smije biti veće od 8 sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno.

Odgojno-obrazovni 5 sati tjedno

rad ostvaruje se u
OŠ – razredna max 4 sata dnevno, ostali 6 sati dnevno
pravilu u najmanje
koliko nastavnih OŠ i SŠ - min 175 nastavnih dana = 35 nastavnih tjedana
dana?
SŠ maturanti – min 160 nastavnih dana = 32 nastavna tjedna

Kroz što se ostvaruje Odg- obrazovni rad se ostvaruje kroz nastavu koja je planirana izvedbenim
odgojno-obrazovni i operativnim planovima i programima za svaki predmet, izbornu i
rad? fakultativnu nastavu, dopunsku i dodatnu nastavu, dopunski rad,
izvannastavne aktivnosti, terenske aktivnosti i izvanučioničku nastavu,
praktičnu nastavu, stručne prakse i sl.

Pedagoške mjere Pedagoške su mjere: usmena i pisana pohvala te opomena, ukor, strogi
dijelimo na koje ukor i preseljenje u drugu školu. Usmenu pohvalu izriče razrednik, pisanu
mjere? pohvalu daje razredno vijeće, a nagradu dodjeljuje učiteljsko, odnosno
nastavničko vijeće. Protiv izrečenih pedagoških mjera roditelj, odnosno
staratelj učenika ima pravo žalbe u skladu s općim aktom škole.
-usmena i pismena pohvala- pismenu donosi Učiteljsko vijeće na prijedlog
Razrednog vijeća. Pismeno se pohvaljuju učenici koji su postigli opći
uspjeh veći od 4,80.
-opomena,-razrednik, mjeru izglasava NV-- neopravdanog izostajanja do
15 sati s nastave ili drugih aktivnosti,
Ukor-razredno vijeće, mjeru izglasava NV- - neopravdanog izostajanja s
nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 15 do 25 školskih
sati,
 strogi ukor-učiteljsko vijeće-- neopravdanog izostajanja s nastave i drugih
oblika odgojno-obrazovnog rada od 25 do 40 školskih sati,
preseljenje u drugu osnovnu školu-učiteljsko vijeće
-ispis iz škole učenika koji je navršio 15 godina
-opomena pred isključenje – prijedlog na RV, mjera na NV
- isključenje – na temelju zahtjeva koje podnosi povjerenstvo, ravnatelj
potpisuje odluku; moguća žalba 8-15 dana, rješenje se šalje dva puta ako
nije primljeno, treći se objavljuje na oglasnoj i 8 dana nakon objave postaje
pravomoćno

Tko može biti osnivač OŠ je javna ustanova koja se ne može osnovati radi stjecanja dobiti. OŠ
osnovne škole? mogu osnovati: RH, jedinica lokalne i područne samouprave, druge pravne
i fizičke osobe.

Što propisuje statut Temeljni opći akt škole koji donosi školski odbor. Statutom se uređuje
škole? unutarnje ustrojstvo i način rada škole, upravljanje i rukovođenje, stručni
organi, prava i obveze učenika, pedagoške mjere...

Zasnivanje radnog Nastavnici i stručni suradnici radni odnos zasnivaju ugovorom o radu na
odnosa u školi? temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim
pločama HZZ-a te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih
ustanova – rok ne može biti kraći od 8 dana. U natječaju se navode i
posebni uvjeti za zapošljavanje kandidata.
Radni odnos se zasniva s osobom za koju ne postoje prepreke za
zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.
Iznimno- bez natječaja – na određeno vrijeme 60 dana; s osobom kojoj je
ugovor o radu na neodređeno otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga, a da se nalazi u evidenciji ureda državne uprave u
županiji; do punog radnog vremena s radnikom koji u školi ima zasnovan
odnos na nepuno neodređeno radno vrijeme; zamjena mjesta rada radnika
na neodređeno zbog udaljenosti od mjesta stanovanja; zapošljavanje
vjeroučitelja
Kad nema prijavljenih na natječaj -ponoviti natječaj u roku od 5 mj. – do
onda može i osoba koja ne ispunjava uvjete
Odlučuje ravnatelj uz suglasnost šk. odbora, samostalno do 15 dana.

Tko upravlja Š kolski odbor – 7 članova po 4 god.

školskom ustanovom?
- Imenuje i razrješuje ravnatelja
- Daje prethodnu suglasnost kod zasnivanja radnog odnosa
- Donosi statut i akte na prijedlog ravnatelja
- Donosi šk. kurikulum na prijedlog NV i ravn.
- Donosi GPP na prijedlog ravnatelja
- Donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun
- Odlučuje o zahtjevima radnika i zaštiti prava iz radnog odnosa
- Osnivaču predlaže promjenu djelatnosti
- Daje osn. i ravn prijedloge i mišljenja važna za rad i sigurnost u
šk. ustanovi.
Što radi ravnatelj? Ravnatelj vodi školsku ustanovu – odgovoran za zakonitost i stručnost
njezina rada

- Školskom odboru predlaže šk. kurikulum i GPP

- Š.o. predlaže statut i druge opće akte
- Š.o. predlaže financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun
- Odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa
- Provodi odluke stručnih tijela
- Posjećuje nastavu, analizira rad nastavnika i s.s.
- Planira rad, saziva i vodi NV
- Predlaže šk. kurikulum u suradnji s NV
- Poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja
poslova ili neispunjavanja drugih obveza iz radnih odnosa
- Brine o sigurnosti, pravima i interesima učenika i radnika š.
ustanove
- Odgovara za sigurnost učenika
- Surađuje s učenicima i roditeljima
- Surađuje s osnivnače,. Tijelima državne uprave i sl.
- Nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u ematicu

Tko može biti Ravnatelj je poslovodni I stručni voditelj osnovne škole te je ovlaštena I
imenovan za odgovorna osoba.
ravnatelja? (postupak
Imenuje i razrješuje školski odbor, na temelju natječaja koji raspisuje
izbora ravnatelja)
školski odbor, objavljuje se u tisku.

- Završen studij odg. Vrste za rad učitelja, nastavnika ili stručnog

suradnika (integrirani preddiplomski i diplomski, stručni ili
specijalistički diplomski str. Studij)
- Nema zapreka za rad u školi
- Najmanje 8 godina staža u struci; najmanje 5 na odg-obraz
poslovima
- Ima licenciju za rad ravnatelja
- Ravnatelj OŠ – osoba koja je završila stručni četverogodišnji
studij za učitelje (240 ECTS-a)
U roku od 15 dana nakon dobivene suglasnosti (15 dana roka
ministarstvu) šk odbor imenuje ravnatelja

Prava i obveze Iz Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja

roditelja? učenika u osnovnoj i srednjoj školi

- Roditelj ima pravo znati elemente ocjenjivanja, kao i načine i

postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet.
- načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje
informira razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim
informativnim razgovorima.

Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

- Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito izvršava

obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika.
- Ako roditelj zanemaruje svoje obveze iz stavka 1. ovog članka,
 škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i
stručnim suradnicima škole.
- Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o
razlogu izostanka uređuju se statutom.
- Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. ovog članka,
škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno
Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni
izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

Vijeće roditelja? Roditelji učenika svakog razrednog odjela biraju u vijeće roditelja po
jednog predstavnika.
Ima ovlasti:

- Daje mišljenje o prijedlogu šk. kurikuluma, gppa

- Raspravlja o izvješćima ravnatelja, realizaciji šk. kurikuluma i
GPP-a
- Razmatra pritužbe roditelja u svezi s o-o radom
- Predlaže mjere za unaprjeđenje obrazovnog rada
- Predlaže svog člana školskog odbora
- obavlja druge poslove sa statutom škole

Vijeće učenika? Predstavnici učenika svakog razrednog odjela

Sudjeluje u radu tijela škole kad se odlučuje o pravima i obvezama
učenika, ali bez prava odlučivanja.

Pedagoška Ped. dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugim

dokumentacija i oblicima o-o rada, upisu i ispisu učenika , ocjenjivanju i uspjehu učenika,
evidencija? pedagoškim mjerama i ispitima.
Obvezna je:

- matična knjiga učenika

- registar učenika upisanih u matičnu knjigu
- razredna knjiga
- imenik i priručni imenik u gl/pl školi
- knjiga evidencije
- mapa praktične nastave i vježbi
- mapa stručne prakse
- dnevnici rada/praćenja
- spomenica škole
- prijavnice, upisnice, ispisnice i zapisnici
- prijepis ocjena
- potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu

Mogu voditi: preglede rada, dnevnike rada, očevidnike i knjige

evidencije/dežurstva, dosje učenika, učeničku mapu, obrasce,
obavijesti/izvješća i potvrde

Prilikom postupka Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor,

odabira kandidata za testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije
radno mjesto koje tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim
podatke poslodavac odnosom. Na nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.
ne smije tražiti od
kandidata?
Kako Zakon o radu Pojam radnog vremena
definira radno
Članak 60.
vrijeme te koliko
iznosi tjedna satnica (1) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove,
punog radnog odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema
vremena? uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili
drugom mjestu koje odredi poslodavac.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan
odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva
potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi
poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade uređuje se ugovorom o radu ili
kolektivnim ugovorom.
(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca
smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je
odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Puno radno vrijeme
Članak 61.
(1) Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.
(2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno
radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.
(3) Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o
radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno,
odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno
ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o
radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Kada prestaje ugovor (112. čl)

o radu?
Ugovor o radu prestaje:

1) smrću radnika
2) smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili
brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
3) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno
vrijeme
4) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina
mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
5) sporazumom radnika i poslodavca
6) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku
mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
7) otkazom
8) odlukom nadležnog suda.
PRA Koji su poslovi Razrednik je stručni voditelj razreda i razrednog vijeća. Upoznaje učenike
VIL razrednika? s radom i ustrojstvom škole, pravima i obvezama učenika, brine o
NIK učenicima i prati njihov razvoj i napredovanje, odnosno teškoće o kojima
O izvještava roditelje, stručne službe i dr., predlaže i izriče pedagoške mjere,
TJE vodi pedagošku dokumentaciju.
DNI
M Radne obveze učitelja Učitelji razredne nastave obvezni su izvoditi nastavu i sve ostale oblike
RA razredne nastave? neposrednog o-o rada s učenicima u količini propisanoj za 1-4 raz. Te
DNI obavljati razredničke i ostale poslove koji proizlaze iz naravi i količine nep
M o-o rada u sklopu satnice do punog radnog vremena.
OB Tjedna norma 30 min po satu redovite nastave, sati razredništva=redovita
VEZ nastava
AM
A Radne obveze učitelja Učitelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i ostale oblike
UČI predmetne nastave? neposrednog o-o rada s učenicima u količini utvrđenoj prema Pravilniku
TEL te obavljati razredničke i dr. poslove do punog radnog vremena.
JA I
STR
UČ
NIH
SUR
AD
NIK
AU
OSN
OV
NOJ
ŠKO
LI
PRAVI Obrazovanje učenika I. OPĆE ODREDBE
LNICI- s teškoćama u
NABR razvoju? Članak 2.
OJITI
(1) Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama
VAŽ E
u razvoju ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te
ĆE pedagoško-didaktičku prilagodbu.
PRAVI
LNIKE (2) Učenik s teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: učenik) je učenik čije
sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju
njegovo puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-
obrazovnom procesu s ostalim učenicima, a proizlaze iz:

– tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja

funkcija,

– kombinacije više vrsta gore navedenih oštećenja i poremećaja.

(3) Odgoj i obrazovanje učenika temelji se na načelima prihvaćanja

različitosti učenika, prihvaćanja različitih osobitosti razvoja učenika,
osiguravanja uvjeta i potpore za ostvarivanje maksimalnoga razvoja
potencijala svakoga pojedinog učenika, izjednačavanja mogućnosti za
postizanje najvećega mogućeg stupnja obrazovanja te osiguravanja odgoja
i obrazovanja učenika što bliže njegovu mjestu stanovanja.

(4) Orijentacijska lista vrsta teškoća (Prilog 1. sastavni je dio ovog

pravilnika i svrha joj je definirati orijentacijske skupine i podskupine
teškoća u svrhu definiranja programske i profesionalne potpore
primjerene potrebama učenika.

(5) Svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa i pružatelji profesionalne

potpore obvezni su u radu i u korištenju dobivenih podataka i rezultata
poštovati stručne i etičke norme te osigurati tajnost prikupljenih podataka
radi zaštite prava i interesa učenika.

Prema Pravilniku o Članak 8.

načinu postupanja
odgojno-obrazovnih (1) U slučajevima povrede prava učenika iz članka 5. stavka 2. ovoga
radnika školskih pravilnika školska ustanova obvezna je izvijestiti sljedeća tijela: ured
državne uprave nadležan za poslove obrazovanja odnosno Gradski ured za
ustanova u
obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Ured),
poduzimanju mjera
Zavod za javno zdravstvo područne (regionalne) samouprave u djelatnosti
zaštite prava učenika školske i sveučilišne medicine, nadležni centar za socijalnu skrb, tim
te prijavi svakog školske medicine, nadležnu policijsku postaju i ministarstvo nadležno za
kršenja tih prava poslove obrazovanja.
nadležnim tijelima,
koga je školska (2) U slučaju povrede prava učenika iz članka 5. stavka 2. ovoga pravilnika
ustanova dužna ministarstvo nadležno za obrazovanje može o tome obavijestiti tim za
izvijestiti u krizne intervencije.
slučajevima povrede
prava učenika
 Prema Pravilniku o Čl. 3
broju učenika koliko
učenika može imati (2) Redoviti razredni odjel ima od 14 do 28 učenika.
redoviti razredni (5) U redoviti razredni odjel mogu se uključiti najviše 3 učenika s
odjel u koji su teškoćama kojima je utvrđen primjereni program obrazovanja, na sljedeći
uključeni učenici s način:
teškoćama
– odjel s jednim učenikom s teškoćama može imati najviše 26 učenika
– odjel s dva učenika s teškoćama može imati najviše 23 učenika
– odjel s tri učenika s teškoćama može imati najviše 20 učenika.

Postupanje u slučaju Pravilnik

nasilja u obitelji

Postupanje u Pravilnik
slučajevima
vršnjačkog nasilja

Povjerenstvo za Pravilnik
utvrđivanje
psihofizičkog stanja
djeteta

Koliko je dopušteno 2
usmenih ispitivanja
učenika tijekom
jednoga dana?

Koliko je dopušteno
pismenih provjera u
1/dan, 4/tjedan
jednom danu, a koliko
u jednom tjednu?

INTER STATUT Temeljni opći akt škole koji donosi školski odbor. Statutom se uređuje
NI unutarnje ustrojstvo i način rada škole, upravljanje i rukovođenje, stručni
AKTI organi, prava i obveze učenika, pedagoške mjere...
ŠKOL
E PRAVILNIK O RADU
ŠKOLE

PRAVILNIK O ZAŠ TITI

NA RADU

PRAVILNIK O ZAŠ TITI

OD POŽ ARA

PRAVILNIK O RADU
ŠKOLSKE KNJIŽ NICE
 PRAVILNIK O ZAŠ TITI
I OBRADI
ADMINSKOG I
REGISTRATURNOG
GRADIVA

POSLOVNIK O RADU
ŠKOLSKOG ODBORA

POSLOVNIK O RADU
ŠKOLSKIH VIJEĆA

PRAVILNIK O
KUĆNOM REDU

ETIČKI KODEKS

I DRUGI OPĆI AKTI Određeni su zakonskim I drugim propisima. Temeljni akt je Statut, kojim
KOJE DONOSI se uređuju osnovna pitanja važna za rad škole, te ostali opći akti koje škola
ŠKOLSKI ODBOR mora imati. Pored Statuta u školi se obvezno donosi Pravilnik o radu,
Pravilnik o zaštiti na radu I zaštiti od požara, Pravilnik o radu školske
knjižnice…

ORGA Koji su temeljni akti Određeni su zakonskim I drugim propisima. Temeljni akt je Statut, kojim
NIZAC škole? se uređuju osnovna pitanja važna za rad škole, te ostali opći akti koje škola
IJA mora imati. Pored Statuta u školi se obvezno donosi Pravilnik o radu,
RADA Pravilnik o zaštiti na radu I zaštiti od požara, Pravilnik o radu školske
ŠKOL knjižnice…
E
Koliko najviše 800 (Državni pedagoški standard, čl.13)
učenika može imati
osnovna škola?

Kako se zove akt na Statut, donosi ga ŠO

temelju kojeg škola
organizira tijekom
godine svoj rad, tko ??Š kolski kurikulum, na temelju nacionalnog kurikuluma, donosi se do
taj akt donosi i do kraja rujna, usvaja ga ŠO do 7.10 na temelju prijedloga ravnatelja i NV,
kada mora biti ministarstvu se dostavlja do 15.10
usvojen?
Kako je u Zakonu o OŠ Članak 2.
reguliran postupak
Prije upisa u osnovnu školu obvezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja
upisa djece u prvi
djeteta.
razred?
Psihofizičko stanje djeteta utvrduje komisija koju ćine liječnik, psiholog ili
pedagog, defektolog i učitelj.
Komisiju osnivaju općinski ogran uprave nadležan za poslove školstva i
općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva. odnosno organ
uprave nadležan za poslove školstva i organ uprave nadležan za poslove
zdravstva grada Zagreba.
Komisija utvrduje psihofizičko stanje djece dorasle za upis u osnovnu
školu u vremenu od 1. travnja do 30. lipnja svake godine.
Komisija utvrduje psihofizičko stanje djeteta u pravilu pri zdravstvenoj
organizaciji koja
provodi zdravstvenu zaštitu učenika škole u koju se dijete treba upisati.
Ako je dijete u vremenu od 1. travnja do 30. lipnja na bolničkom liječenju,
na rehabilitaciji u zdravstvenoj organizaciji organizaciji socijalne skrbi ili
obiteljskom domu i ne može pristupiti
komisijskom pregledu, roditelj ili staratelj obvezan je o tome donijeti
potvrdu komisiji koja utvrduje psihofizičko stanje djece dorasle za upis u
osnovnu školu.
Što se podrazumijeva Članak 2. (Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji
pod pedagoškom
1) Pedagoška dokumentacija i evidencije koje se obvezno vode u
dokumentacijom?
školskim ustanovama jesu:
1. Matična knjiga učenika (matica učenika),
2. Matična knjiga učenika u učeničkome domu,
3. Registar učenika upisanih u matičnu knjigu,
4. Razredna knjiga s imenikom učenika, pregledom rada i dnevnikom
rada,
5. Dnevnik rada odgojne skupine u učeničkome domu,
6. Prijavnica za natječaj za upis u srednju školu,
7. Prijavnica za natječaj za upis u učenički dom,
8. Upisnica u osnovnu školu,
9. Upisnica u srednju školu,
10. Upisnica u učenički dom,
11. Prijavnica i Zapisnik o polaganju popravnoga ispita,
12. Prijavnica i Zapisnik o polaganju razrednoga – predmetnoga
(razlikovnoga;
dopunskoga) ispita,
13. Zapisnik o godišnjim i popravnim ispitima u glazbenim i
plesnim školama,
14. Prijavnica za izradbu i obranu završnoga rada u srednjoj školi,
15. Zapisnik o izradbi i obrani završnoga rada u srednjoj školi,
16. Spomenica škole,
17. Dnevnik praktične nastave i vježbi.

Koju dokumentaciju – matična knjiga i spomenica (19.pitanje). Imenik 10 godina; Uz obveznu

je škola dužna trajno pedagošku dokumentaciju (matična knjiga, razredna knjiga, pregled
čuvati? rada,,,pitanje 25), čini cjelinu koja omogučava normalan rad škole:pregled
rada TZK, knjiga dežurstva, godišnji plan i program, raspored nastavnih
sati...

Koji su poslovi Razredništvo je skupina poslova razrednika:

razrednika prema
• neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima;
Kolektivnom ugovoru,
čl. 38? • rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijeća;
• rad na razrednoj evidenciji i administraciji;
• ostali poslovi razrednika sukladno važećim zakonskim i podzakonskim
propisima.
Tjedna norma učitelja Tjedna norma ukupno iznosi 40 sati, a od toga je neposrednog odg-obraz.
predmetne nastave? Rada 20 sati, poslovi priprema 12 sati, poslovi razrednika 2 sata, ostali
(opterećenost poslovi 6 sata. Učitelj se može rasporediti tjedno najviše do 3, a uz njegov
nastavnika) pristanak 5 nas.sati iznad norme

Tjedno opterećenje Učenik razredne nastave može biti opterećen najviše 4 sata redovne
učenika redovitom nastave dnevno, a s 25 sati tjedno svim oblicima nastave, dok učenik
nastavom predmetne nastave s najviše 5 sati redovne nastave dnevno, a s 30 sati
(opterećenost tjedno svim oblicima nastave.
učenika)

Iz kojih predmeta je Hrvatski, matematika i strani jezik

obvezno pismeno
provjeravanje
učenika?
Koliko je najviše 4tjedno
dopuštenih pismenih
provjera učenika u
polugodištu?

Kako je ustrojen Nakon redovite prijepodnevne nastave organizira se produženi boravak u

produženi boravak i školi za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Radno
koji su uvjeti za vrijeme i organizacija rada u školi mogu biti fleksibilni.
njega?
Boravak i rad prema takvom obliku organizira se od 12 sati ujutro do 17
sati poslije podne (dežurstvo po potrebi i nakon 17 sati). Ukoliko je
potrebno, škola organizira i jutarnje dežurstvo.

Grupa učenika-polaznika produženog boravka može se organizirati

različito:

• homogena skupina učenika istog razrednog odjela (1.a)

• heterogena skupina učenika sastavljena od dva razredna odjela
(1.a i 1.b)
• heterogena skupina učenika sastavljena od dva različita razredna
odjela (1.a i 2.a)

U homogenom razrednom odjelu rade dva (2) učitelja, jedan prije podne u
redovitoj nastavi, drugi poslije podne u produženom boravku. Oba učitelja
zajednički programiraju nastavne sadržaje, dogovaraju se o zajedničkim i
odvojenim aktivnostima. Svaki sam planira svoje vrijeme, prema
Nastavnom planu.

U heterogenom razrednom odjelu timsko planiranje i programiranje

obuhvaća tri (3) učitelja. Različitost njihovih pristupa odgojno-
obrazovnom procesu valja uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri da bi
 učinkovitost i krajnji cilj – uspjeh, rast i razvoj djeteta, bila maksimalna.
Preporuka je da se učitelj/učitelji koji rade u nastavi svakodnevno
dogovaraju i usklađuju svoje aktivnosti s učiteljem iz produženog boravka.
Vrijeme za dogovaranje i usklađivanje aktivnosti ne bi smjelo biti kraće od
pola sata. Preporuka je da se učitelji izmjenjuju oko podneva.

Stručni tim sačinjavaju i učitelj vjeronauka i stranog jezika pa je poželjno

da se i oni uključe u zajedničko planiranje aktivnosti. Svi rade u timu:
zajedno planiraju i programiraju sve aktivnosti (godišnje, mjesečno i
tjedno).

Učiteljice koje rade u odjelu produženog boravka djeluju jedinstveno,

suradnički, dogovorno, sveobuhvatno i integrirano s čitavim razrednim
odjelom. Zajedno surađuju s roditeljima održavaju roditeljske sastanke i
pojedinačne individualne razgovore s roditeljima. U ravnopravnom su
položaju prema učenicima i roditeljima.

Slijedeći načela kurikularnog pristupa, a u skladu s načelima lokalnog i

školskog kurikuluma, unutarnja organizacija nameće svakoj školi
odgovornost u kreiranju tjednog i dnevnog rasporeda aktivnosti. Svaki
učiteljski tim kreator je svakodnevnog rada s učenicima, u skladu sa
zakonitostima struke.

Djelokrug rada Stručni organi škole (nastavničko i razredna vijeća, stručni aktivi) brinu o
stručnih organa škole uspješnosti odg-obr- rada, odlučuju o pedagoškim mjerama, stručnom
usavršavanju i napredovanju nastavnika, utvrđuju godišnji plan i program
rada škole, surađuju s roditeljima...

Dodatni rad i DOPUNSKA NASTAVA-nastava namjenjena djeci koja teže savladavaju

dopunska nastava nastavni program. Max 10 učenmika.
DODATNA NASTAVA- Za učenike koji u određenom nastavnom predmetu
ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni
nastavni predmet. Max 15.

Učenik, darovit Status redovitog učenika stječe se upisom u školu. Škola provodi
učenik, učenik s uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te im organizira dodatni
teškoćama u razvoju rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju vrši se potpunom ili
djelomičnom integracijom u redoviti razredni odjel po redovitom ili
prilagođenom programu; uz posebnu stručnu pomoć defektologa.
Izostanci učenika iz Mogu biti opravdani i neopravdani. U slučaju velikog broja opravdanih
škole izostanaka zbog kojih učenik nije mogao biti ocijenjen učeniku se
omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. Za neopravdane
izostanke učeniku se izriču pedagoške mjere sve do isključenja iz škole.
Izostanke učeniku može odobriti razrednik, ravnatelj, a učenik ih
opravdava određenim dokumentima ili isprikom roditelja.
Neopravdani sati:
-do 10-opomena
-11-20-RV izriče ukor
-više od 20-UV izriče strogi ukor
-više od 40-preseljenje u drugu školu

Izvannastavne i Organiziraju se i ostvaruju tijekom cijele godine s ciljem zadovoljavanja

izvanškolske posebnih potreba darovitih učenika i osmišljavanja korisnog provođenja
aktivnosti učenika slobodnog vremena. Sadržaj programa trebaju biti u funkciji poticanja
stvaralaštva i darovitosti, stjecanja znanja i umijeća. Radi se u grupama,
klubovima, radionicama itd.
IZVANUČIONIČKA NASTAVA-izleti, ekskurzije, škola u prirodi

Kalendar rada OŠ Š kolska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza naredne godine.
Š kolska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.Tijekom školske
godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.Nastavna
godina, odnosno početak i završetak nastave, obrazovna razdoblja, broj
radnih dana i odmori učenika propisuju se posebnim kalendarom koji
donosi Ministarstvo.
Nastavna godina 08/09 počinje 1.9., a završava 10.6. Nastava se ustrojava
u dva obrazovna razdoblja.
Prvo obrazovno razdoblje traje od 1. rujna 2008. godine do 19. prosinca
2008. godine.
Drugo obrazovno razdoblje traje od 12. siječnja 2009. godine do 10. lipnja
2009. godine.
*175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana (18.pitanje)

Koje uvjete mora Pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa koji su propisani
zadovoljiti djelatnik Zakonom o radu, učitelj mora udovoljiti i posebnim uvjetima u pogledu
kako bi se mogao stručne spreme, mogućnosti izvođenja nastave na hrv jeziku, ispunjavanju
zaposliti na zdravstvenih uvjeta, nekažnjavanja. Učitelji koji se prvi put zapošljavaju u
neodređeno u OŠ školi dužni su položiti stručni ispit u roku godinu dana od zasnivanja
radnog odnosa.
Biraju se na temelju javnog natječaja kojeg raspisuje školski odbor.

Koliko šk. godina ima

radnih tjedana
Kako treba čuvati Čuva se trajno
ljetopis (spomenicu
škole)
Kako treba čuvati 10 godina
imenik i evidenciju o
ispitima učenika
Matična knjiga Trajni dokument koji sadrži sve bitne podatke o školovanju učenika uz
važne osobne podatke. Matična knjiga mora se čuvati trajno, a u nju se ne
smiju vršiti nikakvi naknadni upisi i promjene podataka. Podaci se moraju
pisati čitko, a ispravci se vrše vidljivo uz potpis i napomenu.

Nastavna Uz obveznu pedagošku dokumentaciju (matična knjiga, razredna knjiga,

dokumentacija pregled rada,,,pitanje 25), čini cjelinu koja omogućava normalan rad škole:
pregled rada TZK, knjiga dežurstva, godišnji plan i program, raspored
nastavnih sati...

Obvezna pedagoška Osnovne škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.

dokumentacija u školi Obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije (učeničku knjižicu,
svjedodžbu, svjedodžbu prevodnicu, matičnu knjigu, dnevnik rada, imenik
učenika i spomenicu škole) propisuje Ministarstvo.
Matična knjiga, svjedodžba i učenička knjižica jesu javne isprave.Osnovna
škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole. Imenik i evidencija o
ispitima čuva se deset godina.

Kadrovska struktura Na čelu škole nalazi se ravnatelj, Neposredni odgojno-obrazovni rad

(OŠ) izvode učitelji razredne nastave I učitelji predmetne nastave.
STRUČNI SURADNICI-pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik,
knjižničar
Administrativno-računovodstvene poslove obavljaju tajnik te voditelj
računovodstva. Poslove održavanja obavljaju domar I čistačice.

Organi upravljanja (u -učiteljsko vijeće (čine ga učitelji I stručni suradnici, sudjeluje u

OŠ) utvrđivanju god. Plana I programa, odlučuje o pedagoškim mjerama…)
-razredno vijeće (skrbi o izvršavanju nastavnog plana I programa,
utvrđuje opći uspjeh učenika, predlaže I donosi pedagoške mjere, surađuje
s roditeljima..)
-razrednik

Planiranje i Tjedna norma za poslove priprema i praćenja neposrednog odgojno-

programiranje o-o obrazovnog rada je od 10-12 sati, ovisno o predmetu. Matematika 12 sati.
rada
Školski odbor Osnovnom školom upravlja ravnatelj škole i školski odbor koji donosi
statut osnovne škole I godišnji plan I program. Školski odbor ima devet
članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, dva člana iz
reda učitelja, jednog člana iz reda roditelja, dva člana na prijedlog ureda
državne uprave, a za škole kojima je osnivač Grad Zagreb, dva člana na
prijedlog Središnjeg državnog ureda za upravu,tri člana samostalno .
Članovi školskog odbora biraju se na četiri godine i mogu biti ponovno
izabrani.

Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i

poučavanja, pristupe poučavanju, te vrednovanje i ocjenjivanje. Nacionalni
kurikulum donosi ministar. Školski kurikulum donosi školski odbor do 15.
rujna tekuće školske godine na prijedlog učiteljskog vijeća.
 Prelazak učenika Učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na temelju svjedodžbe
prevodnice. osnovna škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu
prevodnicu i ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana primitka
obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu školu. Učenik osnovne škole
može prijeći u drugu osnovnu školu na zahtjev roditelja ili staratelja,
odnosno na prijedlog učiteljskog vijeća osnovne škole iz koje prelazi, a uz
suglasnost učiteljskog vijeća škole u koju prelazi.

Nastavni plan i Nastavni plan i program donosi Ministarstvo. Nastavnim planom utvrđuju
program te se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj
organiziranje nastave nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati
i izvannastavne aktivnosti. Programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće
obveznih i izbornih predmeta.
Izborni predmeti obvezni su za sve učenike koji se za njih opredijele.
Osnovna škola radi na temelju godišnjeg plana i programa rada. Godišnjim
planom i programom rada utvrđuju se mjesta, vrijeme, način i nositelji
ostvarivanja plana i programa. Godišnji plan i program rada osnovne škole
donosi školski odbor do 30. rujna za tekuću školsku godinu.
U šk god 05/06 uveden HNOS u par skola a u 06/07 u sve.
Učenik razredne nastave može biti opterećen s najviše četiri sata redovite
nastave dnevno, a učenik predmetne nastave s najviše pet sati redovite
nastave dnevno. Učenik razredne nastave može biti opterećen sa svim
oblicima rada najviše 25 sati tjedno, a učenik predmetne nastave s najviše
30 sati tjedno.
Godišnjim planom I programom rada škole utvrđuje se plan I raspored
nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana I programa.

Tijela lokalne uprave i -lokalna: općina ili grad, područna:županija. Samostalno uređuju svoje
samouprave unutarnje ustrojstvo i slobodno raspolažu vlastitim prihodima.

Ž upanijski ured za Ž upanijski odnosno gradski ured ua školstvo obavlja poslove školstva na
školstvo – ustrojstvo i nivou županije odnosno grada. Na čelu ureda je pročelnik koji ima
zadaće zamjenika i pomoćnika.

Kako je organiziran o- -predškolski odgoj, osnovna škola (obavezna), srednja škola, visoka škola
o sustav u RH
KOLIKO SE U USTAVU Čl.65-osnovno školovanje je obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupono,
RH SPOMINJE pod jednakim uvjetima.
OSNOVNO
Čl. 66-Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne škole i
ŠKOLSTVO?
učilišta.

PRAVI Pravilnik o broju

LNICI učenika u razrednom
odjelu te o-o grupi
Zakon o osnovnom
školstvu
Pravilnik o normi
neposrednog o-o rada
po nastavnim
predmetima i načinu
utvrđivanja broja
izvršitelja na o-o i
drugim poslovima u
OŠ
Pravilnik o načinu
praćena i ocjenjivanja
učenika u OŠ
Pravilnik o
napredovanju učitelja
i prof. u OŠ i SŠ